SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIX. - broj 19. Četvrtak, 30. lipnja 2011.
GRAD CRIKVENICA
Moscenicka_draga-001

32.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 08/ 06) i Članka 25. Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/01 i 8/06), Gradsko vijeće Grada Crikvenice na 26. sjednici od 16. lipnja 2011. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU 26:
Uvala Slana (Selce) - T1
8
, zajedno sa zonom
kampa - autokampa T3
3

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 26: Uvala Slana (Selce) - T18, zajedno sa zonom kampa-autokampa T33 (u daljnjem tekstu: Plan), kojeg je izradila tvrtka SINTEZA d.o.o. iz Zadra, Put Petrića 43/c.

Članak 2.

Planom se, u skladu s Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/07), utvrđuju osnovna namjena površina i prikaz površina javne namjene, razmještaj djelatnosti u prostoru, osnova prometne, komunalne i druge infrastrukture, mjere za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti, uređenje zelenih površina, uvjeti uređenja i korištenja površina i građevina i drugi elementi važni za područje za koje se Plan donosi.

Članak 3.

Plan se donosi za građevinsko područje izvan naselja za ugostiteljsko-turističku namjenu obuhvat kojeg je određen Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/07).

Članak 4.

Plan sadržan u Elaboratu Urbanistički plan uređenja UPU 26: Uvala Slana (Selce) - T18, zajedno sa zonom kampa-autokampa T33 se sastoji od dvije knjige, i to: KNJIGA I - TEKSTUALNI DIO (ODREDBE ZA PROVOĐENJE) I GRAFIČKI DIO, i KNJIGA II - PRILOZI.

KNJIGA I - TEKSTUALNI DIO (ODREDBE ZA PROVOĐENJE) I GRAFIČKI DIO sadrži:

TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti korištenja površina javnih i drugih namjena

1.2. Korištenje i namjena prostora

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

2.1. HOTELI

ZONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRADNJE 1 DO 4

2.1.1. 1 - NOVA GRADNJA I

2.1.2. 2 - NOVA GRADNJA II

2.1.3. 3 - REKONSTRUKCIJA S CILJEM POVEĆANJA KATEGORIZACIJE

2.1.4. 4 - REKONSTRUKCIJA U POSTOJEĆIM TLOCRTNIM I VISINSKIM GABARITIMA

2.2. KAMP-AUTOKAMP

ZONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRADNJE 1 DO 3

2.2.1. 1 - SMJEŠTAJ NA UREĐENOM PROSTORU NA OTVORENOM

2.2.2. 2 - UGOSTITELJSKI OBJEKTI

2.2.3. 3 - SPORTSKI SADRŽAJI

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

5.1.1. JAVNE PROMETNE POVRŠINE

5.1.1.1. JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE

5.1.1.2. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE POVRŠINE

5.1.2. PROMET UNUTAR KAMPA

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

5.2.1. TELEKOMUNIKACIJE U NEPOKRETNOJ MREŽI

5.2.2. TELEKOMUNIKACIJE U POKRETNOJ MREŽI

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

5.3.1. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

5.3.1.1. VODOOPSKRBA

5.3.1.2. ODVODNJA

5.3.2. ENERGETSKI SUSTAV

5.3.2.1. ELEKTROOPSKRBA

5.3.2.2. JAVNA RASVJETA

5.3.2.3. PLINOOPSKRBA

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

8. POSTUPANJE S OTPADOM

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. MJERE ZAŠTITE ZRAKA

9.2. MJERE ZAŠTITE VODA OD ZAGAĐENJA

9.3. MJERE ZAŠTITE MORA OD

9.4. ZAŠTITA OD BUKE

9.5. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

10. MJERE PROVEDBE PLANA

GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA MJ 1:1000

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2a. PROMET I TELEKOMUNIKACIJE MJ 1:1000

2b. ELEKTROENERGETIKA I PLINOOPSKRBA

MJ 1:1000

2c. VODOOPSKRBA I ODVODNJA MJ 1:1000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA MJ 1:1000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE MJ 1:1000

KNJIGA II - PRILOZI sadrži:

I. OPĆI PRILOZI

II. SUGLASNOSTI NA PLAN

III. UVOD

IV. OBRAZLOŽENJE

V. IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA - IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA CRIKVENICE (SL. NOVINE PGŽ 25/07)

VI. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI U POSTUPKU IZRADE PLANA

VII. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI U POSTUPKU IZRADE PLANA

VIII. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA

IX. SAŽETAK ZA JAVNOST

Elaborat Plana iz stavka 1 ovog članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice sastavni je dio ove Odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti korištenja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Uvjeti za korištenje površina javnih i drugih namjena na području obuhvata Plana su:

1. uvjeti propisani Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/07);

2. racionalno planiranje razvoja i unapređenja dijela naselja s ciljem postizanja optimalnog odnosa između nivoa komunalne opremljenosti i zaštite prirodnih i graditeljskih resursa;

3. unapređenje postojećih sadržaja s ciljem obogaćivanja turističke ponude Grada Crikvenice temeljem načela održivog razvoja;

4. zatečeno stanje u prostoru.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 6.

Površina unutar obuhvata Plana jest građevinsko područje izvan naselja za ugostiteljsko-turističku namjenu - hoteli (T1), zajedno sa zonom kampa-autokampa (T3).

U površinama namijenjenim smještaju ugostiteljsko - turističkih sadržaja izgradnja novih građevina stambene namjene nije dopuštena, ali se unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene može urediti jedan stan najveće dopuštene brutto razvijene površine 120 m2.

Članak 7.

Na površini unutar obuhvata Plana za ugostiteljsko-turističku namjenu - hoteli (T1) mogu se graditi i uređivati samo ugostiteljski objekti Vrste Hotel iz skupine Hoteli, u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN 88/07, 58/08 i 62/09). Nije dopušteno graditi i uređivati objekte Vrste aparthotel niti Vrste pansion.

Postojeći ugostiteljski objekti izgrađeni unutar područja za ugostiteljsko-turističku namjenu - hoteli (T1) koji nisu vrste Hotel nego se razvrstavaju na temelju Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga (NN 82/2007) mogu se rekonstruirati i održavati u skladu s odredbama tog Pravilnika i ovog Plana.

Članak 8.

Na površini unutar obuhvata Plana za ugostiteljsko-turističku namjenu - kamp-autokamp (T3), mogu se graditi i uređivati objekti za kampiranje tj. smještaj na uređenom prostoru na otvorenom - na kamp mjestu i/ili kamp parceli, ugostiteljski objekti, objekti u funkciji kampa (recepcija, sanitarni čvor i sl) te objekti za sport i rekreaciju na otvorenom.

Neovisno od odredbi Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine »kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj« (NN 49/08, 45/09), gradnja objekata za smještaj u građevinama (u kućicama u kampu, bungalovima i sl) nije dopuštena, tj. smještajne jedinice u autokampu ne mogu biti povezane s tlom na čvrsti način.

Članak 9.

Za razvoj i uređenje područja unutar obuhvata Plana predviđene su slijedeće namjene:

Gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička

1. HOTELI (T1)

2. KAMP-AUTOKAMP (T3)

Sportsko-rekreacijska namjena

3. OTVORENA SPORTSKA BORILIŠTA (R1)

4. UREĐENA PLAŽA-KUPALIŠTE (R2)

Površina infrastrukturnih građevina

5. KOMUNALNA LUKA (L)

POVRŠINA GRAĐEVINE CRPNE STANICE »SLAVEN« (IS1)

Površina voda

6. MORE (V)

Članak 10.

Površine gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke (T1) su površine namijenjene gradnji i uređenju hotela.

Maksimalni kapacitet zone je 500 kreveta.

Članak 11.

Površine za gradnju i uređenje hotela (T1) su razvrstane prema zahvatima:

1 NOVA GRADNJA I;

2 NOVA GRADNJA II;

3 REKONSTRUKCIJA S CILJEM POVEĆANJA KATEGORIZACIJE;

4 REKONSTRUKCIJA U POSTOJEĆIM TLOCRTNIM I VISINSKIM GABARITIMA.

Članak 12.

Površina gospodarske - ugostiteljsko-turističke namjene (T3) je namijenjena gradnji i uređenju kampa-autokampa.

Maksimalni kapacitet kampa je 1500 kreveta.

Članak 13.

Površine za gradnju i uređenje kampa-autokampa (T3) su razvrstane prema zahvatima:

1 SMJEŠTAJ NA UREĐENOM PROSTORU NA OTVORENOM;

2 UGOSTITELJSKI OBJEKTI;

3 SPORTSKI SADRŽAJI.

Članak 14.

Površine sportsko-rekreacijske namjene su razgraničene na površinu otvorenih sportskih borilišta (R1) i površinu uređene plaže-kupališta (R2).

Članak 15.

Površina Otvorena sportska borilišta (R1) je namijenjena gradnji i uređenju otvorenih sportskih borilišta kao što su npr: teniski tereni, boćalište, rukometno igralište i sl, uz poštivanje slijedećih parametara:

- koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5;

- najmanje 30% građevne čestice je prirodni teren, hortikulturno uređen sadnjom autohtonih biljnih vrsta;

- visina ograde prema javno-prometnoj površini iznosi 1,5m. Visina ograde između građevinskih parcela ne može biti veća od 2,0m, mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena;

- visina podzida ne može biti veća od 2,0 m;

- obavezan je smještaj propisanog broja garažno-parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici, i to prema normativu: 1 PGM/100 m2 površine. Parkiralište u sklopu građevne čestice treba ozeleniti po kriteriju 1 stablo na 4 parkirna mjesta.

Otvorena igrališta mogu se sezonski natkriti; prateći sadržaji se mogu graditi istodobno ili nakon uređenja otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta.

Uz otvorene sportske terene mogu se uređivati prostori sa sadržajima koji upotpunjuju osnovnu namjenu ili služe osnovnoj djelatnosti (garderobe i sanitarije, klupski prostori, manja dvorana za vježbanje, manji ugostiteljski sadržaj i sl.). Građevinska (brutto) površina građevina pratećih sadržaja uz otvorene sportske terene ne može iznositi više od 500 m2, a dopušteno je graditi dvije nadzemne etaže (P+1).

Članak 16.

Površina Uređena plaža - kupalište (R2) obuhvaća površinu kopnenog i morskog dijela uređene plaže. Uređena plaža - kupalište (R2) je površina namijenjena kupanju i drugim rekreativnim aktivnostima na moru.

Širina morskog dijela uređene plaže određena je Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/07).

Članak 17.

Zbog sigurnosti sudionika pomorskog prometa a naročito kupača, obavezno je označiti granicu morskog dijela uređene plaže - kupališta. Granica treba biti jasno označena i lako uočljiva, istaknuta u smislu fizičke barijere. Poželjno je postavljanje fizičke barijere kako na morskoj površini tako i u dubinu od minimalno 2 m.

Članak 18.

Uređene plaže - kupališta treba uređivati i održavati.

Članak 19.

Uređivanje plaža naročito podrazumijeva:

- rekonstrukciju prijašnjeg stanja obalnog ruba;

- izgradnju kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije;

- izgradnju staza, stepenica i rampi radi pristupa moru osoba s invaliditetom;

- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje);

- oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama;

- hortikulturno uređenje;

- postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže;

- postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne ploče i sl;

- postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru;

- izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, i sl);

- izgradnja objekata sportsko-rekreativnog sadržaja: tobogan, aquagan i sl;

- izgradnja objekata ugostiteljskog sadržaja (caffe bar, objekt brze prehrane, i sl) maksimalne tlocrtne površine do 65 m2, katnosti 1 nadzemne etaže (P), najveće visine do 3.5 m;

- i druge sadržaje koji su u funkciji plaže i obogaćivanja ugostiteljsko-turističke ponude Grada Crikvenice.

Članak 20.

Održavanje plaže znači redovito komunalno servisiranje, naročito u smislu pražnjenja koševa za otpatke, čišćenja javnih WC-a, popravka tuševa i sl.

Članak 21.

Pri uređenju i/li održavanju plaža posebnu pažnju treba obratiti osiguranju pristupa osoba s invaliditetom ili smanjene pokretljivosti, naročito plaža koje su visinski denivelirane u odnosu na pristupni put.

Infrastrukturni sadržaji (česme, tuševi, i sl) trebaju biti takvi da omoguće korištenje i osobama s invaliditetom ili smanjene pokretljivosti.

Članak 22.

Na površini uređene plaže-kupališta (R2) planirana je gradnja i uređenje građevine ŠRK-a »Oslić« Selce.

Najveća tlocrtna zauzetost građevine može biti 100 m2, najveća katnost: 1 nadzemna etaža (P). Najveća visina građevine može iznositi 3.5 m.

Pristup građevini je pješački. Iznimno, dopušten je i kolni pristup pješačkom obalnom šetnicom ali uz posebni režim korištenja (npr. samo za interventna i/li dostavna vozila, uz vremensko ograničenje-u ranojutarnjim satima i/li noću) i na temelju odgovarajuće odluke nadležnih službi Grada Crikvenice.

Članak 23.

Na dijelu površine uređene plaže-kupališta (R2) planirano je povećanje postojećeg kapaciteta plaže promjenom obalne linije. Područje na kojem je planirano povećanje postojećeg kapaciteta plaže određeno je i prikazano na svim kartografskim prikazima. Za planirani zahvat povećanja postojećeg kapaciteta plaže promjenom obalne linije potrebno je provesti Ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Članak 24.

Površine infrastrukturnih građevina su površine na kojima se mogu graditi linijske i površinske građevine za promet, komunalne građevine i uređaji te građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama. Unutar obuhvata Plana površine infrastrukturnih građevina su:

- građevine kopnenog prometa: ulična mreža, parkirališta, pješačke površine;

- građevine morskog prometa: KOMUNALNA LUKA (L);

- građevina vodoopskrbnog sustava: POVRŠINA GRAĐEVINE CRPNE STANICE »SLAVEN« (IS1).

Članak 25.

Planom je određena površina za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje komunalne luke: Komunalna luka (L), kako je prikazano na Kartografskom prikazu 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA. Planirana površina obuhvaća kopneni i morski dio.

Površina Komunalna luka (L) je namijenjena privezu i odvozu brodica. Kapacitet luke ne može biti veći od 40 vezova. Dopušta se postavljanje dizalice za manipulaciju plovilima. Površina za smještaj dizalice i točan broj vezova odredit će se Lokacijskom dozvolom.

Članak 26.

Planom je određena površina za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje građevine crpne stanice: Površina građevine crpne stanice »Slaven« (IS1). Površina građevine crpne stanice »Slaven« (IS1) predstavlja 1 građevnu česticu. Oblik i veličina građevne čestice određeni su i prikazani na Kartografskom prikazu 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Građevina crpne stanice se gradi i rekonstruira u skladu s tehničkim uvjetima za tu vrstu građevine a prema potrebama razvoja i unapređenja građevina i sustava odvodnje u cjelini.

Članak 27.

Vodna površina na području unutar obuhvata Plana je morska površina (V). Morska površina na području unutar obuhvata Plana, razgraničena prema namjeni, pripada kategoriji ostalih morskih površina, i namijenjena je pomorskom prometu: prilaz komunalnoj luci unutar obuhvata Plana.

Obalni dio vodne površine (V) se sukladno članku 16 i 17 ovih Odredbi, može koristiti kao morski dio Uređene plaže-kupališta (R2).

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 28.

Površine za smještaj građevina gospodarskih djelatnosti određene su i prikazane na Kartografskom prikazu 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i uključuju površine ugostiteljsko-turističke namjene-HOTEL (T1) i KAMP-AUTOKAMP (T3).

Za površine ugostiteljsko-turističke namjene - HOTEL (T1) određene su zone ugostiteljsko- turističke gradnje 1 do 4.

Za površine ugostiteljsko-turističke namjene - KAMP- AUTOKAMP (T3) određene su zone ugostiteljsko-turističke gradnje 1 do 3.

Uvjeti i način gradnje za pojedinu zonu su određeni i prikazani na Kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 29.

Zahvatima u prostoru u skladu s namjenom prikazanom na kartografskom prikazu 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA se može pristupiti samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređeno građevinsko zemljište podrazumijeva neposredni pristup s javno-prometne površine, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju a na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s uvjetima propisanim ovim Planom.

Članak 30.

Dopušta se rekonstrukcija postojećih građevina i gradnja zamjenskih građevina uz poštivanje postojećih tlocrtnih i visinskih gabarita. Postojeći parametri veći od propisanih se mogu zadržati ali bez povećavanja. Moguća je rekonstrukcija i na građevnim česticama manjim od propisanih do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Postojeća udaljenost glavne građevine od međe susjedne građevne čestice se može zadržati ali ne može biti manja od 1,0 m.

2.1. HOTELI

ZONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRADNJE 1 DO 4

2.1.1. 1 - NOVA GRADNJA I

Članak 31.

Zona ugostiteljsko-turističke gradnje 1 označava površinu na kojoj je moguća gradnja i uređenje građevina hotela s pratećim sadržajima. Gradnja novih građevina - hotela na udaljenosti manjoj od 100 metara od obalne crte nije dopuštena.

Oblik i veličina zone određeni su i prikazani na Kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevine se grade neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 32.

U zoni ugostiteljsko-turističke gradnje 1 mogu se graditi i uređivati hoteli s pratećim sadržajima uz poštivanje sljedećih parametara:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.500m2;

- na građevnoj čestici se može graditi samo jedna građevina osnovne namjene; gradnja pomoćnih građevina nije dopuštena;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3 u odnosu na gradivi dio građevne čestice;

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi 5;

- nadzemne etaže su: suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje za građevine s kosim krovom ili suteren, prizemlje i 3 kata za građevine s ravnim krovom;

- najveći dopušteni kapacitet zone /broj kreveta/ jednak postojećem;

- minimalna udaljenost građevnog pravca od regulacijske linije iznosi 6,0 m;

- minimalna udaljenost građevina, odnosno, njenog najistaknutijeg dijela (balkon, istaci, nadstrešnice i sl) od granice građevne čestice iznosi 4,0 m;

- arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti u skladu s namjenom, tradicionalnog ili modernog arhitektonskog izraza;

- najmanje 40% građevne čestice treba biti ozelenjeno uz sadnju autohtonih biljnih vrsta;

- visina ograde prema javno-prometnoj površini iznosi 1,5m. Visina ograde između građevinskih parcela ne može biti veća od 2,0m, mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena;

- visina podzida ne može biti veća od 2,0 m;

- obavezan je smještaj propisanog broja garažno-parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici i to prema normativu: 1 PGM/1 smještajna jedinica; parkirališta s više od 10 parkirališnih mjesta u pravilu smještati u podrumskoj odnosno suterenskoj etaži;

- građevna čestica mora imati osiguran neposredni pristup s javno-prometne površine, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju a na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s uvjetima propisanim ovim Planom;

- izgradnjom i rekonstrukcijom građevine ne smije se ugroziti pouzdanost i mehanička stabilnost susjednih građevina, niti stabilnost tla na okolnom zemljištu;

- odvodnju oborinskih voda s građevine treba rješiti na vlastitoj građevnoj čestici, na način da ne ugrožava okolna zemljišta i građevine na njima.

2.1.2. 2 - NOVA GRADNJA II

Članak 33.

Zona ugostiteljsko-turističke gradnje 2 označava površinu na kojoj je moguća gradnja i uređenje hotela s pratećim sadržajima. Gradnja novih građevina - hotela na udaljenosti manjoj od 100 metara od obalne linije nije dopuštena.

Oblik i veličina zone određeni su i prikazani na Kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevine se grade neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 34.

U zoni ugostiteljsko-turističke gradnje 2 mogu se graditi i uređivati hoteli s pratećim sadržajima uz poštivanje slijedećih parametara:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.500 m2;

- na građevnoj čestici se može graditi samo jedna građevina osnovne namjene; gradnja pomoćnih građevina nije dopuštena;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3 u odnosu na gradivi dio građevne čestice;

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi 4;

- nadzemne etaže su: suteren, prizemlje, jedan kat i potkrovlje za građevine s kosim krovom ili suteren, prizemlje i 2 kata za građevine s ravnim krovom;

- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 50 kreveta;

- minimalna udaljenost građevnog pravca od regulacijske linije iznosi 6,0 m;

- minimalna udaljenost građevina, odnosno, njenog najistaknutijeg dijela (balkon, istaci, nadstrešnice i sl) od granice građevne čestice iznosi 4,0 m;

- arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti u skladu s namjenom, tradicionalnog ili modernog arhitektonskog izraza;

- najmanje 40% građevne čestice treba biti ozelenjeno uz sadnju autohtonih biljnih vrsta;

- visina ograde prema javno-prometnoj površini iznosi 1,5 m. Visina ograde između građevinskih parcela ne može biti veća od 2,0 m, mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena;

- visina podzida ne može biti veća od 2,0 m;

- obavezan je smještaj propisanog broja garažno-parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici i to prema normativu: 1 PGM/1 smještajna jedinica; parkirališta s više od 10 parkirališnih mjesta u pravilu smještati u podrumskoj odnosno suterenskoj etaži;

- građevna čestica mora imati osiguran neposredni pristup s javno-prometne površine, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju a na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s uvjetima propisanim ovim Planom;

- izgradnjom i rekonstrukcijom građevine ne smije se ugroziti pouzdanost i mehanička stabilnost susjednih građevina, niti stabilnost tla na okolnom zemljištu;

- odvodnju oborinskih voda s građevine treba rješiti na vlastitoj građevnoj čestici, na način da ne ugrožava okolna zemljišta i građevine na njima.

2.1.3. 3 - REKONSTRUKCIJA S CILJEM POVEĆANJA KATEGORIZACIJE

Članak 35.

Zone ugostiteljsko-turističke gradnje 3 su površine na kojoj se postojeće građevine mogu rekonstruirati s ciljem povećanja kategorizacije, podizanja nivoa usluge i kvalitete ugostiteljsko-turističke ponude u cjelini. Oblik i veličina zone određeni su i prikazani na Kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevine se rekonstruiraju neposrednom provedbom ovog Plana. Gradnja novih građevina nije dopuštena.

Članak 36.

Pod rekonstrukcijom s ciljem povećanja kategorizacije se podrazumijeva prvenstveno dogradnja s ciljem izgradnje onih sadržaja koji su prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN 88/07, 58/08 i 62/09) obavezni za postizanje željene kategorije, kao što su npr:

- dogradnja dizala;

- dogradnja kuhinje u smislu poboljšanja ponude i osiguranja minimalnih tehničkih uvjeta;

- dogradnja sustava grijanja i/li hlađenja te sustava obnovljivih izvora energije (sunčani kolektori);

- zatvaranje postojećih balkona i/li loggia s ciljem povećanja površine sobe;

- dogradnja balkona;

- dogradnja receptivnog prostora;

- dogradnja zbog omogućavanja pristupa osoba s invaliditetom: rampe, stubišta, platforme i sl,

ali i nadogradnja ako ista omogućava povećanje kategorizacije a ne narušava lokalne uvjete.

Članak 37.

U zoni ugostiteljsko-turističke gradnje 3 mogu se rekonstruirati postojeći objekti uz poštivanje sljedećih parametara:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3;

- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi 4;

- nadzemne etaže su: suteren, prizemlje, jedan kat i potkrovlje ili prizemlje, 2 kata i potkrovlje za građevine s kosim krovom a suteren, prizemlje i 2 kata ili prizemlje i 3 kata za građevine s ravnim krovom;

- postojeća udaljenost građevina od međe se može zadržati ali na pročelju bližem od 3 m od međe građevina ne može imati otvore;

- obavezan je smještaj propisanog broja garažno-parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici i to prema normativu: 1 PGM/1 smještajna jedinica;

- građevna čestica mora imati osiguran neposredni pristup s javno-prometne površine, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju a na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s uvjetima propisanim ovim Planom;

- izgradnjom i rekonstrukcijom građevine ne smije se ugroziti pouzdanost i mehanička stabilnost susjednih građevina, niti stabilnost tla na okolnom zemljištu;

- odvodnju oborinskih voda s građevine treba rješiti na vlastitoj građevnoj čestici, na način da ne ugrožava okolna zemljišta i građevine na njima.

2.1.4. 4 - REKONSTRUKCIJA U POSTOJEĆIM TLOCRTNIM I VISINSKIM GABARITIMA.

Članak 38.

U zoni ugostiteljsko-turističke gradnje 4 - REKONSTRUKCIJA U POSTOJEĆIM TLOCRTNIM I VISINSKIM GABARITIMA postojeće građevine se mogu rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Gradnja novih građevina nije dopuštena.

Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada naročito se podrazumijeva:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski);

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija;

- dogradnja sanitarnih prostora (WC, kupaonica) i stubišta;

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora u građevini, pod uvjetom da se isti uređuje u postojećem tlocrtnom i visinskom gabaritu.

Članak 39.

Postojeći ugostiteljski objekti izgrađeni unutar područja za ugostiteljsko-turističku namjenu - hoteli (T1) koji nisu vrste Hotel nego se razvrstavaju na temelju Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga (NN 82/2007) mogu se rekonstruirati i održavati u postojećem tlocrtnom i visinskom gabaritu radi povećanja kategorizacije, podizanja nivoa usluge ali i usklađenja s odredbama Pravilnika u odnosu na ciljanu kategoriju, način pružanja ugostiteljske usluge i sl.

2.2. KAMP-AUTOKAMP

ZONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRADNJE 1 DO 3

2.2.1. 1 - SMJEŠTAJ NA UREĐENOM PROSTORU NA OTVORENOM

Članak 40.

Površine ugostiteljsko-turističke gradnje 1 - SMJEŠTAJ NA UREĐENOM PROSTORU NA OTVORENOM su površine za gradnju i uređenje smještajnih jedinica kamp- mjesta i/li kamp-parcele. To su površine za smještaj kampista na uređenom prostoru na otvorenom, uz korištenje pokretne opreme za kampiranje u posjedu gosta: šatori, kamp prikolice (kamp kućica, karavan), pokretnih kućica (mobilhome), autodom (kamper) i sl. ili u iznajmljenoj pokretnoj opremi za kampiranje. Smještajne jedinice u autokampu ne mogu biti povezane s tlom na čvrsti način, sukladno članku 8 ovog Plana. Oblik i veličina površina određeni su i prikazani na Kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 41.

Smještajne jedinice kamp-mjesto i/li kamp-parcela se grade i uređuju neposrednom provedbom ovog Plana. Oblik i veličina smještajne jedinice će se odrediti obzirom na ciljanu kategoriju, sukladno odredbama Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine »kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj« (NN 49/08, 45/ 09) i ovog Plana.

Članak 42.

Osim smještajnih jedinica za smještaj kampista na uređenom prostoru na otvorenom na površinama ugostiteljsko- turističke gradnje 1 - SMJEŠTAJ NA UREĐENOM PROSTORU NA OTVORENOM se mogu graditi i uređivati prateći sadržaji: zajednički sanitarni čvorovi, sanitarni elementi i oprema za goste i sl, ali ne na udaljenosti manjoj od 100m od obalne linije, kako je prikazano na Kartografskom prikazu 3: UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA. Na udaljenosti manjoj od 100 metara od obalne crte postojeće se građevine mogu rekonstruirati i održavati u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

2.2.2. 2 - UGOSTITELJSKI OBJEKTI

Članak 43.

Površine ugostiteljsko-turističke gradnje 2 - UGOSTITELJSKI OBJEKTI su površine za gradnju i uređenje ugostiteljskih objekata za pripremu i usluživanje pića, napitaka i hrane, trgovačkih i sličnih objekata u funkciji turističke potrošnje (agencije, frizerski salon, i sl) koji su organizirani, ustrojeni i/ili posluju sukladno propisima koji se na njih primjenjuju odnosno sukladno posebnim propisima, unutar površine kampa.

Članak 44.

Na području unutar obuhvata Plana, na površini za gradnju i uređenje kampa-autokampa (T3), jedna je površina određena za gradnju i uređenje ugostiteljskih objekata za pripremu i usluživanje pića, napitaka i hrane, trgovačkih i sličnih objekata u funkciji turističke potrošnje, za potrebe kampa.

Oblik i veličina površine određeni su i prikazani na Kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE. Gradnja novih građevina na udaljenosti manjoj od 25 metara od obalne crte nije dopuštena.

Građevine se grade i uređuju neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 45.

U zoni ugostiteljsko-turističke gradnje 2 - UGOSTITELJSKI OBJEKTI postojeći se ugostiteljski objekti mogu rekonstruirati i održavati u postojećem tlocrtnom i visinskom gabaritu radi povećanja kategorizacije, podizanja nivoa usluge ali i usklađenja s odredbama Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga (NN 82/2007) u odnosu na ciljanu kategoriju, način pružanja ugostiteljske usluge i sl.

2.2.3. 3 - SPORTSKI SADRŽAJI

Članak 46.

Površina 3 - SPORTSKI SADRŽAJI namijenjena je gradnji i uređenju sportskih i rekreacijskih sadržaja koji su namijenjeni gostima kampa. Oblik i veličina površine određeni su i prikazani na Kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 47.

Na površini 3 - SPORTSKI SADRŽAJI mogu se graditi i uređivati isključivo otvorena sportska igrališta. Vrstu i broj igrališta će se odrediti obzirom na ciljanu kategoriju, sukladno odredbama Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine »kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj« (NN 49/08, 45/09) i ovog Plana. Pri plani

ranju otvorenih sportskih borilišta najmanje 30% građevne čestice treba biti prirodni teren, hortikulturno uređen sadnjom autohtonih biljnih vrsta.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 48.

Na planskom području nije planirana gradnja građevina društvenih djelatnosti. Sadržaji društvenih djelatnosti- zdravstvenih mogu se uređivati u sklopu građevina ugostiteljsko-turističke namjene - hotela.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 49.

Na planskom području nije dopuštena gradnja građevina stambene namjene.

Članak 50.

Ostale građevine na području unutar obuhvata Plana su montažne građevine - kiosci i nadstrešnice.

Članak 51.

Kiosci su tipske privremene manje montažne građevine, a služe za prodaju tiska, duhana, galanterije, voća i povrća, sezonskih plodina i vršenja drugih manjih ugostiteljskih i obrtničkih usluga.

Lokacije za postavu kioska, njihova površina i namjena na određenoj lokaciji na području Grada Crikvenice utvrđuju se odgovarajućom odlukom Gradonačelnika Grada Crikvenice.

Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Grada Crikvenice, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

Članak 52.

Nadstrešnice su namijenjene za natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne čestice i sl, najveće ukupne površine 25 m2 na građevnoj čestici. Nadstrešnica se može postavljati i na međi pod uvjetom da odvodnja oborinskih voda bude rješena na vlastitoj građevnoj čestici.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 53.

Infrastrukturni sustavi s koridorima i površinama za njihov razvoj prikazani su na kartografskim prikazima 2: PROMET, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2a: PROMET I TELEKOMUNIKACIJE, 2b: ELEKTROENERGETIKA I PLINOOPSKRBA, i 2c: VODOOPSKRBA I ODVODNJA.

Članak 54.

Unutar Planom osiguranih infrastrukturnih koridora dopušteno je graditi samo infrastrukturne građevine.

Članak 55.

Detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture unutar Planom osiguranih infrastrukturnih koridora utvrdit će se odgovarajućom projektnom dokumentacijom.

Građevine infrastrukture treba projektirati i izvoditi u skladu s važećim propisima i pravilima struke, uz obavezno usaglašavanje s ostalim korisnicima infrastrukturnog koridora.

Članak 56.

Zahvatima u prostoru u skladu s namjenom prikazanom na kartografskom prikazu 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i ovom Odlukom se može pristupiti tek po izgradnji infrastrukturnih sustava u koridorima iz prethodnog članka.

Članak 57.

Građevine unutar obuhvata Plana će se na komunalnu infrastrukturnu mrežu priključiti temeljem uvjeta nadležne komunalne službe.

Uvjeti, odnosno, mogući smjer priključenja građevina na infrastrukturnu mrežu položenu u javnim prometnim površinama prikazan je na Kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE. Građevinska čestica, odnosno, zona se može priključiti na infrastrukturnu mrežu u bilo kojoj točki javno prometne površine s kojom neposredno graniči a na koju upućuje prikazani smjer priključenja.

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 58.

Na području unutar obuhvata Plana predviđena je izgradnja i rekonstrukcija te uređenje građevina kopnenog prometa, i to: ulične mreže, parkirališta i pješačkih površina.

Razgraničenje prometnih površina na području unutar obuhvata Plana je određeno za javne prometne površine i prometne površine unutar kampa.

5.1.1. JAVNE PROMETNE POVRŠINE

Članak 59.

Na području unutar obuhvata Plana predviđa se izgradnja, rekonstrukcija i uređenje osnovne ulične mreže kako bi se osigurali uvjeti za afirmaciju postojeće i izgradnju nove ulične mreže. Izgradnja i rekonstrukcija ulične mreže izvodit će se u skladu s Kartografskim prikazom 2a: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMET I TELEKOMUNIKCIJE, koji je sastavni dio Plana.

Pri planiranju, projektiranju i gradnji ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.

Članak 60.

Osnovna ulična mreža se sastoji od sabirne ulice i ostalih ulica.

Članak 61.

Sabirna ulica SU1 prolazi sjevernim rubom planskog područja. U profilu sabirne ulice SU1 planirani elementi su: dvotračna kolna površina 2x3,0m i obostrani pješački hodnik 2x1.5 m.

Članak 62.

Ostale ulice na području unutar obuhvata Plana su novoplanirane prometnice OU1, OU2, OU3 i OU4. U profilu ostale ulice OU1 planirani elementi ceste su: dvotračna kolna površina 2x3,0 m i obostrani pješački hodnik 2x1,5 m. U profilu ostale ulice OU2 planirani elementi ceste su: dvotračna kolna površina 2x3,0 m, obostrani pješački hodnik 2x1,5 m te javno parkiralište jednostrano širine 5,0 m. U profilu ostale ulice OU3 planirani elementi ceste su dvotračna kolna površina 2x3,0 m, jednostrani pješački hodnik 1x1,5 m te javno parkiralište jednostrano širine 5,0 m. U profilu ostale ulice OU4 planirani elementi ceste su dvotračna kolna površina 2x3,0 m.

Članak 63.

Širina površine ulica varira obzirom na planirani profil i pokos. Ukupna širina površine sabirne ulice iznosi 9,0 m, a ukupna širina površine ostalih ulica iznosi 6,0 - 14,0 m.

Građevinska čestica ulice može biti šira od planirane površine zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, podzida, nasipa i sl. Građevna čestica ulice može biti uža od planirane površine ukoliko je prometno-tehničko rješenje uklopivo u cjelovito rješenje površine ulice u punom profilu.

Konačno oblikovanje prometnice, odnosno, oblika i veličine njene građevinske parcele, definirat će se kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja u postupku ishođenja Lokacijske dozvole.

Minimalna širina prometnog traka iznosi 3,0 m, a minimalna širina pješačkog hodnika iznosi 1,5 m. Na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti od 15 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Površina kolnika izvest će se završnom obradom - asfaltbetonskom i dvostrešnim nagibom kolnika. Gornji stroj svih kolnih površina treba biti dimenzioniran minimalno na osovinski pritisak od 100 kN.

Kolne ulaze na parcele s novih prometnica planirati preko skošenih rubnjaka širine 4,0 - 6,0 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake svih životnih dobi i osobe smanjene pokretljivosti, moraju se ugraditi upušteni rubnjaci. Upuštanje rubnjaka u zoni pješačkih prijelaza planirati u širini od 1,2 m.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Parkirališne površine izvesti u nivou s kolnom površinom.

Javnu rasvjetu izvesti prema kategoriji prometnica. Stupove javne rasvjete i nadzemne hidrante smjestiti na način da ne predstavljaju urbanističko-arhitektonsku barijeru kretanju pješaka.

Okomitu i vodoravnu prometnu signalizaciju te sve prometne površine planirati u skladu s Pravilnikom o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 33/ 05) i odgovarajućim usvojenim normama sukladno članku 53. Zakona o normizaciji (NN 55/96).

U izradi dokumentacije potrebno je pridržavati se odredbi Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05).

5.1.1.1. JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE

Članak 64.

Planom su predviđene javne parkirališne površine unutar površine planirane ulične mreže.

Obavezno je ozelenjavanje javnih parkirališnih površina unutar površine prometnica po kriteriju 1 stablo na 3 parkirališna mjesta.

Na javnim parkiralištima za parkiranje vozila osoba s invaliditetom treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Parkirališne površine treba izvesti s optimalnim nagibom radi što brže odvodnje oborinskih voda, a konstrukcija ovih površina mora biti takva da bude spriječeno razlijevanje oborinskih voda u okolni teren, kao i njihovo procijeđivanje kroz te površine u podzemlje.

S parkirališnih površina kapaciteta do 15 vozila dozvoljava se oborinske vode odvesti raspršeno u teren, bez prethodnog pročišćavanja na separatoru. S parkirališnih površina kapaciteta iznad 15 vozila oborinske vode teba pročištiti na separatoru, prije upuštanja u javni sustav oborinske kanalizacije.

Članak 65.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM-a) potrebno je osigurati na građevnoj čestici građevine osnovne namjene a prema slijedećem normativu:

1. građevine ugostiteljsko-turističke namjene

_hoteli: 1 PGM / 1 smještajna jedinica;

_ugostiteljski objekti: 1 PGM / 5 sjedala.

2. sportsko-rekreativne građevine

_otvorena sportska borilišta: 1 PGM / 100 m2 površine.

5.1.1.2. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE POVRŠINE

Članak 66.

Na području unutar obuhvata Plana predviđena je izgradnja i rekonstrukcija pješačkih površina. Pješačke površine na području obuhvata Plana su pješački putevi. Iznimno, pješačka površina obalna šetnica se može koristiti i za kolni promet ali uz posebni režim korištenja (npr. samo za interventna i dostavna vozila, uz vremensko ograničenje i sl) i na temelju odgovarajuće odluke nadležnih službi Grada Crikvenice.

Članak 67.

Za kretanje pješaka mogu se, osim pločnika, uređivati pješački putevi. Izgradnja pješačkih puteva izvodit će se u skladu s Kartografskim prikazom 2a: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMET I TELEKOMUNIKACIJE.

Pješački putevi se mogu uređivati u sklopu površina svih namjena na području unutar obuhvata Plana.

Članak 68.

Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu ne uže od 1,5 m.

Građevinska čestica pješačkog puta može biti šira od planirane površine zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: prilaz raskrižju, podzidi, nasipi i sl.

Konačno oblikovanje pješačkog puta, odnosno, oblika i veličine pripadajuće građevinske čestice, definirat će se kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja u postupku ishođenja Lokacijske dozvole.

Pješački putevi trebaju biti osvjetljeni javnom rasvjetom.

Pješački putevi se mogu opremati elementima urbane opreme kao što su klupe, koševi za otpatke i sl.

Hodna površina treba biti takvog materijala i izvedbe da se omogući sigurno kretanje pješaka svih životnih dobi. Maksimalni nagib hodne površine može biti do 2%. Visinske razlike treba u pravilu savladavati rampom ili stepenicama malog nagiba, u skladu s odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05).

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake svih životnih dobi i osobe smanjene pokretljivosti, moraju se ugraditi upušteni rubnjaci. Upuštanje rubnjaka u zoni pješačkih prijelaza planirati u širini od 1,2 m.

U izradi dokumentacije potrebno je pridržavati se odredbi Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina

osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/ 05).

5.1.2. PROMET UNUTAR KAMPA

Članak 69.

Radi afirmacije postojeće prometne mreže na području unutar kampa planirana je rekonstrukcija i uređenje prometne mreže. Rekonstrukcija i uređenje prometne mreže izvodit će se u skladu s Kartografskim prikazom 2a: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMET I TELEKOMUNIKCIJE, koji je sastavni dio Plana.

Pri planiranju, projektiranju i gradnji prometne mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.

Članak 70.

Prometna mreža unutar kampa se sastoji od glavne prometnice i pristupnih prometnica te pješačkih puteva. Glavna prometnica povezuje sve sabirne prometnice s receptivnim ulazom i vanjskom prometnom infrastrukturom. Pristupne prometnice povezuju glavnu prometnicu sa smještajnim jedinicama i s građevinama u kojima su sanitarni čvorovi ili sadržaji koji se nude gostima. Pješački putevi omogućavaju pješacima pristup do smještajnih jedinica i obalne šetnice.

Članak 71.

Prometnice unutar kampa trebaju omogućiti pristup vozila i pješaka do: smještajnih jedinica i parkirališnih mjesta. S pristupnih prometnica treba omogućiti pristup pješacima do građevina u kojima su sanitarni čvorovi za goste i do građevina u kojima su ugostiteljski sadržaji za usluživanje hrane, pića i napitaka i ostali sadržaji koji se nude gostima.

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

5.2.1. TELEKOMUNIKACIJE U NEPOKRETNOJ MREŽI

Članak 72.

Planom je predviđena izgradnja podzemne distributivne telekomunikacijske kanalizacije - DTK na području unutar obuhvata Plana.

Izgradnja DTK će se izvoditi u skladu s Kartografskim prikazom 2a: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMET I TELEKOMUNIKACIJE, koji je sastavni dio Plana.

Za izgradnju DTK osigurani su prostorni pojasevi u pješačkim hodnicima planiranih prometnica. Trase uređaja za prijenos sustva telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti lokacijskom dozvolom.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Priključak na DTK će biti omogućen za sve zone odnosno za sve građevinske čestice na području unutar obuhvata Plana.

5.2.2. TELEKOMUNIKACIJE U POKRETNOJ MREŽI

Članak 73.

Nije planirana izgradnja osnovnih postaja u mreži pokretne komunikacije.

Na području unutar obuhvata Plana moguće je postavljanje osnovnih postaja pokretnih telekomunikacija na postojeće ili planirane građevine.

Nije moguća gradnja antenskih stupova.

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 74.

Planom je predviđena izgradnja i rekonstrukcija komunalne infrastrukturne mreže.

Izgradnja i rekonstrukcija komunalne infrastrukturne mreže izvodit će se u skladu s Kartografskim prikazima 2a: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMET I TELEKOMUNIKACIJE, 2b: ELEKTROENERGETIKA I PLINOOPSKRBA i 2c: VODOOPSKRBA I ODVODNJA, koji su sastavni dio Plana.

Planiranu izgradnju i rekonstrukciju komunalne infrastrukturne mreže u pravilu treba izvoditi istovremeno s izgradnjom i rekonstrukcijom prometnih površina.

Dopušta se etapnost realizacije što će se regulirati posebnim aktima i lokacijskom dozvolom.

Komunalna infrastrukturna mreža (vodoopskrba, odvodnja, elektroenergetika i plin) se polaže u koridorima prometnica u načelno osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama, stvarnim mogućnostima na terenu te pravilima struke u odnosu na međusobni položaj istih.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

5.3.1. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 75.

Područje unutar obuhvata Plana se nalazi izvan zone sanitarne zaštite.

Planom je predviđena izgradnja, rekonstrukcija i održavanje sustava vodoopskrbe i odvodnje. Izgradnja i rekonstrukcija sustava vodoopskrbe i odvodnje izvodit će se u skladu s Kartografskim prikazom 2c: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODOOPSKRBA I ODVODNJA, koji je sastavni dio Plana.

Izgradnja, rekonstrukcija i održavanje sustava vodoopskrbe i odvodnje se provodi neposrednom provedbom Plana.

Zahvatima u prostoru u skladu s namjenom prikazanom na Kartografskom prikazu 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA se može pristupiti po izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje.

Obavljanje gospodarskih djelatnosti se može obavljati samo u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće predmetnog područja.

5.3.1.1. VODOOPSKRBA

Članak 76.

Vodoopskrbna mreža polagat će se u trasi prometnica a izvest će se duktilnim cijevima i pripadajućim objektima sukladno propisima.

Potrebne profile cijevi treba odrediti temeljem hidrauličkog proračuna i potrebne količine sanitarne i protupožarne vode za cijelo područje obuhvata.

Vodoopskrbna mreža mora osigurati kvalitetnu i kontinuiranu opskrbu sanitarnom vodom svakog potrošača na području unutar obuhvata Plana.

Priključenje građevine na vodoopskrbni sustav treba izvesti na način da svaka samostalna uporabna cjelina ima odvojenu vodovodnu instalaciju, sa svojim mjernim

instrumentom, unutar vodonepropusnog vodomjernog okna na građevnoj čestici izvan građevine.

Planirana je izgradnje vanjske nadzemne hidrantske mreže. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika, na međusobnom razmaku od 80 m sukladno važećoj zakonskoj regulativi iz područja zaštite od požara.

5.3.1.2. ODVODNJA

Članak 77.

Planom se predviđa zadržati postojeću mrežu odvodnje na predmetnom području uz održavanje i/li rekonstrukciju pojedinih dijelova mreže te izgraditi nove objekte sustava odvodnje.

Planirana je izgradnja razdjelnog sustava javne kanalizacije. Razdjelni sustav javne kanalizacije se izgrađuje usporednim, razdjelnim cjevovodima kojima se posebnim vodom odvode sanitarne otpadne vode a posebnim vodom oborinske vode.

Sanitarne otpadne vode su otpadne vode koje se nakon korištenja ispuštaju iz stambenih objekata, ugostiteljstva i drugih neproizvodnih djelatnosti na području unutar obuhvata Plana i uglavnom potječu od ljudskog metabolizama i aktivnosti kućanstava.

Oborinske vode su vode s krovova postojećih i budućih građevina, pročišćene oborinske vode s javnih prometnih površina i internih prometnica i parkirališta unutar građevinske čestice te drenažne vode.

Oborinske vode s javnih parkirališta kapaciteta do 15 vozila se mogu odvesti raspršeno u teren bez prethodnog pročišćavanja na separatoru, uz obaveznu izgradnju trodijelnih vodonepropusnih sabirnih jama. Za odvodnju oborinskih voda s površina većih iznad navedenih vrijednosti potrebno je pročišćavanje na separatoru prije upuštanja u javnu sustav oborinske kanalizacije.

Postojeće i buduće građevine će se priključiti na sustav javne kanalizacije prema uvjetima nadležne komunalne službe a u skladu s odredbama Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Crikvenice (SN PGŽ 28/96) i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Crikvenice (SN PGŽ 40/04). Vlasnik nekretnine unutar obuhvata Plana koji ima izvedenu internu kanalizaciju dužan je priključiti internu kanalizaciju na sustav javne kanalizacije u roku od 6 mjeseci po izgradnji iste a u skladu s uvjetima propisanim Pravilnikom o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacije, uvjetima i načinu priključenja na javnu kanalizacijsku mrežu.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

5.3.2. ENERGETSKI SUSTAV

5.3.2.1. ELEKTROOPSKRBA

Članak 78.

Niskonaponska mreža unutar obuhvata Plana izvest će se podzemnim kabelima. Trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) se u pravilu vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom planiranih objekata definirat će se u prethodnim elektroenergetskim suglasnostima za svaki pojedini objekt, u fazi ishođenja dozovola na bazi posebnih propisa a na temelju elektroenergetskih potreba.

Članak 79.

Na području unutar obuhvata Plana planirana je izgradnja novih trafostanica. Moguća pozicija novih trafostanica prikazana je na Kartografskom prikazu 2b: ENERGETIKA I PLINOOPSKRBA, koji je sastavni dio Plana.

Moguća pozicija novih trafostanica prikazana je načelno; točna pozicija će se odrediti lokacijskom dozvolom.

Povećane potrebe postojećih i novih potrošača za električnom energijom moguće je osigurati:

1. izgradnjom novih trafostanica većeg kapaciteta na istoj lokaciji ili u neposrednoj blizini postojećih trafostanica;

2. formiranjem novih površina, odnosno, građevnih čestica za izgradnju novih trafostanica uz zadovoljavanje slijedećih parametara:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju trafostanice iznosi 7x7m;

- građevna čestica za izgradnju trafostanice mora imati direktan pristup s javno-prometne površine;

3. izgradnjom dodatnih TS-a i unutar objekta ili na građevnoj čestici objekta prema uvjetima nadležne komunalne službe.

5.3.2.2. JAVNA RASVJETA

Članak 80.

Javna rasvjeta je planirana u sklopu svih javnih prometnih površina na području unutar obuhvata Plana.

Trasa javne rasvjete je prikazana načelno.

Točan razmještaj i lokacija stupova javne rasvjete, tip stupova, traženi nivo osvjetljenosti i sl. definirat će se lokacijskom dozvolom.

Pri izradi projekta javne rasvjete treba uzeti u obzir postojeće stanje okolne mreže javne rasvjete, posebno u pogledu odabira elemenata koji će se ugraditi.

5.3.2.3. PLINOOPSKRBA

Članak 81.

Planira se provesti plinifikacija područja unutar obuhvata Plana čime će se omogućiti korištenje prirodnog plina za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje i hlađenje te tehnološke potrebe. Postojeće i planirane građevine na području unutar obuhvata Plana će se opskrbljivati prirodnim plinom putem planiranih srednjetlačnih plinovoda. Za područje unutar obuhvata Plana po planiranim prometnicama predviđeni su koridori za srednjetlačne plinovode tako da se omogući plinifikacija građevina. Srednjetlačna plinska mreža unutar obuhvata Plana treba činiti tehničku cjelinu a opskrbljivat će se prirodnim plinom preko planiranog priključka na plinovod visokog tlaka.

Dimenzije planiranih srednjetlačnih plinovoda će se odrediti izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna.

STP se grade podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1 m.

Pri paralelnom vođenju plinovoda sigurnosna udaljenost vanjske stijenke srednjotlačnog plinovoda od građevine mora iznositi najmanje 2 m, a od drugih komunalnih instalacija načelno 1 m.

Pri paralelnom vođenju niskotlačnog plinovoda, odnosno kućnog priključka sigurnosna udaljenost vanjske stijenke plinovoda od građevine mora biti najmanje 1 m.

Sva križanja plinovoda s drugim instalacijskim vodovima potrebno je izvesti tako da bude osiguran svijetli razmak od najmanje 0.5 m (mjereno po vertikali).

U pojasu širokom 2 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg raslinja.

Svaka građevna čestica, odnosno, svaka zasebna funkcionalna cjelina u građevini mora imati zasebni srednjetlačni kućni priključak s plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavni zapor smještenim u plinskom ormariću. Kućni priključci će se projektirati za svaku građevinu zasebno temeljem odgovarajuće projektne dokumentacije.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 82.

Na planskom području nema površina za gradnju i uređenje javnih zelenih površina.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 83.

Područje unutar obuhvata Plana je dio evidentiranog arheološkog područja - povijesne jezgre naselja Selce, što je prikazano na Kartografskom prikazu 3: UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Na području unutar obuhvata Plana hidroarheološko je nalazište - podmorje uvale.

Obveza je vlasnika nekretnina i korisnika prostora unutar obuhvata Plana za svaki zahvat u prostoru a naročito za zahvat na obali, u podmorju i u neposrednoj blizini obale ishoditi konzervatorsko mišljenje i predvidjeti arheološki nadzor.

Članak 84.

Iako na području unutar obuhvata Plana nema zaštićene graditeljske ni arheološke baštine, niti registriranih etnografskih spomenika, plansko je područje prirodna cjelina visoke ambijentalne vrijednosti.

Dužnost vlasnika nekretnina i korisnika prostora unutar obuhvata Plana jest racionalno i odgovorno gospodarenje prostorom s ciljem zaštite i unapređivanja njegovih prirodnih i graditeljskih značajki. Postojeći teren i zelenilo te naročito more treba čuvati u što je moguće većoj mjeri. Postojeće građevine treba rekonstruirati uz zadržavanje tlocrtnih i visinskih gabarita te elemenata arhitektonskog oblikovanja. Novoplanirane građevine treba projektirati i graditi uz prepoznavanje i maksimalno uvažavanje postojećih prostornih i ambijentalnih datosti.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 85.

Planom se predviđa sistem odvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada se predviđa putem:

- tipiziranih posuda, odnosno, spremnika za otpad ili metalnih kontejnera postavljenih na građevnim česticama građevina ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreativne namjene u svrhu odvajanja i prikupljanja iskoristivih vrsta otpada od kojih naročito: staklo, PET, papir i metalni otpad;

- tipiziranih spremnika koji se dostavljaju domaćinstvima (postojeća građevina stambene namjene na području unutar obuhvata Plana) u svrhu odvajanja i prikupljanja organskog otpada;

- koševa za otpatke postavljenih na javnim pješačkim površinama - pješačkim putevima te na površinama uređenih plaža - kupališta. Koševi za otpatke mogu biti tipski ali i oblikovani u skladu s obilježjima mikrolokacije. Točna lokacija i uvjeti postavljanja koševa za otpatke odredit će se posebnom Odlukom Gradonačelnika Grada Crikvenice.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja mora biti takva da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada te širenje prašine, buke i mirisa.

Do spremnika za odvojeno prikupljanje otpada potrebno je omogućiti nesmetan pristup posebnom vozilu.

Spremnici za otpad se postavljaju na vlastitim građevnim česticama na način da se ne nagrđuje okoliš niti ometa kolni ni pješački promet. Preporučljivo je spremnike za otpad zakloniti vizualnom barijerom: zidom, raslinjem ili sl.

Zbrinjavanje otpada vrši se temeljem uvjeta nadležnog komunalnog poduzeća koje vrši odvoz. Obzirom na Planom predviđenu namjenu građevinskog područja potrebno je osigurati frekventno i učinkovito pražnjenje spremnika i koševa za otpatke naročito tijekom trajanja turističke sezone.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. MJERE ZAŠTITE ZRAKA

Članak 86.

Mjere zaštite zraka provode se:

- izgradnjom funkcionalne i protočne ulične mreže, planiranjem javnih parkirališnih površina u sklopu površine ulica, ozelenjavanjem javnih parkirališnih površina;

- afirmacijom pješačkog prometa izgradnjom i rekonstrukcijom pješačkih puteva;

- štednjom i racionalizacijom energije, uvođenjem plina, poticajnim mjerama za razvoj alternativnih i obnovljivih izvora energije;

- planiranjem i projektiranjem energetski učinkovite gradnje;

- propisivanjem uvjeta za izgradnju građevina, pri čemu naročito minimalne udaljenosti regulacijskog pravca od građevne linije, minimalne površine ozelenjenog dijela građevne čestice, obaveze smještaja propisanog broja parkirališno-garažnih mjesta u podzemnim etažama i sl.

9.2. MJERE ZAŠTITE VODA OD ZAGAĐENJA

Članak 87.

Mjere zaštite podzemnih i površinskih voda provode se:

- planiranje i izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda;

- opremanje građevinskog zemljišta u skladu s uvjetima propisanim ovim Planom.

Ostale mjere zaštite su:

- racionalno i ekološki osvješteno ponašanje svih korisnika građevina i građevnih čestica na području unutar obuhvata Plana u smislu brige o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te zaštite pitke i sanitarne vode od zagađivanja;

- svi korisnici javne kanalizacije na području unutar obuhvata Plana su dužni dosljedno se pridržavati odredbi Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 28/96) i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« 40/04);

- prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području unutar obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukadno čl. 143 Zakona o vodama (NN 153/2009).

9.3. MJERE ZAŠTITE MORA OD ZAGAĐENJA

Članak 88.

Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:

- izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more;

- opremanje uređenih plaža-kupališta koševima za otpatke;

- unapređivanje i podizanje kvalitete rada službe zaštite i čišćenja mora i plaža, naročito za vrijeme trajanja turističke sezone;

- nastavak ispitivanja kakvoće mora - monitoring na uređenim plažama radi preventivnog i zaštitnog djelovanja.

Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

- u komunalnoj luci osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja;

- u komunalnoj luci odrediti uvjete korištenja i smještaja sadržaja u službi osnovne namjene kao što su dizalica, komunalni priključci, suhi vez, servisiranje brodica i sl, što će se odrediti Lokacijskom dozvolom.

Na područjima uređene plaže-kupališta obavezno je održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama.

9.4. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 89.

Zaštitu od buke dužni su provoditi i osigurati njeno provođenje svi akteri u prostoru: jedinica lokalne samouprave, pravne i fizičke osobe koje u prostoru obavljaju djelatnosti te građani.

Mjere zaštite od buke te nadzor nad provođenjem mjera radi sprječavanja ili smanjenja buke i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi određene su Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/2009) te Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

Članak 90.

Maksimalna razine buke određuje se:

- unutar zone namijenjene smještaju građevina ugostiteljsko-turističke namjene (T1): do 65dB danju i 50dB noću.

Objekti u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge, a u kojima propisom kojim se uređuju minimalni uvjeti nije kao obveza predviđena glazba, može se u zatvorenom prostoru izvoditi samo glazba ugođaja najviše ekvivalentne razine 65 dB (A).

Objekti koji rade noću, u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge a u kojima je propisom kojim se uređuju minimalni uvjeti predviđena glazba, dopušteno je izvoditi glazbu najviše razine LA,eq=90 dB(A), srednje vršne razine LA,01=100 dB(A).

Buka od glazbe, stalna ili povremena (otvaranje vratiju), zajedno sa bukom pri dolasku i odlasku posjetitelja i sudionika, pješice ili vozilima ne smije u boravišnim prostorijama i okolnom vanjskom prostoru povećati postojeću rezidualnu ekvivalentnu razinu buke.

Članak 91.

Mjere zaštite od buke provode se:

- izgradnjom funkcionalne i protočne ulične mreže, planiranjem javnih parkirališnih površina u sklopu površine ulica, ozelenjavanjem javnih parkirališnih površina;

- afirmacijom pješačkog prometa izgradnjom i rekonstrukcijom pješačkih puteva;

- sprečavanjem nastajanja buke pri grijanju i hlađenju građevina uvođenjem plina, poticajnim mjerama za razvoj alternativnih i obnovljivih izvora energije;

- planiranjem i projektiranjem energetski učinkovite gradnje;

- propisivanjem režima korištenja, među kojima naročito radnog vremena, objekata u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge; režime korištenja odredit će Gradonačelnik Grada Crikvenica posebnom Odlukom.

9.5. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 92.

Zaštitu od požara treba provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05, 107/07, 38/ 09).

Kod projektiranja građevina treba se pridržavati važeće zakonske regulative i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama, te pravilima tehničke struke iz područja zaštite.

Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

Kod projektiranja građevina u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 124/03).

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata treba voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, metereološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost bi trebala biti jednaka visini višeg objekta, odnosno, minimalno 6.0 metara. Ukoliko se ne može postići minimalne propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara. Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevinom, zid prema susjednoj čestici treba biti vatrootporan, odnosno moraju biti zadovoljeni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/li plinova moraju se poštivati odredbe čl. 11 Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i propisa donesenih na temelju njega.

Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Crikvenice i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

Temeljem čl. 15a Zakona o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 93.

Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite prikazani su na Kartografskom prikazu 3: UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Članak 94.

Planska mjera zaštite na području unutar obuhvata Plana je ozelenjavanje javnih površina. Ozelenjavanje će se izvoditi u skladu s Kartografskim prikazom 3: UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Ozelenjavanje javnih površina je u nadležnosti Grada Crikvenice.

Članak 95.

Provedba ovog Plana se vrši neposredno, na temelju Odredbi za provođenje, uz obavezno korištenje Tekstualnog i Grafičkog dijela Plana.

Redoslijed komunalnog opremanja prostora unutar obuhvata Plana odredit će se Programom gradnje komunalne infrastrukture Grada Crikvenice.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 96.

Urbanistički plan uređenja UPU 26: Uvala Slana (Selce) - T18, zajedno sa zonom kampa-autokampa T33 utvrđuje se u 5 izvornika.

Članak 97.

Ova Odluka stupa na snagu osam dana nakon objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/05-01/43

Ur. broj: 2107/01-07/3-11-58

Crikvenica, 16. lipnja 2011.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik

dr. sc. Dragan Magaš, v. r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=729&mjesto=10003&odluka=32
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr