13.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), članka 136. Odluke o donošenju
Prostornog plana uređenja Grada Kastva (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 21/03, 14/06 i 13/10) i članka 33. Statuta Grada Kastva
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09), Gradsko vijeće
Grada Kastva na 24. sjednici održanoj 26. svibnja 2011. godine, donosi:
ODLUKU
o donošenju UPU 15 za dio građevinskog područja
naselja Kastav oznake N1-5c
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan UPU 15 za dio građevinskog područja naselja
Kastav oznake N1-5c (u daljnjem tekstu: Plan), izrađen od »Plan 21« d.o.o. iz
Rijeke, broj elaborata 02/10, na topografsko-katastarskom planu u mjerilu 1: 2
000.
Obuhvat Plana iznosi 8,74 ha te je utvrđen u grafičkom dijelu Plana.
Obuhvat Plana određen je u grafičkim dijelom Prostornog plana uređenja Grada
Kastva, kartografski prikaz br. 3D »Uvjeti korištenja i zaštite prostora -
Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mj. 1:25000 i
kartografski prikaz br.4B-2. »Građevinsko područje naselja Kastva - Prikaz
UPU-a i DPU-a.« u mj. 1:5000. Površina obuhvata Plana je 8,74 ha.
Urbanistički plan uređenja 15 za dio građevinskog područja naselja Kastav
oznake N1-5c izrađuje se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN
broj 76/07 i 38/09) i pratećim podzakonskim aktima te je sadržaj tekstualnog i
grafičkog dijela Plana propisan Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih
prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih
planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).
Urbanističkim planom uređenja područja Brnini potrebno je, poštujući uvjete
i smjernice gradnje građevina i uređenja površina određenih Izmjenama i
dopunama Prostornog plana uređenja Grada Kastva (SN PGŽ br. 13/10), odrediti:
- prostornu organizaciju područja obuhvata,
- uvjete gradnje i uređenja stambenih građevina,
- uvjete gradnje i uređenja prometnica, javnih površina i infrastrukturnih
građevina.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od jedne knjige sa 2
(dva) uveza sa slijedećim tekstualnim i grafičkim prilozima:
UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio
UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana
uređenja Grada Kastva, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona,
izvješća sa prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana,
sažetak za javnost).
UVEZ I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) i grafički dio
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
3.1.Oblik i veličina građevne čestice
3.2.Smještaj građevine na građevnoj čestici
3.3.Uvjeti oblikovanja građevina
3.4.Uvjeti oblikovanja pomoćnih građevina
3.5.Uvjeti za smještaj vozila
3.6.Uvjeti uređenja građevnih čestica
3.7.Uvjeti priključenja na prometnu infrastrukturnu mrežu
3.8.Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje obiteljskih građevina
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina
7.2. Kulturno-povijesne cjeline
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10. Mjere provedbe plana
10.1.Obveza izrade detaljnih planova uređenja
10.2.Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
GRAFIČKI DIO
1. Korištenje i namjena površina Mj. 1:2000
2. Prometna,ulična i komunalna infrastrukturna mreža
2a. Promet Mj. 1:2000
2.b. Telekomunikacije i energetski sustav Mj. 1:2000
2.c. Vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:2000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Mj. 1:2000
4. Način i uvjeti gradnje
4.a. Oblici korištenja Mj. 1:2000
4.b. Način gradnje Mj. 1:2000
UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje), Obvezni prilozi Plana
(Obrazloženje, izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Kastva, zahtjevi i
mišljenja iz članka 79. i članka 94 Zakona, izvješća sa prethodne i javne
rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti dijela naselja N1-5c u prostoru Grada
Kastva
1.1.1.Osnovni podaci o stanju u prostoru na razini Grada Kastva
1.1.2.Prostorno razvojne značajke
1.1.3.Infrastrukturna opremljenost
1.1.4.Zaštićene prirode, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne
vrijednosti i posebnosti
1.1.5.Obveze iz planova šireg područja
1.1.5.Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i
gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja
2.1.1.Demografski razvoj
2.1.2.Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.3.Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4.Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja
2.2. Ciljevi prostornog uređenja Grada
2.2.1.Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i
planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture,
vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i
ambijentalnih cjelina
2.2.2.Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.2.1.Stambena namjena (S)
- čisto stanovanje (S1)
- stanovanje s mogućnošću poslovnog prostora
(S2)
- mješovita namjena (M)
3.2.2.Javne-zelene površine
- igrališta (Z2)
- odmorišta i vrtovi (Z3)
- Zaštitne zelene površine (Z)
3.2.3.Površine infrastrukturnih sustava (IS)
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. Pošta i telekomunikacije
3.5.2. Energetski sustav
3.5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje
3.5.4. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.4. Zaštita od buke
3.7.5. Mjere posebne zaštite
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 2.
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
Namjena površina utvrđuje se za potrebe stanovanja (dijelom i sa pratećim
poslovnim sadržajima), uređenje javnih zelenih površina i ulica, te izgradnju
građevina prometne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija.
Članak 3.
Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:
- Stambena namjena (S)
* čisto stanovanje (S1)
* stanovanje s mogućnošću poslovnog prostora (S2)
* mješovita namjena (M)
- Javne zelene površine
* Javne zelene površine-igrališta (Z2)
* Javne zelene površine-vrtovi i odmorišta (Z3)
- Zaštitne zelene površine (Z)
- Površine infrastrukturnih sustava (IS)
Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu broj 1-Korištenje i
namjena površina.
Članak 4.
Područje stambene namjene (S) namjenjuje se izgradnji stambenih građevina
obiteljske (do 3 stambene jedinice) tipologije . Unutar područja stambene
namjene moguće je planirati i prometne građevine i površine, infrastrukturne
građevine, javne zelene površine, dječja igrališta, vrtove i odmorišta; kao i
sportsko-rekreacijske površine.
Područje čistog stanovanja (S1) namjenjuje se izgradnji namjenski
homogenih građevina obiteljskog stanovanja bez mogućnosti planiranja pratećih
sadržaja.
Područje stanovanja s mogućnošću poslovnog prostora (S2)
podrazumijeva zonu obiteljskog stanovanja koju je iznimno u samo nekim
dijelovima naselja (uz županijsku prometnicu Ž 5019) te prema drugim odredbama
ovog Plana moguće, isključivo u suterenskoj ili prizemnoj etaži, dopuniti
komplementarnim poslovnim sadržajima poput manjih dućana, videoteka, kafića ili
ureda;i to tako da njihova površina ne prelazi 50% površine građevine (ili
površinu jedne etaže).
Unutar područja mješovite namjene (M), moguće je planirati gospodarsku
građevinu poslovne (uredske) ili ugostiteljsko-turističke namjene poput manjeg
hotela (kapaciteta do 10 smještajnih jedinica),hostela, restorana i slično.
Unutar površina definiranih ovim člankom moguće je iznimno planirati
građevine, uređaje i opremu u funkciji komunalne infrastrukture naselja.
Članak 5.
Površine namijenjene igralištima (Z2) uređuju se kao dijelovi
naselja namijenjeni igri djece unutar kojih je potrebno osim zelenila pravilno
uklopiti i sprave za dječju
igru zajedno sa napravama koje moraju zadovoljavati najviše
standarde sigurnosti. Sva urbana oprema postavljena na igralištima treba biti
unificirana na razini naselja a potrebno je u smislu sigurnosti korisnika
primijeniti i druge propise.
Područja definirana kao zelene površine-vrtovi i odmorišta (Z3)
površine su hortikulturno uređene urbane 'praznine' unutar naselja koje se
uređuju kao mjesta za odmor,druženje i opuštanje građana. Ovisno o urbanom
kontekstu treba preferirati zelenilo sa urbanom opremom ili manje zelene
'trgove' koje treba rasteretiti pretencioznih detalja i dodatka što znači da
ova područja treba promišljati na minimalistički način s naglaskom na prirodno
okružje.
Zone zaštitnih zelenih površina (Z) predstavljaju dijelove naselja koji
funkcioniraju uglavnom kao tamponi između različitih namjena, uglavnom između
infrastrukturnih koridora i okolnih sadržaja stanovanja. Unutar zaštitnog
zelenila moguće je planirati manje zone rekreacije postavom urbane opreme ili
sprava od prirodnih materijala za vježbanje kapelice, spomen obilježja ili neke
druge sadržaje primjerene zonama izvan stanovanja koji neće narušiti prirodni
kontekst, vizure i sigurnost prometa.
Članak 6.
Unutar površina infrastrukturnih sustava (IS) moguće je planirati građevine,
uređaje i opremu u funkciji prometne i komunalne infrastrukture naselja.
Članak 7.
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
Sukladno članku 17. Odluke o Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja
Grada Kastva (SN PGŽ. broj 13/10) u dijelu građevinskog područja naselja N1-5c
Brnini mogu se planirati i drugi sadržaji srodni stanovanju (poslovne,
trgovačke, ugostiteljske, manje proizvodne,društvene, sportsko-rekreacijske i
sl.).
Građevine za obavljanje gospodarske djelatnosti planiraju se unutar
mješovite namjene (M) dok se gospodarska djelatnost kao program uklopiv u
stambene sadržaje može razvijati i unutar stambenih građevina u zoni S2.
Unutar područja mješovite namjene (M) na samom pristupu području obuhvata
UPU 15 sa županijske ceste, moguće je planirati namjenski homogenu poslovnu
(uredsku) ili građevinu ugostiteljsko-turističke namjene kapaciteta najviše 10
smještajnih jedinica.
Gospadarska djelatnost kao prateći program stambenih građevina unutar
područja S2 (stanovanje s mogućnošću poslovnog prostora) predviđa
mogućnost da se dio građevine-u opsegu do 50% od ukupnog GBP-a; planira i gradi
u spektru pratećih poslovnih sadržaja (trgovine, manji kafići, obrti koji ne
zagađuju okoliš, videoteke, uredi i slično), sve kompatibilno osnovnoj namjeni.
Namjena poslovnog i manjeg proizvodnog dijela stambene građevine može biti
trgovačka, ugostiteljska, turistička, administrativna, zanatska, uslužna,
sportsko-rekreativna i kulturna na način da svojom djelatnošću ne ugrožava
kvalitetu života i rada okolnog stanovništva i ne narušava prirodne i stvorene
vrijednosti prostora.
Funkcioniranje poslovnog programa mora biti omogućeno uz obvezno riješavanje
problema parkiranja i osiguranja dostavnog i manipulativnog prostora.
Članak 8.
2.1. Smještaj gospodarske građevine - ugostiteljsko-turističke namjene na
građevnoj čestici
UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKE GRAĐEVINE - UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE (ILI
POSLOVNE) NAMJENE
Gospodarske građevine mogu biti poslovnog tipa (usluge,uredi, i sl.) ili ugostiteljske-turističko
namjene. Grade se u naselju na zasebnim građevnim česticama. Unutar stambenih
građevina smještenih u području S2 može se razvijati gospodarska
djelatnost prema odredbama prethodnog članka.
Oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih sadržaja
vezanih uz namjenu građevine (osnovna i sve pomoćne građevine, interne
prometnice, parkirališni prostor, komunalno- tehnička infrastruktura i dr.).
Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 20% površine
građevne čestice mora biti zelena površina.
Građevina mora biti udaljena najmanje h/2 visine od granica građevne čestice
sa svih strana, ali ne manje od 4,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova
građevine.
Parkirališne površine potrebno je osigurati kako slijedi:
- uredi: 1 PM/30,0 - 40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/ 1.000 m2
korisne površine),
- ugostiteljski sadržaji: 1 PM/8 sjedala,
- ugostiteljski sadržaji: 1 PM/2 smještajne jedinice (sobe).
Uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturnu mrežu definirani su
poglavljem 5.- Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja
prometne, telekomunikacijske, i komunalne mreže s pripadajućim ovjektima i
površinama ove Odluke.
UVJETI GRADNJE GOSPODARSKE GRAĐEVINE - UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE (ILI POSLOVNE)
NAMJENE
Za građenje manjih hotela, hostela, restorana, motela i pansiona; kao i za
poslovne (uredske) građevine (isključivo na području mješovite namjene
M)utvrđuju se sljedeći uvjeti:
- najmanja površina građevne čestice iznosi 2.000,0 m2,
- najveća (bruto) tlocrtna površina građevine iznosi 400,0 m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi
0,20,
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis)
iznosi 1,
- najviša visina građevine iznosi 12,0 m,
- najveći broj etaža: četiri etaže,
- u sklopu poslovne građevine može biti smještena jedna jedinica stana.
Članak 9.
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
Unutar područja obuhvata ovog Plana ne planiraju se građevine društvenih
djelatnosti.
Članak 10.
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
Kartografskim prikazima i drugim odredbama ove odluke određeni su detaljni
uvjeti i način gradnje građevina neposrednom provedbom koji, ovisno o vrsti
zahvata u prostoru, sadrže sljedeće elemente i ograničenja potrebne za
izdavanje lokacijske dozvole, ili rješenja o uvjetima gradnje:
- oblik i veličina građevinske čestice,
- smještaj građevine na građevnoj čestici,
- uvjete oblikovanja građevine,
- uvjete oblikovanja pomoćnih građevina,
- uvjete za smještaj vozila,
- uvjete uređenja građevnih čestica.
- način i uvjete priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu
infrastrukturu,
- mjere zaštite okoliša,
- druge podatke značajne za izgradnju i uređenje građevina.
Tipologijom gradnje stambene građevine mogu unutar obuhvata ovog Plana biti
samo samostojeće.
Članak 11.
4.1. Oblik i veličina građevne čestice
Najmanja površina građevne čestice za gradnju stambenih građevina unutar
namjene S iznosi 800,0 m2.
Članak 12.
4.2. Smještaj stambene građevine na građevnoj čestici
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,2,
Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,8,
Najviša visina građevine iznosi 6,5 m,
Najveći broj etaža: tri etaže,
Unutar građevine moguće je planirati najviše tri stana ili dva stana i
poslovni prostor.
Najveća GBP stambene građevine iznosi 400 m2
Najmanja širina pročelja iznosi 8,0 m, a najveća 16,0 m,
Najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 80,0 m2.
Iznimno od prethodnog, te isključivo kosim terenima nagiba većeg od 100
određuju se sljedeći uvjeti gradnje i smještaja:
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi
0,3,
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis)
iznosi 1,2,
- najviša visina građevine je 8,0 m,
- najveći broj etaža: četiri etaže.
Neizgrađeni dio građevne čestice stambene građevine mora biti uređen, a
najmanje 40% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice mora biti
površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji
stablašica.
Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2) ali ne manje od 4,0
m od ruba građevne čestice.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi visinu
građevine (h), ali ne manje od 6,0 m.
Iznimno od prethodnog, ako se radi o izgrađenom dijelu naselja sa već
formiranim građevinskim pravcem moguće je položaj građevine uskladiti s okolnim
objektima.
Postojeća udaljenost građevine od granice smatra se udaljenost urisane
građevine u katastarsku podlogu.
Postojeća udaljenost može biti manja od navedenih ukoliko je do smanjenja
došlo zbog rekonstrukcije postojeće ili izgradnje nove prometnice.
Neizgrađeni dio građevne čestice stambene građevine mora biti uređen.
Iznimno od najveće dopuštene visine građevina definirane ovim člankom (8 m)
u neizgrađenom dijelu obuhvata Plana na k.č. broj 2577, 2578, 2579 i 2580 u
svrhu zaštite vizure na povijesnu jezgru grada Kastva najveća visina građevina
smije iznositi jednu etažu ili do 3,5 m.
Članak 13.
4.3. Uvjeti oblikovanja građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa; volumenom,
materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih
lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, krovišta, fasade
i slično.
Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i
zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od
bitumenskog, salonitnog i drvenog materijala. Najveći nagib kosog krova iznosi
23o.
Članak 14.
4.4. Uvjeti oblikovanja pomoćnih građevina
Pomoćne građevine su garaže, spremišta, radione, odlagališta alata i druge,
a grade se na građevinskoj čestici stambene građevine u čijoj su funkciji, ili
iznimno na izdvojenoj građevnoj čestici.
Pomoćne građevine izgrađene ne mogu se prenamijeniti u prostore druge
namjene.
Krovna površina pomoćne građevine koja se nalazi u razini prometnice ili
javne površine mora biti ravna površina i to za sljedeće namjene:
- smještaj vozila (parking površina) uz uvjete/suglasnost nadležnih
institucija iz područja prometa,
- zelene površine.
Izgradnja poslovnog i manjeg proizvodnog dijela građevine uz stambenu
građevinu dozvoljava se kod gradnje građevina slobodnostojećeg načina gradnje.
Ako građevina ima poslovni i manji proizvodni dio te pomoćni dio najviša
visina poslovnog i pomoćnog dijela građevine iznosi 3,5 m odnosno najviše jednu
etažu.
Poslovni i manji proizvodni te pomoćni dio građevine može biti građevina
izdvojenog volumena koja sa stambenim čini arhitektonsko oblikovnu cjelinu.
Za izgradnju garaže-ako se izvodi na izdvojenoj građevnoj čestici određuju
se sljedeći uvjeti:
- najveća koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi
0,8,
- garaža može imati samo jednu etažu ne višu od 3,5 m,
- garaža mora biti priključena ja javni put
Članak 15.
4.5. Uvjeti za smještaj vozila
Unutar građevne čestice stambene građevine potrebno je osigurati 2
parkirališna mjesta po stanu.
Uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta:
- za jednu stambenu jedinicu neovisno o vrsti stambene građevine - 2 PM,
- uredi: 1 PM/30,0-40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/ 1.000 m2
korisne površine),
- banke: 1 PM/30,0-40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/ 1.000 m2
korisne površine),
- crkve: 1 PM/3 sjedala,
- trgovački sadržaji: 1 PM/30,0 m2 korisne površine (33 PM/1.000
m2 korisne površine),
- poslovni sadržaji: 1 PM na 3 zaposlena djelatnika,
- ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala,
- škole: IPM/učionicu, dječji vrtić: 1 PM/1 jedinica,
- Hoteli: 1 PM/2 smještajne jedinice (sobe).
Članak 16.
4.6. Uvjeti uređenja građevnih čestica
Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti
na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti
na istoj čestici.
Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine
predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.
Najviša visina ograde je 1,8 m, a visina punog dijela ograde iznosi u
pravilu najviše do 0,9 m ako je izgrađena od kamena prema prometnoj i javnoj
površini. U preostaloj visini ograda se izvodi uporabom transparentnih metalnih
profila i sl., te kao zelena ograda od živice ili sličnog bilja.
Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,8 m. Osnovni materijal za
izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton. Ako je potrebna veća visina,
potporni zid se izvodi terasasto, uz netto širinu terase od najmanje 0,9 m.
Iznimno od prethodnog visina potpornog zida može biti veća ako se:
- zbog konfiguracije terena ne može ostvariti propisana visina,
- potporni zid interpolira unutar postojeće gradnje,
- potporni zid gradi kao sastavni dio prometnice.
Ograde, potporne zidove i druga uređenja okućnice na neizgrađenom dijelu
građevne čestice potrebno je izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja.
Dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno
borave domaće životinje mora se ograditi ogradom.
Članak 17.
4.7. Uvjeti priključenja na prometnu infrastrukturnu mrežu
Građevine unutar obuhvata ovog Plana priključuju se u pravilu na postojeće
ili planirane županijske, lokalne i nerazvrstane ceste.
Za neizgrađeni dio unutar obuhvata UPU 15 planira se stambena ulica 4.
Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora
se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se
građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija,
pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije.
Svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu,
neposredno ili posredno (iznimno, pravom služnosti) s prometne površine, kojim
se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni
pristup vatrogasnog vozila.
Kolno-pješački prilazi se formiraju u neizgrađenom dijelu ovog Plana
isključivo za građevne čestice stambenih građevina i njihova dužina može
iznositi najviše 50,0 m,
Najmanja širina kolno-pješačkog prilaza za građevne čestice stambene
građevine iznosi 3,0 m,
Uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturnu režu definirani su
poglavljem 5. - Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja
prometne, telekomunikacijske, i komunalne mreže s pripadajućim ovjektima i površinama
ove Odluke.
Članak 18.
4.8 Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje obiteljskih građevina
Postojeće građevine rekonstruiraju se prema pravilima za novu gradnju.
Rekonstruirati se mogu u građevine smještene na manjim parcelama od
propisanih ovim Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i
iskoristivosti.
Postojeće građevine koje u segmentu ovdje datih normativa (kig i kis) izlaze
iz propisanih okvira, rekonstrukcijom se zadržavaju u postojećem stanju, ali
bez njihova povećavanja.
Prigodom rekonstrukcije moguće je zadržati zatečenu udaljenost građevine od
ruba građevne čestice i ukoliko je ista manja od udaljenosti propisane ovim
Planom, ali se rekonstrukcijom navedena udaljenost ne smije smanjivati.
Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
Članak 19.
5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže
Na postojeće definirane kategorije javnih cesta određene Planom više razine
nadovezuju se ostale postojeće i planirane nerazvrstane ceste za koje se ovim
Planom određuju kategorije glavnih mjesnih ulica, te sabirnih i stambenih
ulica.
Članak 20.
U kartografskom prikazu 2.a. Prometna infrastrukturna mreža utvrđeni su
koridori . Do njihove konačne realizacije (tj. izdavanja lokacijske dozvole na
idejni projekt) potrebno je očuvanje sljedeće širine koridora:
- za županijsku cestu Ž 5019: 30 m
- za sabirnu prometnicu: 15 m
- za stambene prometnice: 12 m
Širina kolno-pješačkog pristupa može iznimno biti do 3,0 m u najvećoj dužini
od 50 m.
Prije ishođenja lokacijskih dozvola za navedene kategorije prometnica, nije
moguća gradnja unutar njihovih zaštitnih koridora.
Članak 21.
Ako postojeća lokalna cesta nema širinu od 5,6 m za jednosmjerni promet,
odnosno 6,6 m za dvosmjeran promet, potrebno je osigurati prostor za
rekonstrukciju ceste.
Kod rekonstrukcije postojećih cesta, širina kolnika može se izvesti i manja
od one propisane Planom, ali ne manja od 3,0 m, ako položaj postojećih
građevina onemogućava realizaciju propisane širine, uz izvedbu proširenja za
mimoilaženje vozila na udaljenosti od cca 50,0 m, odnosno sukladno lokalnim
uvjetima.
Do formiranja građevinske parcele za cestu, udaljenost građevinskog pravca
utvrđuje se od zaštitnog koridora, a nakon utvrđivanja građevne parcele za
cestu, od granice te građevne parcele.
Priključci na prometnu infrastrukturu:
- građevine unutar obuhvata Plana priključuju se u pravilu na postojeće ili
planirane glavne mjesne, sabirne i stambenih ulica,
- pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu
mora se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se
građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija,
pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,
- svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu,
neposredno ili posredno (pravom služnosti) s prometne površine, kojim se
osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup
vatrogasnog vozila,
- zemljište uz prometnicu moguće je urediti kao javnu zelenu površinu, kao
površinu za smještaj urbane opreme ili kao površinu za smještaj građevina i
uređaja komunalne infrastrukture,
- priključke na prometnu infrastrukturu potrebno je odrediti prema najmanjim
prometnim uvjetima iz članka 21. ovih Odredbi.
Članak 22.
Iznimno od članka 21. ovih Odredbi, u područjima obuhvata povijesne jezgre
grada Kastva i »povijesnih ruralnih jezgri naselja« kao i ambijentalnih sredina
(etno-zona) određenih ovim Planom, udaljenost građevine od ruba koridora
prometnice određena je prema susjednim građevinama, na načelu interpolacije, a
pristup građevnoj čestici stambene građevine može biti pješački koji ne smije
biti uži od 2,0 m i duži od 30,0 m (pješački put, pješačke stube).
Pješačkim putevima istih karakteristika omogućava se dostupnost javnih
zelenih površinama.
Članak 23.
Ovim Planom određeni su sljedeći minimalni kriteriji građenja i
rekonstrukcije prometnih građevina i površina, odnosno, gdje je to posebno
navedeno, smjernice za projektiranje:
Glavne mjesne, sabirne i stambene ulice:
- najmanja širina prometnog traka ceste iznosi 3,0 m, a za ulice s javnim
prometom ili visokim udjelom prometa teretnih vozila iznosi 3,25 m,
- kod jednosmjernih cesta širina prometnog traka iznosi najmanje 4,5 m,
- Glavne mjesne ulice moraju imati obostran nogostup od 1,5 m, od kojeg je
građevinski pravac udaljen za 6,0 m,
- Sabirne i stambene ulice u pravilu moraju imati minimalno jednostrani
nogostup širine 1.5 m.
Kolno-pješački prilazi:
- kolno-pješački prilazi se formiraju unutar obuhvata ovog Plana isključivo
za građevne čestice stambenih građevina i njihova dužina može iznositi najviše
50,0 m,
- najmanja širina kolno-pješačkog prilaza za građevne čestice stambene
građevine iznosi 3,0 m,
- kolno-pješački prilaz duži od 50,0 m mjereno od javne kolne površine
smatra se cestom,
- u dijelu naselja prepoznatog kao zaštićeni segment kulturne baštine (kao i
prema javnim zelenim površinama) moguće je predvidjeti iznimno i samo pješački
pristup, ne dulji od 30 m i ne uži od 2,0 m.
Odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica - smjernice za
projektiranje:
- površine kolnika i traka za parkiranje su u pravilu na istoj visini,
- nogostup nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m,
- kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja
kolica.
Parkirališne površine:
- unutar građevne čestice stambene građevine potrebno je osigurati 2
parkirališna mjesta po stanu,
- unutar građevne čestice građevine gospodarske i stambene građevine
potrebno je osigurati najmanji broj parkirališnih mjesta ovisno o planiranom
broju korisnika prostora i korisnoj površini,
- uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta:
- za jednu stambenu jedinicu neovisno o vrsti stambene građevine - 2 PM,
- uredi: 1 PM/30,0-40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/1.000 m2
korisne površine),
- banke: 1PM/30,0-40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/1.000 m2
korisne površine),
- trgovački sadržaji: 1PM/30,0 m2 korisne površine (33 PM/1.000 m2
korisne površine),
- ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala,
- hotelski sadržaji: 1 PM/2 smještajne jedinice (sobe).
Članak 24.
Prometnica 1. je Planom obuhvaćena županijska cesta Kastav-Belići-Jušići (Ž
5019), i ona je nominirana kao glavna mjesna ulica. Prolazi južnim dijelom
Plana, i jednim je križanjem spojena na sabirnu ulicu naselja. Ona čini
okosnicu prometne mreže, te je ujedno i glavna pristupnica stambenom dijelu
naselja Brnini planske oznake N1-5c.
Prometnica 2. je sabirna ulica, to je postojeća prometnica koja je raskršćem
spojena na cestu Kastav-Belići-Jušići (Ž 5019), prolazi kroz naselje Brnini
N1-5c, te se nastavlja van obuhvata Plana i završava u staroj jezgri Grada
Kastva. Ovoj prometnici gravitira najveći dio naselja. Na nju se spajaju jedna
postojeća stambena ulica 3 i dvije kolno-pješačke površine, a predviđeno je
spajanje i novo planirane stambene ulice 4. Ulica trenutno ne zadovoljava
tehničke uvjete, te ju je potrebno rekonstruirati i proširiti. Planirana širina
ceste je 6,6m što je minimalna širina koridora utvrđena Planom više razine.
Iznimno, ukoliko položaj postojećih građevina onemogućava realizaciju propisane
širine, može se izvesti i manja od one propisane Planom, ali ne manja od 3,0m,
uz izvedbu proširenja za mimoilaženje vozila na udaljenosti od cca 50,0 m,
odnosno sukladno lokalnim uvjetima.
Članak 25.
U kategoriju stambenih ulica su uvrštene dvije prometnice, od kojih je jedna
izvedena, a druga je u planu.
Prometnica 3. je postojeća slijepa prometnica dužine 96,0 m, nalazi se na
zapadnom dijelu naselja. Na sjevernom dijelu je raskrižjem spojena sa sabirnom
ulicom. Na južnom je dijelu spojena sa pješačkim putem. Ulica trenutno ne
zadovoljava tehničke uvjete, te ju je potrebno rekonstruirati i proširiti.
Planirana širina ceste je 6,6m. Ukoliko položaj postojećih građevina
onemogućava realizaciju propisane širine, može se izvesti i manja od one
propisane Planom, ali ne manja od 3,0m, uz izvedbu proširenja za mimoilaženje
vozila na udaljenosti od cca 50,0 m, odnosno sukladno lokalnim uvjetima. Na
južnom dijelu, odnosno završetku prometnice, potrebno je formirati ugibalište.
Prometnica 4. je novoplanirana slijepa prometnica koja će aktivirati još
neizgrađeni dio naselja Brnini N1-5c, te omogućiti pristup novoplaniranom
igralištu. Nalazi se u centralnom dijelu naselja i u svome sjevernom dijelu se raskrižjem
spaja na sabirnu ulicu 2. Na završetku ima formirano ugibalište.
Članak 26.
Kolno-pješački prilazi se formiraju unutar obuhvata ovog Plana isključivo za
građevne čestice stambenih građevina i njihova dužina može iznositi najviše
50,0 m. Najma
nja širina kolno-pješačkog prilaza za građevne čestice
stambene građevine iznosi 3,0 m.
Članak 27.
Planom se predviđa zadržavanje postojećih pješačkih putova. Ovime se
omogućuje bolja povezanost unutar naselja. Putove je potrebno očistiti od
zelenila koje je radi neodržavanja onemogućilo korištenje dijela pješačkih
putova. Pješački pristupi smiju osigurati dostupnost samo unutar spomenički
zaštićenih cjelina, i to u najvećoj dužini od 30 m.
Članak 28.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Unutar područja obuhvata ovog Plana ne planira se gradnja javnih
parkirališta i garaža.
Članak 29.
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Unutar područja obuhvaza ovog Plana ne planira se gradnja trgova i drugih
većih pješačkih površina.
Članak 30.
5.2 Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Na području Grada Kastva planira se izgradnja distribucijske tk kanalizacije
(DTK) između UPS-a Matulji I UPS- a Kastav i dijela DTK između UPS Kastav i UPS
Ćikovići. Ove DTK će omogućiti povezivanje UPS-a Kastav optičkim sustavom
prijenosa na višu komutacijsku ravninu. U planu je i preseljenje postojećeg
UPS-a Kastav u novi objekt radi mogućnosti proširenja kapaciteta. Opći koncept
razvoja telekomunikacijske mreže predviđa disperziju komutacijskih kapaciteta
ili uvođenje fleksibilnih multipleksera u cilju racionalizacije izgradnje i
povećanja kapaciteta pristupnih mreža, skraćenju duljine bakrenih parica, te
približavanja optičkog sustava prijenosa korisniku.
Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se veoma
elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta
tk mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije
prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih
radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju
širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak
omogućavati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio
i televizijskog signala.
Investitori stambenih i poslovnih objekata u naseljima gradskog karaktera
trebaju izgraditi unutrašnju telefonsku instalaciju i instalaciju za kabelsku
televiziju. Koncentracija instalacije treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a
od ormara do kraja građevne čestice treba položiti najmanje 1 cijev 040 za
manji, odnosno 2 cijevi za veći objekt. To će predstavljati pripremu za
uvođenje podzemnih priključaka, iako je u prijelaznom razdoblju moguće priključenje
postojećih objekata s manjim brojem stanova ili interpoliranih objekata zračnim
kabelima od najbližeg izvodnog ormara na stupu.
Članak 31.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
5.3.1. Opskrba pitkom vodom
Izgradnja sustava vodoopskrbe vrši se neposrednom provedbom ovog plana.
Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će se u trup novoplanirane
prometnice te u trup postojeće pješačke staze, a prikazana je u kartografskom
prikazu broj 2.c.- Komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnja.
Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno je korištenje cijevi od
duktilnog lijeva.
Izvedba priključaka pojedinih građevina unutar granica obuhvata treba biti
usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo
nadležno za vodoopskrbu.
Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili
kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički
uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i
ostalih tehničkih elemenata i propisa.
Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi
vodoopskrbe vode iznad kolektora.
Članak 32.
Gradnja vodoopskrbnog sustava vrši se sukladno tehničkim uvjetima određenim
u točki 3.5.3. Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2.c. -
Komunalna infrastrukturna mreža- vodoopskrba i odvodnja.
Članak 33.
5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Izgradnja sustava oborinske kanalizacije i kanalizacije otpadnih voda vrši
se neposrednom provedbom ovog plana.
Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup postojećih
prometnica te u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom
prikazu broj 2C- vodoopskrba i odvodnja.
Sustav kanalizacije predviđen ovim Planom temelji se na »Idejnom rješenju
kanalizacijskog sustava otpadnih voda Grada Kastva« izrađenog po TEH PROJEKT
HIDRO d.o.o iz 2008. g.
Prikaz trasa je načelni, uglavnom u koridoru prometnica, uz napomenu da se
pojedine trase mogu korigirati, sukladno terenskim uvjetima, kotama niveleta
planiranih prometnica, imovinsko pravnim uvjetima, potrebama etapne gradnje te
ostalim čimbenicima.
Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od
odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 250-300 mm.
Izgradnji sustava odvodnje otpadnih voda se može pristupiti nakon izgradnje
kolektora Rubeši.
Izvedba priključaka pojedinih građevina unutar granica obuhvata treba biti
usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo
nadležno za vodoopskrbu.
Oborinske vode s krovova objekata i uređenih okućnica prikupljaju se i
zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina.
Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina
upuštaju se u upojni bunar nakon pročišćavanja.
Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog
tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim
rešetkama.
Najmanji promjer slivničkog priključka je 200 mm.
Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje, odvodnja sanitarnih, tehnoloških i
oborinskih otpadnih voda na području ovog plana provodi se u skladu s Odlukom o
sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području i Odlukom o
odvodnji i pročišćavanju otpadnih i oborinskih voda:
- sanitarne otpadne vode unutar građevinskog područja naselja upuštaju se u
teren preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom
samostalnog ili skupnog uređaja. Individualne građevine rješavaju sanitarne
otpadne vode samostalno, a zone izgradnjom zajedničkog uređaja, kojim se
podrazumijevaju sve tehnologije koje na izlazu imaju propisanu kvalitetu vode
uključujući i trokomorne septičke taložnike.
Tehnološke otpadne vode unutar građevinskog područja naselja u sustav
sanitarnih otpadnih voda uz prethodno pročišćavanje do nivoa sanitarnih
otpadnih voda ili se upuštaju u podzemlje preko upojnog bunara nakon
odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja.
Članak 34.
5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Elektroopskrbni sustav potrebno je izvesti sukladno tehničkim uvjetima
određenim u točki 3.5.2. Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj
2C - elektroinstalacije i telekomunikacije.
Članak 35.
Napajanje električnom energijom zone ovog plana predviđeno je iz
novopredviđene trafostanice 20/0,4 kV. Lokacija trafostanice nacrtane u
grafičkom dijelu plana je samo načelna. Planirana trafostanica gradit će se kao
slobodno stojeća građevina. Mikro lokacija nove trafostanice 20/0,4 kV
uvjetovane su rješavanjem imovinsko - pravnih odnosa, stoga je u UPU-u nacrtana
načelna lokacija.
Za planiranu trafostanicu potrebno je osigurati zasebnu parcelu na način da
građevina bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele trafostanice i
najmanje 2 m kolnika.
Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po
načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će
obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po
određivanju mikro lokacija trafostanica.
Nova niskonaponska mreža unutar granica plana izvodit će se s podzemno, ili
nadzemno na betonskim ili Fe stupovima izoliranim kabelskim vodičima.
Buduća javna rasvjeta unutar zone plana riješiti će se prema zasebnim
projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i
njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo
osvijetljenosti.
Članak 36.
Način izvođenja radova
Trase elektroenergetskih kabela potrebno je međusobno uskladiti, tako da se
što je više moguće polažu u zajedničke kabelske kanale. U zajedničkom kabelskom
kanalu treba zadovoljiti međusobne minimalne udaljenosti. Kod prijelaza ispod
saobraćajnica kabeli se polažu u željezne ili plastične cijevi promjera 160 mm,
a na dubini od 120 cm. Kabeli se u cijeloj dužini ukapaju u kabelske kanale
dubine 80 cm, a oko kabela je potrebno nasuti sloj finog pijeska. Iznad kabela
se postavlja, u dva nivoa, traka za upozorenje. U isti kanal se polaže i
bakreno uže presjeka 50 mm2, na koje se spajaju svi metalni dijelovi
distributivne mreže.
5.4. Uvjeti gradnje plinske mreže
Članak 37.
Koncepcija plinofikacije Grada Kastva temelji se na Studiji i Idejnom
projektu opskrbe prirodnim plinom Županije primorsko-goranske.
Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže područja Grada Kastva je
izgradnja plinske distributivne mreže primarno namijenjene ciljanom konceptu
plinofikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost
upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje
plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a
prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na
unutarnjoj plinskoj instalaciji.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Površine namijenjene igralištima (Z2) uređuju se kao dijelovi
naselja namijenjeni igri djece unutar kojih je potrebno osim zelenila pravilno
uklopiti i sprave za dječju igru zajedno sa napravama za rekreaciju. Sva urbana
oprema postavljena na igralištima treba biti unificirana na razini naselja a
potrebno se u smislu sigurnosti primijeniti i druge potrebne propise.
- dječje igralište za sve uzraste mora biti ograđeno čvrstom ogradom visine
najmanje 1 m
- površina dječjeg igrališta za igru loptom mora biti ograđena
transparentnom ogradom visine 3,0 m
- podne površine ispod dječjih sprava moraju biti od elastičnih materijala
- najmanje 30% površine dječjeg igrališta mora biti ozelenjeno.
Članak 38.
Područja definirana kao zelene površine-vrtovi i odmorišta (Z3) površine su
hortikulturno uređene urbane »praznine« unutar naselja koje se uređuju kao
mjesta za odmor, druženje i opuštanje građana. Ovisno o urbanom kontekstu treba
preferirati zelenilo sa urbanom opremom ili manje zelene »trgove« koje treba
rasteretiti pretencioznih detalja i dodatka što znači da ova područja treba
promišljati na minimalistički način s naglaskom na prirodno okružje.
- najmanja površina novoplaniranog vrta ili odmorišta iznosi 100 m2
- najmanje 50% površine potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti
izvornim vrstama, planiraju se kao nadopuna mreže urbanog zelenila na mjestima
vezanim uz pješačke ili cestovne puteve
odabir urbane opreme potrebno je unificirati na razini naselja i Grada Kastva.
Članak 39.
Zone zaštitnih zelene površine (Z) predstavljaju dijelove naselja koji
funkcioniraju uglavnom kao tamponi između različitih namjena, uglavnom između
infrastrukturnih koridora i okolnih sadržaja. Unutar zaštitnog zelenila moguće
je planirati manje zone rekreacije postavom urbane opreme ili sprava od
prirodnih materijala, kapelice ili neke druge sadržaje primjerene zonama izvan
naselja koje neće narušiti prirodni kontekst.
Unutar zaštitnih zelenih površina dozvoljava se uređivanje pješačkih
površina i putova, staza, biciklističkih staza, javne rasvjete, paviljona,
kapelica, spomen obilježja, rekreativnih sadržaja uz suglasnost nadležnih
tijela na čijoj su funkciji zaštite ove površine (ceste, vode, sanitarna
zaštita i sl.), ali na način da njihova ukupna površina (poje
dinačno) ne prelazi 1% površine jedne zone zaštitnog
zelenila.
Članak 40.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina
U svrhu zaštite i unaprjeđivanja okoliša, već Planom višeg reda utvrđena su
i ovdje se potvrđuju osobito vrijedna područja koja su pod posebnom zaštitom te
su određene mjere njihove zaštite. Postupak proglašenja te način uređivanja i
korištenja zaštićenih dijelova prirode određen je Zakonom i posebnim propisima,
a postupak se okončava kada se osobito vrijedni dijelovi prirode koji su
izdvojeni Prostornim Planom upišu u Upisnik zaštićenih dijelova prirode. On se vodi
pri nadležnom tijelu na osnovi stručne podloge (granica ucrtanih na kartama).
Članak 41.
Na području Grada Kastva a u kontekstu područja Brnini potvrđena; zaštićena
su, odnosno predložena za zaštitu slijedeća područja prirodne baštine:
- kultivirani (antropogeni) krajobraz,
- šire područje povijesne jezgre grada Kastva,
- prirodni krajobraz,
- vrtače,
- manje poljoprivredne površine unutar građevinskog područja naselja.
Članak 42.
Zaštita krajobraznih vrijednosti šireg područja povijesne jezgre (čega je
sastavni dio podrčje Brnini) grada Kastva određena je Planom više razine na
sljedeći način:
- gradnja u podnožju povijesne jezgre grada Kastva radi očuvanja vrijedne
vizure nije omogućena a reduciraju se i visine građevina unutar dijela
neizgrađenog područja,
- korištenje poljoprivrednih površina može biti isključivo u svrhu
poljoprivredne djelatnosti odnosno uređenja parkovnih površina,
- primjena mjera određenih Detaljnim planom uređenja povijesne jezgre grada
Kastva.
Članak 43.
Radi zaštite vrijednosti prirodnog krajobraza a posebno u vrtačama koje
imaju veliku vrijednost za kvalitetu prostora kao specifični element krajolika
te na manjim poljoprivrednim površinama u građevinskom području naselja nije
planirana gradnja.
U vrtačama, koje se ne koriste za obavljanje poljoprivredne djelatnosti,
omogućuje se uređenje postojeće vegetacije i opremanje vrtače manjom urbanom
opremom za potrebe korištenja u vidu (privatne ili javne) parkovne površine.
Mjere zaštite:
- divlje svojte: regulirati i sprječavati krivolov;
- stanišni tipovi: osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i
stočarstvo; pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti; sprečavati
zarastanje travnjaka, osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP);
- gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma:
prilikom dovršenog sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i
prikladno, ostavljati manje neposječene površine; u gospodarenju šumama očuvati
u najvećoj mjeri: šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) šumske rubove,
produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki
vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice, izbjegavati uporabu
kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških sredstava (»control agens«);
ne koristiti genetski modificirane organizme, osigurati prikladnu brigu za
očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova
stanja (monitoring), u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i
suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; očuvati
biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i
genetski modificirane organizme, pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti
staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni
sustav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina
obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i
rijetki nešumski stanišni tipovi.
Članak 44.
7.2. KULTURNO-POVIJESNE CJELINE
Ovim je Planom na lokalnoj razini prepoznata je povijesna građevina (k.č.
br. 3312, 3313/1 i 3314), izgrađena 1849. koja se štiti i kao izvorna građevina
koja je ujedno i etno-zona te ambijentalni kompleks zajedno sa šternom.
Predlaže se rekonstrukcija ove građevine u smislu njenog mogućeg korištenja u
turističke svrhe.
Uređenje ovakvih etno zona i povijesnih ruralnih cjelina potrebno je
usmjeriti na očuvanju vitaliteta naselja, promoviranje tradicionalnog života i
rada stanovnika.
Ovim planom u najvećoj mogućoj mjeri zadržava se i revitalizira matrica
povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre
ostvariti interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije.
Tipološka rekonstrukcija je gradnja usklađena s postojećim okolnim
povijesnim objektima unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim
površinama, gabaritima i namjenom, te koja ne narušava siluetu, osnovne vizure
i komunikacijske tokove unutar povijesne ruralne jezgre. Potrebno je posebno
očuvati neposredni agrarni okoliš i odnos izgrađenog dijela s poljoprivrednim
površinama unutar etno zona i povijesnih ruralnih jezgri.
Oblikovanje građevine potrebno je zadržati u postojećem prepoznatljivom
obliku, odnosno izmjena strukture i tipologije postojećih građevina radi
funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka
prostornog identiteta pojedinih građevina nisu predviđene.
Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar etno zona i povijesnih
ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih
arhitektonskih izraza i građevnih materijala.
Članak 45.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Komunalni otpad iz domaćinstava na području Grada Kastva i naselja Brnini
prikuplja se u kontejnere i odvozi ga KD »Čistoća« na komunalno odlagalište
»Viševac«. Odvozom komunalnog otpada pokriveno je cijelo područje Grada Kastva.
U sklopu koridora prometnica osigurava se prostor za postavu kontejnera i eko
otoka.
Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije predviđa se uvođenje
jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom odnosno šireg sustava zbrinjavanja
otpada Grada Rijeke i okolnih općina/gradova odvoženjem na centralno
odlagalište. Centralna zona za gospodarenje otpadom utvrđena je na lokaciji
Marišćina čime će se riješiti prihvat komunalnog i neopasnog tehnološkog
otpada, dok bi se opasan otpad skladištio do otpremanja u centar za obradu i
odlaganje koji se utvrđuje na državnoj razini.
Osnovne mjere zaštite prostora koje bi korisnici prostora i lokalna
samouprava Grada Kastva trebali provoditi su:
. razvijanje službe komunalnog redarstva
. evidentiranje stvarnog stanja terena odnosno pojave divljih odlagališta
. sanacija divljih odlagališta
. provođenje zakonske regulative u ovisnosti o vrsti otpada.
Obzirom na potencijalni razvoj cijelog područja Kastva, Planom više razine
je utvrđena lokacija reciklažnog dvorišta, koja uvjetuje adekvatno pripremljenu
površinu na kojoj će se vrši sortiranje i privremeno skladištenje komunalnog i
građevinskog otpada te odvoženje do buduće centralne zone za gospodarenjem
otpadom.
Članak 46.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Zaštita tla
Prema elaboratu »Šume Županije primorsko-goranske« izrađenom za potrebe
Prostornog plana županije na površinama neuređenih šuma koje se prostiru uz
sama naselja, predlaže se da cilj gospodarenja bude stvaranje socijalno-
zdravstvenih rekreativnih zona za potrebe gradova i naselja, uz traju zaštitu
tla.
Članak 47.
Zaštita poljoprivrednog tla
Na području naselja Brnini nalazi se zemljište IV i V bonitetne klase,
odnosno 42-51 potklase, koja se definira kao ostalo poljoprivredno zemljište
(P3) i namjenjuje se isključivo poljoprivrednoj proizvodnji.
Planom više razine su sve veće površine ostalih poljoprivrednih površina (P31)
zaštićene izdvajanjem iz građevinskog područja. Takve površine zastupljene su i
unutar područja obuhvata ovog Plana.
Ove je površine potrebno pročistiti i dalje koristiti kao javne zelene površine.
Pored stručnog uređenja postojeće vegetacije šišanjem, podrezivanjem,
uklanjanjem podrasta, dohranjivanjem zemljišta i sl. vrtaču je moguće opremiti
minimalnom urbanom opremom kojim bi se omogućilo daljnje korištenje i
održavanje (šumska staza, rasvjeta, klupe za odmor, koševi za smeće i sl.).
Bilo kakva daljnja gradnja je zabranjena izuzev nužne infrastrukture.
Članak 48.
Zaštita tla za građenje
Na području naselja Brnini nalazi se tlo I i la geotehničke kategorije (Zona
krša i zona pokrivenog krša) koje je općenito pogodno za izgradnju.
Tlo za građenje štiti se primjenom svih važećih propisa, zakona, mjera
zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz područja arhitekture i
graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva, zaštite od elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primijeniti prilikom projektiranja i
izgradnje građevina na određenom zemljištu.
Članak 49.
Zaštita zraka
Područje naselja Brnini pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist ili
neznatno onečišćen zrak. Daljnjim mjerama i aktivnostima potrebno je zadržati
postojeću kvalitetu zraka na način da onečišćenje zraka i dalje ne prekoračuje
preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane odgovarajućim zakonskim aktima.
U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće zraka potrebno je promicati
upotrebu plina (a što se i čini Planom više razine) kod korisnika drugog
energenta i novog korisnika.
Zbog uspostave kontrole kakvoće zraka potrebno je odrediti potencijalne
izvore zagađenja odnosno njihov utjecaj na zdravlje ljudi i vegetaciju, te na
specifične prirodne i kulturne cjeline (vrtače (posebno Gospodski dol), šuma
Lužina, povijesne cjeline).
U slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih gradova (općina)
moraju se uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela u Zakonom
dozvoljene granice. Potencijalni izvori onečišćenja, na planskom području, su
proizvodni pogoni unutar naselja, te izgrađeni i planirani kapaciteti unutar
planirane radne zone Žegoti, farme za uzgoj stoke i peradi, ali i male kotlovnice
i promet u svim oblicima (tranzitni, lokalni, planirani željeznički i sl.).
Članak 50.
Zaštita voda
Prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području,
područje cijelog Grada Kastva je u zoni djelomičnog ograničenja izvora drugog
reda.
U navedenoj zoni nije dozvoljeno:
- postojanje i građenje industrijskih pogona i drugih objekata bazne,
kemijske i metalurške industrije, farmaceutske industrije, kao i industrije
koja koristi radioaktivne tvari,
- nekontrolirano odlaganje otpadnih tvari.
Na području zone djelomičnog ograničenja mjere zaštite provode se na
slijedeći način:
- izgraditi sustav javne nepropusne kanalizacije za odvodnju
sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda s odvodom izvan zone ili
upuštanjem preko upojnog bunara nakon biološkog ili drugog odgovarajućeg
postupka pročišćavanja, za industrijske, zanatske i slične pogone, gdje nema
tehničkog ni ekonomskog opravdanja za priključenje na javnu kanalizaciju,
primijeniti samostalne uređaje za biološki ili drugi odgovarajući postupak
pročišćavanja s upuštanjem pročišćene vode putem upojnih bunara u podzemlje,
- oborinske vode s cesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina
zagađenih naftnim derivatima moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i
pročistiti na separatorima i uputiti u podzemlje putem upojnih bunara. Za manje
parkirne, radne i manipulativne površine, zagađene naftnim derivatima
dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim
sustavom odvodnje.
Članak 51.
Zaštita od buke
Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi
rade i borave najviša dopuštena razina vanjske buke je sljedeća:
- u naseljima, 55 dBA za dan i 45 dBA za noć
- u zonama duž autoputova i glavnih gradskih prometnica 65 dBA za dan i 50
dBA za noć.
Mjere zaštite od buke, prije svega uključuju mjerenje razine buke na
određenim područjima. Postojeći izvori buke na području Grada Kastva su
sljedeći:
- promet lokalnog karaktera, uglavnom osobnih automobila i vozila za
snabdijevanje i odvoz otpada kroz povijesnu jezgru grada Kastva te po lokalnim
i nerazvrstanim cestama unutar naselja
- promet osobnih automobila, autobusa prigradskog prijevoza i teretnih
vozila županijskim i državnim cestama
- djelatnost manjih proizvodnih metaloprerađivačkih i drvno prerađivačkih
pogona
Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke prema Pravilniku o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave potrebno je osigurati
smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to
nije moguće postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).
Članak 52.
MJERE POSEBNE ZAŠTITE
Temeljem procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara
za područje Grada Kastva i obuhvata UPU 15, a sukladno članku 4. Stavak 3.
Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i
spašavanja (NN br. 38/08) donose se slijedeće mjere posebne zaštite primjenjive
u neposrednoj provedbi Plana kao i Smjernice za određivanje mjera posebne
zaštite pri izradi planova užih područja.
Ovim Planom utvrđuje se:
a. način i smjerove evakuacije naselja, glavne prometnice koje će se
koristiti za evakuaciju ljudi i dobara, zone i objekti koji su pogodni za
zbrinjavanje ljudi (domovi, dvorane, škole i sl.), zone koje nisu ugrožene
urušavanjima kao pogodne za prikupljanje evakuiranih osoba;
b. obveza vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju
uzbunjivanja stanovništva (NN br. 47/ 06) za sva mjesta okupljanja većeg broja
ljudi (škole, prometni terminali, sportske dvorane, trgovačke centre, i veće
proizvodna postrojenja.
Članak 53.
Sklanjanje ljudi
Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta
u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, na području
Grada Kastva (a time i obuhvata UPU 15) nije obvezna gradnja skloništa osnovne
zaštite, osim u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se
lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema
posebnim planovima.
Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva,
prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za
funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama prema planu djelovanja zaštite i
spašavanja za Grad Kastav, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog
izmještanja stanovništva, te prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji
se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio
kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja
ljudi, ako u krugu od 250,0 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije
osigurano na drugi način.
Članak 54.
Zaštita od rušenja
Pri izradi ovog Plana u vezi međusobne udaljenosti građevina, udaljenosti
građevina od prometnice i formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o
mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine«, broj 29/ 83, 36/85 i 42/86).
Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da
razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne
zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
U projektiranju većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u
dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da
se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj
(prizemnoj) razini.
U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost
(protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS
ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije,
odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina.
Provedbenim prostornim planovima za pojedina područja Grada Kastva, a
posebno za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po
protupotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na
rušenje uslijed potresa i predvidjeti odgovarajuće mjere zaštite ljudi od
posljedica rušenja.
Članak 55.
Zaštita od potresa
Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno
Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07 i 38/09) i
postojećim tehničkim propisima.
U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao podloge u prostornom planiranju
i projektiranju koriste se karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije
građevine i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za
pojedinu lokaciju.
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim
novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000
koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade
nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno
projektiranje i građenje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama i
propisima
Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za razdoblje 500 godina osnovni
stupanj seizmičnosti na području Grada Kastva je 8o MCS.
Prilikom utvrđivanja lokacijskih uvjeta za rekonstrukciju starijih građevina
koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i
građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na razorno djelovanje
potresa.
Članak 56.
Zaštita od požara
Zaštita od požara temelji se na stalnom i kvalitetnom procjenjivanju
ugroženosti od požara i na taj način procijenjenih požarnih opterećenja,
vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim
prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Kastva, a
provodi se prema Planu zaštite od požara na području Grada Kastva, čiji
kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva je prikazan u
grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.
Projektiranje građevina stambene, javne, poslovne i gospodarske namjene te
građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa
i prihvaćenih normi u području zaštite od požara, te pravila struke.
Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na
način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone
ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti u planiranju ili
projektiranju rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili
stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih
prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim
sadržajima.
U projektiranju planiranih građevina na području Grada Kastva prilikom
procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao
sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne
unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće
proračunske metode, odnosno norme:
- TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim
prostorima i manjim radionicama,
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito
poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili
boravi veći broj ljudi,
- DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike
Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske
građevine.
U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u
naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih
hidranata.
Sve ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim
završetkom, moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga
interventna vozila na završetku:
- slijepa cesta dužine od 50,0 do 100,0 m mora imati na svom završetku
formirano ugibalište,
- slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište
koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.
Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne trake
potrebno je projektirati najmanje širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je
planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagib, okretišta,
nosivost i zaokretne radijuse.
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su
posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima
građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je
investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.
Članak 57.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama određenim
Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih prometnica i uređaja
komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.
U smislu nužne komunalne opremljenosti potrebno je- sukladno odredbama
PPUPGŽ (SN PGŽ broj 14/00, 12/ 05,50/06 i 08/09) o optimalno uređenom
građevinskom zemljištu: osigurati prometni pristup, vodoopskrbu kao i odvodnju
otpadnih voda i priključak na električnu struju.
Iznimno, moguće je predvidjeti i palijativno rješenje odvodnje sukladno
članku 33. ove Odluke.
Izradu projektne dokumentacije nužno je realizirati u suradnji s nadležnim
tijelima državne uprave, odnosno pravnim osobama s javnim ovlastima kada je to
određeno posebnim propisima, a poglavito sa sljedećima:
- HP i HT
- HEP - DP »Elektroprimorje« Rijeka
Kod gradnje novih objekata i uređenja javnih površina potrebno je poštivati
odredbe Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i
normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (N.N.
47/82).
Članak 58.
10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
Unutar UPU 15 nije predviđena izrada planova užeg područje već se isti
provodi neposredno.
Članak 59.
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Postojećih građevina koje bi svojom namjenom bile suprotne planskoj namjeni
nema unutar obuhvata ovog Plana.
Članak 60.
Bez obzira na urbanističko-arhitektonske normative propisane ovom Odlukom,
sve građevine unutar područja obuhvata ovog Plana koje su izgrađene temeljem
važeće prostorno-planske dokumentacije te posjeduju uporabnu dozvolu; kao i one
građevine koje imaju važeću lokacijsku dozvolu; mogu se zadržati u postojećim
gabaritima ili nastaviti planirati i graditi prema započetoj proceduri.
Svi upravni postupci pokrenuti do stupanja na snagu ovog Plana dovršit će se
sukladno odredbama članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN broj
76/07 i 38/09).
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 61.
Elaborat plana izrađen je u 4 (četiri) istovjetna izvornika plana, ovjerena
pečatom Gradskog vijeća Grada Kastva i potpisom predsjednika Gradskog vijeća
Grada Kastva.
Izvornici Plana čuvaju se u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Kastva, u
pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i
zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva.
Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj županiji, Upravni odjel za
graditeljstvo i zaštitu okoliša, na adresi Riva 10, 51000 Rijeka.
Članak 62.
Na konačni prijedlog Urbanističkog plana uređenja 15 za dio građevinskog
područja naselja Kastav, oznake N1-3, područje Brnini, ishođena su
sva Zakonom propisana mišljenja i suglasnosti.
Članak 63.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/11-01/05
Ur. broj: 2170-05-01-1-11-3
Kastav, 26. svibnja 2011.
GRADSKO VIJEĆE GRADA KASTVA
Predsjednik
Dalibor Ćiković, mag. ing. aedif., v. r.
