32.
Na temelju članka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09), Programa mjera za
unapređenje stanja u prostoru Grada Crikvenice (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 08/ 06) i Članka 25. Statuta Grada Crikvenice
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/01 i 8/06), Gradsko
vijeće Grada Crikvenice na 26. sjednici od 16. lipnja 2011. godine, donosi
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU 26:
Uvala Slana (Selce) - T18,
zajedno sa zonom
kampa - autokampa T33
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 26:
Uvala Slana (Selce) - T18,
zajedno sa zonom kampa-autokampa T33 (u daljnjem tekstu: Plan), kojeg je izradila tvrtka SINTEZA d.o.o. iz
Zadra, Put Petrića 43/c.
Članak
2.
Planom se, u skladu s Odlukom o donošenju
Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 25/07), utvrđuju osnovna namjena površina i prikaz površina
javne namjene, razmještaj djelatnosti u prostoru, osnova prometne, komunalne i
druge infrastrukture, mjere za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih
vrijednosti, uređenje zelenih površina, uvjeti uređenja i korištenja površina i
građevina i drugi elementi važni za područje za koje se Plan donosi.
Članak
3.
Plan se donosi za građevinsko područje izvan
naselja za ugostiteljsko-turističku namjenu obuhvat kojeg je određen Odlukom o
donošenju Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 25/07).
Članak
4.
Plan sadržan u Elaboratu Urbanistički plan
uređenja UPU 26: Uvala Slana (Selce) - T18, zajedno sa zonom kampa-autokampa T33 se sastoji od dvije knjige, i to: KNJIGA I -
TEKSTUALNI DIO (ODREDBE ZA PROVOĐENJE) I GRAFIČKI DIO, i KNJIGA II - PRILOZI.
KNJIGA I - TEKSTUALNI DIO (ODREDBE ZA
PROVOĐENJE) I GRAFIČKI DIO sadrži:
TEKSTUALNI DIO
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1. Uvjeti korištenja površina javnih i
drugih namjena
1.2. Korištenje i namjena prostora
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
2.1. HOTELI
ZONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRADNJE 1 DO 4
2.1.1. 1 - NOVA GRADNJA I
2.1.2. 2 - NOVA GRADNJA II
2.1.3. 3 - REKONSTRUKCIJA S CILJEM POVEĆANJA KATEGORIZACIJE
2.1.4. 4 - REKONSTRUKCIJA U POSTOJEĆIM
TLOCRTNIM I VISINSKIM GABARITIMA
2.2. KAMP-AUTOKAMP
ZONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRADNJE 1 DO 3
2.2.1. 1 - SMJEŠTAJ NA UREĐENOM PROSTORU NA
OTVORENOM
2.2.2. 2 - UGOSTITELJSKI OBJEKTI
2.2.3. 3 - SPORTSKI SADRŽAJI
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
5.1.1. JAVNE PROMETNE POVRŠINE
5.1.1.1. JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE
5.1.1.2. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE
POVRŠINE
5.1.2. PROMET UNUTAR KAMPA
5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
5.2.1. TELEKOMUNIKACIJE U NEPOKRETNOJ MREŽI
5.2.2. TELEKOMUNIKACIJE U POKRETNOJ MREŽI
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE
MREŽE
5.3.1. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
5.3.1.1. VODOOPSKRBA
5.3.1.2. ODVODNJA
5.3.2. ENERGETSKI SUSTAV
5.3.2.1. ELEKTROOPSKRBA
5.3.2.2. JAVNA RASVJETA
5.3.2.3. PLINOOPSKRBA
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
8. POSTUPANJE S OTPADOM
9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
9.1. MJERE ZAŠTITE ZRAKA
9.2. MJERE ZAŠTITE VODA OD ZAGAĐENJA
9.3. MJERE ZAŠTITE MORA OD
9.4. ZAŠTITA OD BUKE
9.5. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
10. MJERE PROVEDBE PLANA
GRAFIČKI DIO
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA MJ 1:1000
2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
2a. PROMET I TELEKOMUNIKACIJE MJ 1:1000
2b. ELEKTROENERGETIKA I PLINOOPSKRBA
MJ 1:1000
2c. VODOOPSKRBA I ODVODNJA MJ 1:1000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA MJ 1:1000
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE MJ 1:1000
KNJIGA II - PRILOZI sadrži:
I. OPĆI PRILOZI
II. SUGLASNOSTI NA PLAN
III. UVOD
IV. OBRAZLOŽENJE
V. IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
ŠIREG PODRUČJA - IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA CRIKVENICE (SL.
NOVINE PGŽ 25/07)
VI. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI U POSTUPKU
IZRADE PLANA
VII. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI U POSTUPKU
IZRADE PLANA
VIII. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA
PROSTORNOG PLANA
IX. SAŽETAK ZA JAVNOST
Elaborat Plana iz stavka 1 ovog članka,
ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom predsjednika
Gradskog vijeća Grada Crikvenice sastavni je dio ove Odluke.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1. Uvjeti korištenja površina javnih i
drugih namjena
Članak
5.
Uvjeti za korištenje površina javnih i drugih
namjena na području obuhvata Plana su:
1. uvjeti propisani Odlukom o donošenju
Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 25/07);
2. racionalno planiranje razvoja i
unapređenja dijela naselja s ciljem postizanja optimalnog odnosa između nivoa
komunalne opremljenosti i zaštite prirodnih i graditeljskih resursa;
3. unapređenje postojećih sadržaja s ciljem
obogaćivanja turističke ponude Grada Crikvenice temeljem načela održivog
razvoja;
4. zatečeno stanje u prostoru.
1.2. Korištenje i namjena prostora
Članak
6.
Površina unutar obuhvata Plana jest
građevinsko područje izvan naselja za ugostiteljsko-turističku namjenu - hoteli
(T1), zajedno sa zonom kampa-autokampa (T3).
U površinama namijenjenim smještaju
ugostiteljsko - turističkih sadržaja izgradnja novih građevina stambene namjene
nije dopuštena, ali se unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene može
urediti jedan stan najveće dopuštene brutto razvijene površine 120 m2.
Članak
7.
Na površini unutar obuhvata Plana za
ugostiteljsko-turističku namjenu - hoteli (T1) mogu se graditi i uređivati samo
ugostiteljski objekti Vrste Hotel iz skupine Hoteli, u skladu s Pravilnikom o
razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz
skupine hoteli (NN 88/07, 58/08 i 62/09). Nije dopušteno graditi i uređivati
objekte Vrste aparthotel niti Vrste pansion.
Postojeći ugostiteljski objekti izgrađeni
unutar područja za ugostiteljsko-turističku namjenu - hoteli (T1) koji nisu
vrste Hotel nego se razvrstavaju na temelju Pravilnika o razvrstavanju i
minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi,
catering objekti i objekti jednostavnih usluga (NN 82/2007) mogu se
rekonstruirati i održavati u skladu s odredbama tog Pravilnika i ovog Plana.
Članak
8.
Na površini unutar obuhvata Plana za
ugostiteljsko-turističku namjenu - kamp-autokamp (T3), mogu se graditi i
uređivati objekti za kampiranje tj. smještaj na uređenom prostoru na otvorenom
- na kamp mjestu i/ili kamp parceli, ugostiteljski objekti, objekti u funkciji
kampa (recepcija, sanitarni čvor i sl) te objekti za sport i rekreaciju na
otvorenom.
Neovisno od odredbi Pravilnika o
razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata
kampova iz skupine »kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj«
(NN 49/08, 45/09), gradnja objekata za smještaj u građevinama (u kućicama u
kampu, bungalovima i sl) nije dopuštena, tj. smještajne jedinice u autokampu ne
mogu biti povezane s tlom na čvrsti način.
Članak
9.
Za razvoj i uređenje područja unutar obuhvata
Plana predviđene su slijedeće namjene:
Gospodarska namjena -
ugostiteljsko-turistička
1. HOTELI (T1)
2. KAMP-AUTOKAMP (T3)
Sportsko-rekreacijska namjena
3. OTVORENA SPORTSKA BORILIŠTA (R1)
4. UREĐENA PLAŽA-KUPALIŠTE (R2)
Površina infrastrukturnih građevina
5. KOMUNALNA LUKA (L)
POVRŠINA GRAĐEVINE CRPNE STANICE »SLAVEN«
(IS1)
Površina voda
6. MORE (V)
Članak
10.
Površine gospodarske namjene -
ugostiteljsko-turističke (T1) su površine namijenjene gradnji i uređenju
hotela.
Maksimalni kapacitet zone je 500 kreveta.
Članak
11.
Površine za gradnju i uređenje hotela (T1) su
razvrstane prema zahvatima:
1 NOVA GRADNJA I;
2 NOVA GRADNJA II;
3 REKONSTRUKCIJA S CILJEM POVEĆANJA
KATEGORIZACIJE;
4 REKONSTRUKCIJA U POSTOJEĆIM TLOCRTNIM I
VISINSKIM GABARITIMA.
Članak
12.
Površina gospodarske -
ugostiteljsko-turističke namjene (T3) je namijenjena gradnji i uređenju
kampa-autokampa.
Maksimalni kapacitet kampa je 1500 kreveta.
Članak
13.
Površine za gradnju i uređenje
kampa-autokampa (T3) su razvrstane prema zahvatima:
1 SMJEŠTAJ NA UREĐENOM PROSTORU NA OTVORENOM;
2 UGOSTITELJSKI OBJEKTI;
3 SPORTSKI SADRŽAJI.
Članak
14.
Površine sportsko-rekreacijske namjene su
razgraničene na površinu otvorenih sportskih borilišta (R1) i površinu uređene
plaže-kupališta (R2).
Članak
15.
Površina Otvorena sportska borilišta (R1) je
namijenjena gradnji i uređenju otvorenih sportskih borilišta kao što su npr:
teniski tereni, boćalište, rukometno igralište i sl, uz poštivanje slijedećih
parametara:
- koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5;
- najmanje 30% građevne čestice je prirodni
teren, hortikulturno uređen sadnjom autohtonih biljnih vrsta;
- visina ograde prema javno-prometnoj
površini iznosi 1,5m. Visina ograde između građevinskih parcela ne može biti
veća od 2,0m, mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena;
- visina podzida ne može biti veća od 2,0 m;
- obavezan je smještaj propisanog broja
garažno-parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici, i to prema
normativu: 1 PGM/100 m2
površine. Parkiralište u sklopu građevne čestice treba ozeleniti po kriteriju 1
stablo na 4 parkirna mjesta.
Otvorena igrališta mogu se sezonski natkriti;
prateći sadržaji se mogu graditi istodobno ili nakon uređenja otvorenih
sportsko-rekreacijskih igrališta.
Uz otvorene sportske terene mogu se uređivati
prostori sa sadržajima koji upotpunjuju osnovnu namjenu ili služe osnovnoj
djelatnosti (garderobe i sanitarije, klupski prostori, manja dvorana za
vježbanje, manji ugostiteljski sadržaj i sl.). Građevinska (brutto) površina
građevina pratećih sadržaja uz otvorene sportske terene ne može iznositi više
od 500 m2, a dopušteno je
graditi dvije nadzemne etaže (P+1).
Članak
16.
Površina Uređena plaža - kupalište (R2)
obuhvaća površinu kopnenog i morskog dijela uređene plaže. Uređena plaža -
kupalište (R2) je površina namijenjena kupanju i drugim rekreativnim
aktivnostima na moru.
Širina morskog dijela uređene plaže određena
je Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 25/07).
Članak
17.
Zbog sigurnosti sudionika pomorskog prometa a
naročito kupača, obavezno je označiti granicu morskog dijela uređene plaže -
kupališta. Granica treba biti jasno označena i lako uočljiva, istaknuta u
smislu fizičke barijere. Poželjno je postavljanje fizičke barijere kako na
morskoj površini tako i u dubinu od minimalno 2 m.
Članak
18.
Uređene plaže - kupališta treba uređivati i
održavati.
Članak
19.
Uređivanje plaža naročito podrazumijeva:
- rekonstrukciju prijašnjeg stanja obalnog
ruba;
- izgradnju kamenih potpornih zidova za
zaštitu od erozije;
- izgradnju staza, stepenica i rampi radi
pristupa moru osoba s invaliditetom;
- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima
plaže (dohranjivanje);
- oblaganje dijelova plaže (sunčališta)
kamenim pločama;
- hortikulturno uređenje;
- postavljanje tuševa, prenosivih kabina za
presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže;
- postavljanje montažne komunalne opreme
(klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne ploče i
sl;
- postavljanje pontona za kupače i
signalizacije u moru;
- izgradnja infrastrukture u funkciji plaže
(vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska elektroenergetska
infrastruktura, i sl);
- izgradnja objekata sportsko-rekreativnog
sadržaja: tobogan, aquagan i sl;
- izgradnja objekata ugostiteljskog sadržaja
(caffe bar, objekt brze prehrane, i sl) maksimalne tlocrtne površine do 65 m2, katnosti 1 nadzemne etaže (P), najveće visine do 3.5
m;
- i druge sadržaje koji su u funkciji plaže i
obogaćivanja ugostiteljsko-turističke ponude Grada Crikvenice.
Članak
20.
Održavanje plaže znači redovito komunalno
servisiranje, naročito u smislu pražnjenja koševa za otpatke, čišćenja javnih
WC-a, popravka tuševa i sl.
Članak
21.
Pri uređenju i/li održavanju plaža posebnu
pažnju treba obratiti osiguranju pristupa osoba s invaliditetom ili smanjene
pokretljivosti, naročito plaža koje su visinski denivelirane u odnosu na
pristupni put.
Infrastrukturni sadržaji (česme, tuševi, i
sl) trebaju biti takvi da omoguće korištenje i osobama s invaliditetom ili
smanjene pokretljivosti.
Članak
22.
Na površini uređene plaže-kupališta (R2)
planirana je gradnja i uređenje građevine ŠRK-a »Oslić« Selce.
Najveća tlocrtna zauzetost građevine može
biti 100 m2, najveća katnost:
1 nadzemna etaža (P). Najveća visina građevine može iznositi 3.5 m.
Pristup građevini je pješački. Iznimno,
dopušten je i kolni pristup pješačkom obalnom šetnicom ali uz posebni režim
korištenja (npr. samo za interventna i/li dostavna vozila, uz vremensko
ograničenje-u ranojutarnjim satima i/li noću) i na temelju odgovarajuće odluke
nadležnih službi Grada Crikvenice.
Članak
23.
Na dijelu površine uređene plaže-kupališta
(R2) planirano je povećanje postojećeg kapaciteta plaže promjenom obalne
linije. Područje na kojem je planirano povećanje postojećeg kapaciteta plaže
određeno je i prikazano na svim kartografskim prikazima. Za planirani zahvat povećanja
postojećeg kapaciteta plaže promjenom obalne linije potrebno je provesti Ocjenu
o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.
Članak
24.
Površine infrastrukturnih građevina su
površine na kojima se mogu graditi linijske i površinske građevine za promet,
komunalne građevine i uređaji te građevine infrastrukture na posebnim
prostorima i građevnim česticama. Unutar obuhvata Plana površine
infrastrukturnih građevina su:
- građevine kopnenog prometa: ulična mreža,
parkirališta, pješačke površine;
- građevine morskog prometa: KOMUNALNA LUKA
(L);
- građevina vodoopskrbnog sustava: POVRŠINA
GRAĐEVINE CRPNE STANICE »SLAVEN« (IS1).
Članak
25.
Planom je određena površina za izgradnju,
rekonstrukciju i održavanje komunalne luke: Komunalna luka (L), kako je
prikazano na Kartografskom prikazu 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA. Planirana
površina obuhvaća kopneni i morski dio.
Površina Komunalna luka (L) je namijenjena
privezu i odvozu brodica. Kapacitet luke ne može biti veći od 40 vezova.
Dopušta se postavljanje dizalice za manipulaciju plovilima. Površina za
smještaj dizalice i točan broj vezova odredit će se Lokacijskom dozvolom.
Članak
26.
Planom je određena površina za izgradnju,
rekonstrukciju i održavanje građevine crpne stanice: Površina građevine crpne
stanice »Slaven« (IS1). Površina građevine crpne stanice »Slaven« (IS1)
predstavlja 1 građevnu česticu. Oblik i veličina građevne čestice određeni su i
prikazani na Kartografskom prikazu 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.
Građevina crpne stanice se gradi i
rekonstruira u skladu s tehničkim uvjetima za tu vrstu građevine a prema
potrebama razvoja i unapređenja građevina i sustava odvodnje u cjelini.
Članak
27.
Vodna površina na području unutar obuhvata Plana
je morska površina (V). Morska površina na području unutar obuhvata Plana,
razgraničena prema namjeni, pripada kategoriji ostalih morskih površina, i
namijenjena je pomorskom prometu: prilaz komunalnoj luci unutar obuhvata Plana.
Obalni dio vodne površine (V) se sukladno
članku 16 i 17 ovih Odredbi, može koristiti kao morski dio Uređene
plaže-kupališta (R2).
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
28.
Površine za smještaj građevina gospodarskih
djelatnosti određene su i prikazane na Kartografskom prikazu 1: KORIŠTENJE I
NAMJENA POVRŠINA i uključuju površine ugostiteljsko-turističke namjene-HOTEL
(T1) i KAMP-AUTOKAMP (T3).
Za površine ugostiteljsko-turističke namjene
- HOTEL (T1) određene su zone ugostiteljsko- turističke gradnje 1 do 4.
Za površine ugostiteljsko-turističke namjene
- KAMP- AUTOKAMP (T3) određene su zone ugostiteljsko-turističke gradnje 1 do 3.
Uvjeti i način gradnje za pojedinu zonu su
određeni i prikazani na Kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Članak
29.
Zahvatima u prostoru u skladu s namjenom
prikazanom na kartografskom prikazu 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA se može
pristupiti samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređeno građevinsko
zemljište podrazumijeva neposredni pristup s javno-prometne površine,
vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju a na način da su izvedeni barem
zemljani radovi u skladu s uvjetima propisanim ovim Planom.
Članak
30.
Dopušta se rekonstrukcija postojećih
građevina i gradnja zamjenskih građevina uz poštivanje postojećih tlocrtnih i
visinskih gabarita. Postojeći parametri veći od propisanih se mogu zadržati ali
bez povećavanja. Moguća je rekonstrukcija i na građevnim česticama manjim od
propisanih do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu
građevnu česticu. Postojeća udaljenost glavne građevine od međe susjedne
građevne čestice se može zadržati ali ne može biti manja od 1,0 m.
2.1. HOTELI
ZONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRADNJE 1 DO 4
2.1.1. 1 - NOVA GRADNJA I
Članak
31.
Zona ugostiteljsko-turističke gradnje 1
označava površinu na kojoj je moguća gradnja i uređenje građevina hotela s
pratećim sadržajima. Gradnja novih građevina - hotela na udaljenosti manjoj od
100 metara od obalne crte nije dopuštena.
Oblik i veličina zone određeni su i prikazani
na Kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Građevine se grade neposrednom provedbom ovog
Plana.
Članak
32.
U zoni ugostiteljsko-turističke gradnje 1
mogu se graditi i uređivati hoteli s pratećim sadržajima uz poštivanje
sljedećih parametara:
- najmanja dopuštena površina građevne
čestice iznosi 1.500m2;
- na građevnoj čestici se može graditi samo
jedna građevina osnovne namjene; gradnja pomoćnih građevina nije dopuštena;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
iznosi 0,3 u odnosu na gradivi dio građevne čestice;
- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža
iznosi 5;
- nadzemne etaže su: suteren, prizemlje, dva
kata i potkrovlje za građevine s kosim krovom ili suteren, prizemlje i 3 kata
za građevine s ravnim krovom;
- najveći dopušteni kapacitet zone /broj
kreveta/ jednak postojećem;
- minimalna udaljenost građevnog pravca od
regulacijske linije iznosi 6,0 m;
- minimalna udaljenost građevina, odnosno,
njenog najistaknutijeg dijela (balkon, istaci, nadstrešnice i sl) od granice
građevne čestice iznosi 4,0 m;
- arhitektonsko oblikovanje građevina treba
biti u skladu s namjenom, tradicionalnog ili modernog arhitektonskog izraza;
- najmanje 40% građevne čestice treba biti
ozelenjeno uz sadnju autohtonih biljnih vrsta;
- visina ograde prema javno-prometnoj
površini iznosi 1,5m. Visina ograde između građevinskih parcela ne može biti
veća od 2,0m, mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena;
- visina podzida ne može biti veća od 2,0 m;
- obavezan je smještaj propisanog broja
garažno-parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici i to prema
normativu: 1 PGM/1 smještajna jedinica; parkirališta s više od 10 parkirališnih
mjesta u pravilu smještati u podrumskoj odnosno suterenskoj etaži;
- građevna čestica mora imati osiguran
neposredni pristup s javno-prometne površine, vodoopskrbu, odvodnju i
električnu energiju a na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s
uvjetima propisanim ovim Planom;
- izgradnjom i rekonstrukcijom građevine ne
smije se ugroziti pouzdanost i mehanička stabilnost susjednih građevina, niti
stabilnost tla na okolnom zemljištu;
- odvodnju oborinskih voda s građevine treba
rješiti na vlastitoj građevnoj čestici, na način da ne ugrožava okolna
zemljišta i građevine na njima.
2.1.2. 2 - NOVA GRADNJA II
Članak
33.
Zona ugostiteljsko-turističke gradnje 2
označava površinu na kojoj je moguća gradnja i uređenje hotela s pratećim
sadržajima. Gradnja novih građevina - hotela na udaljenosti manjoj od 100
metara od obalne linije nije dopuštena.
Oblik i veličina zone određeni su i prikazani
na Kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Građevine se grade neposrednom provedbom ovog
Plana.
Članak
34.
U zoni ugostiteljsko-turističke gradnje 2
mogu se graditi i uređivati hoteli s pratećim sadržajima uz poštivanje
slijedećih parametara:
- najmanja dopuštena površina građevne
čestice iznosi 1.500 m2;
- na građevnoj čestici se može graditi samo
jedna građevina osnovne namjene; gradnja pomoćnih građevina nije dopuštena;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
iznosi 0,3 u odnosu na gradivi dio građevne čestice;
- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža
iznosi 4;
- nadzemne etaže su: suteren, prizemlje,
jedan kat i potkrovlje za građevine s kosim krovom ili suteren, prizemlje i 2
kata za građevine s ravnim krovom;
- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 50
kreveta;
- minimalna udaljenost građevnog pravca od
regulacijske linije iznosi 6,0 m;
- minimalna udaljenost građevina, odnosno,
njenog najistaknutijeg dijela (balkon, istaci, nadstrešnice i sl) od granice
građevne čestice iznosi 4,0 m;
- arhitektonsko oblikovanje građevina treba
biti u skladu s namjenom, tradicionalnog ili modernog arhitektonskog izraza;
- najmanje 40% građevne čestice treba biti
ozelenjeno uz sadnju autohtonih biljnih vrsta;
- visina ograde prema javno-prometnoj
površini iznosi 1,5 m. Visina ograde između građevinskih parcela ne može biti
veća od 2,0 m, mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena;
- visina podzida ne može biti veća od 2,0 m;
- obavezan je smještaj propisanog broja
garažno-parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici i to prema
normativu: 1 PGM/1 smještajna jedinica; parkirališta s više od 10 parkirališnih
mjesta u pravilu smještati u podrumskoj odnosno suterenskoj etaži;
- građevna čestica mora imati osiguran
neposredni pristup s javno-prometne površine, vodoopskrbu, odvodnju i
električnu energiju a na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s
uvjetima propisanim ovim Planom;
- izgradnjom i rekonstrukcijom građevine ne
smije se ugroziti pouzdanost i mehanička stabilnost susjednih građevina, niti
stabilnost tla na okolnom zemljištu;
- odvodnju oborinskih voda s građevine treba
rješiti na vlastitoj građevnoj čestici, na način da ne ugrožava okolna
zemljišta i građevine na njima.
2.1.3. 3 - REKONSTRUKCIJA S CILJEM POVEĆANJA
KATEGORIZACIJE
Članak
35.
Zone ugostiteljsko-turističke gradnje 3 su
površine na kojoj se postojeće građevine mogu rekonstruirati s ciljem povećanja
kategorizacije, podizanja nivoa usluge i kvalitete ugostiteljsko-turističke
ponude u cjelini. Oblik i veličina zone određeni su i prikazani na
Kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Građevine se rekonstruiraju neposrednom
provedbom ovog Plana. Gradnja novih građevina nije dopuštena.
Članak
36.
Pod rekonstrukcijom s ciljem povećanja
kategorizacije se podrazumijeva prvenstveno dogradnja s ciljem izgradnje onih
sadržaja koji su prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim
standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN 88/07, 58/08 i 62/09)
obavezni za postizanje željene kategorije, kao što su npr:
- dogradnja dizala;
- dogradnja kuhinje u smislu poboljšanja
ponude i osiguranja minimalnih tehničkih uvjeta;
- dogradnja sustava grijanja i/li hlađenja te
sustava obnovljivih izvora energije (sunčani kolektori);
- zatvaranje postojećih balkona i/li loggia s
ciljem povećanja površine sobe;
- dogradnja balkona;
- dogradnja receptivnog prostora;
- dogradnja zbog omogućavanja pristupa osoba
s invaliditetom: rampe, stubišta, platforme i sl,
ali i nadogradnja ako ista omogućava
povećanje kategorizacije a ne narušava lokalne uvjete.
Članak
37.
U zoni ugostiteljsko-turističke gradnje 3
mogu se rekonstruirati postojeći objekti uz poštivanje sljedećih parametara:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
iznosi 0,3;
- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža
iznosi 4;
- nadzemne etaže su: suteren, prizemlje,
jedan kat i potkrovlje ili prizemlje, 2 kata i potkrovlje za građevine s kosim
krovom a suteren, prizemlje i 2 kata ili prizemlje i 3 kata za građevine s
ravnim krovom;
- postojeća udaljenost građevina od međe se
može zadržati ali na pročelju bližem od 3 m od međe građevina ne može imati
otvore;
- obavezan je smještaj propisanog broja
garažno-parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici i to prema
normativu: 1 PGM/1 smještajna jedinica;
- građevna čestica mora imati osiguran
neposredni pristup s javno-prometne površine, vodoopskrbu, odvodnju i
električnu energiju a na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s
uvjetima propisanim ovim Planom;
- izgradnjom i rekonstrukcijom građevine ne
smije se ugroziti pouzdanost i mehanička stabilnost susjednih građevina, niti
stabilnost tla na okolnom zemljištu;
- odvodnju oborinskih voda s građevine treba
rješiti na vlastitoj građevnoj čestici, na način da ne ugrožava okolna
zemljišta i građevine na njima.
2.1.4. 4 - REKONSTRUKCIJA U POSTOJEĆIM
TLOCRTNIM I VISINSKIM GABARITIMA.
Članak
38.
U zoni ugostiteljsko-turističke gradnje 4 -
REKONSTRUKCIJA U POSTOJEĆIM TLOCRTNIM I VISINSKIM GABARITIMA postojeće
građevine se mogu rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta
života i rada. Gradnja novih građevina nije dopuštena.
Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta
života i rada naročito se podrazumijeva:
- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i
dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima
(tlocrtno i visinski);
- priključak na građevine i uređaje komunalne
infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija;
- dogradnja sanitarnih prostora (WC,
kupaonica) i stubišta;
- uređenje potkrovlja ili drugog prostora u
građevini, pod uvjetom da se isti uređuje u postojećem tlocrtnom i visinskom
gabaritu.
Članak
39.
Postojeći ugostiteljski objekti izgrađeni
unutar područja za ugostiteljsko-turističku namjenu - hoteli (T1) koji nisu
vrste Hotel nego se razvrstavaju na temelju Pravilnika o razvrstavanju i
minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi,
catering objekti i objekti jednostavnih usluga (NN 82/2007) mogu se
rekonstruirati i održavati u postojećem tlocrtnom i visinskom gabaritu radi
povećanja kategorizacije, podizanja nivoa usluge ali i usklađenja s odredbama
Pravilnika u odnosu na ciljanu kategoriju, način pružanja ugostiteljske usluge
i sl.
2.2. KAMP-AUTOKAMP
ZONE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRADNJE 1 DO 3
2.2.1. 1 - SMJEŠTAJ NA UREĐENOM PROSTORU NA
OTVORENOM
Članak
40.
Površine ugostiteljsko-turističke gradnje 1 -
SMJEŠTAJ NA UREĐENOM PROSTORU NA OTVORENOM su površine za gradnju i uređenje
smještajnih jedinica kamp- mjesta i/li kamp-parcele. To su površine za smještaj
kampista na uređenom prostoru na otvorenom, uz korištenje pokretne opreme za
kampiranje u posjedu gosta: šatori, kamp prikolice (kamp kućica, karavan),
pokretnih kućica (mobilhome), autodom (kamper) i sl. ili u iznajmljenoj
pokretnoj opremi za kampiranje. Smještajne jedinice u autokampu ne mogu biti
povezane s tlom na čvrsti način, sukladno članku 8 ovog Plana. Oblik i veličina
površina određeni su i prikazani na Kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI
GRADNJE.
Članak
41.
Smještajne jedinice kamp-mjesto i/li
kamp-parcela se grade i uređuju neposrednom provedbom ovog Plana. Oblik i
veličina smještajne jedinice će se odrediti obzirom na ciljanu kategoriju,
sukladno odredbama Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji
ugostiteljskih objekata kampova iz skupine »kampovi i druge vrste
ugostiteljskih objekata za smještaj« (NN 49/08, 45/ 09) i ovog Plana.
Članak
42.
Osim smještajnih jedinica za smještaj
kampista na uređenom prostoru na otvorenom na površinama ugostiteljsko-
turističke gradnje 1 - SMJEŠTAJ NA UREĐENOM PROSTORU NA OTVORENOM se mogu
graditi i uređivati prateći sadržaji: zajednički sanitarni čvorovi, sanitarni
elementi i oprema za goste i sl, ali ne na udaljenosti manjoj od 100m od obalne
linije, kako je prikazano na Kartografskom prikazu 3: UVJETI KORIŠTENJA,
UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA. Na udaljenosti manjoj od 100 metara od obalne crte
postojeće se građevine mogu rekonstruirati i održavati u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima.
2.2.2. 2 - UGOSTITELJSKI OBJEKTI
Članak
43.
Površine ugostiteljsko-turističke gradnje 2 -
UGOSTITELJSKI OBJEKTI su površine za gradnju i uređenje ugostiteljskih objekata
za pripremu i usluživanje pića, napitaka i hrane, trgovačkih i sličnih objekata
u funkciji turističke potrošnje (agencije, frizerski salon, i sl) koji su
organizirani, ustrojeni i/ili posluju sukladno propisima koji se na njih
primjenjuju odnosno sukladno posebnim propisima, unutar površine kampa.
Članak
44.
Na području unutar obuhvata Plana, na
površini za gradnju i uređenje kampa-autokampa (T3), jedna je površina određena
za gradnju i uređenje ugostiteljskih objekata za pripremu i usluživanje pića,
napitaka i hrane, trgovačkih i sličnih objekata u funkciji turističke
potrošnje, za potrebe kampa.
Oblik i veličina površine određeni su i
prikazani na Kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE. Gradnja novih
građevina na udaljenosti manjoj od 25 metara od obalne crte nije dopuštena.
Građevine se grade i uređuju neposrednom
provedbom ovog Plana.
Članak
45.
U zoni ugostiteljsko-turističke gradnje 2 -
UGOSTITELJSKI OBJEKTI postojeći se ugostiteljski objekti mogu rekonstruirati i
održavati u postojećem tlocrtnom i visinskom gabaritu radi povećanja
kategorizacije, podizanja nivoa usluge ali i usklađenja s odredbama Pravilnika
o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina
restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga (NN 82/2007)
u odnosu na ciljanu kategoriju, način pružanja ugostiteljske usluge i sl.
2.2.3. 3 - SPORTSKI SADRŽAJI
Članak
46.
Površina 3 - SPORTSKI SADRŽAJI namijenjena je
gradnji i uređenju sportskih i rekreacijskih sadržaja koji su namijenjeni
gostima kampa. Oblik i veličina površine određeni su i prikazani na Kartografskom
prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Članak
47.
Na površini 3 - SPORTSKI SADRŽAJI mogu se
graditi i uređivati isključivo otvorena sportska igrališta. Vrstu i broj
igrališta će se odrediti obzirom na ciljanu kategoriju, sukladno odredbama
Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih
objekata kampova iz skupine »kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za
smještaj« (NN 49/08, 45/09) i ovog Plana. Pri plani
ranju otvorenih sportskih
borilišta najmanje 30% građevne čestice treba biti prirodni teren,
hortikulturno uređen sadnjom autohtonih biljnih vrsta.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
48.
Na planskom području nije planirana gradnja
građevina društvenih djelatnosti. Sadržaji društvenih djelatnosti- zdravstvenih
mogu se uređivati u sklopu građevina ugostiteljsko-turističke namjene - hotela.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
49.
Na planskom području nije dopuštena gradnja
građevina stambene namjene.
Članak
50.
Ostale građevine na području unutar obuhvata
Plana su montažne građevine - kiosci i nadstrešnice.
Članak
51.
Kiosci su tipske privremene manje montažne
građevine, a služe za prodaju tiska, duhana, galanterije, voća i povrća,
sezonskih plodina i vršenja drugih manjih ugostiteljskih i obrtničkih usluga.
Lokacije za postavu kioska, njihova površina
i namjena na određenoj lokaciji na području Grada Crikvenice utvrđuju se
odgovarajućom odlukom Gradonačelnika Grada Crikvenice.
Kiosci se mogu postavljati na javnim
površinama ili površinama u vlasništvu Grada Crikvenice, kao samostalne
građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.
Članak
52.
Nadstrešnice su namijenjene za natkrivanje
parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne
čestice i sl, najveće ukupne površine 25 m2 na građevnoj čestici. Nadstrešnica se može
postavljati i na međi pod uvjetom da odvodnja oborinskih voda bude rješena na
vlastitoj građevnoj čestici.
5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak
53.
Infrastrukturni sustavi s koridorima i
površinama za njihov razvoj prikazani su na kartografskim prikazima 2: PROMET,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2a: PROMET I TELEKOMUNIKACIJE, 2b:
ELEKTROENERGETIKA I PLINOOPSKRBA, i 2c: VODOOPSKRBA I ODVODNJA.
Članak
54.
Unutar Planom osiguranih infrastrukturnih
koridora dopušteno je graditi samo infrastrukturne građevine.
Članak
55.
Detaljno određivanje trasa prometnica i
komunalne infrastrukture unutar Planom osiguranih infrastrukturnih koridora
utvrdit će se odgovarajućom projektnom dokumentacijom.
Građevine infrastrukture treba projektirati i
izvoditi u skladu s važećim propisima i pravilima struke, uz obavezno
usaglašavanje s ostalim korisnicima infrastrukturnog koridora.
Članak
56.
Zahvatima u prostoru u skladu s namjenom
prikazanom na kartografskom prikazu 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i ovom
Odlukom se može pristupiti tek po izgradnji infrastrukturnih sustava u
koridorima iz prethodnog članka.
Članak
57.
Građevine unutar obuhvata Plana će se na
komunalnu infrastrukturnu mrežu priključiti temeljem uvjeta nadležne komunalne
službe.
Uvjeti, odnosno, mogući smjer priključenja
građevina na infrastrukturnu mrežu položenu u javnim prometnim površinama
prikazan je na Kartografskom prikazu 4: NAČIN I UVJETI GRADNJE. Građevinska
čestica, odnosno, zona se može priključiti na infrastrukturnu mrežu u bilo
kojoj točki javno prometne površine s kojom neposredno graniči a na koju
upućuje prikazani smjer priključenja.
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
Članak
58.
Na području unutar obuhvata Plana predviđena
je izgradnja i rekonstrukcija te uređenje građevina kopnenog prometa, i to:
ulične mreže, parkirališta i pješačkih površina.
Razgraničenje prometnih površina na području
unutar obuhvata Plana je određeno za javne prometne površine i prometne
površine unutar kampa.
5.1.1. JAVNE PROMETNE POVRŠINE
Članak
59.
Na području unutar obuhvata Plana predviđa se
izgradnja, rekonstrukcija i uređenje osnovne ulične mreže kako bi se osigurali
uvjeti za afirmaciju postojeće i izgradnju nove ulične mreže. Izgradnja i
rekonstrukcija ulične mreže izvodit će se u skladu s Kartografskim prikazom 2a:
PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMET I TELEKOMUNIKCIJE, koji je
sastavni dio Plana.
Pri planiranju, projektiranju i gradnji
ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.
Članak
60.
Osnovna ulična mreža se sastoji od sabirne
ulice i ostalih ulica.
Članak
61.
Sabirna ulica SU1 prolazi sjevernim rubom
planskog područja. U profilu sabirne ulice SU1 planirani elementi su: dvotračna
kolna površina 2x3,0m i obostrani pješački hodnik 2x1.5 m.
Članak
62.
Ostale ulice na području unutar obuhvata
Plana su novoplanirane prometnice OU1, OU2, OU3 i OU4. U profilu ostale ulice
OU1 planirani elementi ceste su: dvotračna kolna površina 2x3,0 m i obostrani
pješački hodnik 2x1,5 m. U profilu ostale ulice OU2 planirani elementi ceste
su: dvotračna kolna površina 2x3,0 m, obostrani pješački hodnik 2x1,5 m te
javno parkiralište jednostrano širine 5,0 m. U profilu ostale ulice OU3
planirani elementi ceste su dvotračna kolna površina 2x3,0 m, jednostrani
pješački hodnik 1x1,5 m te javno parkiralište jednostrano širine 5,0 m. U
profilu ostale ulice OU4 planirani elementi ceste su dvotračna kolna površina
2x3,0 m.
Članak
63.
Širina površine ulica varira obzirom na
planirani profil i pokos. Ukupna širina površine sabirne ulice iznosi 9,0 m, a
ukupna širina površine ostalih ulica iznosi 6,0 - 14,0 m.
Građevinska čestica ulice može biti šira od
planirane površine zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: formiranje
raskrižja, prilaza raskrižju, podzida, nasipa i sl. Građevna čestica ulice može
biti uža od planirane površine ukoliko je prometno-tehničko rješenje uklopivo u
cjelovito rješenje površine ulice u punom profilu.
Konačno oblikovanje prometnice, odnosno,
oblika i veličine njene građevinske parcele, definirat će se kao posljedica
detaljnog tehničkog rješavanja u postupku ishođenja Lokacijske dozvole.
Minimalna širina prometnog traka iznosi 3,0
m, a minimalna širina pješačkog hodnika iznosi 1,5 m. Na križanjima ulica u
sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom
signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u
kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i
površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno
kretanje u svim vremenskim uvjetima.
U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti
od 15 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja
pune preglednosti u svim privozima.
Površina kolnika izvest će se završnom
obradom - asfaltbetonskom i dvostrešnim nagibom kolnika. Gornji stroj svih
kolnih površina treba biti dimenzioniran minimalno na osovinski pritisak od 100
kN.
Kolne ulaze na parcele s novih prometnica
planirati preko skošenih rubnjaka širine 4,0 - 6,0 m.
Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je
predviđen prijelaz preko kolnika za pješake svih životnih dobi i osobe smanjene
pokretljivosti, moraju se ugraditi upušteni rubnjaci. Upuštanje rubnjaka u zoni
pješačkih prijelaza planirati u širini od 1,2 m.
Visina rubnjaka na svim mjestima gdje
pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Parkirališne
površine izvesti u nivou s kolnom površinom.
Javnu rasvjetu izvesti prema kategoriji
prometnica. Stupove javne rasvjete i nadzemne hidrante smjestiti na način da ne
predstavljaju urbanističko-arhitektonsku barijeru kretanju pješaka.
Okomitu i vodoravnu prometnu signalizaciju te
sve prometne površine planirati u skladu s Pravilnikom o prometnim znakovima,
opremi i signalizaciji na cestama (NN 33/ 05) i odgovarajućim usvojenim normama
sukladno članku 53. Zakona o normizaciji (NN 55/96).
U izradi dokumentacije potrebno je
pridržavati se odredbi Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama
s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05).
5.1.1.1. JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE
Članak
64.
Planom su predviđene javne parkirališne
površine unutar površine planirane ulične mreže.
Obavezno je ozelenjavanje javnih parkirališnih
površina unutar površine prometnica po kriteriju 1 stablo na 3 parkirališna
mjesta.
Na javnim parkiralištima za parkiranje vozila
osoba s invaliditetom treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od
ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje
od 20 mjesta.
Parkirališne površine treba izvesti s
optimalnim nagibom radi što brže odvodnje oborinskih voda, a konstrukcija ovih
površina mora biti takva da bude spriječeno razlijevanje oborinskih voda u
okolni teren, kao i njihovo procijeđivanje kroz te površine u podzemlje.
S parkirališnih površina kapaciteta do 15
vozila dozvoljava se oborinske vode odvesti raspršeno u teren, bez prethodnog
pročišćavanja na separatoru. S parkirališnih površina kapaciteta iznad 15
vozila oborinske vode teba pročištiti na separatoru, prije upuštanja u javni
sustav oborinske kanalizacije.
Članak
65.
Potreban broj parkirališnih ili garažnih
mjesta (broj PGM-a) potrebno je osigurati na građevnoj čestici građevine
osnovne namjene a prema slijedećem normativu:
1. građevine ugostiteljsko-turističke namjene
_hoteli: 1 PGM / 1 smještajna jedinica;
_ugostiteljski objekti: 1 PGM / 5 sjedala.
2. sportsko-rekreativne građevine
_otvorena sportska borilišta: 1 PGM / 100 m2 površine.
5.1.1.2. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE
POVRŠINE
Članak
66.
Na području unutar obuhvata Plana predviđena
je izgradnja i rekonstrukcija pješačkih površina. Pješačke površine na području
obuhvata Plana su pješački putevi. Iznimno, pješačka površina obalna šetnica se
može koristiti i za kolni promet ali uz posebni režim korištenja (npr. samo za
interventna i dostavna vozila, uz vremensko ograničenje i sl) i na temelju
odgovarajuće odluke nadležnih službi Grada Crikvenice.
Članak
67.
Za kretanje pješaka mogu se, osim pločnika, uređivati
pješački putevi. Izgradnja pješačkih puteva izvodit će se u skladu s
Kartografskim prikazom 2a: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMET I
TELEKOMUNIKACIJE.
Pješački putevi se mogu uređivati u sklopu
površina svih namjena na području unutar obuhvata Plana.
Članak
68.
Površine za kretanje pješaka moraju biti
dovoljne širine, u pravilu ne uže od 1,5 m.
Građevinska čestica pješačkog puta može biti
šira od planirane površine zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: prilaz
raskrižju, podzidi, nasipi i sl.
Konačno oblikovanje pješačkog puta, odnosno,
oblika i veličine pripadajuće građevinske čestice, definirat će se kao
posljedica detaljnog tehničkog rješavanja u postupku ishođenja Lokacijske
dozvole.
Pješački putevi trebaju biti osvjetljeni javnom
rasvjetom.
Pješački putevi se mogu opremati elementima
urbane opreme kao što su klupe, koševi za otpatke i sl.
Hodna površina treba biti takvog materijala i
izvedbe da se omogući sigurno kretanje pješaka svih životnih dobi. Maksimalni
nagib hodne površine može biti do 2%. Visinske razlike treba u pravilu
savladavati rampom ili stepenicama malog nagiba, u skladu s odredbama
Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti (NN 151/05).
Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je
predviđen prijelaz preko kolnika za pješake svih životnih dobi i osobe smanjene
pokretljivosti, moraju se ugraditi upušteni rubnjaci. Upuštanje rubnjaka u zoni
pješačkih prijelaza planirati u širini od 1,2 m.
U izradi dokumentacije potrebno je
pridržavati se odredbi Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti (NN 151/ 05).
5.1.2. PROMET UNUTAR KAMPA
Članak
69.
Radi afirmacije postojeće prometne mreže na
području unutar kampa planirana je rekonstrukcija i uređenje prometne mreže.
Rekonstrukcija i uređenje prometne mreže izvodit će se u skladu s Kartografskim
prikazom 2a: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMET I TELEKOMUNIKCIJE,
koji je sastavni dio Plana.
Pri planiranju, projektiranju i gradnji
prometne mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.
Članak
70.
Prometna mreža unutar kampa se sastoji od
glavne prometnice i pristupnih prometnica te pješačkih puteva. Glavna
prometnica povezuje sve sabirne prometnice s receptivnim ulazom i vanjskom
prometnom infrastrukturom. Pristupne prometnice povezuju glavnu prometnicu sa
smještajnim jedinicama i s građevinama u kojima su sanitarni čvorovi ili
sadržaji koji se nude gostima. Pješački putevi omogućavaju pješacima pristup do
smještajnih jedinica i obalne šetnice.
Članak
71.
Prometnice unutar kampa trebaju omogućiti
pristup vozila i pješaka do: smještajnih jedinica i parkirališnih mjesta. S
pristupnih prometnica treba omogućiti pristup pješacima do građevina u kojima
su sanitarni čvorovi za goste i do građevina u kojima su ugostiteljski sadržaji
za usluživanje hrane, pića i napitaka i ostali sadržaji koji se nude gostima.
5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
5.2.1. TELEKOMUNIKACIJE U NEPOKRETNOJ MREŽI
Članak
72.
Planom je predviđena izgradnja podzemne
distributivne telekomunikacijske kanalizacije - DTK na području unutar obuhvata
Plana.
Izgradnja DTK će se izvoditi u skladu s
Kartografskim prikazom 2a: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMET I
TELEKOMUNIKACIJE, koji je sastavni dio Plana.
Za izgradnju DTK osigurani su prostorni
pojasevi u pješačkim hodnicima planiranih prometnica. Trase uređaja za prijenos
sustva telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj
odrediti lokacijskom dozvolom.
Sve zračne telekomunikacijske vodove treba
zamijeniti podzemnim kabelima a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na
kompletnu podzemnu DTK mrežu.
Priključak na DTK će biti omogućen za sve
zone odnosno za sve građevinske čestice na području unutar obuhvata Plana.
5.2.2. TELEKOMUNIKACIJE U POKRETNOJ MREŽI
Članak
73.
Nije planirana izgradnja osnovnih postaja u
mreži pokretne komunikacije.
Na području unutar obuhvata Plana moguće je
postavljanje osnovnih postaja pokretnih telekomunikacija na postojeće ili
planirane građevine.
Nije moguća gradnja antenskih stupova.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE
MREŽE
Članak
74.
Planom je predviđena izgradnja i rekonstrukcija
komunalne infrastrukturne mreže.
Izgradnja i rekonstrukcija komunalne
infrastrukturne mreže izvodit će se u skladu s Kartografskim prikazima 2a:
PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMET I TELEKOMUNIKACIJE, 2b:
ELEKTROENERGETIKA I PLINOOPSKRBA i 2c: VODOOPSKRBA I ODVODNJA, koji su sastavni
dio Plana.
Planiranu izgradnju i rekonstrukciju
komunalne infrastrukturne mreže u pravilu treba izvoditi istovremeno s
izgradnjom i rekonstrukcijom prometnih površina.
Dopušta se etapnost realizacije što će se
regulirati posebnim aktima i lokacijskom dozvolom.
Komunalna infrastrukturna mreža (vodoopskrba,
odvodnja, elektroenergetika i plin) se polaže u koridorima prometnica u načelno
osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s poprečnim
presjecima prometnica i njihovim širinama, stvarnim mogućnostima na terenu te
pravilima struke u odnosu na međusobni položaj istih.
Iz infrastrukturnog se koridora izvode
priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju
u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.
5.3.1. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
Članak
75.
Područje unutar obuhvata Plana se nalazi
izvan zone sanitarne zaštite.
Planom je predviđena izgradnja,
rekonstrukcija i održavanje sustava vodoopskrbe i odvodnje. Izgradnja i
rekonstrukcija sustava vodoopskrbe i odvodnje izvodit će se u skladu s
Kartografskim prikazom 2c: PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA,
VODOOPSKRBA I ODVODNJA, koji je sastavni dio Plana.
Izgradnja, rekonstrukcija i održavanje
sustava vodoopskrbe i odvodnje se provodi neposrednom provedbom Plana.
Zahvatima u prostoru u skladu s namjenom
prikazanom na Kartografskom prikazu 1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA se može
pristupiti po izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje.
Obavljanje gospodarskih djelatnosti se može
obavljati samo u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za
piće predmetnog područja.
5.3.1.1. VODOOPSKRBA
Članak
76.
Vodoopskrbna mreža polagat će se u trasi
prometnica a izvest će se duktilnim cijevima i pripadajućim objektima sukladno
propisima.
Potrebne profile cijevi treba odrediti
temeljem hidrauličkog proračuna i potrebne količine sanitarne i protupožarne
vode za cijelo područje obuhvata.
Vodoopskrbna mreža mora osigurati kvalitetnu
i kontinuiranu opskrbu sanitarnom vodom svakog potrošača na području unutar
obuhvata Plana.
Priključenje građevine na vodoopskrbni sustav
treba izvesti na način da svaka samostalna uporabna cjelina ima odvojenu
vodovodnu instalaciju, sa svojim mjernim
instrumentom, unutar
vodonepropusnog vodomjernog okna na građevnoj čestici izvan građevine.
Planirana je izgradnje vanjske nadzemne
hidrantske mreže. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na
vanjski rub pješačkog hodnika, na međusobnom razmaku od 80 m sukladno važećoj
zakonskoj regulativi iz područja zaštite od požara.
5.3.1.2. ODVODNJA
Članak
77.
Planom se predviđa zadržati postojeću mrežu
odvodnje na predmetnom području uz održavanje i/li rekonstrukciju pojedinih
dijelova mreže te izgraditi nove objekte sustava odvodnje.
Planirana je izgradnja razdjelnog sustava
javne kanalizacije. Razdjelni sustav javne kanalizacije se izgrađuje
usporednim, razdjelnim cjevovodima kojima se posebnim vodom odvode sanitarne
otpadne vode a posebnim vodom oborinske vode.
Sanitarne otpadne vode su otpadne vode koje
se nakon korištenja ispuštaju iz stambenih objekata, ugostiteljstva i drugih
neproizvodnih djelatnosti na području unutar obuhvata Plana i uglavnom potječu
od ljudskog metabolizama i aktivnosti kućanstava.
Oborinske vode su vode s krovova postojećih i
budućih građevina, pročišćene oborinske vode s javnih prometnih površina i
internih prometnica i parkirališta unutar građevinske čestice te drenažne vode.
Oborinske vode s javnih parkirališta
kapaciteta do 15 vozila se mogu odvesti raspršeno u teren bez prethodnog
pročišćavanja na separatoru, uz obaveznu izgradnju trodijelnih vodonepropusnih
sabirnih jama. Za odvodnju oborinskih voda s površina većih iznad navedenih
vrijednosti potrebno je pročišćavanje na separatoru prije upuštanja u javnu
sustav oborinske kanalizacije.
Postojeće i buduće građevine će se
priključiti na sustav javne kanalizacije prema uvjetima nadležne komunalne
službe a u skladu s odredbama Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda
na području Grada Crikvenice (SN PGŽ 28/96) i Odluke o izmjenama i dopunama
Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Crikvenice
(SN PGŽ 40/04). Vlasnik nekretnine unutar obuhvata Plana koji ima izvedenu
internu kanalizaciju dužan je priključiti internu kanalizaciju na sustav javne
kanalizacije u roku od 6 mjeseci po izgradnji iste a u skladu s uvjetima
propisanim Pravilnikom o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacije,
uvjetima i načinu priključenja na javnu kanalizacijsku mrežu.
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s
posebnim propisima.
5.3.2. ENERGETSKI SUSTAV
5.3.2.1. ELEKTROOPSKRBA
Članak
78.
Niskonaponska mreža unutar obuhvata Plana
izvest će se podzemnim kabelima. Trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne
rasvjete) se u pravilu vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica.
Tehnički uvjeti za opskrbu električnom
energijom planiranih objekata definirat će se u prethodnim elektroenergetskim
suglasnostima za svaki pojedini objekt, u fazi ishođenja dozovola na bazi
posebnih propisa a na temelju elektroenergetskih potreba.
Članak
79.
Na području unutar obuhvata Plana planirana
je izgradnja novih trafostanica. Moguća pozicija novih trafostanica prikazana
je na Kartografskom prikazu 2b: ENERGETIKA I PLINOOPSKRBA, koji je sastavni dio
Plana.
Moguća pozicija novih trafostanica prikazana
je načelno; točna pozicija će se odrediti lokacijskom dozvolom.
Povećane potrebe postojećih i novih potrošača
za električnom energijom moguće je osigurati:
1. izgradnjom novih trafostanica većeg
kapaciteta na istoj lokaciji ili u neposrednoj blizini postojećih trafostanica;
2. formiranjem novih površina, odnosno,
građevnih čestica za izgradnju novih trafostanica uz zadovoljavanje slijedećih
parametara:
- najmanja dopuštena površina građevne
čestice za izgradnju trafostanice iznosi 7x7m;
- građevna čestica za izgradnju trafostanice
mora imati direktan pristup s javno-prometne površine;
3. izgradnjom dodatnih TS-a i unutar objekta
ili na građevnoj čestici objekta prema uvjetima nadležne komunalne službe.
5.3.2.2. JAVNA RASVJETA
Članak
80.
Javna rasvjeta je planirana u sklopu svih
javnih prometnih površina na području unutar obuhvata Plana.
Trasa javne rasvjete je prikazana načelno.
Točan razmještaj i lokacija stupova javne
rasvjete, tip stupova, traženi nivo osvjetljenosti i sl. definirat će se
lokacijskom dozvolom.
Pri izradi projekta javne rasvjete treba
uzeti u obzir postojeće stanje okolne mreže javne rasvjete, posebno u pogledu
odabira elemenata koji će se ugraditi.
5.3.2.3. PLINOOPSKRBA
Članak
81.
Planira se provesti plinifikacija područja
unutar obuhvata Plana čime će se omogućiti korištenje prirodnog plina za
grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje i hlađenje te tehnološke
potrebe. Postojeće i planirane građevine na području unutar obuhvata Plana će
se opskrbljivati prirodnim plinom putem planiranih srednjetlačnih plinovoda. Za
područje unutar obuhvata Plana po planiranim prometnicama predviđeni su
koridori za srednjetlačne plinovode tako da se omogući plinifikacija građevina.
Srednjetlačna plinska mreža unutar obuhvata Plana treba činiti tehničku cjelinu
a opskrbljivat će se prirodnim plinom preko planiranog priključka na plinovod
visokog tlaka.
Dimenzije planiranih srednjetlačnih plinovoda
će se odrediti izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna.
STP se grade podzemno na dubini s nadslojem
do kote uređenog terena u načelu minimalno 1 m.
Pri paralelnom vođenju plinovoda sigurnosna
udaljenost vanjske stijenke srednjotlačnog plinovoda od građevine mora iznositi
najmanje 2 m, a od drugih komunalnih instalacija načelno 1 m.
Pri paralelnom vođenju niskotlačnog
plinovoda, odnosno kućnog priključka sigurnosna udaljenost vanjske stijenke
plinovoda od građevine mora biti najmanje 1 m.
Sva križanja plinovoda s drugim
instalacijskim vodovima potrebno je izvesti tako da bude osiguran svijetli
razmak od najmanje 0.5 m (mjereno po vertikali).
U pojasu širokom 2 m od osi razvodnog
plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg raslinja.
Svaka građevna čestica, odnosno, svaka
zasebna funkcionalna cjelina u građevini mora imati zasebni srednjetlačni kućni
priključak s plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavni zapor smještenim
u plinskom ormariću. Kućni priključci će se projektirati za svaku građevinu
zasebno temeljem odgovarajuće projektne dokumentacije.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
82.
Na planskom području nema površina za gradnju
i uređenje javnih zelenih površina.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
83.
Područje unutar obuhvata Plana je dio
evidentiranog arheološkog područja - povijesne jezgre naselja Selce, što je
prikazano na Kartografskom prikazu 3: UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA.
Na području unutar obuhvata Plana
hidroarheološko je nalazište - podmorje uvale.
Obveza je vlasnika nekretnina i korisnika
prostora unutar obuhvata Plana za svaki zahvat u prostoru a naročito za zahvat
na obali, u podmorju i u neposrednoj blizini obale ishoditi konzervatorsko
mišljenje i predvidjeti arheološki nadzor.
Članak
84.
Iako na području unutar obuhvata Plana nema
zaštićene graditeljske ni arheološke baštine, niti registriranih etnografskih
spomenika, plansko je područje prirodna cjelina visoke ambijentalne
vrijednosti.
Dužnost vlasnika nekretnina i korisnika
prostora unutar obuhvata Plana jest racionalno i odgovorno gospodarenje
prostorom s ciljem zaštite i unapređivanja njegovih prirodnih i graditeljskih
značajki. Postojeći teren i zelenilo te naročito more treba čuvati u što je
moguće većoj mjeri. Postojeće građevine treba rekonstruirati uz zadržavanje
tlocrtnih i visinskih gabarita te elemenata arhitektonskog oblikovanja.
Novoplanirane građevine treba projektirati i graditi uz prepoznavanje i
maksimalno uvažavanje postojećih prostornih i ambijentalnih datosti.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
85.
Planom se predviđa sistem odvojenog i
organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.
Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada se
predviđa putem:
- tipiziranih posuda, odnosno, spremnika za
otpad ili metalnih kontejnera postavljenih na građevnim česticama građevina
ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreativne namjene u svrhu odvajanja i
prikupljanja iskoristivih vrsta otpada od kojih naročito: staklo, PET, papir i
metalni otpad;
- tipiziranih spremnika koji se dostavljaju
domaćinstvima (postojeća građevina stambene namjene na području unutar obuhvata
Plana) u svrhu odvajanja i prikupljanja organskog otpada;
- koševa za otpatke postavljenih na javnim
pješačkim površinama - pješačkim putevima te na površinama uređenih plaža -
kupališta. Koševi za otpatke mogu biti tipski ali i oblikovani u skladu s
obilježjima mikrolokacije. Točna lokacija i uvjeti postavljanja koševa za
otpatke odredit će se posebnom Odlukom Gradonačelnika Grada Crikvenice.
Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj
se otpad skuplja mora biti takva da se spriječi rasipanje ili prolijevanje
otpada te širenje prašine, buke i mirisa.
Do spremnika za odvojeno prikupljanje otpada
potrebno je omogućiti nesmetan pristup posebnom vozilu.
Spremnici za otpad se postavljaju na
vlastitim građevnim česticama na način da se ne nagrđuje okoliš niti ometa
kolni ni pješački promet. Preporučljivo je spremnike za otpad zakloniti
vizualnom barijerom: zidom, raslinjem ili sl.
Zbrinjavanje otpada vrši se temeljem uvjeta
nadležnog komunalnog poduzeća koje vrši odvoz. Obzirom na Planom predviđenu
namjenu građevinskog područja potrebno je osigurati frekventno i učinkovito
pražnjenje spremnika i koševa za otpatke naročito tijekom trajanja turističke
sezone.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
9.1. MJERE ZAŠTITE ZRAKA
Članak
86.
Mjere zaštite zraka provode se:
- izgradnjom funkcionalne i protočne ulične
mreže, planiranjem javnih parkirališnih površina u sklopu površine ulica,
ozelenjavanjem javnih parkirališnih površina;
- afirmacijom pješačkog prometa izgradnjom i
rekonstrukcijom pješačkih puteva;
- štednjom i racionalizacijom energije,
uvođenjem plina, poticajnim mjerama za razvoj alternativnih i obnovljivih
izvora energije;
- planiranjem i projektiranjem energetski
učinkovite gradnje;
- propisivanjem uvjeta za izgradnju
građevina, pri čemu naročito minimalne udaljenosti regulacijskog pravca od
građevne linije, minimalne površine ozelenjenog dijela građevne čestice,
obaveze smještaja propisanog broja parkirališno-garažnih mjesta u podzemnim
etažama i sl.
9.2. MJERE ZAŠTITE VODA OD ZAGAĐENJA
Članak
87.
Mjere zaštite podzemnih i površinskih voda
provode se:
- planiranje i izgradnja sustava za odvodnju
otpadnih voda;
- opremanje građevinskog zemljišta u skladu s
uvjetima propisanim ovim Planom.
Ostale mjere zaštite su:
- racionalno i ekološki osvješteno ponašanje
svih korisnika građevina i građevnih čestica na području unutar obuhvata Plana
u smislu brige o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih
vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te zaštite pitke i sanitarne vode
od zagađivanja;
- svi korisnici javne kanalizacije na
području unutar obuhvata Plana su dužni dosljedno se pridržavati odredbi Odluke
o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Crikvenice
(»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 28/96) i Odluke o
izmjenama i dopunama Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na
području Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije«
40/04);
- prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području unutar obuhvata Plana investitor je
dužan ishoditi vodopravne uvjete sukadno čl. 143 Zakona o vodama (NN 153/2009).
9.3. MJERE ZAŠTITE MORA OD ZAGAĐENJA
Članak
88.
Mjere za sprečavanje i smanjivanje
onečišćenja mora su:
- izgradnja javnog sustava za odvodnju
otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i
tehnoloških otpadnih voda u more;
- opremanje uređenih plaža-kupališta koševima
za otpatke;
- unapređivanje i podizanje kvalitete rada
službe zaštite i čišćenja mora i plaža, naročito za vrijeme trajanja turističke
sezone;
- nastavak ispitivanja kakvoće mora - monitoring
na uređenim plažama radi preventivnog i zaštitnog djelovanja.
Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih
pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere
zaštite:
- u komunalnoj luci osigurati prihvat
zauljenih voda i istrošenog ulja;
- u komunalnoj luci odrediti uvjete
korištenja i smještaja sadržaja u službi osnovne namjene kao što su dizalica,
komunalni priključci, suhi vez, servisiranje brodica i sl, što će se odrediti
Lokacijskom dozvolom.
Na područjima uređene plaže-kupališta
obavezno je održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima
kakvoće mora na morskim plažama.
9.4. ZAŠTITA OD BUKE
Članak
89.
Zaštitu od buke dužni su provoditi i
osigurati njeno provođenje svi akteri u prostoru: jedinica lokalne samouprave,
pravne i fizičke osobe koje u prostoru obavljaju djelatnosti te građani.
Mjere zaštite od buke te nadzor nad
provođenjem mjera radi sprječavanja ili smanjenja buke i otklanjanja opasnosti
za zdravlje ljudi određene su Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/2009) te
Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave (NN 145/04).
Članak
90.
Maksimalna razine buke određuje se:
- unutar zone namijenjene smještaju građevina
ugostiteljsko-turističke namjene (T1): do 65dB danju i 50dB noću.
Objekti u kojima se obavlja ugostiteljska
djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge, a u kojima propisom kojim se
uređuju minimalni uvjeti nije kao obveza predviđena glazba, može se u zatvorenom
prostoru izvoditi samo glazba ugođaja najviše ekvivalentne razine 65 dB (A).
Objekti koji rade noću, u kojima se obavlja
ugostiteljska djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge a u kojima je
propisom kojim se uređuju minimalni uvjeti predviđena glazba, dopušteno je
izvoditi glazbu najviše razine LA,eq=90 dB(A), srednje vršne razine LA,01=100 dB(A).
Buka od glazbe, stalna ili povremena
(otvaranje vratiju), zajedno sa bukom pri dolasku i odlasku posjetitelja i
sudionika, pješice ili vozilima ne smije u boravišnim prostorijama i okolnom
vanjskom prostoru povećati postojeću rezidualnu ekvivalentnu razinu buke.
Članak
91.
Mjere zaštite od buke provode se:
- izgradnjom funkcionalne i protočne ulične
mreže, planiranjem javnih parkirališnih površina u sklopu površine ulica,
ozelenjavanjem javnih parkirališnih površina;
- afirmacijom pješačkog prometa izgradnjom i
rekonstrukcijom pješačkih puteva;
- sprečavanjem nastajanja buke pri grijanju i
hlađenju građevina uvođenjem plina, poticajnim mjerama za razvoj alternativnih
i obnovljivih izvora energije;
- planiranjem i projektiranjem energetski
učinkovite gradnje;
- propisivanjem režima korištenja, među
kojima naročito radnog vremena, objekata u kojima se obavlja ugostiteljska
djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge; režime korištenja odredit će
Gradonačelnik Grada Crikvenica posebnom Odlukom.
9.5. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
Članak
92.
Zaštitu od požara treba provoditi sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05, 107/07, 38/ 09).
Kod projektiranja građevina treba se
pridržavati važeće zakonske regulative i na njima temeljenim propisima i
prihvaćenim normama, te pravilima tehničke struke iz područja zaštite.
Rekonstrukcije postojećih građevina u
naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće
požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.
Kod projektiranja građevina u prikazu mjera
zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je
primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.
Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih
ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN
35/94, 55/94 i 124/03).
Kod određivanja međusobne udaljenosti
objekata treba voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu
toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih
zidova, metereološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski
građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost bi trebala biti jednaka
visini višeg objekta, odnosno, minimalno 6.0 metara. Ukoliko se ne može postići
minimalne propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne,
pojačane mjere zaštite od požara. Ako se građevine grade na međi sa susjednom
građevinom, zid prema susjednoj čestici treba biti vatrootporan, odnosno moraju
biti zadovoljeni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne
građevine i druge objekte.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/li plinova moraju se poštivati
odredbe čl. 11 Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i propisa
donesenih na temelju njega.
Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih
i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Crikvenice i
važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od
požara.
Temeljem čl. 15a Zakona o zaštiti od požara
(NN 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) potrebno je izraditi elaborat zaštite od
požara za složenije građevine (građevine skupine 2).
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
93.
Područja i dijelovi primjene planskih mjera
zaštite prikazani su na Kartografskom prikazu 3: UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA.
Članak
94.
Planska mjera zaštite na području unutar
obuhvata Plana je ozelenjavanje javnih površina. Ozelenjavanje će se izvoditi u
skladu s Kartografskim prikazom 3: UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA.
Ozelenjavanje javnih površina je u
nadležnosti Grada Crikvenice.
Članak
95.
Provedba ovog Plana se vrši neposredno, na
temelju Odredbi za provođenje, uz obavezno korištenje Tekstualnog i Grafičkog
dijela Plana.
Redoslijed komunalnog opremanja prostora
unutar obuhvata Plana odredit će se Programom gradnje komunalne infrastrukture
Grada Crikvenice.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
96.
Urbanistički plan uređenja UPU 26: Uvala
Slana (Selce) - T18, zajedno
sa zonom kampa-autokampa T33
utvrđuje se u 5 izvornika.
Članak
97.
Ova Odluka stupa na snagu osam dana nakon
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/05-01/43
Ur. broj: 2107/01-07/3-11-58
Crikvenica, 16. lipnja 2011.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA CRIKVENICE
Predsjednik
dr.
sc. Dragan Magaš, v. r.
