12.
Na temelju članka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 67/07, 38/09 i 55/11), i članka 15.
Statuta Općine Skrad (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/01,
3/06, 16/06, 54/08 i 32/09) Općinsko vijeće Općine Skrad na sjednici održanoj
20. lipnja 2011. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
(UPU 4) - poslovna namjena - zona (K1) u
Veliko Selce - Podstena
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja (UPU 4)
- poslovna namjena - zona (K1) u Veliko Selce - Podstena (u daljnjem tekstu:
Plan).
Članak
2.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
naslovom Urbanistički plan uređenja (UPU 4) - poslovna namjena - zona (K1) u
Veliko Selce - Podstena u jednoj knjizi i sadrži:
I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje)
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
4.Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
5.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
6.Postupanje s otpadom
7.Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš
8.Mjere provedbe Plana
II. Grafički dio koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5000
0. Obuhvat Plana
1. Korištenje i namjena površina
2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža
2.1. Promet
2.2. Telekomunikacije
2.3. Elektroopskrba
2.4. Plinoopskrba
2.5. Vodoopskrba
2.6. Odvodnja oborinskih voda i uređenje
vodotoka
2.7. Odvodnja otpadnih voda
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
4. Način i uvjeti gradnje
III. Obvezni prilozi
Članak
3.
Urbanistički plan uređenja (UPU 4) - poslovna
namjena - zona (K1) u Veliko Selce - Podstena izrađen je u skladu s Odlukom o
izradi ovog Urbanističkog plana uređenja (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 10/ 10).
Urbanistički plan uređenja (UPU 4) - poslovna
namjena - zona (K1) u Veliko Selce - Podstena izrađen je po ARHEO d.o.o. iz
Zagreba.
Uvid u Urbanistički plan uređenja (UPU 4) -
poslovna namjena - zona (K1) u Veliko Selce - Podstena može se obaviti u
prostorima općinske uprave Općine Skrad, Josipa Blaževića-Blaža 8, 51311 Skrad.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
Članak
4.
Uvjeti za određivanje korištenja površina za
javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja su:
-temeljna obilježja prostora općine Skrad i
ciljevi razvoja gospodarskih djelatnosti na području Općine
-valorizacija postojeće prirodne i izgrađene
sredine
-održivo korištenje i kvaliteta prostora i
okoliša, te unaprjeđenje kvaliteta života
-postojeći i planirani broj stanovnika
-poticanje razvoja pojedinih prostornih
cjelina općine
-povećanje broja radnih mjesta na području
općine i ostalog gravitacijskog područja
-racionalne korištenje infrastrukturnih
sustava
Članak
5.
Površine javnih i drugih namjena razgraničene
su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i
namjena površina u mjerilu M 1:5000 i to:
1. Gospodarska namjena - poslovna - K
K1 - pretežno uslužna
K2 - pretežno trgovačka
K3 - komunalno servisna
2. Gospodarska namjena - proizvodna - I
I2 - pretežno zanatska
3. Zaštitne zelene površine - Z
4. Površine infrastrukturnih sustava - IS
Članak
6.
Na prostorima poslovne namjene (K) predviđena
je izgradnja trgovačkih, pretežno uslužnih, komunalno servisnih građevina,
građevina s manjim proizvodnim djelatnostima - obrtništvo i sl. te prema
potrebi i prateći skladišni prostori.
Članak
7.
Na prostorima proizvodne namjene (I)
predviđena je izgradnja industrijskih, obrtničkih, zanatskih, gospodarski
pogoni svih vrsta, skladišni prostori, poslovne, upravne i trgovačke građevine
(I2 - pretežno zanatska namjena).
Članak
8.
Zaštitne zelene površine (Z) oblikovane su
radi potrebe zaštite okoliša, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita
zraka i druge zaštitne zone.
U zaštitne zelene površine - Z spadaju sve
površine urbanog zelenila kao što su drvoredi, travnjaci, kao i zelene površine
na građevinskim česticama.
Unutar zaštitnih zelenih površina ne mogu se
graditi nikakve građevine osim postave infrastrukturnih vodova ispod zemlje.
Članak
9.
Površine infrastrukturnih sustava - IS su
površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine
infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama, te linijske i
površinske građevine za promet.
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
Članak
10.
Prilikom izgradnje građevina gospodarske
namjene - poslovne (K) potrebno je pridržavati se sljedećih uvjeta:
Minimalna površina građevinske čestice
poslovne namjene je 1500 m2.
Najmanje 20% od ukupne površine parcele mora
biti ozelenjeno.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice Kig = 0,6.
Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
građevne čestice Kis = 1,0.
Najveća dopuštena visina građevine V=12,5 m.
Minimalna udaljenost građevine (građevinski
pravac) od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.
Maximalna katnost građevine je Po+P+1 (2
etaže).
Iznimno visina građevine može biti i viša ako
to zahtjeva tehnološki proces ili drugi razlozi i ako se dokaže opravdanost u
pojedinoj građevini ili njenom dijelu.
Prilikom izgradnje građevina proizvodne
namjene - pretežito zanatske I2 potrebno je pridržavati se sljedećih uvjeta:
Minimalna površina građevinske čestice
proizvodne namjene je 1500 m2.
Maksimalna površina građevinske čestice
proizvodne namjene nije određena.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice Kig = 0,6.
Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
građevne čestice Kis = 1,0
Najveća dopuštena visina građevine V=12,5 m
Minimalna udaljenost slobodnostojećih
građevina od međa susjednih građevinskih čestica je 6,0 m.
Minimalna udaljenost građevina (građevinski
pravac) od regulacijskog pravca je 6,0 m.
Maximalna katnost građevine je Po+P+1
Iznimno visina građevine može biti i viša ako
to zahtjeva tehnološki proces ili drugi razlozi i ako se dokaže opravdanost u
pojedinoj građevini ili njenom dijelu.
2.1. Smještaj građevina na građevnoj
čestici
Članak
11.
Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama
poslovne i proizvodne namjene smjestiti i upravne, uredske i ugostiteljske
građevine, prometne građevine i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu
namjenu.
Unutar građevine pretežito poslovne ili
proizvodne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće
dopuštene površine 100 m2.
2.2. Oblikovanje građevina
Članak
12.
Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i ostale građevine), primijeniti ista ili usklađena načela
oblikovanja, boje i materijale završne obrade.
Članak
13.
Ako se građevine iz članka 6. (K) grade kao
dvojni objekti moraju se graditi na način da budu od susjedne građevine
odvojene zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina
ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90
min.) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom
iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti
od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
2.3. Uređenje građevnih čestica
Članak
14.
Građevine poslovne i poslovne namjene moraju
se ograditi sigurnosnom ogradom. Dijelovi građevnih čestica koji su javnog
karaktera mogu biti neograđeni. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Ograda se može podizati i na međi
prema susjednim građevinskim česticama. Na građevinskim česticama ograde se
postavljaju s unutrašnje strane međe, ili na drugi način, ali u dogovoru sa
susjedom.
Ograde građevnih čestica grade se od kamena,
betona, opeke, metala, drveta ili »živice«, najveće dopuštene visine 2,0 m.
Iznimno, ograde mogu biti i više od 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite
građevine ili načina njenog korištenja.
Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih
završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.
Članak
15.
Teren oko građevine, potporne zidove, terase
i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja te da se
onemogući otjecanje vode na
štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
Na minimum 20% površine građevne čestice
trebaju biti uređene površine zelenila koje se trebaju planirati na rubnim
dijelovima prema susjednim građevnim česticama. Postojeće kvalitetno visoko
zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u
novo uređenje zelenih površina.
2.4. Priključenje građevne čestice na
javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
16.
Građevna čestica mora biti priključena na
javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu: elektroopskrbu, vodoopskrbu
i na javnu kanalizaciju.
Priključci na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu označeni su i prikazani na grafičkom prikazu 4. OBLICI
KORIŠTENJA, u mjerilu 1:5000.
Članak
17.
Građevinska čestica mora imati neposredan
pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 4,5 m za jednosmjerni promet
odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet.
Kote prilaza pojedinim građevnim česticama
gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti
okolnog terena.
U postupku izdavanja lokacijske dozvole
potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja na javnu prometnu površinu od
strane organizacije koja tom cestom upravlja.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz
građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora
imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu (važeći Pravilnik o
uvjetima za vatrogasne pristupe).
Članak
18.
Građevine u higijenskom i tehničkom smislu
moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine
prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.
Članak
19.
Sve poslovne i proizvodne građevine moraju se
obavezno priključiti na vodovod koji će biti izveden prema projektno tehničkoj
dokumentaciji.
Prilikom gradnje ili rekonstrukcije
vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža određena prema
posebnom propisu (važećim Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara) i
Pravilnikom o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim
priključcima. Potreba za hidrantskom mrežom kod pojedinog objekta (na pojedinoj
parceli) definirat će se izradom projektno tehničke dokumentacije za pojedini
objekt, te na osnovu požarnog opterećenja iz Elaborata za zaštitu od požara
važećim Zakonom o zaštiti od požara i važećim Pravilnikom o tehničkim
normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica).
Članak
20.
Radi karakteristika područja Urbanističkim
planom uređenja predviđena je izvedba razdjelnog sustava odvodnje. Isti takav
sustav treba predvidjeti prilikom gradnje pojedinih objekata na zasebnim
građevinskim česticama.
U postupku izdavanja lokacijske dozvole za
svaki pojedini objekt unutar zone obuhvata ovog plana obavezno zatražiti
vodopravne uvjete od Hrvatskih voda.
Članak
21.
Priključivanje građevina na elektroopskrbu,
telekomunikacijsku mrežu i plinoopskrbu obavlja se na način propisan od
nadležnih organizacija, od kojih se u postupku izdavanja akta za građenje za
svaki pojedini objekt unutar zone obuhvata ovog plana trebaju zatražiti posebni
uvjeti priključenja.
3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
Članak
22.
Urbanističkim planom osigurane su
infrastrukturne površine i građevine i to za:
. prometni sustav,
. telekomunikacije i pošte,
. energetski sustav,
. vodnogospodarski sustav.
Infrastrukturne površine i građevine grade se
prema važećim zakonima i propisima, pravilima struke, te ovim Odredbama.
Prilikom rekonstrukcije pojedinih komunalnih
instalacija potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvršiti rekonstrukciju
ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija.
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
23.
Na površinama infrastrukturnih sustava
namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i
uređaji za:
. uličnu mrežu,
. parkirališta i garaže.
Ovim Planom predviđa se gradnja i
rekonstrukcija prometnica, tako da se osigura usklađen razvoj javnog pješačkog
prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove prometne
mreže i javnih urbanih prostora.
Rješenja prometa i raskrižja, profili
planiranih prometnica, kod izrade projektno tehničke dokumentacije za
prometnice dani su u prikazu prometne ulične mreže na grafičkom prikazu 2.
PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.1. PROMET u mjerilu
1:5000.
Članak
24.
Osnovna ulična mreža sastoji se od glavnih
mjesnih i sabirnih ulica.
Urbanističkim planom uređenja utvrđeni su
zaštitni koridori osnovnih prometnica unutar dijela naselja:
. širine 10.2 m, koji treba rezervirati i
očuvati za izgradnju planirane Planom obuhvaćene cestovne mreže. Unutar
predmetnog koridora planirane su dvije prometne trake (dvosmjerni promet)
širine 2 x 3,5 m i obostrano pješačke staze širine 1,60 m.
. sve prometne površine trebaju biti izvedene
bez arhitektonskih barijera.
. proširenje ili sužavanje koridora
prometnica, ukoliko to prometno-tehničko rješenje zahtijeva ili omogući, neće
se smatrati izmjenom ovog Plana.
Članak
25.
Ulice sa »slijepim« završetcima ne smiju biti
duljine veće od 150 m i trebaju imati poprečni profil kako je to određeno za
ostale prometnice.
Izgradnja građevina i ograda ili sadnja
nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u
zonama križanja, nisu dozvoljena.
Ulične ograde ne smiju biti podignute unutar
prometnih koridora.
Kolnici unutar obuhvata ovog Plana ne smiju
biti širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni
promet.
Pristup s građevne čestice na javnu prometnu
površine ne smije biti širine manje od 3 m.
Na svim cestovnim prometnicama, a posebno u
zonama križanja, obavezno osigurati punu preglednost u svim privozima.
Članak
26.
Konačno oblikovanje prometnice, odnosno
oblika i veličine njene građevinske parcele, definirat će se kao posljedica
detaljnog tehničkog rješavanja u postupku ishođenja akta za građenje.
3.1.1. Biciklistički promet
Članak
27.
Biciklističke staze i trake mogu se graditi i
uređivati odvojeno od ulica kao zasebna površina unutar profila ulice te kao
dio pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.
Najmanja širina biciklističke staze ili trake
za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,6 m. Ako je
biciklistička staze ili traka neposredno uz kolnik dodaje se zaštitna širina od
0,75 m.
Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake u
pravilu ne može biti veći od 6%.
3.1.2. Pješačke zone, putovi i drugo
Članak
28.
Za kretanje pješaka mogu se graditi i
uređivati osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, prolazi i šetališta.
Površine za kretanje pješaka moraju biti
dovoljne širine, ali ne uže od 1,6 m.
Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je
predviđen prijelaz preko kolnika za pješake i osobe s teškoćama u kretanju
moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.
3.1.3. Parkirališta i garaže
Članak
29.
Potreban broj parkirališnih ili garažnih
mjesta (PGM) mora se izgraditi unutar građevinske čestice za svaki pojedini
objekt, prema sljedećim normativima:
|
Namjena
građevine
|
Broj
mjesta na:
|
Potreban
broj PGM
|
|
Industrija i
skladišta
|
1 zaposlenik
|
0,5
|
|
Uredski prostori
|
1000 m2 korisnog prostora
|
20
|
|
|
10 zaposlenih
|
7
|
|
Trgovina
(maloprodaja)
|
50-100 m2
korisnog prostora
|
7
|
|
|
1000 m2 korisnog prostora
|
40
|
|
Banka, pošta,
usluge
|
1000 m2 korisnog prostora
|
40
|
|
Ugostiteljstvo
|
30-50 m2 korisnog prostora
|
7
|
|
|
50-100 m2
korisnog prostora
|
9
|
|
|
1000 m2 korisnog prostora
|
10
|
Minimalna dimenzija parkirališnih mjesta za
osobna vozila iznosi 2,5 x 5 m.
Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta
(proporcionalno navedenom) je potrebno predvidjeti na parceli ili u sklopu
zelenog pojasa ispred parcele, na javnim površinama, uz suglasnost tijela
uprave nadležnog za promet.
Na parkirnim površinama treba osigurati
najmanje 5% parkirališnih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti, odnosno
najmanje 1 parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.
Ako se garažni prostori grade u podzemnoj
etaži (Po) Kig podzemnog može iznositi 0,6 kao i Kis podzemno te se isti
pribrajaju maksimalnom Kig-u i Kis-u iz članka 8. ovih Odredbi.
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske
mreže
Članak
30.
Za izgrađenu telekomunikacijsku
infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem
telekomunikacijskih vodova, planirana je dogradnja, odnosno konstrukcija te
eventualno proširenje izgradnjom novih građevina, radi implementacije novih
tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o
pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora koji posjeduju propisanu
dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba
radiofrekvencijskog spektra.
Nova TK infrastruktura za pružanje TK usluga
putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirana je postavom
baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na
izgrađenim građevinama i rešetskastim i/ili jednocijevnim stupovima bez
detaljnog definiranja lokacija (točkastog označavanja) vodeći računa o
mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom. Treba poštivati načela
zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to
moguće.
Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske
veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju
polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica. Za razvoj i
izgradnju mjesne telekomunikacijske mreže, vodove izgrađivati ispod nogostupa
sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. U
cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih
površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore.
Za razvoj mobilne telefonije potrebno je
omogućiti izgradnju građevina za potrebe javne pokretne telekomunikacijske
mreže (bazne stanice) unutar zone obuhvata Urbanističkog plana uređenja, ali
koristeći više dijelove građevine osnovne namjene za postavu istih.
Članak
31.
Planovi razvoja poštanske djelatnosti na
temelju pokazatelja s pojedinih područja te na temelju financijske mogućnosti
ulaze u sastav planova HP Zagreb.
Urbanistički plan uređenja ne definira točan
položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno izgradnju iste
u okviru sadržaja koji upotpunjuju sadržaj gospodarske zone.
3.3. Uvjeti gradnje komunalne
infrastrukturne mreže
Članak
32.
UPU-om su osigurane površine za razvoj
građevina, objekata, uređaja slijedećih sustava komunalne infrastrukture:
- energetski sustav (elektroenergetska i
plinska)
- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i
odvodnja otpadnih voda)
Detaljno određivanje trasa komunalne
infrastrukture, unutar koridora koji su određeni ovim Planom, utvrđuje se
lokacijskim odobrenjem vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima
itd.
Pri projektiranju i izvođenju pojedinih
građevina, objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je se
pridržavati važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih
infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.
Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz
ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se izvoditi
kao podzemna.
Komunalna infrastruktura može se izvoditi i
izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija
osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.
Priključenje na pojedinu komunalnu
instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributera iste.
3.3.1. Elektroenergetska mreža i javna
rasvjeta
Članak
33.
Na čitavom području obuhvata Plana nema
izgrađenih elektroenergetskih objekata 20 i 35 kV naponskog nivoa, te je
planirano uvođenje 20 kV elektroenergetske mreže koja će se izvoditi podzemnim
kabelskim vodovima.
Sve planirane trafostanice 20kV/04 izvodit će
se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu
područja.
Buduće trafostanice 20/0.4 kV gradit će se na
načelnim lokacijama nacrtanim u grafičkom dijelu plana. Mikrolokacije trafostanica
20/0.4 kV odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca.
Lokacije trafostanica treba odabrati tako da imaju osiguran pristup vozilom
radi izgradnje, održavanja i upravljanja. Pri tom se treba držati propisanih
minimalnih udaljenosti od susjednih objekata. Trafostanice 20/0,4 kV se u
pravilu postavljaju u središte konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje
do krajnjih potrošača na izvodima.
Minimalna udaljenost objekta trafostanice od
granica susjednih građevinskih čestica treba iznositi 1,0 m a od regulacione
linije 3,0 m. Udaljenost od susjedne građevine treba biti 3-5 m odnosno 1-3 m
ako građevina nema otvora.
Za mogućeg novog kupca električne energije
koji zahtijeva vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planiranih trafostanica
20/0.4 kV iz ovog plana, napajanje će se osigurati iz trafostanica 20/0.4 kV
koje će se izgraditi u sklopu njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u
prostoru (kao samostojeća građevina ili kao ugradbena u građevini).
Članak
34.
Jedan izlaz iz transformatorske stanice
20/0,4 kV treba osigurati za mrežu javne rasvjete koja se izvodi s kabelima PP
41-A dim. 4x25 mm. Mjerenje potrošnje električne energije vanjske rasvjete biti
će u zasebnom ormaru dok će se mjerenje potrošnje električne energije za
pojedine korisnike izvesti direktnim brojilima u okviru glavnog razvodnog
ormara.
Članak
35.
Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim
armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla
suvremeni i štedljivi.
Paljenje rasvjete predviđa se automatski
putem Luxomata, a režim rada odrediti će nadležno komunalno poduzeće.
Svjetiljke bi trebale biti djelomično
zasjenjenje refraktorima.
3.3.2. Plinoopskrba
Članak
36.
Područjem Općine Skrad prelazi planirana
trasa međunarodnog magistralnog plinovoda DN 500 radnog tlaka 75 bara
(Pula-Viškovo-Kamenjak-Vrbovsko-Karlovac). Trasa budućeg magistralnog plinovoda
(DN 500/75) planirana je u prostoru Općine sjeverno od trase autoceste.
Za opskrbu prirodnim plinom Općine Skrad
predviđena je izgradnja mjerno redukcijske stanice - (MRS Delnice), na koju bi
se priključio opskrbni plinovod za područje Općine Skrad. Kapaciteti
redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem,
pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u domaćinstvima, te za opskrbu plinom
građevina gospodarske namjene.
Do realizacije koncepta plinifikacije
Primorsko-goranske županije prirodnim plinom, izgradnja plinske distributivne
mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina.
U svim planiranim ulicama na području
obuhvata UPU- a planirana je izgradnja srednjetlačnih polietilenskih plinovoda
max. radnog tlaka 4 bara.
Ulični plinovod izvoditi od atestiranih
cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosječna dubina polaganja
plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednje tlačne plinovode 0,8
- 1,5 m, za niskotlačne plinovode 0,8 - 1,3 m, a za kućne priključke 0,6 -1,0
m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.
Plinovod položiti u rov na pripremljenu
posteljicu od sitnog pijeska minimalne debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije
biti kamenčića kako cijevi na tom mjestu ne bi nalijegale na njih, jer bi to
zbog koncentracije nalijeganja uzrokovalo pucanje cijevi.
Prilikom zatrpavanja zatrpati prvo slojem
sitnog pijeska s najmanjom debljinom nadsloja iznad vrha cijevi 10 cm, a dalje
zatrpavati u slojevima od po 30 cm uz propisno nabijanje. Na visini 30 cm od
vrha cijevi postaviti traku za obilježavanje plinovoda s natpisom »POZOR
PLINOVOD«. Osim te trake postaviti i traku s metalnom žicom koja služi za
otkrivanje trase plinovoda.
Kod izgradnje plinovoda potrebno je na
plinovod u apsolutno najnižim točkama ugraditi posude za sakupljanje
kondenzata, koje se proizvode od polietilenskih spojnih elemenata. Prijelaze
plinovoda koji prolazi ispod željezničkih pruga i važnijih cesta te prolaze
kroz zidove izvesti bušenjem i umetanjem polietilenske cijevi u zaštitnu cijev
s tim da se između cijevi stave odstojni prsteni, a krajevi cijevi zatvore
gumenom manšetom. Predvidjeti blokiranje pojedinih sekcija plinovoda zbog
sigurnosnih razloga u slučaju havarije, ispitivanja, ispuhivanja nečistoće ili
pri puštanju plinovoda u rad.
Sekcije plinovoda međusobno odijeliti
zapornim tijelima. Osigurati propisane sigurnosne udaljenosti od elektroener
getskih vodova, plinovoda,
cjevovoda kanalizacije, kao i njihovih postrojenja.
U svezi izgradnje plinovoda, odnosno
plinovodne mreže treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za
izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo), te njemačke
propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).
Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi
sukladno odredbama važećeg Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje,
gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica.
3.3.3. Vodoopskrba
Članak
37.
Vodoopskrbnu mrežu unutar obuhvata plana
potrebno je izvesti izradom novog ogranka vodovodnog cjevovoda i spajanjem na
postojeći gravitacioni cjevovod iz izvora i vodospreme Vodica (lijevano
željezni ? 80 mm) koji prolazi sjeveroistočnim rubom obuhvata Plana.
Kod izgradnje objekata i uređaja javne
vodoopskrbne mreže primijeniti Pravilnik o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne
mreže sa vodovodnim priključcima, Odluku o priključenju građevine na objekte
komunalne infrastrukture Općine Skrad, Zakon o komunalnom gospodarstvu te
Tehničko-tehnoloških uvjeta za priključenje građevina na sustav vodoopskrbe, KD
Vodovod i kanalizacija.
Nova lokalna vodovodna mreža zbog uvjeta
protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od 1 110 mm.
Članak
38.
Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti
unutar zone UPU-a u koridoru planiranih prometnica mora se izvesti mreža
protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje
požara i Pravilnikom o opskrbi i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim
priključcima.
Ukoliko potrebne količine vode nije moguće
osigurati tijekom čitave godine, odnosno u hidrološki nepovoljnim razdobljima
(ljeti i u ranu jesen, gdje navedeni periodi mogu biti i dulji u posebno sušnim
godinama) moguća je izgradnja zasebnog spremnika protupožarne vode sukladno
Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 8/06).
3.3.4. Odvodnja otpadnih voda
Članak
39.
Obzirom na način korištenja prostora unutar
obuhvata UPU-a (očekivane velike opločene slivne površine) sustav javne
odvodnje izvodi se kao razdjelni.
Sve građevine unutar obuhvata Plana trebaju
biti priključene na sustav javne odvodnje otpadnih voda.
Otpadne vode prikupljaju se u sustav
zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih cjevovoda usmjeravaju prema
novoizgrađenom kolektoru K1 koji vodi prema uređaju za pročišćavanje s ispustom
u Skradski potok.
Otpadne vode koje se ispuštaju u javnu
kanalizaciju moraju se svesti na kvalitetu vode utvrđenu prema važećim
propisima, vodopravnim uvjetima i aktima Javnog poduzeća KOMUNALAC d.o.o.
Delnice, tj. do određenog standarda sanitarno-potrošnih voda, a koje neće
ugroziti pravilan rad - tehnološki postupak uređaja za pročišćavanje.
Otpadne vode koje su agresivne, toksične ili
su zagađene patogenim klicama, virusima pročišćavaju se i neutraliziraju putem
posebnih uređaja za pročišćavanje prije priključenja na sustav javne odvodnje.
U sustav javne odvodnje ne smiju se ispuštati
otpadne vode i tvari kojima se ugrožava predviđeni hidraulički režim toka
odvodnje otpadnih voda, vodonepropusnost cjevovoda, rad kanalizacijskih crpki,
tekući nadzor i održavanje objekata kanalizacije ili povećavaju troškovi
eksploatacije, kao i tvari koje miješanjem s prijemnikom stvaraju taloge.
Članak
40.
Odvodnja oborinskih otpadnih voda definirana
je Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području
Gorskog kotara (S.N. 23/2004) gdje je obuhvat u III. zoni zaštite.
U sustav oborinske odvodnje ne smije se
ispuštati:
- sanitarna otpadna voda,
- industrijska otpadna voda koja je nastala
kao posljedica tehnološkog procesa.
Oborinske vode sa parkirnih, radnih i
manipulativnih površina do 200 m2
zagađenih naftnim derivatima mogu se prihvatiti u nepropusni sustav oborinske
odvodnje. Iznad navedene veličine površina, tako prihvaćena oborinska voda mora
biti prethodno pročišćena preko separatora masti i ulja izvedenih u skladu s
vodopravnim smjernicama za projektiranje, građenje i održavanje prometnica u
vodozaštitnim zonama na kršu, za svakog pojedinog korisnika.
Površina predviđena za izgradnju upojnog
bunara za prihvat oborinske vode smještena je u sjevernom dijelu Plana, kako je
prikazano u grafičkom dijelu Plana, 2.6. ODVODNJA OBORINSKIH VODA.
Članak
41.
Kod izgradnje objekata i uređaja javne
kanalizacije primijeniti Pravilnik o odvodnji otpadnih i oborinskih, izvedbi
instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacijsku
mrežu.
Minimalni profili javne razdjelne
kanalizacije iznose o 30 cm sa nagibima od 0,3 do 100 ovisno o upotrijebljenim
tipovima cijevi i izradi kontrolnih okana na max 50 m, kod prohodnih kanala.
Planom se utvrđuje obveza ishodovanja
vodopravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske dozvole, a u skladu s
Zakonom o vodama. Vodopravne uvjete izdaju »Hrvatske vode«.
3.3.5. Uređenje vodotoka i voda
Članak
42.
Područje obuhvata Plana smješteno je u slivu
bujičinog vodotoka Jasle potok, pritoke Curka, odnosno Kupice. Slivno područje
izvorišnog dijela bujice Curak - Jasle potok jako je zahvaćeno erozijom,
bujičinim pojavama i klizištima.
Kroz obuhvat Plana prolaze dvije bujice i
jedna manja jaruga. Ovi tokovi su kroz obuhvat Plana uređivani samo cestovnim
propustima na cesti Delnice - Skrad. Propusti bujice uz jugoistočnu granicu
obuhvata Plana u potpunosti je zatrpan te ga je potrebno očistiti, dok su
ostala dva propusta u funkciji.
Radi preciznijeg utvrđivanja koridora
uređenja vodotoka i izgradnje sustava zaštite od poplava, potrebno je
utvrđivanje inundacijskog područja, odnosno javnog vodnog dobra i vodnog dobra.
Do utvrđivanja inundacijskog područja, širina
koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim
pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili
vanjskog ruba građevine uređenja toka.
Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji
vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica i
erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje
te planirati zahvat na način
da se zadrži doprirodno stanje vodotoka.
Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije
svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama (NN
153/09).
Posebne mjere radi održavanja vodnog režima
provode se u skladu s čl. 106. Zakona o vodama (NN 107/95, 150/ 05).
Članak
43.
Vodne površine i vodno dobro treba uređivati
na način da se osigura propisani vodni režim, kvaliteta i zaštita voda.
Korita vodotoka treba uređivati na način koji
je izgledom blizak prirodnom obliku.
Zabranjemo je ograđivanje prirodnih izvora u
javnoj upotrebi.
Članak
44.
Inundacijski pojas na vodotocima i drugim
ležištima voda štiti se u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i
drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite
od štetnog djelovanja voda.
Sve zemljišne čestice u inundacijskom pojasu,
od vanjske granice pojasa do korita vodotoka, imaju svojstvo vodnog dobra.
Vodno dobro je od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu
zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama.
Obzirom na postojanje regulacijskih i
zaštitnih vodnih građevina razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas.
U inundacijskom pojasu zabranjeno je
obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj
ugroženosti od štetnog djelovanja voda.
Ukoliko nije drugačije određeno, izgradnja i
uređivanje zemljišta uz vodotoke u pojasu širine 20,0 m treba se izvoditi u
skladu s režimom propisanim Zakonom o vodama (NN 107/95, 150/05).
4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
Članak
45.
Urbanističkim planom uređenja određene su
neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zaštitno zelenilo. To su
područja unutar i oko cestovnih koridora čije uređenje i održavanje spada u
obavezu poduzeća nadležnog za tu prometnicu te područja zelenih površina unutar
građevinskih čestica kojih mora biti minimalno 20%.
Zaštitne zelene površine oblikovane su radi
potrebe zaštite okoliša, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita
zraka i druge zaštitne zone).
U zaštitnim zelenim površinama preporuča se
sadnja visoke vegetacije uz granicu čestice u formi drvoreda kao zaštita od
buke.
Unutar zaštitnih zelenih površina ne mogu se
graditi nikakve građevine osim postave infrastrukturnih vodova ispod zemlje.
5. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
46.
Na području obuhvata ovog Plana nema
postojećih niti planiranih zaštićenih dijelova prirode, ali se u svim
elementima ovog Plana provode mjere za očuvanjem prirodnog okoliša i
ambijentalnih vrijednosti napose kroz Odredbe za provođenje Plana.
Prema podacima Ministarstva kulture, Uprave
za zaštitu kulturne baštine; Konzervatorski odjelu u Rijeci na području
obuhvata Plana nema zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina kao ni pojedinačnih
objekata.
6. Postupanje s otpadom
Članak
47.
Planom se predviđa sustav odvojenog i
organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.
Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada
predviđa se putem:
. tipiziranih posuda (spremnika) za otpad ili
metalnih kontejnera postavljenim na javnim površinama u svrhu odvajanja i
prikupljanja iskoristivih vrsta otpada od kojih naročito: staklo, PET, papir i
metalni otpad;
. tipiziranih spremnika koji se dostavljaju
kućanstvima u svrhu odvajanja i prikupljanja organskog otpada.
Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj
građevnoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i
zaštićeno mjesto, uvjetovano posebnom odlukom.
Spremnici za otpad na javnim površinama
postavljaju se na način da se ne ometa kolni i pješački promet.
Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj
se otpad skuplja mora biti takva da se spriječi rasipanje ili prolijevanje
otpada, te širenje prašine, buke i mirisa.
Zbrinjavanje komunalnog otpada treba
organizirati odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu nadležnog javnog
komunalnog poduzeća.
Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje
na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s važećim Zakonom o
otpadu, odvozom na određenu deponiju.
Članak
48.
Na području općine nije planirano reciklažno
dvorište i transfer-stanica, a prikupljeni se otpad odlaže na centralnu zonu za
gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije.
Na području Grada Delnica planirana je
lokacija (Sović Laz) reciklažnog dvorišta s transfer stanicom za komunalni
otpad, koja bi bila uključena u županijski sustav gospodarenja otpadom. To je
zajednička lokacija koja bi pokrivala i područje Općine Skrad.
Predviđa se smještaj reciklažnih dvorišta
prema potrebi korisnika. Položaj, veličina i ostale mjere uređenja i zaštite
reciklažnih dvorišta odrediti će se prostornim planom.
Evidentirane divlje deponije na području
općine potrebno je sanirati.
7. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja
na okoliš
Članak
49.
Djelatnosti koje se obavljaju unutar obuhvata
Plana ne smiju proizvoditi infektivne, kancerogene toksične otpade, te otpade
koji imaju svojstva nagrizanja, ispuštanja otrovnih plinova te kemijsku ili
biološku reakciju.
Članak
50.
Za područje obuhvata Plana nije izrađen plan
upravljanja vodnim područjem.
Planom uređenja potrebno je predvidjeti
zaštitu tla od erozije. Izvođenjem građevinskih i drugih zahvata u prostoru ne
smije se povećati vodna erozija, niti stvoriti dodatna koncentracija
površinskih voda. Sve zahvate treba izvoditi na način da uključuju
antierozijsku zaštitu.
Zone i mjere sanitarne zaštite izvorišta na
području općine Skrad određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta
vode za piće na području Gorskog kotara
(SN 23/04), a radi zaštite od zagađenja ili
drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću i zdravstvenu
ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.
Područje obuhvata Plana nalazi se u trećoj
zoni sanitarne zaštite, što podrazumijeva da se radi o području prihranjivanja
izvorišta.
Svako građenje i obavljanje djelatnosti na
području obuhvata Plana mora biti u skladu s Važećom Odlukom o zonama sanitarne
zaštite.
Zaštitu podzemnih voda od zagađenja vršiti na
sljedeći način:
- izgraditi sustav javne nepropusne
kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih, te ga
priključiti na kanalizacijski sustav Grada Skrada,
- oborinske vode sa parkirnih, radnih,
manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima prihvatiti u nepropusni
sustav oborinske odvodnje. Tako prihvaćena oborinska voda mora biti prethodno
pročišćena preko separatora masti i ulja izvedenih u skladu s vodopravnim
smjernicama za projektiranje, građenje i održavanje prometnica u vodozaštitnim
zonama, za svakog pojedinog korisnika.
Članak
51.
Za prostor obuhvata Plana do donošenja Zakona
o civilnoj zaštiti kojom će se detaljnije riješiti problematika zaštite i
sklanjanja ljudi i materijalnih dobara u suradnji s nadležnim državnim tijelom
primjenjivat će se važeći Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda
i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN br. 29/83,
36/85 i 42/86) u dijelu koji nije u suprotnosti sa važećim odredbama Zakona o
unutarnjim poslovima.
Članak
52.
Prostor obuhvata plana prema seizmičkim
kartama nalazi se u zoni VIIÊ seizmičnosti (po MCS).
Izgradnja i saniranje građevina treba se
provoditi u skladu s zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju te u
suradnji sa nadležnim državnim tijelom primjenjivati Pravilnik o mjerama
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređivanju prostora (NN br. 29/83, 36/85 i 42/86).
Područje općine spada u seizmički aktivna
područja sa pojavom velikog broja relativno slabijih zemljotresa u dužim
vremenskim razdobljima. Dubine žarišta nisu pouzdano istražene, ali se može
utvrditi da su iznad Mohorovićićevog diskontuniteta. Intezitet najjačih
zemljotresa procijenjen je na VII stupnju MCS skale (prema Karti seizmičkog
rizika na povratni period od 100 godina).
Nema potrebe za formiranjem postrojbi civilne
zaštite opće namjene. Najveći problem bilo bi davanje zdravstvene pomoći s
obzirom da broj liječničkih ekipa ni u normalnim uvjetima ne zadovoljava
potrebe te bi se pružanje pomoći usmjerilo na Dom zdravlja Delnice i KBC
Rijeka.
U svrhu efikasne zaštite od potresa kao
urbanističku mjeru potrebno je konstrukcije svih budućih građevina i
rekonstrukcije postojećih na području općine uskladiti sa zakonskim i pod
zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Kod izgradnje većih poslovnih
građevina potrebno je izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terena kako bi
se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predviđene potrese. Prilikom
planiranja geotehničkih zahvata u takvim tipovima terena kao i kod temeljenja
građevina, nužno je uzeti u obzir ove relevantne čimbenike koji mogu otežati i
bitno poskupiti građenje. Kod statičkog proračuna građevina potresno djelovanje
određuje se preko proračunskog ubrzanja tla ag koje odgovara povratnom periodu
potresa od 500 godina koji za ovo područje iznosi 0,1 g.
Prostorni planovi nižega reda trebaju
sadržavati kartografske prikaze zona zarušavanja, površine za odlaganje
materijala od urušavanja te površine za okupljanje većeg borja ljudi van zona
ugroženih od urušavanja.
Članak
53.
Na prostoru obuhvata plana zaštita zraka provoditi
će se smanjivanjem emisije onečišćujućih tvari u zrak i to ograničavanjem
emisije i propisivanjem tehničkih standarda u skladu s odredbama Zakona o
zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95) i propisa donesenih temeljem Zakona
te propisom EU.
Potrebno je kontinuirano pratiti i utvrđivati
kakvoću zraka, a u temeljem osnovane sumnje u prekoračene vrijednosti
onečišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program.
Prije gradnje ili rekonstrukcije izvora
onečišćenja zraka utvrditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka primjenom
najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni
porast emisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je
Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne
novine« broj 101/1996).
Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni,
rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih
vrijednosti emisije određenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisije
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj
140/1997).
Mjere zaštite zraka uključuju i:
- održavanje i uređivanje zaštitnih zelenih i
ostalih površina, i to posebno u zaštitnim pojasevima državnih cesta (autoceste
i brze ceste) i između zona poslovne namjene i stambene namjene
- realizaciju planiranih elemenata prometne
infrastrukture u cilju bolje protočnosti prometa
- odabir najpovoljnijih dostupnih i
primjenjivih tehnologija
- poticanje korištenja čistih energenata,
posebno plina; u prvoj fazi ukapljenog naftnog plina, a nakon realizacije
magistralnog plinovoda i prirodnog plina (gradnjom lokalne opskrbne mreže).
Članak
54.
Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati
zakonske regulative prilikom izgradnje novih građevina. Mjere zaštite od buke
provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03) i primjenom
Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave (NN 145/04).
Unutar područja obuhvata Plana dozvoljeni
nivo buke je 55 dBa danju i 45 dBa noću.
Za nove građevine - sadržaje, primjenom mjera
zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati
što manju emisiju zvuka. Smanjenje buke postići će se upotrebom odgovarajućih
materijala kod gradnje građevina, njihovim smještajem u prostoru te
postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke a prvenstveno prema
uličnim potezima.
Članak
55.
Naselja u Općini Skrad svrstana su, sukladno
»Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima
se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu« (NN 2/91), u naselja sa
manje od 2000 stanovnika koja ne podliježu obaveznoj izgradnji skloništa i
drugih
objekta za zaštitu
stanovništva, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje
se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske.
Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim
izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih
građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje
planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Skrad.
Skloništa opće i dopunske zaštite, u sklopu
građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, projektiraju se kao dvonamjenske
građevine s prvenstveno mirnodopskom funkcijom sukladno osnovnoj namjeni
građevine s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu. Sva
skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u
mirnodopske svrhe u suglasnosti s ministarstvom unutarnjih poslova, a u slučaju
ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.
Članak
56.
Prometnice unutar novih dijelova naselja
moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje
da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja
nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
Kod projektiranja građevina mora se koristiti
tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom
stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj
rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje Općine Skrad određen je
osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi VIIo prema MCS), odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za
povratni period za 500 godina.
Članak
57.
Mjere zaštita od požara temelje se na
procjeni ugroženosti od požara na taj način procijenjenih požarnih opterećenja,
vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim
prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Skrad, a
provodi se prema Planu zaštite od požara na području Općine Skrad.
Projektiranje građevina javne, poslovne i
gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara
provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara
te pravila struke.
U projektiranju planiranih građevina na
području Općine Skrad prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u
prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno
je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara
primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:
- TRVB - za stambene građevine i pretežito
stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu
(bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom)
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili
EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne
građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi
- DIN ili HRN EN (europske norme koje se
primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta
i ostale gospodarske građevine.
U projektiranju nove vodovodne mreže ili
rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog
razvoda i postave nadzemnih hidranata.
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za
gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od
požara, ili posebnim uvjetima građenja zatraženi prikaz primijenjenih mjera
zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih
državnih upravnih tijela.
Prilikom projektiranja izgradnje podzemnih
garaža primjenjivati američke smjernice NFPA 88A ili austrijske smjernice TRVB
N 106.
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i dosljedno se
pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja
zaštite od požara.
Temeljem članka 15 Zakona o zaštiti od požara
(»Narodne novine« broj 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) za složenije građevine
(građevine skupine 2) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.
U svrhu sprečavanja širenja požara na
susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina
najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje,
brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu
otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na
susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnih zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu
konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta)
nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste
vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od
negorivog materijala najmanje u dužini konzole.
Članak
58.
Potrebno je definiranje mjera koje
omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite:
- u planovima nižeg reda potrebno je u
kartografskim prikazima označiti lokacije sirena za uzbunjivanje stanovništva
- za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi
(trgovačke centre, poslovni objekti i veća proizvodna postrojenja) definirati
obvezu realizacije sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju
uzbunjivanja stanovništva (N.N. 47/06)
- definirati glavne cestovne puteve
evakuacije ljudi u izvanrednim uvjetima
- definirati sigurna zone za izmještanje
(zbrinjavanje) ljudi, tj. za formiranje kampova
- posebnu pažnju posvetiti ugrađivanju mjera
zaštite prilikom planiranja zona za gospodarske namjene poradi velikog broja
korisnika takvih zona i pojačanih rizika
- prilikom odabira pogodnih lokacija za važne
objekte: vodoopskrbe, pročišćavanje voda, značajne objekte elektro-energetske
infrastrukture, definiranju trasa nove prometne infrastrukture treba voditi
računa da se ne nalaze u ugroženim zonama
8. Mjere provedbe Plana
Članak
59.
Provedba ovog Plana se vrši neposredno,
temeljem Odredbi za provođenje, uz obavezno korištenje Tekstualnog i Grafičkog
dijela Plana.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
60.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/10-01/5
Ur. broj: 2112/04-10-01-43
Skrad, 21. lipnja 2011.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE SKRAD
Predsjednik
Ivan Crnković, v.r.
