15.
Na temelju Glave V. Odluke o donošenju II. Izmjena i dopuna Prostornog plana
uređenja Grada Kraljevice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
12/11) i članka 45. Statuta Grada Kraljevice (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 29/09) Odbor za normativnu djelatnost
Gradskog vijeća Grada Kraljevice na 10. sjednici održanoj 27. travnja 2011.
godine utvrdio je pročišćeni tekst Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja
Grada Kraljevice.
Pročišćeni tekst Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada
Kraljevice obuhvaća Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Grada
Kraljevice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 01/03), Odluku o
donošenju Izmjena i dopune Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 16/07) i Odluku o donošenju
II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 12/11)
ODBOR ZA NORMATIVNU DJELATNOST
GRADSKOG VIJEĆA GRADA KRALJEVICE
Klasa: 350-02/08-01/4
Ur. broj: 2170/08-08-11-07
Kraljevica; 27. 04. 2011.
Predsjednik
Odbora za normativnu
djelatnost Gradskog vijeća
Grada Kraljevice
Ivo Jelušić
ODLUKA
O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA
UREĐENJA GRADA KRALJEVICE
(pročišćeni tekst)
Članak 1.
(1) Prostornim planom uređenja Grada Kraljevice (u nastavku teksta:
Prostorni plan), utvrđuje se svrhovito korištenje, namjena i oblikovanje
građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša, zaštita obalnog područja
mora, zaštita osobito vrijednih dijelova prirode, te zaštita graditeljske
baštine na području Grada Kraljevice.
(2) Granice obuhvata Prostornog plana su granice područja Grada Kraljevice
određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
(»Narodne novine« broj 90/92 i 58/93)
(3) Naselja u sastavu Grada Kraljevice su: Kraljevica, Bakarac, Križišće,
Mali Dol, Šmrika i Veli Dol.
Članak 2.
(1) Prostorni plan iz članka (1) sadržan je u elaboratima koji se sastoje
od:
- Prostorni plana uređenja Grada Kraljevice (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 01/03)
A) TEKSTUALNI DIO
I. Obrazloženje
0. UVODNE NAPOMENE
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada
Kraljevice u odnosu na prostor i sustave Županije
primorsko-goranske i Republike Hrvatske
1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.2.1. Prirodni sustavi
1.2.1.1 Geološka obilježja
1.2.1.2. Seizmičnost
1.2.1.3. Hidrološke značajke (vode)
1.2.1.4. More
1.2.1.5. Zemljopisna obilježja i reljef
1.2.1.6. Klimatska obilježja
1.2.1.7. Živi svijet
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje
1.2.2.1. Demografska struktura
1.2.2.2. Demografska perspektiva
1.2.2.3. Struktura i oblici stanovanja
1.2.3. Naselja
1.2.3.1. Razvoj naselja
1.2.3.2. Struktura naselja
1.2.3.3. Građevinska područja i izgrađenost
1.2.4. Sadržaji javnih funkcija
1.2.5. Gospodarstvo
1.2.5.1. Sažeti prikaz gospodarske povijesti Kraljevice
1.2.5.2. Struktura gospodarstva
1.2.5.3. Usporedba s gradovima i općinama
»Riječkog prstena«
1.2.6. Infrastrukturni sustavi
1.2.6.1. Promet i veze
1.2.6.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje
1.2.6.3. Energetika
1.2.7. Zaštita prostora
1.2.7.1. Zrak
1.2.7.2. Vode
1.2.7.3. More
1.2.7.4. Tlo
1.2.7.5. Buka
1.2.7.6. Prirodna baština
1.2.7.7. Kulturno-povijesna baština
1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata
prostornog uređenja šireg područja i ocjena
postojećih prostornih planova
1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u
odnosu na demografske i gospodarske podatke te
prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I
UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja
2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora
2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova
okoliša
2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja
2.2.1. Demografski razvoj
2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture
2.2.2.1. Ciljevi i pretpostavke razvitka
2.2.2.2. Radna snaga i zaposlenost
2.2.2.3. Koncepcija gospodarskog razvitka
Grad Kraljevica
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne
infrastrukture
2.2.3.1. Osnove razvoja naselja
2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti
2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i
posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina
2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti
2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti
2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području
Grada
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu
na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću
stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću
izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i
posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne
infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada
Kraljevice u odnosu na prostornu i gospodarsku
strukturu županije
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i
korištenje prostora
3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska
područja naselja)
3.2.2. Površine za izdvojene namjene
3.2.2.1. Gospodarska namjena
3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T)
3.2.2.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R)
3.2.2.4. Građevine i površine infrastrukturne namjena
(GI, KL)
3.2.2.5. Groblja (G)
3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja
3.2.4. Šumske površine
3.2.5. Poljoprivredne površine
3.2.5.1. Bonitetna valorizacija i zaštita tala od
nenamjenskog korištenja
3.2.5.2. Karakteristike poljoprivrednih površina s posebnim
osvrtom na svojstva obradivih površina te odnos
poljoprivrednih i šumskih površina
3.2.5.3. Načini korištenja tala
3.2.6. Morske površine
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti
3.3.1. Gospodarske djelatnosti
3.3.1.1. Primarni sektor
3.3.1.2. Sekundarni sektor
3.3.1.3. Tercijarni sektor
3.3.1.4. Globalna projekcija razvoja
3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti
3.3.2.1. Polazne osnove
3.3.2.2. Prijedlog javnih funkcija
3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora
3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora
3.4.3. Uvjeti zaštite prostora
3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine
3.4.3.2. Zaštita kulturnog naslijeđa
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometni sustav
3.5.1.1. Kopneni promet
3.5.1.2. Pomorski promet
3.5.1.3. Zračni promet
3.5.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje
3.5.2.1. Vodoopskrba
3.5.2.2. Odvodnja otpadnih voda
3.5.3. Energetski sustav
3.5.3.1. Elektroopskrba
3.5.3.2. Plinoopskrba
3.5.3.3. Potencijalni lokalni izvori energije
3.6. Postupanje s otpadom
3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.1.1. Šumsko tlo
3.7.1.2. Poljoprivredno tlo
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
3.7.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda
3.7.4. Zaštita mora
3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke
3.7.6. Mjere posebne zaštite
II. Odredbe za provođenje
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE
POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA
KRALJEVICE
1.1. Površine naselja
1.2. Površine za izdvojene namjene
1.3. Poljoprivredne površine
1.4. Šumske površine
1.5. Morske površine
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. Građevine od važnosti za državu i
Primorsko-goransku županiju
2.2. Građevinska područja naselja
2.2.1. Opće odredbe
2.2.2. Građevine stambene namjene
2.2.2.1. Stambene građevine
2.2.2.2. Višestambene građevine
2.2.3. Građevine društvene namjene
2.2.4. Građevine gospodarske namjene
2.2.4.1. Građevine zanatske i poslovne namjene
2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
2.3. Izgrađene strukture van naselja
2.3.1. Površine za izdvojene namjene
2.3.1.1. Gospodarska namjena
2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena
2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena
2.3.1.4. Građevine i površine infrastrukturne namjene
2.3.1.5. Groblja
2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja
2.3.2.1. Građevine infrastrukture
2.3.2.2. Stambene i gospodarske građevine u funkciji
obavljanja poljoprivredne djelatnosti
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
3.1. Šumarstvo
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI
TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1. Prometni sustav
5.1.1. Kopneni promet
5.1.1.1. Cestovni promet
5.1.1.2. Željeznički promet
5.1.1.3. Cijevni promet
5.1.1.4. Pošta i telekomunikacije
5.1.2. Pomorski promet
5.1.3. Zračni promet
5.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje
5.2.1. Korištenje voda
5.2.2. Sustav odvodnje
5.3. Energetski sustav
5.3.1. Elektroopskrba
5.3.2. Opskrba plinom
5.3.3. Potencijalni lokalni izvori energije
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I
PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti
6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti
6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina
7. POSTUPANJE S OTPADOM
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ
8.1. Zaštita tla
8.1.1. Šumsko tlo
8.1.2. Poljoprivredno tlo
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
8.2. Zaštita zraka
8.3. Zaštita voda
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda
8.4. Zaštita mora
8.4.1. Zaštita mora od zagađenja
8.5. Zaštita od prekomjerne buke
8.6. Mjere posebne zaštite
8.6.1. Sklanjanje ljudi
8.6.2. Zaštita od potresa
8.6.3. Zaštita od rušenja
8.6.4. Zaštita od požara
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja
9.1.1. Prostorni planovi područja posebnih obilježja
9.1.2. Urbanistički planovi uređenja
9.1.3. Detaljni planovi uređenja
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
9.2.1. Uređenje zemljišta
9.2.2. Ostale mjere razvoja
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
B) GRAFIČKI DIO
a) Kartografski prikazi u mj. 1:25.000
1. Korištenje i namjena površina 1:25.000
1a. Korištenje i namjena površina
- Prometni i telekomunikacijski sustav 1:25.000
2. Infrastrukturni sustavi i mreže
- Energetski sustav 1:25.000
2a. Infrastrukturni sustavi i mreže - Sustav
vodooopskrbe i odvodnje 1:25.000
3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora
- područja posebnih uvjeta korištenja 1:25.000
3a. Uvjeti korištenja i zaštite prostora
- područja posebnih ograničenja u
korištenju 1:25.000
3b. Uvjeti korištenja i zaštite prostora
- područja primjene posebnihmjera
uređenja i zaštite 1:25.000
b) Kartografski prikaz u mj. u 1:5.000
4. Građevinska područja
- Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 16/07)
A) TEKSTUALNI DIO
I. Obrazloženje
0. UVODNE NAPOMENE
1.2.6. Infrastrukturni sustavi
1.2.6.1. Promet i veze
1.2.6.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje
1.2.6.3. Energetika
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I
UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja
2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu
na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću
stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću
izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i
posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne
infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i
korištenje prostora
3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska
područja naselja)
3.2.2. Površine za izdvojene namjene izvan naselja
3.2.2.1. Gospodarska namjena
3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T)
3.2.2.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R)
3.2.2.4. Građevine i površine infrastrukturne namjena
(GI, KL)
3.2.2.5. Groblja (G)
3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja
3.2.6. Morske površine
3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora
3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometni sustav
3.5.1.1. Kopneni promet
3.5.1.2. Pomorski promet
3.5.1.3. Zračni promet
3.5.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje
3.5.2.1. Vodoopskrba
3.5.2.2. Odvodnja otpadnih voda
3.7.4. Zaštita mora
II. Odredbe za provođenje
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE
POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA
KRALJEVICE
1.1. Površine naselja
1.2. Površine za izdvojene namjene izvan naselja
1.5. Morske površine
2.2. Građevinska područja naselja
2.2.1. Opće odredbe
2.2.2. Građevine stambene namjene
2.2.2.1. Stambene građevine
2.2.2.2. Višestambene građevine
2.2.3. Građevine društvene namjene
2.2.4. Građevine gospodarske namjene
2.2.4.1. Građevine zanatske i poslovne namjene
2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
2.3. Izgrađene strukture van naselja
2.3.1. Površine za izdvojene namjene izvan naselja
2.3.1.1. Gospodarska namjena
2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena
2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena
2.3.1.4. Građevine i površine infrastrukturne namjene
2.3.1.5. Groblja
2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja
2.3.2.1. Građevine infrastrukture
2.3.2.2. Stambene i gospodarske građevine u funkciji
obavljanja poljoprivredne djelatnosti
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI
TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1. Prometni sustav
5.1.1. Kopneni promet
5.1.1.1. Cestovni promet
5.1.1.4. Pošta i telekomunikacije i radijske komunikacije
5.1.2. Pomorski promet
5.1.3. Zračni promet
5.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje
5.2.1. Korištenje voda
5.2.2. Sustav odvodnje
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I
PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ
8.4. Zaštita mora
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja
9.1.1. Prostorni planovi područja posebnih obilježja
9.1.2. Urbanistički planovi uređenja
9.1.3. Detaljni planovi uređenja
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
9.2.1. Uređenje zemljišta
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
B) GRAFIČKI DIO
a) Kartografski prikazi u mj. 1:2.5000
1. Korištenje i namjena površina 1:25.000
1a. Korištenje i namjena površina
- Prometni i telekomunikacijski sustav 1:25.000
2a. Infrastrukturni sustavi i mreže
- Sustav vodoopskrbe i odvodnje 1:25.000
3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora
- područja posebnih uvjeta korištenja 1:25.000
3a. Uvjeti korištenja i zaštite prostora
- područja posebnih ograničenja u
korištenju 1:25.000
3b. Uvjeti korištenja i zaštite prostora
- područja primjene posebnih mjera
uređenja i zaštite 1:25.000
b) Kartografski prikaz u mj. u 1:5000
4. Građevinska područja
- II: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 12/11)
I. Tekstualni dio plana:
1. Uvodne odredbe
2. Odredbe za provođenje
3. Završne odredbe
II. Obaveznih priloga plana:
1. Obrazloženje plana,
2. Izvod iz Prostornog plana Primorsko-goranske
županije,
3. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno
planska rješenja,
4. Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi
plana,
5. Zahtjevi iz članka 79. Zakona,
6. Izvješće o prethodnoj raspravi,
7. Sažetak za javnost.
8. Izvješće o javnoj raspravi,
9. Evidencija postupka izrade i donošenja plana,
10. Mišljenja iz članka 94. Zakona,
Članak 3.
U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju
imaju slijedeće značenje:
1. Grad Kraljevica - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu
jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada.
2. grad Kraljevica - označava naselje Kraljevica.
3. Naselje - struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih
funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.
4. Granica građevinskog područja naselja - definira površinu građevinskog
područja naselja.
5. Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene
koja je i predviđena ovim Prostornim planom.
6. Građevine stambene namjene dijele se na stambene građevine i višestambene
građevine.
- stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a
sadrži najviše 3 stana,
- višestambena građevina je građevina sa više od 3 stana.
7. Pomoćne građevine su garaže, drvarnice, spremišta i sl.
8. Manje građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim,
skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne
smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim
česticama.
9. Poljoprivredne gospodarske građevine su:
- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici,
gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.
- s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.
10. Koeficijent iskorištenosti nadzemno (kin) je odnos
građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža građevina i površine građevne
čestice. Nadzemne etaže građevine su; suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.
11. Ukupna visina građevine u odnosu na prirodni teren (h) koja se određuje
ovim Planom, je duljina najduže vertikale u bilo kojem presjeku građevine
mjereno od kote prirodnog terena, prikazanog na posebnoj geodetskoj podlozi, do
sljemena ili najviše kote ravnog krova.
12. Regulacijski pravac se utvrđuje granicom građevne čestice duž koje ista
čestica graniči s prometnom površinom.
13. Građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na
susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu,
a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
14. Lokalni uvjeti- lokalnim uvjetima smatraju se:
- reljef, more, zelenilo;
- posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;
- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;
- ambijentalne vrijednosti;
- veličina i izgrađenost građevnih čestica;
- način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;
- komunalna oprema;
- opremljenost komunalnom infrastrukturom;
- druge vrijednosti i posebnosti.
15. Ribarske kućice - građevine uz obalu mora građene na autohtoni način
namijenjene smještaju ribarske opreme i pribora.
16. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta
- I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko
zemljište izvan građevinskog područja, koje osim pripreme obuhvaća pristup s
prometne površine.
- II.a kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko
zemljište, koje osim pripreme obuhvaća pristup s prometne površine, odvodnju
otpadnih voda minimalno putem nepropusne septičke jame, vodoopskrbu koja za
obiteljske kuće i druge građevine koje će za stanovanje, boravak ili rad
koristiti do 10 osoba, može biti osigurana i vlastitom cisternom za vodu,
elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih mjesta.
- II.b kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko
zemljište koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristup s
prometne površine, odvodnju otpadnih voda zatvorenim kanalizacijskim sustavom s
pročišćavanjem, vodoopskrbu, elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih
mjesta.
- III. kategorija uređenosti podrazumijeva visoko uređeno građevinsko
zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja.
17. Prometne površine su:
- pješačke površine;
- pješačko-kolne površine;
- kolne površine;
- ostale prometne površine.
Pješačke površine su staze, putovi, trgovi, stubišta i šetnice. Namijenjene
su prometovanju pješaka, životinja u pratnji ljudi, a iznimno mogu služiti za
prilaz interventnih vozila i za prometovanje biciklima prema posebnoj odluci
Grada.
Pješačko-kolne površine su namijenjene za prometovanje vozila i pješaka, a
planiraju se kao ceste, ulice, pješačko-kolni prilazi i privozi. Pješačko
kolnom površinom se smatra i pješačka površina koja zadovoljava minimalne
uvjete za prometovanje vozila, a prema posebnom režimu s vremenskim ili drugim
ograničenjem kretanja vozila.
Ulice se planiraju u okviru građevinskog područja naselja kao glavne,
sabirne i ostale. Duž ulica se pješački i promet vozila odvija u zasebnim,
fizički odvojenim trakama.
Pješačko-kolni prilazi su prometne površine bez odijeljenih prometnih traka
na kojima se odvija pješački promet i uz to promet vozila.
Privozi su prometne površine bez odijeljenih prometnih traka na kojima se
odvija promet vozila isključivo za lokalne potrebe i uz to pješački prilaz.
Kolne površine su ceste namijenjene prometovanju motornih vozila, a
planiraju kao javne ceste (lokalne, županijske i državne).
Ostale prometne površine su površine na kojima je osnovano pravo služnosti
prolaza.
18. Tavan - predstavlja konstruktivni dio zgrade čija se površina ne
uključuje pri izračunu koeficijenta iskorištenosti koji se određuje ovim planom
i to ako je ispunjen uvjet da visina nadozida nije viša od 0,3 metra (mjereno
od gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnje etaže do presjecišta unutarnjih
ploha zida pročelja i krovne konstrukcije), a najveća svijetla visina ne
prelazi 3 metra.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA KRALJEVICE
Članak 4.
(1) Osnovna namjena i korištenje površina određeno Prostornim planom
prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u
mj. 1:25.000.
(2) Prostor Grada Kraljevice se prema namjeni dijeli na:
- površine naselja,
- površine za izdvojene namjene izvan naselja,
- poljoprivredne površine,
- šumske površine,
- morske površine.
(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog
područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:
1. Građevinska područja za:
- površine naselja,
- površine za izdvojene namjene izvan naselja.
2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine
infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), te stambene i
gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
1.1. POVRŠINE NASELJA
Članak 5.
Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima
se već nalazi ili se planira:
- stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što
su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i
društveni sadržaji, ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine,
pješački putevi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl.,
- parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri,
groblja,
- skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz
uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet
teretnih vozila,
- poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji
i građevine.
Tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i,
buffet-i, kao i automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije,
kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.
Članak 6.
(1) Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja u
sastavu Grada Kraljevice, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora,
i to:
1. Građevinska područja naselja unutar obuhvata ZOP-a su:
- NA1, NA2 i NA3 - Bakarac,
- NA5, NA6, NA7 - Kraljevica, Kraljevica - Vršina,
Kraljevica - Banj
- NA8 - Kraljevica - Podbanj,
- NA10 - Šmrika - Bobuši,
- NA11 - Šmrika - Kuntija,
- NA12 - Šmrika - Grmani,
- NA13 - Šmrika - Neriz.
2. Građevinska područja naselja izvan obuhvata ZOP-a su:
- NA4 - Bakarac,
- NA9 i NA91 - Šmrika,
- NA14 i NA15 - Mali Dol,
- NA16 - Križišće,
- NA17 i NA18 - Veli Dol.
(2) Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela
naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih
razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na
namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.
(3) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na
kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i
namjena površina«, mj. 1:25.000 i na katastarskoj podlozi u
mj. 1:5.000, na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«.
1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE IZVAN NASELJA
Članak 7.
(1) Razgraničenje površina za izdvojene namjene izvan naselja određeno je
za:
- gospodarsku namjenu (proizvodnu i poslovnu),
- ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke,
uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te sl. namjene (T1),
turistička naselja (T2),
- sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar, rekreacijsko
područje-kupalište, rekreacijsko područje- obalno more namijenjeno kupanju i
rekreaciji),
- infrastrukturnu namjenu,
- groblja,
- ostalu namjenu (turistički, trgovački i poslovni sadržaji).
(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na
kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000 te br.
4. »Građevinska područja«, mj. 1:5000.
1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
Članak 11.
(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem
vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na
kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000.
(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije
u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno
obradivo tlo i ostala obradiva tla (P2 i P3).
1.4. ŠUMSKE POVRŠINE
Članak 12.
(1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje
i namjena površina« mj. 1:25.000, a razgraničene su na:
- gospodarske šume (Š1),
- šume posebne namjene (Š3).
(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta
obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla.
(3) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište područje na kojem se
prostor može koristiti na način predviđen za šumsko ili poljoprivredno tlo.
1.5. MORSKE POVRŠINE
Članak 13.
(1) Morske površine na području obuhvata Prostornog plana prikazane su na
kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.
(2) Namjena i način korištenja mora odnosi se na prostor ispod i iznad
morske plohe.
(3) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:
- prometne djelatnosti (unutarnji plovni put)
- rekreaciju (rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu tj.
zaštićeni obalni pojas mora, koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi.
Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora širine minimalno 300 metara od
obalne crte).
- ostale djelatnosti (akvatorij brodogradilišta, lučka područja i sidrišta).
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU
Članak 14.
(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i
Primorsko-goransku županiju ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni
plansko-usmjeravajući uvjeti.
(2) Građevine od važnosti za državu i županiju koje se grade i
rekonstruiraju unutar građevinskog područja naselja Kraljevice uređuju se prema
ovoj Odluci.
(3) Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u
prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:
1. Proizvodne građevine:
- brodogradilište u Kraljevici - postojeća građevina u proizvodnoj zoni
2. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Željezničke građevine:
- nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst- Koper) - Lupoglav -
Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik.
b) Cestovne građevine:
- Autocesta i brza cesta:
(Trst) Pasjak / (Ljubljana) - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split
I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otočac
- čvor Križišće - čvor Šmrika (JTC) - most Krk - Omišalj
3. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Građevine za vodoopskrbu:
- regionalni vodoopskrbni sustav
4. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:
- naftovodi i produktovodi - magistralni naftovod za međunarodni transport:
Omišalj-Sisak,
- plinovod (planiran) - alternativna trasa magistralnog plinovoda za
međunarodni
transport, kopnena trasa Omišalj - Delnice - Republika Slovenija.
b) Elektroenergetske građevine
- prijenosni dalekovod 220kV Meline - HE Senj.
5. Poštanske i telekomunikacijske građevine:
a) međunarodni TK kabeli I razine:
- Rijeka-Krk-Senj/Rab-Novalja,
- alternativni: Rijeka-Senj
Članak 15.
Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju u razvoju
pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se slijedeće
građevine i zahvati od važnosti za Županiju:
1. Građevine društvenih djelatnosti:
a) Srednje škole - Kraljevica
b) Građevine sekundarne zdravstvene zaštite - Kraljevica
2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) luke otvorene za javni promet:
- Kraljevica
b) luke posebne namjene:
- luka u funkciji brodogradilišta u Kraljevici.
3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Ostale državne ceste:
- čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj,
b) Osnovne županijske ceste:
- Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka - Kostrena - Bakar
- Kraljevica - čvor Šmrika.
- Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica -
Sv.Kuzam.
4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima,
uređajima
i instalacijama:
a) telekomunikacijske građevine:
- magistralni TK kabeli II razine - Rijeka-Krk-Rab-Pag;
- alternativni pravac Rijeka-Senj,
b) poštanske građevine
- postojeći poštanski uredi
5. Građevine za vodoopskrbu podsustava:
- »Rijeka«
6. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
- Kraljevica
7. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
a) transformatorske stanice
- Kraljevica (planirana 110/20 kV),
b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći:
- Melina - HE Vinodol
- Kraljevica - RS Omišalj
- Meline - Kraljevica
c) distribucijski dalekovod 2x110 kV-planirani:
- Melina - HE Vinodol
8. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
- Županijska plinska mreža
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.2.1. Opće odredbe
Članak 16.
(1) U sklopu građevinskog područja naselja se planira graditi;
- građevine stambene namjene,
- građevine mješovite namjene,
- građevine društvene namjene,
- građevine gospodarske namjene,
- prometnu, komunalnu i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu (mrežu,
uređaje i građevine).
- groblja, uređene plaže i druge komunalne građevine,
- zelene i druge javne površine kao i
- druge građevine i površine sukladne rangu ili značenju pojedinog naselja.
(2) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog
dijela definiranog ovim Prostornim planom.
(3) Sva građevinska područja naselja na području Grada Kraljevice moraju
imati minimalno II. a kategoriju uređenosti.
(4) Za građevinska područje naselja unutar ZOP-a kao i za područja za koja
je propisana izrada detaljnog plana uređenja, vrijednosti iz članaka 36., 37.,
od 40. do 43. i od 47. do 51. kojima se određuje građenje građevina društvene
namjene i građevina gospodarske namjene, odrediti će se prostornim planovima
užih područja.
Članak 17.
Svaka građevinska čestica mora imati pristup na prometnu površinu određenu
sukladno članku 3. točki 17., alinejama 2. do 4. i sukladno člancima 101. i
102. odredbi.
Članak 18.
(1) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca prema ulici i prema
prometnoj površini s koje ima priključak, ne može biti manja od 5 metara,
udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja ne može
biti manja od 15 metara.
(2) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može
biti manja od 6 metara, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih
pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama.
(3) Posebne prometne uvjete priključenja na državne i županijske ceste
određuje nadležno tijelo prema posebnom propisu, a za ostale prometne površine
nadležna služba Grada Kraljevice.
(4) Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz stavka (1) i (2), mogu se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog
pravca.
(5) Kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz stavka (1), udaljenost može biti i manja od one iz stavka (1) i (2), ali uz
uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve
vodeći računa o lokalnim uvjetima.
(6) Ako je postojeća prometna površina širine manje od planirane, prilikom
gradnje građevina, regulacijski pravac će se formirati na način da se osigura
prostor za širenje najmanje za 1/2 širine planirane prometne površine mjereno
od njene postojeće osi.
(7) Vrstu kolno-pješačke površine na koju građevinska čestica ima pristup
sukladno članku 3. točki 17. ovih odredbi utvrđuje nadležno tijelo Grada
Kraljevice.
(8) Gradnja stambenih građevina je dozvoljena kada je za pripadajuću
građevnu česticu osiguran priključak na prometnu površinu postojeće širine
najmanje 3,0 m.
2.2.2. Građevine stambene namjene
2.2.2.1. Stambene građevine
Članak 19.
(1) Neposrednim provođenjem ovih Odredbi unutar građevinskih područja
naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja
(definirano člankom 164.) grade se:
- slobodnostojeće stambene građevine,
- poluotvorene stambene građevine,
- stambene građevine u nizu,
- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene te poljoprivredne
gospodarske građevine na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene.
(2) Odredbe od dosadašnjeg članka 20. do dosadašnjeg članka 28., vrijede
samo za neposredno provođenje Odredbi ovog Prostornog plana.
Članak 20.
Površina građevne čestice ne može biti manja od:
- za slobodnostojeće građevine: 300 m2, uz uvjet da širina
građevne čestice, mjerena na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti
manja od 12 metara,
- za poluotvorene građevine: 250 m2, uz uvjet da širina građevne
čestice, mjerena na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 12
metara;
- za građevine u nizu: 200 m2, uz uvjet da širina građevne
čestice, mjerena na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 9
metara.
Članak 21.
(1) Minimalna tlocrtna površina nove stambene građevine je 50 m2
za sve veličine građevnih čestica.
(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti određuje se:
- za slobodnostojeće građevine: 0,4
- za poluotvorene građevine: 0,4
- za građenje u nizu: 0,5
(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno kin
jest:
- za slobodnostojeće građevine 0,8
- za poluotvorene građevine 0,8
- za građenje u nizu 1,0.
(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti ukupno kis je:
- za slobodnostojeće građevine 1,0
- za dvojne / poluotvorene građevine 1,0
- za građenje u nizu 1,25.
(5) Iznimno od stavka (2), (3) i (4) ovog članka, u izgrađenim dijelovima
naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent
izgrađenosti može biti i veći prema odredbama plana nižeg reda, a tamo gdje on
nije propisan, obvezatna je izrada detaljnog plana uređenja
Članak 22.
(1) Maksimalni broj etaža građevine je 4 etaže.
(2) Najveća ukupna visina građevine u odnosu na prirodni teren (h) iznosi
11,5 metara.
(3) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode
kao kosa, nagib do 30o.
Članak 23.
(1) Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način
moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne
namjene i ne manje od 3 metra od granice susjedne građevne čestice.
(2) Građevine stambene namjene koje će se graditi na poluotvoreni način tako
da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne
čestice, moraju sa svoje tri slobodne strane biti udaljene od susjedne
građevine osnovne namjene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3 metra
od granice građevne čestice.
(3) Građevine koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene
na susjedne građevine ili granice građevnih čestica, moraju sa svoje dvije
slobodne strane biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine
osnovne namjene, ali ne manje od 3 metra od granice građevne čestice.
(4) Iznimno od odredbi iz stavaka (1) do (3), pri rekonstrukciji postojeće
građevine, u slučaju nadogradnje nad postojećim tlocrtnim gabaritima građevine,
može se zadržati postojeća udaljenost od susjedne čestice, koja je manja od
propisane, pod uvjetom da je zahvat rekonstrukcije u skladu s mjerama posebne
zaštite koje su određene ovim planom ili uz dodatne mjere zaštite te uz
suglasnost susjeda.
Članak 24.
(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim jedne građevine stambene
namjene graditi pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te
poljoprivredne gospodarske građevine.
(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar građevinskih područja naselja
u ZOP-u mora izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima
zagađenja nije dozvoljena.
(3) Unutar građevine stambene namjene mogu se planirati poslovni sadržaji,
uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu
stambenog prostora.
(4) Poslovnim sadržajima iz stavka (3) ovog članka smatraju se tihe i slične
djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i,
buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.
Članak 25.
(1) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne, s
mogućnošću izgradnje podruma.
(2) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene grade se uz uvjet da:
- maksimalna ukupna visina građevine u odnosu na prirodni teren (h) iznosi 6
m,
- tlocrtna površina nije veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne
namjene.
(3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od susjednih
građevnih čestica mora biti:
- ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od granice građevne
čestice biti udaljene minimalno 1 metar.
- slobodnostojeća pomoćna građevina može se graditi i na udaljenosti manjoj
od 1 metra prema susjednoj čestici uz uvjet da se na pročelju građevine koja se
nalazi na manjoj udaljenosti od 1 metra od granice čestice ne dozvoljava
izgradnja otvora., odvodnja oborinske vode sa krovišta se mora riješiti unutar
pripadajuće građevne čestice.
- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa
krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice,
- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne
građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske
vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice,
- za građenje u već izgrađenim dijelovima naselja primjenjuju se
odgovarajuće odredbe iz članka 21, stavak (4).
(4) Udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od
regulacijskog pravca prema ulici i prema prometnoj površini s koje ima
priključak iznosi najmanje 4 metra.
(5) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 metara za
jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, prilikom gradnje
građevina osnovne namjene, regulacijski pravac formirati će se na način da se
osigura prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara.
(6) Ako građevine iz stavka (1) ovog članka imaju otvore prema susjednoj
građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 metra.
Članak 26.
(1) Na građevnoj čestici osim građevine osnovne namjene mogu se graditi i
poljoprivredne gospodarske građevine kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje
potkrovlja, tako da:
- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje proizvoda poljodjelskih
gospodarstava,
- najveća dopuštena visina iznosi 7 metara,
- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne
namjene,
- građevine moraju biti udaljene najmanje 10 metara od građevine osnovne
namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 metara od građevine osnovne
namjene na susjednoj građevnoj čestici,
- građevine moraju od granice građevne čestice biti udaljene minimalno 1
metar.
- iznimno, slobodnostojeća pomoćna građevina može se graditi i na
udaljenosti manjoj od 1 metra prema susjednoj čestici uz uvjet da se na
pročelju građevine koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 1 metra (ili na
granici građevne čestice sa susjednom česticom) od granice čestice ne
dozvoljava izgradnja otvora., odvodnja oborinske vode sa krovišta se mora
riješiti unutar pripadajuće građevne čestice.
- otvorima se ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, najveće
veličine 60 x 60 cm i ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.
(2) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način, jednom svojom stranom
se prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu građevinu, dok
udaljenost drugih dijelova građevine od ostalih granica građevne čestice ne
može biti manja od 3 metra. Iznimno, ako se radi o rekonstrukciji postojeće
građevine, može se zadržati postojeća udaljenost od susjedne čestice.
(3) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5 metara od granice građevne
čestice, ako su letilišta okrenuta prema toj granici, a 3 metra ako su okrenuta
u suprotnom smjeru.
(4) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja
mora biti minimalno 12 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj
čestici, 17 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici i
manjih građevina poslovne namjene.
(5) Gnojišta moraju biti minimalno 17 m udaljena od građevina osnovne
namjene na vlastitoj i susjednoj čestici i manjih građevina poslovne namjene.
(6) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka).
Pod mora biti nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u
gnojišnu jamu.
(7) Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni
od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi
u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu.
(8) Jame za osoku moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju
imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene
udaljenosti od ostalih građevina za jame za osoku jednake su kao i za gnojišta.
(9) Udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od građevina za opskrbu
vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima
nadležnih službi.
Članak 27.
(1) Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa
slojnicama zemljišta.
(2) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno
osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.
Članak 28.
(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivati će se,
u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i
oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
(3) U naseljima u ZOP-u mora dio građevne čestice između regulacijskog
pravca i građevnog pravca hortikulturno se uređuje kao travnjak ili cvjetnjak.
(4) Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim
zelenilom.
(5) Ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih
materijala, visine najviše 150 cm.
(6) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu
se zabranjuje gradnja podzida viših od 150 cm.
(7) Bazen je moguće graditi na najviše 20 % neizgrađenog dijela građevne
čestice, na građevnim česticama s postojećim građevinama uz uvjet da je
osiguran broj parkirališnih mjesta sukladno ovim odredbama i najmanje 20 %
površine građevne čestice za zelene površine.
U sklopu izrade tehničke dokumentacije za izgradnju bazena potrebno je
riješiti odvodnju bazena s hidrauličkim proračunom količina otpadnih voda i
koncepcijom rada i čišćenja bazena, te zbrinjavanja voda od ispiranja filtera.
Bazene je dozvoljeno povremeno prazniti putem upojnih bunara u teren, uz uvjet
da se ne ugrozi korištenje ukopanih dijelova susjednih građevina.
(8) Iznimno, kod rekonstrukcije postojeće stambene građevine, mogu se
zadržati zatečene vrijednosti parametara definiranih ovim člankom.
2.2.2.2.Višestambene građevine
Članak 29.
Višestambene građevine mogu se graditi samo unutar građevinskog područja
naselja Kraljevica (NA 5) i na dijelu građevinskog područja naselja Šmrika
(NA9) za koji je propisana izrada detaljnog plana uređenja DPU1.
Članak 30.
(1) Na postojećim višestambenim građevinama mogu se izvoditi zahvati u
skladu s uvjetima za izgradnju novih višestambenih građevina, ako prelaze te
uvjete, rekonstruiraju se u okviru postojećih.
(2) U višestambenim građevinama mogu se planirati poslovni sadržaji u nižim
etažama uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu
površinu stambenog prostora.
(3) Poslovnim sadržajima iz stavka (2) ovog članka smatraju se tihe i slične
djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: uslužne, uredske,
ugostiteljske, trgovačke, zanatske i druge slične djelatnosti.
Članak 31.
(1) Minimalna veličina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600
m2.
(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4. Iznimno, za
višestambene građevine koje se nalaze u području uže povijesne jezgre
Kraljevice koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 0,8.
(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno kin
iznosi 1,6.
(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti ukupno kis iznosi 2,0.
Članak 32.
(1) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine je 6 etaža.
(2) Najveća dopuštena ukupna visina građevine u odnosu na prirodni teren
iznosi 17,5 m.
(3) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode
kao kosa, nagib je do 30o.
Članak 33.
(1) Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi
najmanje 4 metra, uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje
od pola visine (h/2) građevine.
(2) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja građevni pravac
utvrđuje se prema postojećim građevinama.
Članak 34.
(1) Za uređenje građevne čestice višestambene građevine vrijede uvjeti iz
članka 28.
ovih Odredbi.
(2) Pojedinačne intervencije na pročeljima nisu dozvoljene.
(3) Iznimno, kod rekonstrukcije postojeće višestambene građevine, mogu se
zadržati zatečene vrijednosti parametara definiranih člancima od 31. do 33.
Članak 34a.
(1) Građevine mješovite namjene su stambeno-poslovne građevine koje se pri
neposrednom provođenju ovog plana grade prema uvjetima utvrđenim za stambene
građevine. Poslovni sadržaji unutar građevine se pri neposrednom provođenju
ovog plana mogu planirati, uz uvjet da, ukupna površina poslovnog prostora ne
prelazi ukupnu površinu stambenog prostora.
(2) Poslovnim sadržajima iz stavka (1) ovog članka smatraju se djelatnosti
bez opasnosti od požara i eksplozije: uslužne, uredske, ugostiteljske,
trgovačke, zanatske i druge slične djelatnosti.
2.2.3. Građevine društvene namjene
Članak 35.
(1) Neposrednim provođenjem ovih Odredbi unutar građevinskih područja
naselja koja se nalaze izvan ZOP-a grade se građevine društvene namjene visine
do 2 etaže.
(2) Prostorni raspored građevina društvene namjene na području Grada
Kraljevice prikazan je na kartografskom prikazu br. 1a »Korištenje i namjena
površina - Prometni i telekomunikacijski sustav« u mj. 1:25.000.
Članak 36.
(1) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će
se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim građevinske čestice za
sport i rekreaciju i vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 0,8.
(2) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 osim za površine
sporta i rekreacije, te vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 2,4.
(3) Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi
do visine od 14,5 m s najviše tri etaže.
(4) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena
tehnologija građenja pojedine građevine.
(5) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a
najmanje 30% njene površine treba hortikulturno urediti.
Članak 37.
(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:
(2) Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice):
- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m2
po djetetu, za dvoetažnu 25 m2 po djetetu,
- minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m2.
(3) Osnovne škole:
- brutto površina građevine je oko 4,8 m2/učeniku,
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu,
prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.,
- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m2 /
učeniku za rad škole u 2 smjene.
(4) Srednje škole:
- U Kraljevici se planira otvaranje srednje škole.
(5) Sport i rekreacija:
- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih
sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana),
- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u
neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih
mjesta.
(6) Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost:
- građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar
građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na
način da pridonose kvaliteti života u naselju,
- na području današnjeg dvorca Frankopan planira se otvaranje
multimedijalnog centra.
- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja
specijalističkih ambulanti i poliklinika,
- u djelatnosti socijalne skrbi planirano je otvaranje doma za smještaj
starijih osoba prema slijedećim standardima:
- gradi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja
zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i
uvjeti za društvenu aktivnost korisnika doma,
- dom umirovljenika se u pravilu može graditi za najmanje 50 korisnika,
- ukupna površina zemljišta za gradnju doma iznosi najmanje 50 m2
po korisniku. Ukupno izgrađena korisna površina zatvorenog prostora doma može
iznositi od 38- 42 m2 po korisniku doma,
- depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma
umirovljenika,
- ukupno izgrađena korisna površina depandanse doma može iznositi od 18-22 m2
po korisniku doma.
(7) Vjerske građevine:
- najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem
krajobraznog projekta.
(8) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za
izgradnju od dviju kombiniranih namjena iz stavaka (1) - (7) ovog članka.
(9) U sklopu građevina društvene namjene namijenjenih za kulturu, sport i
rekreaciju dozvoljeni su prateći sadržaji (poslovni, trgovački, ugostiteljski)
na najviše 25% bruto površine građevine osnovne namjene.
(10) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima
javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti
građene kvalitetno i racionalno.
2.2.4. Građevine gospodarske namjene
Članak 38.
(1) Neposrednim provođenjem ovih Odredbi unutar građevinskih područja
naselja koja se nalaze izvan ZOP-a i za koja nije propisana obavezna izrada
urbanističkog plana uređenja grade se:
- građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije do 500 m2,
- poljoprivredne gospodarske građevine, s izuzetkom navedenim u članku 46,
stavak (3).
Članak 39.
(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine
gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom,
smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu
infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih
utjecaja na okoliš.
(2) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi:
- građevine zanatske namjene,
- građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i
komunalno servisne),
- poljoprivredne gospodarske građevine.
2.2.4.1. Građevine zanatske i poslovne namjene
Članak 40.
(1) Površina građevne čestice za građevine zanatske ili poslovne namjene ne
može biti manja od 400 m2.
(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.
(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.
(4) Unutar građevina zanatske i poslovne namjene dopušten je smještaj
prostora stambene namjene, najveće dopuštene površine 100 m2.
Članak 41.
(1) Najveći dopušteni broje etaža građevine zanatske ili poslovne namjene
iznosi 2 etaže.
(2) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine te
tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 metara.
(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena
tehnologija građenja pojedine građevine.
Članak 42.
(1) Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine
građevine (h/2), ali ne manje od 3 metra od granice građevne čestice.
(2) Građevine zanatske ili poslovne namjene mogu se graditi unutar
građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena
prometnica minimalne širine 5,5 metara.
Članak 43.
(1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom
drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.
(2) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao
parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
(3) Ograde ne mogu biti više od 2 m, osim iznimno kada je to nužno radi
zaštite građevine ili načina korištenja.
(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s
funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.
Članak 44.
(1) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke,
smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te
će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne
mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na
susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.
(2) Zatečene građevine zanatske ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima
naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.
(3) Iznimno, kod rekonstrukcije postojeće građevine zanatske ili poslovne
namjene, mogu se zadržati zatečene vrijednosti parametara definiranih člancima
40. do 43.
2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine
Članak 45.
(1) Površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m2 .
(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.
(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,5.
(4) Dozvoljena je izgradnja najviše jedne etaže. Najveća dopuštena visina
građevine iznosi 5 m.
(5) Iznimno, kod rekonstrukcije postojeće poljoprivredne gospodarske
građevine, mogu se zadržati zatečene vrijednosti parametara definiranih ovim
člankom.
Članak 46.
(1) Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te
izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja,
s tim da se za poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja to
odnosi na uzgoj maksimalno:
- odraslih goveda do 2 komada,
- teladi ili junadi do 3 komada,
- konja do 2 komada,
- peradi do 100 komada,
- kunića do 20 komada,
- ovce, koze 15 komada.
(2) Broj grla moguće je i kombinirati.
(3) Poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja ne smiju se
graditi unutar građevinskog područja naselja u ZOP-u.
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
Članak 47.
(1) Neposrednim provođenjem ovih Odredbi unutar građevinskih područja
naselja izvan ZOP-a, građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne
projekcije do 400 m2.
Članak 48.
(1) Minimalna veličina građevne čestice za izgradnju građevine
ugostiteljsko-turističke namjene je 400 m2.
(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.
(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 2,0.
(4) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni,
terase i sl.
Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.
(5) Iznimno od stavaka (2) i (3) ovog članka u građevinskim područjima
naselja koja se nalaze u ZOP-u se utvrđuje sljedeće:
- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3.
- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,8.
- Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne građevine za smještaj može biti do
80 kreveta, a planira se unutar površine određene za mješovitu namjenu.
Članak 49.
(1) Najveći broj etaža građevine su četiri etaže.
(2) Najveća dopuštena ukupna visina građevine u odnosu na prirodni teren (h)
iznosi 14,0 m.
(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena
tehnologija građenja pojedine građevine.
Članak 50.
(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi
najmanje 6 metara, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne
čestice, uz uvjet da se na pročelju koje se nalazi na manjoj udaljenosti od 3
metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.
(2) Građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu širine
minimalno 5,5 metara, iznimno kada to nije moguće zbog postojeće izgradnje,
vlasničkih odnosa, konfiguracije terena ili drugih opravdanih razloga,
prometnica može biti i manje širine koja se određuje sukladno članku 3. točki
17. i sukladno članku 101. i 102. odredbi.
(3) Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m
uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale.
(4) Građevna čestica mora imati minimalno II a. kategoriju uređenosti.
Članak 51.
(1) Najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao
parkovno-pejzažno zelenilo.
(2) Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora
moguće je odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da se ne prekida obalna
šetnica (postojeća ili planirana).
Članak 52.
(1) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.
(2) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko
- turističke namjene na području zaštićene graditeljske baštine moguća je u
skladu sa stavkom (1) ovog članka i člancima 132.-138. ovih Odredbi.
(3) Hoteli, pansioni, odmarališta, turistička naselja, moteli i depandanse
namijenjeni ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti ne mogu se prenamijeniti u
građevine stambene namjene.
(4) Iznimno, kod rekonstrukcije postojeće građevine ugostiteljsko-turističke
namjene, mogu se zadržati zatečene vrijednosti parametara definiranih člancima
48. i 49.
2.2.6. Kiosci
Članak 53.
Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni
objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr.,
kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.
Članak 54.
Lokacije za postavu kioska na području naselja Kraljevica utvrđuju se
posebnom Odlukom koju donosi Gradsko vijeće.
2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA
Članak 55.
U smislu ovog Prostornog plana, izgrađene strukture van građevinskih
područja naselja su:
- površine za izdvojene namjene izvan naselja,
- građevine izvan građevinskog područja.
2.3.1. Površine za izdvojene namjene izvan naselja
Članak 56.
Za površine gospodarske namjene, ugostiteljsko-turističke namjene,
sportsko-rekreacijske namjene (sportski centar) te za infrastrukturne površine
obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja,
što je određeno člancima 164 i 165. ovih Odredbi.
Članak 57.
(1) Površine za izdvojene namjene izvan naselja utvrđene ovim Prostornim
planom određene su na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena
površina«, mj. 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5000.
(2) U područjima iz stavka (1) ovog članka mogu se uređivati površine za
parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju
osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.
(3) Građevine na površinama za izdvojene namjene izvan naselja mogu se
graditi na građevnoj čestici minimalne II b. kategorije uređenosti te pod
uvjetom da je do građevne čestice izgrađena kolna prometnica minimalne širine
određene prema članku 101. i 102. odredbi i posebnim propisima te sukladno
namjeni građevine.
Članak 58.
Prostornim planom određena su građevinska područja za:
- gospodarsku namjenu,
- ugostiteljsko-turističku namjenu,
- sportsko-rekreacijsku namjenu,
- infrastrukturnu namjenu,
- groblja,
- ostalu namjenu.
Članak 59.
(1) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
(2) Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom
tehnologijom građenja objekta.
2.3.1.1. Gospodarska namjena
Članak 60.
(1) Prostornim planom određene su površine za gradnju gospodarskih sadržaja:
- proizvodne namjene,
- poslovne namjene,
(2) Površina proizvodne namjene na području Grada Kraljevice je
brodogradilište u Kraljevici, namijenjeno proizvodnoj djelatnosti s pratećim
sadržajima kao što su skladišta, servisi, radionice i druge djelatnosti.
(3) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje
obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone -
obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.).
(4) Uz osnovnu djelatnost iz ovog članka, moguće je na površinama
gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne
djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.
Proizvodna i poslovna namjena
Članak 61.
(1) Proizvodna namjena (I) planirana je na slijedećoj lokaciji:
- I1 - Kraljevica: brodogradilište, P = 10,88 ha.
(2) Poslovna namjena (K) planirana je na slijedećim lokacijama:
- K1 - Kraljevica: zona Banj-Žlibina, P = 6,25 ha,
- K2 - Kraljevica: zona Medomišljina
- Briljeva, P = 5,17 ha,
- K3 - Kraljevica: zona Lukićevo P = 2,70 ha.
(3) Za zone navedene u stavku (2) ovog članka obvezna je izrada detaljnog
plana uređenja, a za zonu navedenu u stavku (1) ovog članka obvezna je izrada
urbanističkog plana uređenja.
(4) U sklopu zona proizvodne i poslovne namjene dozvoljava se gradnja
pojedinačne građevine trgovačko- ugostiteljske namjene, kao pratećeg sadržaja
zone.
(5) U zoni K1 Žlibina se na građevnoj čestici poslovne namjene, iznimno i za
opravdane potrebe, u funkciji osnovne poslovne djelatnosti, dozvoljava prateća
djelatnost ugostiteljstva i smještaja zaposlenika, tipa prenoćište. Smještaj
zaposlenika se planira na najviše 25% ukupne građevinske (bruto) površine građevine
ili sklopa građevina koji će se graditi na građevnoj čestici poslovne namjene.
Članak 62.
(1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice poslovne i proizvodne
namjene je
500 m2.
(2) Najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 m.
(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,5.
(4) Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice se određuje
detaljnijim planom i može iznositi do 2,5 a utvrđuje se u skladu s lokalnim
uvjetima.
(5) Najveća ukupna visina građevine u odnosu na prirodni teren može iznositi
do 17,5 m te se planira najviše 5 nadzemnih etaža uz koje se planira podrum i
tavan. Određuju se detaljnijim planom u skladu s lokalnim uvjetima i
obilježjima šireg prostora. Pri tome se građevine oblikovanjem, morfologijom i
visinom trebaju usklađivati s postojećim izgrađenim strukturama i s
konfiguracijom terena te drugim odlikama i vrijednostima krajolika. Građevine
ne smiju degradirati vrijedne izgrađene strukture, ne smiju se graditi na
istaknutim lokacijama, nadvisiti najviše kote krajolika, zakloniti vrijedne
vizure ili sl.
(6) Vrsta i nagib krova se ne određuju.
Članak 63.
(1) Na površinama gospodarske namjene (poslovne i proizvodne) mogu se uz
građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su:
- nadstrešnice i trjemovi,
- prostori za manipulaciju,
- parkirališta,
- potporni zidovi,
- komunalne građevine i uređaji,
- prometne građevine i uređaji,
- površine i građevine za šport i rekreaciju,
- druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa i prema načinu
korištenja.
(2) Ostale građevine grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela čestice.
(3) Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati:
- potporni zidovi,
- prostori za manipulaciju,
- parkirališta,
- komunalne građevine i uređaji,
- prometne građevine i uređaji.
Članak 64.
(1) Obvezni građevni pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 10 m od
regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene (poslovne i
proizvodne) prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.
(2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama,
granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice
najmanje 6 m.
Članak 65.
(1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema
načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih
materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.
(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog
članka.
Članak 66.
(1) Ograde građevnih čestica gospodarske namjene (funkcionalnih ili
vlasničkih cjelina) grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili
drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.
(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti
neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi
građevne čestice).
(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu,
do 1,8 m.
(4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu
do 2 m.
(5) Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to
potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.
Članak 67.
(1) Najmanje 20% površine građevne čestice poslovne ili proizvodne namjene
potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu,
travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.
(2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama,
posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve
zaštitnog zelenila iz stavka (1) ovog članka.
(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što
većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj
čestici.
(4) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim
elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i
drugim elementima.
Članak 68.
Kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno je
prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.
Članak 69.
Prilaz vatrogasnih vozila građevinama gospodarske namjene treba omogućiti
internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema
važećim zakonima i propisima.
2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena
Članak 70.
(1) Prostornim planom predviđena su izdvojena građevinska područja za
gradnju objekata ugostiteljsko-turističke namjene.
(2) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim
planom su:
- (T1) hoteli - površine na kojima je najmanje 70% smještajnih kapaciteta u
hotelima,
- (T2) turistička naselja - površine na kojima su smještajni kapaciteti u
vilama i najviše 70% u hotelima
- (T3) kampovi i autokampovi - površine u kojima smještajne jedinice nisu
povezane s tlom na čvrsti način.
(3) Ako ovim planom nije određeno drugačije, planira se da:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi kig
0,3;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno građevne čestice
iznosi kin 0,8;
- najmanje 40% površine svake građevne čestice bude prirodno zelenilo ili
uređeno kao parkovni nasadi,
- odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s
pročišćavanjem.
(4) Razgraničenje izdvojenog građevinskog područja planiranog za gradnju
više građevina/funkcionalnih cjelina iste ili različite
ugostiteljsko-turističke namjene s pripadajućim kapacitetima, se planira na
osnovu urbanističkog plana uređenja, uz uvjet da najmanji kapacitet pojedine
građevine/cjeline za smještaj iznosi 40 ležajeva i da najmanja dopuštena
površina građevne čestice iznosi 1.500 m2, ako ovim planom nije
drugačije određeno. Funkcionalnom cjelinom se smatra hotel koji može biti organiziran
jednoj ili više građevina, turističko naselje, autokamp te jedan ili više
pratećih sadržaja koji su u funkciji zone ugostiteljsko-turističke namjene.
(5) Unutar područja ugostiteljsko-turističke namjene se mogu se planirati
površine i sadržaji drugih namjena u funkciji osnovne turističke namjene i
ponude toga lokaliteta. Pored smještajnih sadržaja planira se gradnja pratećih
sadržaja trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i
sl. namjene. Planira se izgradnja infrastrukture, prometnih te parkovnih
površina. Razgraničenje površina za građenje smještajnih i njima pratećih
građevina i površina za građenje građevina drugih namjena se planira na osnovu
urbanističkog plana uređenja. Na površine sadržaja drugih namjena se primjenjuju
prostorni pokazatelji propisani za građevinsko područje kao cjelinu (kis i
kig).
(6) U funkciji osnovne ugostiteljsko-turističke djelatnosti se planira
smještaj za zaposlenike maksimalnog kapaciteta 10% od turističkog smještajnog
kapaciteta funkcionalne cjeline ali ne više od 40 ležajeva. Na smještaj za
zaposlenike se ne odnosi kategorija propisana za turistički smještaj.
(7) Na površinama za ugostiteljsko-turističku namjenu ne može se planirati
nova stambena gradnja.
(8) Vilom se smatra samostalna građevina s jednom smještajnom jedinicom više
kategorije, 3-5 *(zvjezdica), koja se gradi u sklopu područja
ugostiteljsko-turističke namjene, na jedinstvenoj građevinskoj čestici hotela
(T1) i turističkog naselja (T2). Gradi se kao samostojeća ili dvojna građevina,
u sklopu niza ili sklopa te na drugi atipičan način. Programski broj postelja
po vili iznosi od 3 do 6 ležajeva. Tlocrtna izgrađenost vile iznosi najviše 200
m2 a građevinska (bruto) površina najviše 400 m2 po
jedinici, na naviše dvije etaže i najviše visine 8 m. Parkiranje vozila gostiju
vile u pravilu treba planirati na zajedničkim parkiralištima.
(9) Broj vezova u sklopu jednog ili više priveza zone ugostiteljsko-
turističke namjene može iznositi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica
ali ne više od 200 vezova.
(10) Kod rekonstrukcija postojeće građevine/funkcionalne cjeline
ugostiteljsko-turističke namjene se mogu izvoditi zahvati u skladu s uvjetima
za izgradnju novih građevina, ako prelaze te uvjete, rekonstruiraju se u okviru
postojećih vrijednosti svih prostornih parametara, tlocrtnih i vertikalnih
gabarite građevine, a kapacitet može biti manji od najmanjeg propisanog.
Hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske,
rekreativne i zabavne te sl. namjene (T1)
Članak 71.
(1) Na području Grada Kraljevice predviđena su sljedeća građevinska područja
za hotele s pratećim sadržajima (T1):
- T1 - rt Nirvana (Kraljevica), izgrađeno (P = 2 ha)
kapacitet do 200 kreveta,
- T13 - Šmrika (Šmrika), neizgrađeno (P = 2 ha),
kapacitet do 150 kreveta.
(2) Za zonu T1 - rt Nirvana (Kraljevica) utvrđuju se slijedeći uvjeti:
- hoteli i vile planiraju se kao samostojeći objekti;
- smještajni kapaciteti moraju imati najmanje 3* (zvjezdice);
- propisuje se rekonstrukcija postojećih građevina i privođenje
ugostiteljsko-turističkoj namjeni na način da se zadržava postojeća katnost i
postojeća najveća ukupna visina građevine;
- rekonstrukciju izvesti prema zahtjevima nadležne konzervatorske službe;
- planira se rušenje privremenih montažnih objekata i na tim česticama
izgradnja hotela,
- na neizgrađenim česticama nije dozvoljena nova gradnja nego se planira
uređenje parkovnih površina;
- planira se izgradnja i rekonstrukcija prometnica i infrastrukture.
(3) Za zonu T13 - Šmrika (Šmrika), utvrđuju se slijedeći uvjeti:
- planira se izgradnja jedne funkcionalne cjeline koju čine; hotel s
pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športsko-rekreativne i
zabavne namjene;
- hotel mora imati najmanje 3* (zvjezdice);
- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža hotela je 4;
- najveća dopuštena ukupna visina građevine hotela u odnosu na prirodni
teren iznosi 17 m.
Turistička naselja
Članak 72.
(1) Na području Grada Kraljevice predviđena su slijedeća građevinska
područja ugostiteljsko-turističke namjene na kojima će se razgraničenje
površina planiranih za hotele (T1), turistička naselja (T2) i
kampove-autokampove (T3) s pripadajućim kapacitetima utvrditi urbanističkim
planom uređenja:
- T21 i T31- Oštro (Kraljevica), pretežito neizgrađeno (P = 28 ha),
kapacitet do 1500 kreveta,
- T22 - Javorišće - Podbanj (Kraljevica), neizgrađeno (P = 6 ha),
kapacitet do 500 kreveta,
- T13A i/ili T23 - Uvala Scott (Kraljevica), pretežito neizgrađeno (P = 17
ha),
- kapacitet do 1100 kreveta,
- T23A - Uvala Scott, postojeće vikend naselje (Kraljevica), izgrađeno (P =
2 ha),
- kapacitet do 100 kreveta,
- T24 i T34 - Bakarac (Bakarac), pretežito izgrađeno (P = 4,00 ha),
kapacitet do 300 kreveta,
- T11 i/ili T21A - Uvala Marenska (Šmrika), neizgrađeno (P = 9 h),
kapacitet do 400 kreveta.
(2) Za zonu ugostiteljsko-turističke namjene T21 i T31- Oštro (Kraljevica),
utvrđuju se slijedeći uvjeti:
- planira se zasebno izgradnja turističkog naselja sa smještajem u vilama i
drugim oblicima smještaja (hotelima) sukladno članku 70. stavku 2), alineji
drugoj, a zasebno uređenje postojećeg autokampa, sve s pratećim sadržajima
trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športsko-rekreativne i zabavne namjene. U
turističkom naselju planira se 500 ležajeva, a u autokampu 1000 ležajeva.
- hoteli i vile planiraju se kao samostojeći objekti;
- smještajni kapaciteti u turističkom naselju moraju imati najmanje 3*
(zvjezdice);
- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža hotela je 3;
- najveća dopuštena ukupna visina građevine hotela u odnosu na prirodni
teren iznosi 14 m;
- najmanji kapacitet pojedine građevine hotela iznosi 20 ležajeva,
- uvjeti uređenja autokampa određeni su u članku 74.
U sklopu zone se nalazi uređena plaža UPL4, čije će se kopnene i morske
granice definirati urbanističkim planom uređenja. Na uređenoj plaži planira se
izgradnja zabavno- rekreativnih, uslužnih, ugostiteljskih te sanitarnih
prostora, sukladno odredbama iz članka 81a.
(3) Za zonu ugostiteljsko-turističke namjene T22 - Javorišće - Podbanj
(Kraljevica), utvrđuju se slijedeći uvjeti:
- planira se izgradnja turističkog naselja sa smještajem u vilama i drugim
oblicima smještaja (hotelima) sukladno članku 70. stavku 2), alineji drugoj, s
pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športsko-rekreativne i
zabavne namjene;
- hoteli i vile planiraju se kao samostojeći objekti i kao objekti u nizu;
- smještajni kapaciteti u turističkom naselju moraju imati najmanje 3*
(zvjezdice);
- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža hotela je 3;
- najveća dopuštena ukupna visina građevine hotela u odnosu na prirodni
teren iznosi 14 m;
(4) Za zonu ugostiteljsko-turističke namjene T13A i/ili T23 - Uvala Scott
(Kraljevica) utvrđuju se slijedeći uvjeti:
- planira se izgradnja hotela te rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novih
turističkih naselja sa smještajem u vilama i drugim oblicima smještaja
(hotelima) sukladno članku 70. stavku 2), alineji drugoj, s pratećim sadržajima
trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športsko-rekreativne i zabavne namjene.
- u hotelima se planira najmanje 150 ležajeva a pojedinačna građevina hotela
može imati najmanje 40 ležajeva,
- planira se povećanje kategorije smještaja postojećeg turističkog naselja
kapaciteta 650 ležajeva rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom novih
smještajnih kapaciteta,
- planira se izgradnja priveza s uređenom obalom, broj vezova može biti
najviše 200 vezova, od kojih najmanje jedan treba bit za privez brodice duljine
oko 30m, a planiraju se na izgrađenoj rivi i/ili na pontonima,
- hoteli i vile planiraju se kao samostojeći objekti i kao objekti u nizu;
- smještajni kapaciteti u turističkom naselju moraju imati najmanje 3*
(zvjezdice);
- minimalna veličina građevne čestice je 1500 m2;
- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je za hotele 5;
- najveća dopuštena ukupna visina građevine u odnosu na prirodni teren
iznosi 17 m;
U sklopu zone se nalazi uređena plaža UPL5, te neuređene plaže PPL2 i PPL4.
Razgraničenje na moru i kopnu će se izvršiti urbanističkim planom uređenja. Na
prirodnim plažama je potrebno sanirati postojeće devastacije te osigurati
pješački pristup. Na uređenoj plaži planira se izgradnja zabavno-rekreativnih,
uslužnih, ugostiteljskih te sanitarnih prostora, sukladno odredbama iz članka
81a.
(5) Za zonu ugostiteljsko-turističke namjene T23A - Uvala Scott, u
potpunosti izgrađeno postojeće vikend naselje (Kraljevica) s pretežito
sezonskim stanovanjem, utvrđuju se slijedeći uvjeti rekonstrukcije:
- moguća je rekonstrukcija i adaptacija postojećih građevina, bez
povećavanja visine, tj. broja etaža te dogradnja u prizemnoj etaži građevine do
najviše 30 m2 uz koeficijent izgrađenosti koji iznosi najviše
kig=0,3,
- planira se izgradnja i rekonstrukcija sportsko-rekreativnih, prometnih i
infrastrukturnih objekata;
- moguća je prenamjena prizemlja objekata u trgovačke, uslužne,
ugostiteljske, športsko-rekreativne i zabavne namjene;
- potrebno je sačuvati i oplemeniti postojeće zelene površine.
(6) Za zonu ugostiteljsko-turističke namjene T24 i T34 - Bakarac, utvrđuju
se slijedeći uvjeti:
- planira se zasebno izgradnja turističkog naselja sa smještajem u vilama i
drugim oblicima smještaja (hotelima) sukladno članku 70. stavku 2), alineji
drugoj, a zasebno uređenje postojećeg autokampa, sve s pratećim sadržajima
trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športsko-rekreativne i zabavne namjene. U
turističkom naselju planira se 80 ležajeva, a u autokampu 220 ležajeva.
- hoteli i vile planiraju se kao samostojeći objekti i kao objekti u nizu;
- smještajni kapaciteti u turističkom naselju moraju imati najmanje 3*
(zvjezdice);
- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je za hotele 4;
- najveća dopuštena ukupna visina građevine hotela u odnosu na prirodni
teren iznosi 14 m;
- najmanji kapacitet pojedine građevine hotela iznosi 20 ležajeva,
- uvjeti uređenja autokampa određeni su u članku 74.
U sklopu zone se nalazi uređena plaža UPL2, koja se nalazi u području
etno-zone bakaračkih tunera, a čije će se kopnene i morske granice definirati
urbanističkim planom uređenja. Na uređenoj plaži planira se izgradnja
zabavno-rekreativnih, uslužnih, ugostiteljskih te sanitarnih prostora, sukladno
odredbama iz članka 81a., te rekonstrukcija objekata za tunolov sve pod
uvjetima nadležne konzervatorske službe.
(7) Za zonu ugostiteljsko-turističke namjene T11 i/ili T21A - Uvala Marenska
(Šmrika), utvrđuju se slijedeći uvjeti:
- planira se izgradnja jedinstvene prostorne i funkcionalne cjeline
turističkog naselja bez mogućnosti razgraničenja na više cjelina, sa smještajem
u hotelima i drugim oblicima smještaja (vile), s pratećim sadržajima trgovačke,
uslužne, ugostiteljske, športsko-rekreativne i zabavne namjene;
- hoteli i vile planiraju se kao samostojeći objekti i kao objekti u nizu;
- smještajni kapaciteti moraju imati najmanje 4* (zvjezdice);
- najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je za hotele 4;
- najveća dopuštena ukupna visina građevine hotela u odnosu na prirodni
teren iznosi 14 m;
U sklopu zone se nalazi uređena plaža UPL6, čije će se kopnene i morske
granice definirati urbanističkim planom uređenja. Na uređenoj plaži planira se
izgradnja zabavno- rekreativnih, uslužnih, ugostiteljskih te sanitarnih
prostora, sukladno odredbama iz članka 81a.
Članak 73.
U zonama T21 i T31 - Oštro (Kraljevica) te T24 i T34- Bakarac (Bakarac),
planira se gradnja i uređenje postojećih kampova i turističkih naselja.
Kampovi (T3)
Članak 74.
Uvjeti uređenja i gradnje autokampova:
- planira se izgradnja i rekonstrukcija prometnica i infrastrukture;
- prilikom izgradnje i uređenja kampa mora se smještajno i oblikovno
maksimalno poštivati postojeći ambijent i postojeće visoko zelenilo,
- sanitarni i drugi sadržaji ne smiju se graditi bliže od 70 metara od obalne
crte, iznimno, postojeći objekti bliži od navedenog, mogu se rekonstruirati s
ciljem podizanja kvalitete, ali na način da se zadržava postojeća visina i
katnost, a ukupna površina objekta ne poveća za više od 30% u odnosu na
postojeću;
- neizgrađene površine potrebno je hortikulturno urediti.
2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena
Članak 75.
(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Kraljevice
dijele se na:
- R11 - Bakarac, P = 4,52 ha,
- R12 - Šmrika, P = 8,95 ha,
- R13 - Mali Dol P = 1,43 ha.
(2) Za zone u Bakarcu (R11) i Šmriki (R12) propisuje
se obavezna izrada urbanističkog plana uređenja (UPU 20 i UPU 8), dok je za
zonu u Malom Dolu (R13) propisana obavezna izrada detaljnog plana
uređenja (DPU 7).
(3) Prije bilo kakvih zahvata na području zone u Malom Dolu R13
potrebno je izvršiti potpuni inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa te
eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i površine
(fragmenti zamočvarene šikare sa stablima ugroženog i rijetko poplavnog
poljskog jasena). Nakon provedenih istraživanja bit će potrebno donijeti
preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti udoline.
Članak 76.
(1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice za građevine
sportsko-rekreacijske namjene iznosi 400 m2.
(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,6.
(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 3,0.
(4) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12 m.
(5) Iznimno, najveća dopuštena visina za sportsku dvoranu iznosi 19 m.
2.3.1.4. Građevine i površine infrastrukturne namjene
Članak 77.
Na području Grada Kraljevice građevine i površine infrastrukturne namjene
razvrstane su na:
- GI1 - Benzinske postaje s ugostiteljsko-turističkim sadržajima u
Kraljevici i Šmriki, sa smještajnom građevinom isključivo tipa motel kapaciteta
najviše 50 ležajeva koji se gradi sukladno člancima 47. do 51. odredbi,
- GI3 - Vodospreme u Šmriki i Kraljevici,
- GI4 - Plinsku podstanicu u Kraljevici,
- GI5 - Pročišćivač na Oštrom.
Članak 78.
(1) Prostornim planom određene su infrastrukturne površine za kopneni dio
luke otvorene za javni promet lokalnog značaja na kojem su izgrađene građevine
(»ribarske kućice«) i pripadajući dio akvatorija.
(2) Na površinama iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi »ribarske
kućice« bruto razvijene površine površine maksimalno do 15 m2,
maksimalne ukupne visine građevine u odnosu na prirodni teren (h) 4 m. Obavezna
je upotreba autohtonih materijala.
(3) Područja iz stavka (1) ovog članka predviđena su na sljedećim
lokacijama:
- IS1 - Šmrika, uvala Črišnjeva, P = 2,20 ha,
- IS2 - Kraljevica, Trnova (uvala Tiha), P = 0,68 ha,
- IS3 - Šmrika, uvala Dumboka, P = 1,19 ha.
(4) Za područja iz stavka(1) ovog članka određena je izrada urbanističkih i
detaljnih planova uređenja za jedno s površinama akvatorija luka otvorenih za
javni promet lokalnog značaja.
2.3.1.5.Groblja
Članak 79.
(1) Površine za razvoj groblja izvan građevinskog područja naselja na
području Grada
Kraljevice su:
- G1 Bakarac, P = 0,22 ha,
- G2 Kraljevica, P = 1,89 ha,
- G3 Šmrika P = 0,78 ha,
- G4 Mali Dol P = 0,46 ha,
- G5 Mali Dol P = 0,78 ha.
(2) Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine
namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl., te
komunalna infrastruktura.
(3) Sva groblja na području grada Kraljevice svrstana su u mala groblja.
Površina po pojedinom grobnom mjestu za ukop klasičnim načinom iznosi 6-14 m2.
2.3.1.6.Ostala namjena (turistički, trgovački i poslovni sadržaji)
Članak 80.
(1) Prostornim planom određene su površine za ostale namjene i to:
- O1 - Kraljevica: Medomišljina - Briljeva
- O2 - Kraljevica: Medomišljina - Briljeva I
- O3 - Kraljevica: Bobuši - Furlanovo.
(2) U zonama ostale namjene se grade:
- građevine poslovne, proizvodne i/ili komunalno-servisne namjene prema
točki 2.3.1.1. odredbi,
- građevine ugostiteljsko-turističke namjene prema točki 2.3.1.2. odredbi,
- građevine sportsko-rekreacijske namjene prema točki 2.3.1.3. odredbi i/ili
- građevine infrastrukturne namjene prema točki 2.3.1.4. odredbi.
(3) Pojedina zona ostale namjene ne može biti pretežito
ugostiteljsko-turističke namjene.
(4) Za navedene zone određena je izrada urbanističkog i detaljnih planova
uređenja.
2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja
Članak 81.
(1) Izvan građevinskog područja može se planirati:
- izgradnja građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne i
td.),
- izgradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne
djelatnosti,
- izgradnja manjih kapelica, križeva i sl.
- uređenje uređene i prirodne plaže te
- pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze i slično, sukladno
obilježjima prostora.
(2) Pojedinačne postojeće građevine
koje se nalaze izvan građevinskog područja se mogu rekonstruirati u postojećim
gabaritima i u okviru izvorne namjene. Povećanje postojećih gabarita građevine
je moguće samo u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.
(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:
- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih
dijelova građevina u postojećim gabaritima,
- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture te
rekonstrukcija svih vrsta instalacija,
- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ako stan odnosno poslovni
prostor nema takve prostorije određene prema minimalnim uvjetima sukladno
važećim propisima,
- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u
stambeni prostor (rekonstrukcijom građevine uz zadržavanje postojeće visine).
(4) Iznimno se napušteno poljoprivredno gospodarstvo »Grofija« kao cjelina
može rekonstruirati i planirati za izvornu gospodarsko-stambenu namjenu i uz to
za ugostiteljsko-turističku namjenu sa smještajem u sklopu seoskog gospodarstva
kapaciteta do 10 ležajeva.
(5) Prenamjena, povećanje građevne čestice i sukladno tome izgradnja na
njoj, moguća je samo za namjenu koja je Prostornim planom predviđena za taj
prostor, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor.
(6) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i
zahvata u prostoru su:
- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna),
- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju
(pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni
agregat i sl.),
- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja
krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.
(7) Izvan sportsko-rekreacijskih površina određenih ovim Prostornim planom
moguće je uređivati i graditi pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze i
slično, sukladno obilježjima prostora.
(8) Na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br.
3a Uvjeti korištenja i zaštite prostora« u mj 1:25.000, i kartografskom prikazu
4 »Građevinska područja« u mj 1:5.000 određeni su lokaliteti za infrastrukturne
građevine koje se mogu graditi neposrednom provedbom ovog plana. To su:
- GI2 - centar za kontrolu prometa uz državnu cestu prema Krku,
- GI6 - vodosprema Mižolovo.
Uređene i prirodne plaže
Članak 81a.
(1) Uređene plaže - UPL određene su kao lokaliteti u akvatoriju uz
građevinska područja na kopnu. Uvjeti uređenja i gradnje određeni su sukladno
Uredbi. To su:
- UPL1 - Bakarac: uvala Dobra,
- UPL2 - Bakarac: uvala Bakarac,
- UPL3 - Kraljevica: uvala Carevo,
- UPL4 - Kraljevica: dio akvatorija od rta Lipica do rta Oštro,
- UPL5 - Kraljevica: uvala Scott,
- UPL6 - Šmrika: dio akvatorija od uvale Marenska do uvale Rasatica,
- UPL7 - Kraljevica: dio akvatorija južno od rta Lipica.
(2) Prirodne plaže određene su kao lokaliteti. Uvjeti uređenja i gradnje
određeni su sukladno Uredbi. To su:
- PPL1 - Kraljevica: dio akvatorija južno od rta Lipica,
- PPL2 - Kraljevica: sjeverni dio uvale Scott,
- PPL3 - Kraljevica: južni dio uvale Scott,
(3) Lokaliteti uređenih (UPL) i prirodnih (PPL) plaža na području Grada
Kraljevice prikazane su na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena
površina« i 3a. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja
posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25.000 te u mj. 1:5.000 na
kartografskom prikazu 4. »Građevinska područja«.
(4) Plaže iz stavka (1) ovog članka, određene su kao lokaliteti uz
građevinska područja naselja i/ili izdvojene namjene izvan naselja
ugostiteljsko-turističke i sportsko- rekreacijske namjene.
(5) Detaljnije uređenje plaža i akvatorija koji se nalaze u građevinskom
području naselja i/ili izdvojenoj namjeni izvan naselja ugostiteljsko-turističke
namjene, odredit će se ovim Planom propisanim urbanističkim planom uređenja za
odnosno građevinsko područje sukladno članku 164. ovih Odredbi i stavku(5) ovog
članka.
(6) Do donošenja urbanističkih planova iz stavka (6) ovog članka omogućuje
se uređenje, održavanje ili sanacija izgrađenih, djelomično uređenih plaža
navedenih u stavku (1) ovog članka (izgradnja infrastrukturnih sadržaja kao što
su rampe i liftovi za prilaz moru invalidnih osoba, otvoreni tuševi, kabine,
sanitarni uređaji i sl.) dohranjivanje žala, obnova postojećih te betoniranje
novih betonskih ili kamenih podloga, opločenja i sl.
(7) Ukoliko se predviđenim rješenjem za uređenje plaže mijenja postojeći
izgled obale (nasipavanje i sl.), obavezna je izrada Procjene utjecaja na
okoliš.
(8) Uređene plaže potrebno je infrastrukturno opremiti. Na uređenim plažama
moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene otvorenog tipa
(boćališta, odbojka na pijesku, dječja igrališta i sl.).
- moguća je izgradnja građevina za infrastrukturno opremanje plaža, tuševa,
kabina i sanitarnih uređaja te odgovarajućeg parkirališta,
- propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća
pristupni put, odvodnju, vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s
pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), vodoopskrbu,
električnu energiju, a sve na osnovu posebnih uvjeta komunalnih i javnih
poduzeća,
- moguća je izgradnja montažnih kioska za izdavanje hrane i pića, spremišta
za sportsku i opremanje ostalom urbanom opremom.
- površina plaže na kopnu ne može se izgraditi sa sportskim sadržajima više
od 30%, a najmanje 50% mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno
zelenilo.
Članak 82.
(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog
sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike,
smještene u infrastrukturne koridore.
(2) Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture određeni su člankom 98
a. ovih Odredbi.
(3) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih
sustava određeni su u poglavlju 5. ovih Odredbi.
Članak 83.
(1) Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi gospodarske
građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma ali isključivo u
funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
(2) Dopustivu izgradnju građevina iz stavka (1) moguće je planirati na
posjedu primjerene veličine, a za stočarsku i
peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla.
(3) Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite
okoliša i očuvanja krajobraza.
Članak 84.
(1) Veličina posjeda na kojem se planira izgradnja građevina izvan
građevinskog područja u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, ovisno
o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, je:
- građevina / građevine za uzgoj voća ili voća i povrća na posjedu minimalne
veličine od 1,5 ha,
- građevina / građevine za uzgoj povrća na posjedu minimalne veličine od 0,5
ha,
- građevina / građevine za uzgoj vinove loze ili maslina na posjedu
minimalne veličine od 1,0 ha,
- građevina / građevine za uzgoj cvijeća na posjedu minimalne veličine od
0,5 ha.
(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka u ZOP-u se ne može planirati gradnja niti
se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za vlastite
gospodarske potrebe, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s
veličinom parcele najmanje 3 ha, prizemnice do 200 m2, i udaljene
min. 300 m od obalne crte.
Članak 85.
(1) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može
planirati izgradnja građevina (farma) za uzgoj stoke i peradi iznosi 5 uvjetnih
grla.
(2) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se
koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom
slijedećih koeficijenata:
|
Vrsta stoke
|
Koeficijent
|
Broj grla
|
|
- krava, steona junica
|
1,00
|
5
|
|
- junad 1-2 god.
|
0,7
|
7
|
|
- junad 6-12 mjeseci
|
0,5
|
10
|
|
- telad
|
0,25
|
20
|
|
- ovce, koze
|
0,1
|
50
|
|
- janjad i jarci
|
0,05
|
100
|
|
- tovna perad
|
0,00055
|
9000
|
|
- konzumne nesilice
|
0,002
|
2500
|
|
- rasplodne nesilice
|
0,0033
|
1500
|
(3) Najmanja dopuštena veličina čestice za izgradnju stambenih i
gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti iznosi
2.000 m2.
(4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,1.
(5) Najveći dopušteni broj etaža građevine su dvije etaže.
Članak 86.
(1) Građevine (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu
se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od ruba područja predviđenog za
razvoj naselja kako bi se spriječili mogući negativni utjecaji.
(2) Udaljenosti građevina od građevinskog područja naselja ne mogu biti
manje od:
Broj uvjetnih grla Minimalna udaljenost (m)
5 - 10 70
10 - 15 100
16 - 100 150
101 - 300 300.
(3) Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih poljoprivrednoj
djelatnosti od javnih cesta iznose: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30
m od lokalnih cesta.
Članak 87.
(1) Izgradnja staklenika i plastenika, te sličnih građevina na
poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja, dozvoljava se
ako se najmanje 80% površine obrađuje jednom ili više slijedećih kultura:
vinova loza, masline, voće ili povrće, cvijeće i dr.
(2) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći
kolni prilaz širine najmanje 3,0 metara.
(3) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 metara.
(4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice je 0,6.
(5) Najmanja dozvoljena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 1 m.
(6) Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje
izvan građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 88.
(1) Prostornim planom određeni su prostori za smještaj gospodarskih sadržaja
i to:
- u građevinskim područjima naselja,
- u površinama za izdvojene namjene izvan naselja,
- izvan građevinskog područja.
(2) Gospodarske djelatnosti smještaju se u prostore iz stavka (1) ovog
članka uz uvjet da racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zaštitom
okoliša.
(3) Prostornim planom su određeni gospodarski sadržaji slijedećih
djelatnosti:
- šumarstvo,
- poljoprivreda,
- ugostiteljstvo i turizam,
- ostale gospodarske djelatnosti.
3.1. Šumarstvo
Članak 89.
(1) Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na
načelu održivog gospodarenja.
(2) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na području Grada Kraljevice
podrazumijeva, uz gospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti,
sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šuma, kako bi se ispunile
gospodarske, ekološke i društvene funkcije šuma.
(3) Građevine u funkciji gospodarenja šumama (lugarnice i sl.) koje se grade
u šumi ili na šumskom zemljištu, te građevine u funkciji lova, grade se u
skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje
šumama.
(4) Na području šuma i šumskih površina unutar obuhvata Prostornog plana
posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge do
utvrđivanja trasa autoceste i željezničke pruge nisu dopušteni nikakvi zahvati,
niti prenamjena.
Poljoprivreda
Članak 90.
(1) Razvoj poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti na prostoru Grada
Kraljevice treba se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu i tržišnim načelima.
(2) Osnovne djelatnosti su: stočarstvo, pčelarstvo, povrćarstvo,
mediteransko voćarstvo, cvjećarstvo, vinogradarstvo i uzgoj ljekovitog bilja.
(3) U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti razvitak
konvencionalne, a promovirati razvitak ekološke poljoprivrede.
(4) Ekološka poljoprivreda (organska, biološka) je poljoprivredna
proizvodnja bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida i drugih agrokemikalija.
Konvencionalna poljoprivreda je poljoprivredna proizvodnja koja uz pomoć
mehanizacije, agrokemikalija, velike količine energije i novostvorenih sorti i
pasmine postiže visoke prinose.
(5) U Prostornom planu osigurani su prostorni i drugi uvjeti za smještaj
građevina u funkciji poljoprivrede i to:
a) u građevinskim područjima naselja: kao građevine u funkciji
poljoprivredne proizvodnje na građevnim česticama stambene namjene. Uvjeti
građenja određeni su u članku 26. ovog Prostornog plana,
b) na poljoprivrednim površinama izvan građevinskog područja (određeno
člancima 83-87. ovog Prostornog plana).
(6) Na području poljoprivrednog tla unutar obuhvata Prostornog plana
posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge do
utvrđivanja trasa autoceste i željezničke pruge nisu dopušteni nikakvi zahvati,
niti prenamjena.
Ugostiteljstvo i turizam
Članak 91.
(1) Obalno područje Grada Kraljevice predstavlja ugostiteljsko-turističko
područje na kojem prevladavaju djelatnosti ugostiteljstva i turizma s
dopunjujućim djelatnostima.
(2) Razvitak turizma, s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u
prostoru vezan je uz:
- područje Kraljevice (prvenstveno rt Oštro),
- Uvalu Scott,
- Bakarac,
- planirano turističko naselje iznad uvale Marenska.
(3) Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i
provoditi u skladu s Uredbom tako da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva izvorna
vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja.
(4) Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene unutar
građevinskog područja naselja određeni su člancima 47-52. ovog Prostornog
plana.
(5) Uvjeti smještaja građevina i sadržaja ugostiteljsko- turističke namjene
unutar površina za izdvojene namjene izvan naselja određeni su člancima 70-74.
ovog Prostornog plana.
Ostale gospodarske djelatnosti
Članak 92.
(1) Postojeće zone industrije, malog gospodarstva, obrtništva i
poduzetništva trebaju se racionalno koristiti i popunjavati, a planiranje novih
radnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu
na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta.
(2) Gospodarska namjena predviđa se unutar građevinskog područja naselja i
na površinama za izdvojene namjene izvan naselja (proizvodna i poslovna
namjena).
(3) Uvjeti smještaja građevina gospodarske namjene unutar građevinskog
područja naselja određeni su člancima 38-44. ovog Prostornog plana.
(4) Uvjeti smještaja građevina gospodarske namjene unutar površina za
izdvojene namjene izvan naselja određeni su člancima 60-69. ovog Prostornog
plana.
(5) Kolni i pješački pristup građevinama i površinama gospodarske namjene
potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za
sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 93.
(1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka
sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih
i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te
ostalih građevina javnog interesa.
(2) Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1)
ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br.1a »Korištenje i namjena
površina - prometni i telekomunikacijski sustav« u mj 1:25000.
Predškolske i školske ustanove
Članak 94.
(1) Predškolska ustanova (dječje jaslice i vrtići), osnovna škola (središnja
i područna) i srednja škola smjestiti će se na način da se ostvare
najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu.
(2) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem
pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to:
- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,
- za osnovne škole 10,5%.
(3) Lokacija za predškolsku i školsku ustanovu te srednju školu određena je
u građevinskom području naselja Kraljevica.
Sport i rekreacija
Članak 95.
(1) Građevine i područja namijenjena smještaju sportsko-rekreacijskih
sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja naselja i u površinama za
izdvojene namjene izvan naselja.
(2) Detaljniji uvjeti gradnje građevina u građevinskim područjima naselja
određeni su u članku 37. stavak (5), a u površinama za izdvojene namjene izvan
naselja u članku 76. ovog Prostornog plana.
Zdravstvo i socijalna skrb
Članak 96.
(1) Postojeće i planirane građevine za zdravstvo i socijalnu skrb
proširivati će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili
ograničenjima).
(2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 37.
stavak (6).
Članak 97.
(1) Vjerske građevine (crkve, svetišta, kapele, samostani, škole i dr.) u
pravilu se grade u građevinskim područjima naselja.
(2) Gradnja novih građevina moguća je
pod uvjetima određenim u članku 37. stavak (7).
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 98.
(1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava
kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:
- prometni sustav (kopneni, pomorski i zračni),
- energetski sustav (opskrba električnom energijom, plinoopskrba, naftovod),
- sustav vodoopskrbe i odvodnje.
(2) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na
kartografskom prikazu br.1A »Korištenje i namjena površina - prometni i
telekomunikacijski sustav« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mj.
1:25.000.
(3) Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja
prikazan je u člancima 14. i 15. ovog Prostornog plana.
Članak 98a.
(1) Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica:
- površina predviđenih za infrastrukturne koridore,
- površina predviđenih za infrastrukturne građevine.
(2) Površine za infrastrukturu određuju se prema kriterijima iz tablice br.
1 iz stavka (3) ovog članka i kartografskim prikazima br. 1.a »Korištenje i
namjena površina - prometni i telekomunikacijski sustav« i br.2 (2 i 2b)
»Infrastrukturni sustavi i mreže«, mj. 1:25.000, uvažavajući:
- vrednovanje prostora za građenje,
- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,
- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,
- mjere zaštite prirodnih vrijednosti,
- mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa i
- mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.
(3) Građenje novih građevina druge
namjene na površinama predviđenim za infrastrukturne koridore i građevine nije
dozvoljeno.
Članak 98b.
(1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i
instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.
(2) Razgraničenje površina izvan naselja za infrastrukturne građevine
provodi se određivanjem namjena, a prema kriterijima iz članka 98a. ovih
Izmjena i dopuna.
(3) Površine za infrastrukturne građevine određuju prostor za smještaj
uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se na sljedeće namjene:
1. Prometni sustav
a) morske luke
. luka otvorena za javni promet:
- županijskog značaja (Kraljevica)
- lokalnog značaja: uv. Dobra i uv. Bakarac (Bakarac), u uvali
Carevo(Kraljevica), uz rt Lipica (Kraljevica-Podbanj), u uvali Trnova
(Kraljevica - Banj), uvali Črišnjeva (Šmrika - Bobuši i Kuntija) uvali Dumboka
(Šmrika), i uvali Neriz (Šmrika-Neriz).
. luka posebne namjene:
- brodogradilište u Kraljevici,
b) zračne luke
- ostale zračne luke (helidrom)
2. Vodnogospodarski sustav
a) vodoopskrba
- vodospreme u Šmriki i Kraljevici
- vodosprema Mižolovo
b) odvodnja otpadnih voda
- uređaj za pročišćavanje i ispust
3. Elektroenergetski sustav
a) transformatorski uređaji
- trafostanica TS 110/20 kV Kraljevica
b) plinska podstanica u Kraljevici
4. Benzinske postaje; Centar za kontrolu prometa.
(4) Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti infrastrukturne građevine
vodnogospodarskog, prometnog i elektroenergetskog sustava, te zone sidrišta na
moru.»
(5) Planiran je privez u sklopu zone ugostiteljsko - turističke namjene u
uv. Scott.
5.1. PROMETNI SUSTAV
Članak 99.
(1) Prostornim planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju
osnove kopnenog (cestovnog, željezničkog, cijevnog prometa te sustava
telekomunikacija i pošta), pomorskog i zračnog sustava.
(2) Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1A
»Korištenje i namjena površina - prometni i telekomunikacijski sustav«, mj.
1:25.000.
5.1.1. Kopneni promet
5.1.1.1. Cestovni promet
Članak 100.
(1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada
Kraljevice čine:
- državne ceste,
- županijske ceste,
- lokalne ceste
- nerazvrstane ceste.
(2) Mrežu državnih cesta na području Grada Kraljevice čine:
Autoceste:
1. Trst (Pasjak)/Ljubljana - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split
(planirana),
Ostale državne ceste:
2. Čvor Križišće (novi) - čvor Šmrika (JTC) - most Krk - Omišalj (planirana
nova dionica sa spojem na čvor Križišće (planirani))
3. Čvor Šmrika - Crikvenica - N. Vinodolski - Senj (Jadranska turistička
cesta).
(3) Mrežu županijskih cesta čine:
1. Crikvenica - Tribalj - Drivenik - čvor Križišće (postojeći) - Meja -
Praputnjak - Sv. Kuzam
2. čvor Križišće (postojeći) - čvor Križišće (novi)
3. JTC - luka Kraljevica
4. Čvor Križišće (postojeći) - Bakar - Plase - Fužine
5. JTC - odvojak za Oštro - čvor most
6. Rijeka - Bakar - Bakarac - čvor Šmrika.
(4) Planirane lokalne prometnice imaju funkciju povezivanja zona naselja s
glavnim prometnicama.
Mrežu postojećih i planiranih lokalnih cesta čine:
1. lokalna cesta koja povezuje naselje NA14 (čvor Križišće-postojeći) sa
županijskom cestom (čvor Oštrovica - Meja)
2. lokalna cesta sa spojem na državnu cestu (čvor most - most Krk) do uvale
Črišnjeva
3. lokalna cesta do rta Oštro sa spojem na županijsku cestu (JTC - čvor
most)
4. lokalna cesta od čvora Križišće (postojeći) kroz Šmriku do Jadranske
turističke ceste
5. lokalna cesta kroz Šmriku uz zonu K1 do naselja NA5 sa spojem
na županijsku cestu (JTC - čvor most) (dijelom novoplanirana)
6. lokalna cesta sa spojem na JTC Kraljevica kroz naselja NA2, NA3 i NA4 u
Bakarcu do zone G4
7. novoplanirana cesta od Šmrike do uvale Marenska kroz naselja NA12 i NA13
8. novoplanirana cesta koja spaja naselje NA8 i zonu T22 sa
županijskom cestom (JTC - čvor most)
9. novoplanirana cesta od naselja NA6 sa spojem na postojeću lokalnu cestu u
zoni Medomišljina - Briljeva (zona O2)
10. lokalna cesta od spoja na državnu cestu (čvor Križišće (planirani) -
čvor Šmrika) kroz zonu Medomišljina - Briljeva do spoja na lokalnu cestu
(Šmrika - Kraljevica)
11. novoplanirana prometnica sa spojem na lokalnu cestu (čvor Križišće
(postojeći) - Šmrika - JTC) do naselja NA19
12. lokalna cesta od lokalne ceste (Križišće - JTC) kroz zonu K3 do zone GI3
13. lokalna cesta od spoja na županijsku cestu (JTC - luka Kraljevica) kroz
naselje NA5 do spoja na županijsku cestu (JTC - čvor most)
14. lokalna cesta do zone I1 sa spojem na lokalnu cestu (rt Oštro
- NA5)
15. novoplanirana cesta od zone O3 kroz naselje NA91 i
NA10 do zone R12
16. novoplanirana cesta od državne ceste (čvor Šmrika - Crikvenica - Novi
Vinodolski - Senj) do naselja NA11 i sa spojem na novoplaniranu lokalnu cestu
Mrežu postojećih lokalnih i nerazvrstanih cesta potrebno je obnoviti i
poboljšati njihove prometno-tehničke i sigurnosne elemente.
(3) Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih
elemenata ne smatra se promjenom trase.
Članak 101.
Utvrđuju se minimalni elementi za dimenzioniranje prometnih površina kako
slijedi;
(1) Minimalna širina prometnog traka
glavne i sabirne ulice i/ili javne ceste je 2,75 m.
(2) Minimalna širina prometnog traka ostale ulice je 2,50 m.
(3) Minimalna širina jednosmjerne ceste/ulice s jednim prometnim trakom je
4,50 m.
(4) Ulice moraju imati nogostup barem jednostrano. Minimalna širina
nogostupa je 1,50 m.
(5) Minimalna širina pješačko-kolnog prilaza po kome je planiran dvosmjerni
promet je 5,50 m. Minimalna širina pješačko-kolnog prilaza za jednosmjerni
promet je 4,50 m. Maksimalna duljina pješačko-kolnog prilaza je 200 m.
(6) Minimalna širina privoza je 3,00 m. Maksimalna duljina privoza je 50 m.
(7) Maksimalni uzdužni nagib pješačko-kolnih površina je 12%, iznimno na
kraćim dionicama uzdužni nagib može biti i veći ako su zadovoljene mjere
zaštite od požara.
(8) Sve slijepe ceste, ulice i pješačko-kolni prilazi dulji od 100 m moraju
na svom kraju imati okretište.
(9) Duljina prometne površine se mjeri između križanja s prometnom površinom
višeg ili istog ranga ili do njenog kraja.
Članak 102.
Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih prometnih površina širine
utvrđene člankom 101. mogu biti i manje ako položaj postojećih građevina
onemogućava izvedbu prometne površine propisane širine.
Pješačke i biciklističke staze
Članak 103.
(1) Prostornim planom predviđena je izgradnja obalne šetnice (lungo mare) od
Bakarca do Jadranova, tj. duž cijele obalne linije područja Grada Kraljevice.
(2) Točna trasa, način uređenja i opremanja šetnice odrediti će se za
područje Kraljevice i Oštrog izradom urbanističkog plana uređenja, a za
prostore izvan građevinskih područja idejnim projektom u skladu sa Uredbom.
(3) Na području Grada Kraljevice graditi će se biciklističke staze i trake:
- kao odvojene površine u koridoru državne i županijske ceste,
- kao zasebna površina unutar profila lokalnih i nerazvrstanih cesta,
- kao rekreacijske biciklističke staze minimalne širine 1,6 m.
Parkirališna i garažna mjesta
Članak 104.
Parkiranje i garažiranje vozila za stambene građevine rješava se na
građevnoj čestici te građevine.
Članak 105.
(1) Parkiranje i garažiranje vozila za višestambene građevine rješava se na
građevnoj čestice te građevine.
(2) Garažiranje vozila u pravilu se rješava unutar višestambene građevine.
(3) Iznimno, kada je nemoguće riješiti garažiranje vozila unutar
višestambene građevine dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza.
Članak 106.
(1) Parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene
(poslovne i proizvodne), ugostiteljsko-turističke namjene i
sportsko-rekreacijske namjene rješava se na građevnoj čestice te namjene.
(2) Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u
izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati 100% površine
građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni
teren.
(3) Iznimno od stavka (1) ovog članka, ukoliko nije moguće osigurati prostor
za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu
uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo
istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.
Članak 107.
(1) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni
prostora u građevinama određuje se prema slijedećoj tablici:
(2) Pri određivanju parkirališnih
potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se
predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se
koriste u različito vrijeme.
(3) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik
prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim
povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to
omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i
prolazima za pješake i invalide.
(4) Postojeće garaže i garažno - parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti
u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.
(5) Planom užeg područja se za interpolaciju novih te za rekonstrukciju i
prenamjenu postojećih građevina u centralnoj zoni naselja propisani broj
parkirnih mjesta može planirati na izdvojenom parkiralištu ili garaži, odnosno
na javnoj površini, u kom slučaju se ne primjenjuju odredbe iz članka 104.
stavaka (1), članka 105. stavaka (1) i članka 106. stavaka (1) te članka 107.
stavaka (1) i (2).
Članak 108.
(1) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje
5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto
na parkiralištima s manje od 20 mjesta.
(2) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili
više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema
važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u
kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu: »izdvojeno parkiralište ili
garaža«.
(3) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište s pristupom preko
zemljišta ili s kolnim pristupom s druge javne prometne površine u blizini
lokacije osnovne građevine.
(4) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže
određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu
za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse. (U
prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 metara,
prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobe, a 12 x
4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste te priključenje na javnu površinu
za autobuse).
(5) Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos
između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i
iznosi najviše:
- za uređenje u jednoj razini: 0,8
- za uređenje u dvije ili više razine: 0,6.
(6) Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena
površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%.
(7) Svjetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 metra, a za
osobna vozila 2,25 metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta
dimenzionira se prema smještaju vozila kao i prilazne rampe.
(8) Izdvojena parkirališta ili garaže koji se grade u 2 ili više razina mogu
se graditi kao galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni
prostori do visine prizemlja.
(9) Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim
normativima, s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih
javnih prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili
organizacija.
(10) Ukoliko se izdvojeno parkiralište ili garaža nalazi s druge strane
državne ceste mora se osigurati minimum pješački prijelaz u dvije razine.
(11) Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti max. 15% nagiba, a nagib se
mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i
ograničenjima brzina.
5.1.1.2. Željeznički promet
Članak 109.
Trasa nove željezničke pruge velikih učinkovitosti (Trst- Kopar) - Lupoglav
- Rijeka - Josipdol (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik na području Grada
Kraljevice utvrditi će se izradom Prostornog plana područja posebnih obilježja
priobalne dionice autoceste i željezničke pruge (PPPPO 1).
5.1.1.3. Cijevni promet
Članak 110.
(1) Područjem Grada Kraljevice prolazi međunarodni naftovod Omišalj-Sisak.
(2) Širina zaštitnog koridora unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti
provoditi drugi zahvati u prostoru iznosi 40 metara.
(3) Područjem Grada Kraljevice prolazi alternativna trasa magistralnog
plinovoda za međunarodni transport, kopnena trasa Omišalj - Zlobin - Republika
Slovenija.
5.1.1.4. Pošta i telekomunikacije i radijske komunikacije
Članak 111.
(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su
na kartografskom prikazu br. 1a »Korištenje i namjena površina - prometni i
telekomunikacijski sustav«, mj. 1:25.000.
(2) Prostornim planom određena je trasa međunarodnog optičkog kabela Rijeka
- Split - Dubrovnik te su osigurani koridori za izgradnju distributivne
kanalizacije (DTK) do svih građevina u urbanom području, turističkim naseljima
i područjima poslovne namjene. Kapaciteti DTK odrediti će se projektima.
(3) Rekonstrukcija postojećih pristupnih TK mreža izvoditi će se postupno,
najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a
potom prema starosti mreže.
(4) Privremeno se mogu postavljati automatske telefonske centrale.
(5) Objekti, tehnička oprema i instalacije telekomunikacija i radijskih
komunikacija i terminalna oprema namijenjeni za uporabu u Republici Hrvatskoj
moraju se projektirati, proizvoditi, graditi, održavati i upotrebljavati prema
hrvatskim normama, tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe, preuzetim normama
Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI) te pravilnicima,
odlukama i preporukama Međunarodne telekomunikacijske udruge (ITU) i Europske
konferencije poštanskih i telekomunikacijskih administracija (CEPT).
(6) Zajednički antenski sustav i instalacija za distribuciju radijskih i
televizijskih programa u stambenoj, poslovnoj ili drugoj građevini do korisnika
radijskog ili televizijskog prijamnika u toj građevini (kabelska televizija)
mora se izgrađivati u skladu s propisanim tehničkim uvjetima i normama iz
prethodnog odlomka. (Zakon o telekomunikacijama - članak 6. stavak 1.).
5.1.2. Pomorski promet
Članak 112.
Na području Grada Kraljevice planira se luka otvorena za javni promet
županijskog značaja Kraljevica, te dvije
luke otvorene za javni promet lokalnog značaja: Bakarac i
Črišnjeva. Luka Kraljevica se sastoji od četiri bazena: uvala Kraljevica, uvala
Carevo, rt Lipica i uvala Trnova. Luka otvorena za javni promet lokalnog
značaja Bakarac se sastoji od dva bazena: uvala Bakarac i rt Dobra. Luka
otvorena za javni promet lokalnog značaja Črišnjeva se sastoji od tri bazena:
uvala Črišnjeva, uvala Dumboka i uvala Rasatica. Luka posebne namjene je luka
brodogradilišta u Kraljevici.
(2) Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja Kraljevica
planirane su slijedeće djelatnosti po bazenima:
1. Uvala Kraljevica: ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, privez i odvez brodica
domicilnog stanovništva (komunalni privez, NA 5 i NA 6), privez i odvez
ribarskih brodica te iskrcaj ribe, privez i odvez turističkih brodica te
servisiranje plovila. Zadržava se postojeći kapacitet luke;
2. Uvala Carevo: ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, privez i odvez brodica
domicilnog stanovništva (komunalni privez, NA 5 i NA 6), privez i odvez
ribarskih brodica, privez i odvez turističkih i nautičkih brodica (nautički
privez) te servisiranje plovila. Kapacitet luke je do 400 vezova;
3. Rt Lipica: privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni
privez, NA 7 i NA 8), privez i odvez turističkih i nautičkih brodica (nautički
privez) s mogućnošću izvlačenja i popravaka brodica tj. servisiranja plovila.
Kapacitet luke je do 200 vezova;
4. Uvala Trnova: privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni
privez, NA 7), privez i odvez turističkih i nautičkih brodica (nautički privez)
s mogućnošću izvlačenja i popravka baraka tj. servisiranja plovila. Kapacitet
luke je do 100 vezova.
(3) Unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Bakarac planirane
su slijedeće djelatnosti po bazenima:
1. Uvala Bakarac: ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, privez i odvez brodica
domicilnog stanovništva (komunalni privez, Na 1, NA 2, NA 3 i NA 4) privez i
odvez ribarskih brodova, privez i odvez turističkih i nautičkih brodica
(nautički privez) te servisiranje plovila. Kapacitet luke iznosi do 200 vezova;
2. Uvala Dobra: privez i odvez brodica, privez i odvez turističkih i nautičkih
brodica (nautički privez), spuštanje i dizanje brodica, zimski suhi deponij kao
dvonamjensko korištenje parkirališta planiranog za potrebe luke na kopnenom
dijelu, servisiranje plovila. Kapacitet luke iznosi do 50 vezova.
(4) Unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Črišnjeva
planirane su slijedeće djelatnosti po bazenima:
1. Uvala Črišnjeva: pričuvna trajektna luka, privez i odvez brodica
domicilnog stanovništva (komunalni privez, Na 9, NA 10, NA 14 i NA 19) privez i
odvez turističkih i nautičkih brodica (nautički privez) uslužni sadržaji,
sadržaji vezani uz servis i opremu plovila, izletnički sadržaji. Kapacitet luke
je do 200 vezova;
2. Uvala Dumboka: privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni
privez, NA 7), privez i odvez turističkih i nautičkih brodica (nautički privez)
s mogućnošću izvlačenja i popravka baraka tj. servisiranja plovila. Kapacitet
luke je do 100 vezova;
3. Uvala Rasatica: ukrcaj i iskrcaj putnika i roba, privez i odvez brodica
domicilnog stanovništva (komunalni privez, NA 13, NA 14, NA 15, NA 16, NA 17 i
NA 18), privez i odvez turističkih i nautičkih brodica (nautički privez) te
servisiranje plovila. Kapacitet luke je do 200 vezova.
(5) Akvatorijem područja Grada Kraljevice prolazi unutarnji plovni put za
potrebe prometnog i gospodarskog povezivanja županijskih luka na prostoru
priobalja i otoka, te plovni put lokalnog značaja koji povezuje luke otvorene
za javni promet lokalnog značaja.
(6) Lokacije područja iz stavka (1) i (2) (3) i (4) ovog članka, kao i
unutarnji plovni put i plovni put lokalnog značaja prikazani su na
kartografskom prikazu br. 1a. »Korištenje i namjena površina - prometni i
telekomunikacijski sustav, na kartografskom prikazu br. 3a. »Uvjeti korištenja
i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25.000
i 4.»Građevinska područja«u mj 1:5000.
(7) Ovim Planom propisanim urbanističkim planovima uređenja za građevinska
područja naselja i/ili izdvojenih namjena izvan naselja
ugostiteljsko-turističke i sportsko- rekreacijske namjene, koja graniče s
obalom mora, odredit će se detaljnija namjena akvatorija.
5.1.3. Zračni promet
Članak 113.
(1) Prostorni plan određuje smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) na
lokaciji Selce- Lazine, u blizini naselja Kraljevice (kartografski prikaz br.
1a »Korištenje i namjena površina - prometni i telekomunikacijski sustav«, mj.
1:25.000).
(2) Veličina prostora helidroma je najmanje 30 x 30 metara, a prateći
sadržaji smještaju se sukladno mogućnostima terena.
5.2. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE
5.2.1. Korištenje voda
Članak 114.
(1) Prostornim planom, na kartografskom prikazu br. 2a »Infrastrukturni
sustavi i mreže - sustav vodoopskrbe i odvodnje«, mj. 1:25.000, utvrđen je
sustav vodoopskrbe na području Grada Kraljevice kojim su obuhvaćene:
- postojeće vodospreme u Kraljevici i Šmriki i planirana vodosprema
»Mižolovo« te prekidna komora »Vršine«;
- mreža cjevovoda koja je usmjeravajućeg značenja, te su dozvoljene
odgovarajuće prilagodbe kojima se ne odstupa od koncepcije rješenja,
(2) Cjevovod kojim bi se napajala vodosprema Mižolovo priključio bi se na
tlačni vod koji sada spaja vodospremu/ crpnu postaju »Kraljevica« i vodospremu
»Šmrika
(3) Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području Grada
Kraljevice treba biti u skladu s Vodoopskrbnim planom županije.
Uvjeti utvrđivanja koridora za vodoopskrbne cjevovode
Članak 115.
(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu
minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od
mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora.
(2) U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće
je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali
uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim
kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim
projektom.
(3) Vertikalni razmak s ostalim instalacijama izvodi se minimalno 50 cm.
Prijelaz cesta izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne
toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina
zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad
tjemena cijevi.
5.2.2. Sustav odvodnje
Članak 116.
(1) Sustav odvodnje područja Grada Kraljevice prikazan je na kartografskom
prikazu br. 2A »Infrastrukturni sustavi i mreže - sustav vodoopskrbe i
odvodnje«, mj. 1:25.000.
(2) Prostornim planom određuju se u I. fazi pet zasebnih podsustava javne
odvodnje otpadnih voda (model razdjelne kanalizacije) te njima pripadajuće
građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje i ispusti)
za naselja Bakarac, Kraljevicu, Šmriku, Križišće i zonu
ugostiteljsko-turističke namjene T11 i/ili T21A uz uvalu Marenska
i T13 - Šmrika.
(3) U II. fazi određuje se spajanje pet zasebnih sustava u jedan tako da se
sve vode dovedu u sustav naselja Kraljevica na zajednički uređaj za
pročišćavanje s podmorskim ispustom u more (županijskog značaja).
(4) Za područje naselja u ZOP-u Šmrika (NA 10, NA 11 te R12) planirana je
cjevovodna mreža za odvodnju otpadnih voda koja vodi do obalnih kolektora u
uvali Črišnjeva, a zatim na uređaj za pročišćavanje u Kraljevici.
Drugi sklop naselja Šmrika (NA 12) i zona ugostiteljsko- turističke namjene
T11 i/ili T21A i T13 planira se povezati na
sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u uv. Marenska.
Ispuštanje pročišćenih voda vršiti će se u podmorje putem ispusta.
(5) Iznimno, u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja u ZOP-u
do izgradnje priključka na zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda odnosno
izgradnje zatvorenog sustava kanalizacije s pročišćivačem moguće je odvodnju
otpadnih voda riješiti na način da se stambene, stambeno - poslovne, i poslovno
- stambene građevine spoje na individualne uređaje do veličine 10 ES na način
prihvatljiv s aspekta zaštite okoliša.
(6) Sustav vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je graditi
istovremeno.
(7) Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih
voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od
poplava , zaštitu od erozija i bujica te melioracijsku odvodnju provodi se
neposrednim provođenjem plana.
Članak 117.
(1) Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda vršit će se po fazama,
i to:
I. faza: mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s podmorskim ispustom na
dovoljnoj dubini;
II. faza: kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i
izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje;
III. faza: viši stupanj pročišćavanja izgraditi će se kada na to ukažu
rezultati sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i
kakvoće mora.
(2) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s
odredbama Zakona o vodama (NN 153/09), točkom D-VII Državnog plana za zaštitu
voda (NN 8/99), Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama (NN 94/08) i drugih odluka.
(3) Za ostale uređaje za pročišćavanje otpadnih voda primjenjuje se
istovjetan kriterij, sukladno odredbama zaštite i korištenja prostora.
(4) Potrebno je prikupljati komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog
pročišćavanja vode i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.
Uređenje vodotoka
Članak 117a.
(1) Uređenje vodotoka podrazumjeva građenje i održavanje regulacijskih i
zaštitnih vodnih građevina i vodnih građevina za melioracijsku odvodnju,
održavanje vodotoka i vodnog dobra i drugih radova kojima se omogućuje
kontrolirani i neškodljivi protok voda i njihovo namjensko korištenje. Na
području obuhvata Plana nalaze se slijedeći vodotoci; Bakarački rov koji je
djelomično uređen, Dubračina u gornjem izvorišnom dijelu koji je u prirodnom
koritu i pritoci Bakaračkog rova: Dragisina koja nije uređivana i uređivan
pritok Turinovo te nekoliko manjih neimenovanih pritoka.
(2) Dozvoljeni radovi na održavanju vodotoka, vodnog dobra i vodnih
građevina su oblaganje korita i obala kamenom, cementnim pločama, žičanim
pleterom i sl., čišćenje, uklapanje nanosa i djelomično produbljavanje dna
korita, ublažavanje zavoja bez značajnije promjene trase korita, zemljani i
slični radovi na uređenju i održavanju obala, zemljani radovi u inundacijskom
pojasu, krčenje i košnja raslinja, obnavljanje, održavanje propusta i prijelaza
do raspona od 5 m, popravci, pojačanja i obnavljanja nasipa, košnja i radovi na
vegetativnoj zaštiti građevina, zamjene oštećenih dijelova građevina.
(3) Očuvanje i održavanje regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih
građevina i sprečavanje pogoršanja vodnog režima treba osigurati sukladno
Zakonu o vodama.
Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju
Članak 118.
(1) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil
samog cjevovoda.
(2) Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju
nivelete, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog
pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u
slučaju potrebe treba izvršiti izmicanje i preseljenje istih.
(3) Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija iznosi najmanje 1
m i proizlazi iz uvjeta održavanja. Razmak od drvoreda, zgrada i sličnih
građevina u skladu je s lokalnim uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u
pravilu je na način da je odvodnja ispod.
(4) Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje,
kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u
cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu
ceste).
Članak 118A.
Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na
području obuhvata plana ovisni o namjeni, investitor je dužan ishoditi
vodopravne uvjete sukladno Zakonu o vodama.
Članak 118B.
(1) U svrhu očuvanja i održavanja regulacijskih i drugih vodnih građevina
zabranjeno je u pojasu širine 6 m od zaštitne vodne građevine podizati zgrade,
ograde i druge građevine koje nisu u funkciji vodotoka. Uz neuređene vodotoke
(prirodno korito) se utvrđuje pojas širine 20 m obostrano mjereno od gornjeg
ruba korita, unutar kojeg se korištenje prostora te uređenje i građenje obavlja
prema suglasnost »Hrvatskih voda«.
(2) Nije dozvoljena gradnja na zemljištima iznad natkrivenih vodotoka, osim
gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi).
5.3. ENERGETSKI SUSTAV
5.3.1. Elektroopskrba
Članak 119.
(1) Sustav elektroopskrbe na području Grada Kraljevice prikazan je na
kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski
sustav«, mj. 1:25.000.
(2) Napajanje električnom energijom postojećih i planiranih potrošača
planira se izgradnjom trafostanice 110/20 kV Kraljevica, na području koje će se
utvrditi razvojnim planovima nadležne organizacije. Potrebna površina čestice
za izgradnju trafostanice je cca 75x 75 metara.
(3) Postojeći dalekovodi na području Grada Kraljevice su:
- DV 220 kV /TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/35 kV HE Senj),
- DV 2x110 kV (TS 400/200/110 kV Meline - TS 110/35 kV HE Vinodol) i
- DV 110 kV (podzemni kabel) zadržava se u funkciji, a izgradnjom novog
2x110 kV TS 380/220/10 kV Meline - TS 110/35 kV He Vinodol, demontirati će se
postojeći
- 1x110 kV dalekovod na toj dionici,
- 110 kV dalekovod prema Krku.
(4) Unutar zaštićenog koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je
posebnim tehničkim propisima.
Članak 120.
(1) Postojeća 20 kV mreža proširiti će se izgradnjom novih trafostanica 20 /
0,4 kV sa pripadajućom 20 kV mrežom i niskonaponskom mrežom.
(2) Trafostanice 20/0,4 kV koje se grade kao slobodnostojeće građevine na
vlastitoj građevnoj čestici trebaju biti udaljene najmanje 1,0 m od granice
susjedne građevne čestice i najmanje 2,0 m od prometne površine.
Članak 121.
(1) Niskonaponska mreža će se, kao i do sada, razvijati kao nadzemna, sa
samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima ili podzemnim
kabelima.
(2) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne
niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.
5.3.2. Opskrba plinom
Članak 122.
(1) Sustav plinoopskrbe na području Grada Kraljevice određen je na
kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski
sustav«, mj. 1:25.000.
(2) Plinoopskrbni sustav Grada Kraljevice sastavni je dio opskrbnog sustava
Županije. Priključak visokotlačnog plinovoda radnog tlaka 16 bar izvršiti će se
iz pravca Grada Bakra.
Članak 123.
(1) Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih
toplinskih potreba u kućanstvima, industriji i uslužnom sektoru, a za područje
Grada Kraljevice planirane su dvije redukcijske stanice:
- RS Kraljevica, kapaciteta 2275 m3/h, za područje Kraljevice i
Bakarca,
- RS Šmrika, kapaciteta 800 m3/h, za područje Šmrike, Križišća,
Malog i Velog Dola.
(2) Iz redukcijskih stanica predviđena je opskrba prirodnim plinom
srednjetlačnom plinskom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bar.
Uvjeti gradnje plinske mreže
Magistralni plinovod
Članak 124.
(1) Prostornim planom predviđena je alternativna trasa magistralnog
plinovoda koja je vezana uz mogućnost dobave ukapljenog prirodnog plina, a koja
kroz područje Grada Kraljevice prolazi paralelno s trasom magistralnog
naftovoda, a južno od naselja Bobuši ga i prelazi sa sjeverne strane na južnu.
(2) Prilikom održavanja koridora međunarodnog plinovoda i lokacija MRS
potrebno je pridržavati se Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za
siguran transport tehničkih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima
i plinovodima za međunarodni transport (Sl. 26/85.).
(3) Magistralni plinovod potrebno je locirati izvan naselja uz osiguranje
koridora od 60 m. Unutar koridora zabranjeno je graditi stambene građevine, a
iznimno je moguća izgradnja u užem koridoru, ako je gradnja bila predviđena
planom prije projektiranja plinovoda.
Razvodna plinska mreža
Članak 125.
(1) Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina,
potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom
pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili
otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor,
odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i
održavanja plinovoda.
(2) Razmaci od podzemnih instalacija određuju se obzirom na promjer cijevi i
važnost djelovanja.
Članak 126.
(1) Plinska distributivna mreža polaže se u trupu prometnica utvrđenih ovim
Prostornim planom, odnosno odrediti će se urbanističkim planom uređenja ili
detaljnim planom uređenja.
(2) Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno.
(3) Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti
u samostojećim ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može
biti unutar ili izvan građevine.
(4) Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup
ovlaštenim djelatnicima distributera plina.
5.3.3. Potencijalni lokalni izvori energije
Članak 127.
(1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih
izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima područja Grada
Kraljevice.
(2) Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije,
prvenstveno sunca, te prema lokalnim prilikama.
(3) Dopunski izvori energije koji ulaze u elektroenergetski sustav mogu se
graditi samo izvan građevinskih područja i propisuje se obveza izrade detaljnog
plana uređenja.
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH
CJELINA
6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
Članak 128.
(1) Područja prirodnog i kultiviranog krajobraza prikazana su na
kartografskom prikazu br. 3a. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora -
područja posebnih ograničenja u korištenju« u mjerilu 1:25.000.
(2) Prirodni krajobraz pretežito sačinjavaju šumske površine na sjevernom
dijelu područja Grada Kraljevice na dijelu Bakarca do Križišća te na obroncima
Vinodolske doline.
(3) Kultivirani krajobraz predstavlja područje Vinodolske doline sa
naseljima Mali i Veli Dol.
(4) Na području Lazine je potrebno izvršiti potpunu inventarizaciju i
valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i
ugrožene vrste i površine (fragmenti zamočvarene šikare sa stablima ugroženog i
rijetkog poplavnog poljskog jasena). Nakon provedenih istraživanja bit će
potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke
raznolikosti udoline.
(5) Dio vodotoka Dubračina s izvorom Sitnik i s kontaktnim prostorom na
području Grada Kraljevice je potrebno valorizirati i zaštititi.
Članak 129.
Uvjeti korištenja prirodnog krajobraza su:
- sačuvati izvorne karakteristike prirodnog krajobraza,
- spriječiti izgradnju na vizuelno eksponiranim dijelovima prostora,
- uvažavati strukturne značajke i očuvati izmjenu poljoprivrednih i šumskih
površina,
- racionalno koristiti i upravljati planiranim prostorom zaštićenog
krajobraza Vinodol,
- prilikom projektiranja i izvođenja planiranih prometnica - autoceste i
magistralne željezničke pruge potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri nastojati
očuvati prirodne karakteristike predjela.
Članak 130.
Uvjeti korištenja kultiviranog krajobraza su:
- uvažavati tradicijski način izgradnje stambenih i pomoćnih građevina, uz
upotrebu autohtonih materijala (kamen, kupa kanalica, drvo),
- uvažavati prirodne značajke krajobraza te prilagoditi poljoprivrednu
proizvodnju biološkim ciklusima, bez zagađivanja,
- odrediti (izradom Prostornog plana područja posebnih obilježja) optimalnu
trasu autoceste prostorom Vinodolske doline kako bi se zadržale karakteristike
kultiviranog krajobraza.
6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Članak 131.
(1) Dio prirode predložen za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode (NN
30/94 i 72/94) prikazan je na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja i
zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25.000«.
(2) Prostornim planom, radi zaštite prirodnih vrijednosti, utvrđeno je
osobito vrijedno područje, te su određene mjere njegove zaštite. To je:
n u kategoriji zaštićenog krajobraza: sjeverozapadni dio Vinodolske doline
(evidentirano).
(3) U zaštićenom krajobrazu mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju
izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena
i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.
(4) Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i
neizgrađenih površina, zamočvarenih šikara sa stablima poplavnog poljskog
jasena, šuma, livada, oranica, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i
druge zajednice te karakteristične i vrijedne vizure.
(5) Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpuni
inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke
posebno vrijedne i ugrožene vrste i površine. Nakon provedenih istraživanja bit
će potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke
raznolikosti Vinodolske doline.
(6) Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim
materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu
njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim.
6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA
Članak 132.
(1) Graditeljska baština, koja je zaštićena ili predložena za zaštitu
određena je na kartografskom prikazom br. 3 »Uvjeti korištenja i zaštita
prostora - područja posebnih uvjeta korištenja« u mjerilu 1:25.000.
(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o
zaštiti i očuvanja kulturnih dobara (NN 69/99), drugim propisima i ovim
Prostornim planom.
(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi iz članaka 133- 138.
nadležan je
Konzervatorski ured u Rijeci.
Arheološka baština
Članak 133.
(1) Arheološka kulturna dobra zahtijevaju najviši stupanj zaštite, pa se I.
stupanj zaštite stoga odnosi na potrebna dodatna istraživanja pri planiranim
zahvatima.
(2) Obzirom na arheološke nalaze na području Grada Kraljevice i u
neposrednoj okolici, nalaže se izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s
aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za sve buduće
infrastrukturne koridore, osobito cestovne pravce.
(3) Kod građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na
lokalitetima arheološke baštine, izvođač radova dužan je prekinuti radove i o
nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara; za nastavak
građevinskih radova potrebno je zatražiti novu dozvolu u skladu s uvjetima
zaštite kulturnih dobara.
(4) Tijelo za zaštitu kulturnih dobara i stručnjaci trebaju odrediti
odgovarajuće uvjete za očuvanje istraženih arheoloških lokaliteta i za
istraživanje novih.
Etnološka baština
Članak 134.
(1) Za etnozonu »Tunere« propisuje se održavanje drvenih i kamenih dijelova
tradicijskog ribolovnog sustava bez nove gradnje u njihovoj blizini, i bez
pregradnji pomoćnih kamenih građevina.
Revizija Rješenja o upisu u Registar kulturnih dobara, odnosno reviziju
granica zone zaštite utvrđuje nadležno tijelo. Za bilo kakve zahvate i
intervencije unutar zaštićenog kulturnog dobra etno zone »Tunere« i etno zone
Prezida obvezatno je ishodovanje posebnih uvjeta i prethodnog odobrenja
nadležnog tijela.
(2) Etnozona »Bakarski prezidi« uvjetuje potrebu očuvanja preostalih
suhozida na ovom području, s tim da se preporučuje revizija granica zaštićene
zone, koju utvrđuje nadležno tijelo.
(3) Za područja izvan građevinskih
područja u K.O. Kraljevica i K.O. Šmrika nije dozvoljeno rušenje suhozida
(gromača) te se propisuje njihovo održavanje radi očuvanja preostalih elemenata
primorskog ruralnog ambijenta.
(4) Za lokalitete koji su ovim Izmjenama i dopunama utvrđeni i evidentirani
na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora -
područja posebnih uvjeta korištenja« u mj 1:25000 i na kartografskom prikazu
br. 4 »Građevinska područja« u mj 1:5000. - Kalci - stari kamenom zidani zdenci
(pojila, perila), predlaže se zaštita u kategoriji etnološke baštine. To su: 1.
Kalac; 2. Banjski kalci, 3. Dražice, 4. Lokva Sitovica, 5. Pišćina, 6. Vrtača;
7. Hrustina, 8. Slivonj, 9. Drenova, 10. Dolac. Predlaže se njihova
rekonstrukcija, održavanje i turističko vrednovanje uz konzultaciju nadležne
konzervatorske službe i uz konzultaciju sa stručnom osobom za zaštitu biološke
i krajobrazne raznolikosti.
Etnoselo Sitovica
Članak 134.a.
Za područje koje je ovim Izmjenama i dopunama prikazanom u kartografskom
prikazu br. 3.
»Uvjeti korištenja i zaštite prostira - područja posebnih uvjeta
korištenja«, u mj. 1:25000 i u kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska
područja«, u mj. 1:5000 evidentirano kao etnološka baština - napušteno selo
Sitovica potrebno je izraditi arhivsko istraživanje radi preciznijeg
utvrđivanja povijesnih podataka. Preporučuje se izrada konzervatorske studije
koje će uz snimak postojećeg stanja uključiti i projekat sanacije i
rekonstrukcije. U projektu rekonstrukcije moguće je planirati slijedeće
namjene: stanovanje, turizam, ugostiteljstvo, etno-zbirka.
Zaštita naselja - gradska naselja i dijelovi naselja
Članak 135.
(1) Za užu povijesnu jezgru Kraljevice (II. stupanj zaštite) predlaže se
izrada konzervatorske dokumentacije kao podloge za Urbanistički plan uređenja
naselja Kraljevica.
(2) II. stupanj zaštite obuhvaća čuvanje povijesne planske matrice, gabarita
gradnje, karakterističnih građevnih materijala, stare građevne strukture i
ostataka povijesne urbane opreme (popločenje luke, podzid i sl.).
(3) Za sve urbanističke i građevinske zahvate unutar i na registriranim
(zaštićenim) kulturnim dobrima potrebno je ishoditi prethodne uvjete građenja
od nadležnog Konzervatorskog odjela, uključujući i urbanističke sanacije i
interpolacije u obalnom dijelu.
(4) Postojeću substandardnu gradnju u neposrednoj blizini dvorca »Frankopan«
potrebno je ukloniti.
(5) Područje iz stavka (1) ovog članka prikazano je na kartografskom prikazu
br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5000.
Članak 136.
(1) Kontaktna zona uže jezgre Kraljevice (III. stupanj zaštite) ne podliježe
strogoj zaštiti urbane i građevne strukture, ali podrazumijeva očuvanje uličnih
poteza, osnovne gabarite, dekorativne elemente i kompoziciju pročelja
povijesnih građevina, s mogućnošću interpolacija koje neće narušiti navedene
kulturno-povijesne vrijednosti.
(2) Buduća urbanizacija na širem prostoru naselja mora slijediti postojeće
ulične poteze, odnosno stvoriti raster ulica s gradnjom uz uličnu frontu.
(3) Područje iz stavka (1) ovog članka prikazano je na kartografskom prikazu
br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5000.
Članak 137.
(1) Za potez rezidencijalnih i turističkih građevina uz more na Oštrom (III.
stupanj zaštite) predlaže se istraživanje i dokumentiranje, te valorizacija i
revitalizacija pojedinih vila temeljem konzervatorskih istraživanja i
dokumentiranja.
(2) Postojeće građevine i njima pripadajuće zelene površine moraju se
čuvati, kao i prostorni odnosi među građevinama.
(3) Građevne intervencije na pojedinim građevinama moraju biti usklađene s
povijesnim oblicima, za što se predlaže izraditi konzervatorsku dokumentaciju i
odrediti konzervatorske smjernice za pojedine građevine.
Zaštita pojedinačnih povijesnih građevina i njihove neposredne okolice
Članak 138.
(1) Za pojedinačne povijesne građevine unutar uže povijesne jezgre (II.
stupanj zaštite) određuje se:
- istraživanje, dokumentiranje i zaštita građevina,
- zaštitni i drugi radovi mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje
nadležnog tijela,
- buduću namjenu i način uporabe zaštićenih građevina odredit će nadležno
tijelo, nakon pribavljenog mišljenja Poglavarstva Grada Kraljevice.
(2) Za evidentirane građevine izvan uže povijesne jezgre propisuje se
očuvanje osnovnog volumena i gabarita te kompozicije i dekorativnih elemenata
pročelja.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 139.
(1) Na području Grada Kraljevice nije planirano reciklažno dvorište ili
transfer-stanica, pa se prikupljeni otpad odlaže izvan granice obuhvata ovog
Prostornog plana, osim otpada građevinskog materijala, za koje je odlagalište
planirano na području zone poslovne namjene K3 u Šmriki (Lukićevo).
(2) Evidentirane divlje deponije na području Grada Kraljevice potrebno je
sanirati, a postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u blizini divljih
deponija (predio Medomišljina, lokacija uz cestu Križišće-Zlobin) spriječiti
daljnje nekontrolirano odlaganje otpada i sanirati tlo.
Članak 140.
(1) Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su
zakonima i propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:
- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u
tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem
ambalaže,
- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - podrazumijeva
odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta
otpada,
- zbrinjavanju ostatka otpada - podrazumijeva da se preostali otpad tretira
odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima,
- tehnološki otpad (od boja i rđe), talog acetilenske stanice, ulja
automehaničarskih radiona, gume, konfiskat- otpad iz mesnica, zbrinjavati u
skladu s odredbama Zakona o otpadu.
Članak 141.
(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:
- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,
- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,
- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,
- odlaganjem otpada na odlagališta,
- saniranjem otpadom onečišćenih površina.
(2) Proizvođač otpada te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač,
obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (Narodne novine broj
34/1995) i drugih propisa:
- Pravilnika o vrstama otpada (Narodne novine broj 27/ 1996),
- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine broj
123/1997),
- Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (Narodne novine broj
53/1996),
- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine broj
32/1998).
Članak 142.
(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad
Kraljevica, odnosno ovlaštena pravna osoba.
(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava
Županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.
(3) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za
Republiku Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske,
odnosno ovlaštene pravne osobe.
Članak 143.
(1) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je
otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i
svojstvima, te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u
svrhu ponovne obrade.
(2) Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je
prema zakonu i propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i
kao krajnju mjeru odložiti.
(3) Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne
može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične
vrijednosti emisija u okoliš.
Članak 144.
(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti
komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem
djelatnosti.
(2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i
prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada.
(3) Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju
biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje
prašine, buke i mirisa.
Članak 145.
(1) Postupanje s tehnološkim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima.
(2) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih
ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine
upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje
primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o vrstama otpada).
(3) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane
oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje
otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.
Članak 146.
(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog
materijala.
(2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u
njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.
(3) Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada
proizvođača koje je stavio u promet.
(4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava
proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na
javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.
(5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu
proizvoda koje je stavio u promet.
(6) Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama
koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje
istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije.
(7) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su
na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih
svojstava otpadne ambalaže od tih tvari.
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 147.
(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup
aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.
(2) Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji
obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i
mjere posebne zaštite.
8.1. ZAŠTITA TLA
8.1.1. Šumsko tlo
Članak 148.
Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:
- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,
- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te
drugih negativnih utjecaja na njih,
- stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih
gradskih, seoskih naselja i turističkih područja.
8.1.2. Poljoprivredno tlo
Članak 149.
(1) Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od I. do V. razreda u
nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena.
(2) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za
poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se slijedeće mjere:
- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,
- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,
- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama - vinogradarstvo,
voćarstvo, stočarstvo i slično,
- temelj trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva.
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
Članak 150.
(1) Na području Grada Kraljevice izdvojeni su prostori koji se, prema
fizičko-mehaničkim značajkama, svrstavaju u pet geotehničkih kategorija,
prikazanih na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite
prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25.000.
(2) I. geotehnička kategorija obuhvaća zonu golog krša (na najvećem dijelu
područja Grada). U toj zoni karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini
terena, mjestimično je pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod
dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim
vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i
vodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je u
cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleološke pojave i
šire rasjedne zone te vrlo strme padine.
(3) I.A. geotehnička kategorija je zona pokrivenog krša, koja se proteže uz
naselje Kraljevica. U toj je zoni karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena
crvenicom debljine › 2 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem
građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti. Upojnost terena je smanjena
u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije je
mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih
geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške
pojave ispod crvenice.
(4) III. geotehička kategorija je zona fliša na području jugozapadno od
Bakarca i Turinova sela. U ovoj zoni fliška stijenska masa je djelomice
pokrivena glinovitom korom raspadanja je manja od 2 m. Teren je deformabilan
pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a
nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja. Upojnost terena je
izrazito mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je
znatna. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih
geotehničkih značajki u odnosu na goli krš.
(5) III.A. geotehnička kategorija je zona fliša pokrivenog padinskim
tvorevinama na području Bakarac - Križišće - Mali i Veli Dol. U ovoj zoni
fliška stijenska masa je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice
debljim od 10 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina.
Dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva
aktivna i umirena klizišta; velika opasnost je pojava nestabilnosti prilikom zasijecanja
ili nasipavanja. Upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je
vodonepropusna, a pokrivač promjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozije je
znatna. Teren je u samo mjestimice pogodan za građenje uz prethodno provedena
detalja istraživanja.
(6) IV. geotehničku kategoriju u uvali Bakarac sačinjavaju zone naplavina.
Naplavine su mjestimične debljine preko 10 m. Teren je deformabilan pod
dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a
nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja. Upojnost i vodopropusnost
terena je dobra; razina podzemne vode je visoka. Teren je u cijelosti pogodan
za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš
kao i visoku razinu podzemne vode.
(7) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu
Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko
zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja na
temelju topografske podloge mjerila 1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i
terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće
precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su
nepogodne za građenje.
8.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak 151.
(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje
emisije onečišćujućih tvari u zrak.
(2) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:
- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem
tehnike (BAT) te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih
tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997),
- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na
okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr.
TA-LUFT standardima),
- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se
razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem
opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u
nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,
- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora
onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o graničnim
vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) i Uredbom o kritičnim
razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05),
- stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i
objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka
moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o
zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/1998) i Uredbi o graničnim vrijednostima
emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj
140/1997).
(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:
- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom
tijelu uprave i lokalne samouprave,
- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te
redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,
- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih
izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje,
cirkulaciju i regeneraciju zraka.
Članak 152.
(1) Kod gradnje i održavanja brodova potrebno je postupno ukinuti klasičnu
tehnologiju pjeskarenja suhim putem pomoću pijeska (grita) te prijeći na
tehnologiju obrade površine vodom visokotlačnim sustavom s radnim tlakovima do
2500 bara, bez dodatnih abrazivnih sredstva.
(2) Do ukidanja klasične tehnologije pjeskarenja suhim putem pomoću pijeska,
potrebno je pjeskarenje obavljati u posebnim zatvorenim halama.
(3) Potrebno je redovito odvođenje otpadnog materijala s privremenog
odlagališta otpadnog pijeska s vlastitim bajarom (nabavljen tehnološkom obnovom
- isključivo da se spriječi nagomilavanje navedenog otpadnog materijala).
8.3. ZAŠTITA VODA
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
Članak 153.
(1) Na području grada Kraljevice nema utvrđenih zona sanitarne zaštite.
Članak 154.
(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:
- mjerama zabrane i ograničenja izgradnje,
- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija
izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,
- prioritetnim saniranjem divljih odlagališta.
(2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i
površinskih voda su:
- zabraniti pranje automobila te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje
vode onečišćene deterdžentima te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na
zelene površine duž prometnica,
- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne
mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice te
štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,
- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih
voda ili u drugi prijemnik te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz
sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u
okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema
Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i
otpadnim vodama.
8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 155.
(1) Za područje Grada Kraljevice potrebno je izraditi studiju (elaborat) o
odvodnji oborinskih voda i sprovesti njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog
projekta.
(2) Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na području
pod djelovanjem bujica (Bakarac) treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama,
te županijskim planovima obrane od poplava.
(3) Sustav zaštite od poplava vodotoka Dubračine i Bakarački rov u dijelu
koji se nalazi na području Grada Kraljevice dio je cjelovitog sustava obrane od
poplava Sliva Dubračine i Sliva Bakaračkog roga. Koridor sustava linijski
obuhvaća vodotok Dubračinu i Bakarački rov, s pritocima.
(4) Širina koridora obuhvaća prirodno korito i korito uređeno nasipom s
obostranim pojasom širine 20,0 m mjereno od gornjeg ruba korita, odnosno
vanjske nožice nasipa i korito uređeno čvrstim građevinama s obostranim pojasom
širine 6,0 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine.
(5) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava zaštite od
poplava, njegove mjestimične rekonstrukcije, sanacije, popravci, redovno
održavanje korita i vodnih građevina.
(6) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje
protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.
(7) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava zaštite od poplava
planirano je utvrđivanje javnog vodnog dobra i vodnog dobra svih vodotoka.
8.4. ZAŠTITA MORA
8.4.1. Zaštita mora od zagađenja
Članak 156.
(1) Kategorizacija mora i područje ZOP-a prikazana je na kartografskom
prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta
korištenja«, mj. 1:25.000.
(2) Pojas mora u širini od 300 m od obalne crte određuje se kao osobito
vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku.
Vrijedno područje čuva se u svrhu zaštite obalnog područja mora te njegova
svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. U svrhu provođenja
zakona donesena je Uredba čiji su uvjeti i mjere za uređenje unesene odnosno
korištene prilikom izrade ovog Prostornog Plana. Osim ograničenja izgradnje u
građevinskim područjima temeljem Uredbe, a koja su određena u ovom Planu,
posebno se ovim Planom određuju mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja,
od kojih je primarna izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda, a to je
izgradnja zajedničkih i zasebnih sustava određenih ovim Planom te zabrana nove
izgradnje unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja i unutar
građevinskih područja izdvojenih namjena izvan naselja do mogućnosti
priključenja na sustave odvodnje.
(3) Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:
- izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti
izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more,
- kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja uključuje i
izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske
dispozicije,
- izrada katastra zagađivača mora,
- unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,
- nastavak ispitivanja kakvoća mora na morskim plažama radi preventive i
eventualne zaštite
- Izvan građevinskih područja određenih ovim Planom moguća je izgradnja samo
građevina infrastrukture sukladno članku 81 iz ovih Odredbi, uređenje pješačkih
staza (lungo mare) i prostora za odmor sukladno članku 103 ovih Odredbi te
uređenje prirodnih i uređenih morskih plaža sukladno Uredbi i članku 81a ovih
Odredbi.
(4) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim
djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:
- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,
- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.
(5) Izvori onečišćenja u brodogradilištu u Kraljevici i odgovarajuće mjere
zaštite su:
- neriješena odvodnja tehnoloških, sanitarnih i oborinskih voda, a rješava
se na slijedeće načine:
- izgraditi uređaj za predtretman tehnoloških otpadnih voda,
- izgraditi oborinsku kanalizaciju,
- riješiti izlijevanje otpadnih voda iz acetilenske stanice u internu
kanalizaciju,
- izgraditi odgovarajući prostor za odlaganje opasnih i štetnih tvari,
- spojiti tehnološke vode na kanalizaciju,
- izgraditi središnji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, crpne postaje i
podmorski ispust sustava javne odvodnje Kraljevice.
(6) Vrste pjeskarenja u brodogradilištu i potrebne mjere zaštite su:
a) klasična tehnologija pjeskarenja suhim putem pomoću pijeska (grita):
- redovito čišćenje i održavanje površine doka prije uranjanja u more, kako
određena količina, otpadnog materijala ne bi spiranjem otišla u more te
onečistila morsku floru i faunu,
- redovito odvođenje otpadnog materijala s privremenog odlagališta otpadnog
pijeska da se spriječi ispiranje otpadnog pijeska s okolnog terena u more,
b) tehnologija obrade površine vodom visokotlačnim sustavom s radnim
tlakovima do 2500 bara, bez dodatnih abrazivnih sredstava:
- čišćenje površine doka prije uranjanja u more,
- redovito odvoženje otpadnog materijala od čišćenja (ostaci boje i hrđe),
- obavezna primjena ekoloških boja uz zabranu primjene boje koja kao pigment
sadrži olovni minij ili cink kromat,
- preporuča se korištenje AQUABLASTA (čistača površina kod kojeg su
oslobođene krute tvari i voda direktno usisani u vakuum-filter postrojenje,
odvojeni i spremni za daljnje zbrinjavanje; spaljivanje ostataka boje i hrđe).
(7) Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i
rekreaciji obavezno je održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o
standardima kakvoće mora na morskim plažama.
8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE
Članak 157.
(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo buke jest 55 dBa
danju i 45 dB-a noću, što se odnosi i na granicu sa zonom brodogradilišta u
Kraljevici.
(2) Izvršiti snimanje buke na područjima koja su ugrožena prekomjernom
bukom.
(3) Na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o zaštiti od buke (NN
17/90) donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo
buke, ovisno o namjeni prostora.
(4) Kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke, kao prirodna prepreka, koriste
se i pojasevi zelenila.
(5) Do donošenja propisa iz članka 6. Zakona o zaštiti od buke (NN 17/90),
primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u
sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90).
Članak 158.
(1) Klasičnu tehnologiju pjeskarenja kod gradnje i održavanja brodova
potrebno je obavljati u posebnim zatvorenim halama.
(2) Potrebno je u potpunosti preći na tehnologiju obrade površine vodom
visokotlačnim sustavom s radnim tlakovima do 2500 bara, bez dodatnih abrazivnih
sredstava, jer je to povoljnija metoda zbog smanjene razine buke u odnosnu na
klasičnu tehnologiju pjeskarenja (posjeduje filtre za zaštitu od buke 80 dB/7
m).
8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE
8.6.1. Sklanjanje ljudi
Članak 158a.
(1) Za područje Grada Kraljevice se posebne mjere zaštite određuju sukladno
Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/07, 79/07 i 38/09) i sukladno Pravilniku
o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86). Za prostor u
obuhvatu plana se planira provedba slijedećih mjera zaštite:
- mjere posebne zaštite od prirodnih opasnosti koje uključuju:
- mjere zaštite od potresa,
- mjere zaštite od štetnog djelovanja voda prema članku 161. odredbi,
- mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih koji pripadaju u
kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, toplinski val, olujno ili
orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica)
i
- mjere posebne zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti koje uključuju:
- mjere zaštite od požara,
- mjere zaštite u gospodarskim objektima,
- mjere zaštite u prometu pri prijevozu opasnih tvari,
- mjere od epidemiološke i sanitarne opasnosti.
(2) Provedbeni planovi; urbanistički i detaljni planovi uređenja čija je
izrada propisana ovim planom trebaju biti usklađeni s Procjenom ugroženosti
stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih
nesreća Grada Kraljevice i s Planom zaštite i spašavanja Grada Kraljevice.
Doneseni provedbeni planovi se s navedenim dokumentima usklađuju prilikom prve
izmjene i dopune. U planovima trebaju biti sadržane sve mjere zaštite određene
Procjenom ugroženosti Grada Kraljevice i Planom zaštite i spašavanje Grada
Kraljevice gdje su mjere zaštite razrađene do nivoa provedbenih zadaća
investitora u tekstualnom i kartografskom djelu planova.
(3) Pri izradi urbanističkih i detaljnih planova uređenja je potrebno u
skladu s uvjetima određenim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN
29/83, 36/85, 42/86) i u skladu s Procjenom ugroženosti koja je definirala
karakteristike obuhvaćenog područja planirati posebno slijedeće elemente:
- izgrađenost zemljišta,
- međusobni razmak građevina,
- mjesta okupljanja - neizgrađene prostore za evakuaciju i propisane
minimalne udaljenosti od građevina,
- nesmetan prolaz interventnih vozila i udaljenost građevina od javnih
površina,
- površine za odlaganje materijala od urušavanja,
- mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće u gospodarstvu i najugroženije
zone u prometu opasnim tvarima,
- opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa i nesreća,
- mjere za učinkovito provođenje civilne zaštite te mjere zaštite od
epidemije i epizotija,
- posebne mjere za građevine veće površine, građevine s većim brojem
korisnika i/ili sa specifičnim sadržajem, koje mogu biti izvor potencijalne
ugroze; kao što je obveza vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o
postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN broj 47/06),
- definirati lokacije za sustav javnog uzbunjivanja ljudi.
(4) Na području Grada Kraljevice mogući izvori tehničko -tehnoloških nesreća
su:
- koridor magistralnog naftovoda za međunarodni transport: Omišalj-Sisak,
- koridor alternativne trase planiranog magistralnog plinovoda za
međunarodni transport, kopnena trasa Omišalj - Zlobin - Republika Slovenija,
- brodogradilište, gospodarski sadržaji u naseljima i izdvojenim zonama,
benzinske crpke i slično. U zonama ugroza uz takve objekte posebnu pažnju treba
obratiti osiguravanju uvjeta za uzbunjivanje, evakuaciju ljudi, te takve zone
treba izbjegavati kao moguće zone okupljanja i zbrinjavanja ljudi.
Članak 159.
(1) Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu
Primorsko-goranske županije, na području Grada Kraljevice nije utvrđena obvezna
izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za
Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti
građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema
posebnim planovima.
(2) Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem
stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih
građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje
Planom zaštite i spašavanje Grada Kraljevice, odnosno posebnim planovima
sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene
pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
(3) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za
Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja,
projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom
funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za
osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.
(4) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio
kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja
ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije
osigurano na drugi način.
(5) Pri projektiranju građevina javne namjene u kojima se okuplja veći broj
ljudi potrebno je predvidjeti slobodan neizgrađen prostor namijenjen njihovo za
okupljanje i evakuaciju.
8.6.2. Zaštita od potresa
Članak 160.
(1) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem i građenjem
građevina, kao i rekonstrukcijom postojećih građevina. Protivpotresno
projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o
prostornom uređenju i gradnji i postojećim tehničkim propisima.
(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se
nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu
1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske.
Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno
projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim
kartama, zakonima i propisima, a za značajnije javne i druge građevine vrše se
dodatna istraživanja radi točnijeg određivana seizmičkih parametara.
(3) Uvjeti uređenja prostora za građevnu parcelu trebaju sadržavati stupanj
seizmičnosti područja. Prilikom izdavanja dozvola za rekonstrukcije građevina
koje nisu projektirane u skladu s propisima za protivpotresno projektiranje i
građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje
potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem
konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.
8.6.3 Zaštita od rušenja
Članak 161.
(1) Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja
zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i
dobara.
(2) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja koje će se izraditi za
građevinska područja naselja i površine za izdvojene namjene izvan naselja
potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica.
(3) Prometnice unutar neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati
na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine
građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i
pristupa interventnim vozilima.
(4) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost
sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine
prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno
seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom
prilogu).
(5) Detaljnim planovima uređenja prostora za pojedina područja Grada Kraljevice,
a posebno za dijelove naselja (jezgre) koje nisu izgrađene po protivpotresnim
propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed
potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite i spašavanja.
8.6.4. Zaštita od požara
Članak 162.
(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju
ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim
sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema
izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama
Grada Kraljevice. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih
pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafičkom prilogu
navedene Procjene ugroženosti.
(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih,
gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim
zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz područja
zaštite od požara, te pravilima struke.
(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati
na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone
ili naselja kao cjeline.
(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja
rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok,
potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim
sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.
(5) Kod projektiranja planiranih građevina na području Grada Kraljevice,
radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara,
prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od
požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je
primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme:
- austrijsku numeričku metodu TRVB 100 ili drugu općepriznatu metodu - za
stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i
manjim radionicama,
- austrijsku numeričku metodu TRVB N138 i N139 - za poslovne i pretežito
poslovne građevine razne namjene i veličine, za specijalizirane trgovačke
prostore, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći
broj ljudi,
- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine,
razna skladišta i ostale gospodarske građevine.
(6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojećih
vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantskog razvoda i
postave nadzemnih hidranata sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje
požara (NN 8/06).
(7) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa
slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za
vatrogasna i druga interventna vozila.
(8) Nove ceste i rekonstrukcije
postojećih cesta treba projektirati za vatrogasne pristupe koji imaju širinu,
nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse propisane u skladu s
Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, i 142/03).
(9) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su
posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima
građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je
investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.
(10) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne objekte i građevine,
građevine moraju biti udaljene od susjednih najmanje 4 metra ili manje ako se
dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne
karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima
građevina i dr. Zaštita od prijenosa požara može se postići i gradnjom
zaštitnog zida vatrootpornosti najmanje 90 minuta (čija visina nadvisuje krov
štićene građevine za najmanje 50 cm ili završava dvostranom konzolom iste
vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod krovišta), koji mora biti od
negorivog materijala najmanje 1 m ispod pokrova krovišta (koji mora biti od negorivog
materijala najmanje na dužini konzole).
(11) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina te gašenja požara na
građevini i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz
određen posebnim propisom.
(12) Prilikom građenja ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se ukoliko
već ne postoji predvidjeti i gradnja vanjske hidrantske mreže za potrebe
snabdijevanja vatrogasnih postrojbi vodom.
(13) Za potrebe izgradnje objekata ili postrojenja za skladištenje ili
promet zapaljivim tekućinama ili plinovima, moraju se poštivati odredbe iz
članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95) kao i
propisa temeljenih na istomu Zakonu.
(14) Potrebno je obavezno ishoditi suglasnost PU Primorsko-goranske Rijeka,
temeljem čl. 15.st. Zakona o zaštiti od požara (NN br. 58/93), kojom se
potvrđuje da su u glavnom projektu predviđene propisane i posebnim uvjetima
građenja tražene mjere zaštite od požara.
(15) Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom
opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata,
vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se
izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost
trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara.
Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine
sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne
površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se
ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je
predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.
(16) Svaka građevina mora imati osiguran vatrogasni pristup sukladno
posebnim propisima.
(17) Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera
iz Procjene ugroženosti od požara Grada Kraljevice i važeće zakonske regulative
i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.
(18) Prilikom projektiranja i gradnje garaže, zbog nedostatka domaćih
propisa, primijeniti austrijske smjernice TRVB N106.
(19) Temeljem članka 15. Zakona o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05 i
107/07) izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine
skupine 2).
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja
Članak 163.
(1) Za područja posebnih obilježja se uređenje prostora planira sukladno
slijedećim prostornim planovima područja posebnih obilježja:
n PPPPO 1 - priobalna dionica autoceste i željezničke pruge,
n PPPPO 2 - zaštićeno područje Vinodol,
n PPPPO 3 - Bakarski zaljev.
(2) Granice obuhvata planova iz stavka (1) ovog članka na području Grada
Kraljevice prikazane su na kartografskom prikazu br. 3b »Uvjeti korištenja i
zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj.
1:25.000.
9.1.2. Urbanistički planovi uređenja
Članak 164.
(1) Uređenje prostora se za određena područja planira sukladno slijedećim urbanističkim
planovima uređenja:
- građevinska područja naselja:
n UPU 1 Kraljevica - središte obuhvaća: NA 5, NA 6 i NA 7 zajedno s
građevinskim područjem za namjenu groblje izvan naselja G2, građevinskim
područjem ugostiteljsko- turističke namjene T1 - rt Nirvana, lukom otvorenom za
javni promet županijskog značaja Kraljevica i uređenom plažom UPL3;
n UPU 2 Kraljevica - Podbanj obuhvaća: NA 8 zajedno s lukom otvorenom za
javni promet lokalnog značaja rt Lipica, uređenom plažom UPL7 i
prirodnom plažom PPL1;
n UPU 3 Neriz obuhvaća: NA 13 zajedno s lukom otvorenom za javni promet
lokalnog značaja u uvali Rasatica;
n UPU 9 Bakarac obuhvaća: NA 1 i NA2 zajedno s građevinskim područjem za
ugostiteljsko-turističku namjenu izvan naselja T24 i T34,
uređenim plažama UPL1 i UPL2 i lukom otvorenom za javni
promet lokalnog značaja Bakarac;
n UPU 10 Turinovo selo obuhvaća: NA 3;
n UPU 11 Grmani obuhvaća: NA 12;
n UPU 13 Bobuši obuhvaća: NA 10 i NA 91;
n UPU 14 Kuntija obuhvaća: NA 11.
- zone ugostiteljsko-turističke namjene:
n UPU 4 turistička zona Oštro obuhvaća: T21 i T31
zajedno s uređenom plažom UPL4;
n UPU 5 turistička zona Javorišće - Podbanj obuhvaća: T22;
n UPU 6 turistička zona uvala Scott obuhvaća: T13A i/ili T23
i T23A zajedno s uređenom plažom UPL5 i prirodnim plažama
PPL2 i PPL4 te lukom otvorenom za javni promet lokalnog
značaja u uvali Trnova IS2 i privezištem P u uvali Scott;
n UPU 7 turistička zona uvala Marenska obuhvaća: T11 i/ili T21A zajedno s
uređenom plažom UPL6;
n UPU 9 Bakarac: obuhvaća: T24 i T34 zajedno s
građevinskim područjima naselja NA 1 i NA 2, uređenim plažama UPL1 i
UPL2 i lukama otvorenim za javni promet lokalnog značaja u uvalama
Dobra i Bakarac;
n UPU 16 turistička zona Šmrika obuhvaća: T13.
- zone sportsko-rekreacijske namjene:
n UPU 8 sportsko-rekreacijska zona Brda obuhvaća: R12;
n UPU 20 sportsko-rekreacijska zona Sansovo obuhvaća: R11 zajedno s uređenom
plažom UPL8.
- zone ostale namjene:
n UPU 12 zona ostale namjene Medomišljina - Briljeva obuhvaća: O2;
n UPU 19 zona ostale namjene Bobuši - Furlanovo obuhvaća: O3.
- zonu proizvodne namjene:
n UPU 17 brodogradilište Kraljevica obuhvaća: I1 zajedno s
akvatorijem luke posebne namjene LB.
- zonu infrastrukturne namjene:
n UPU 18 uvala Dumboka obuhvaća: IS3 zajedno s lukom otvorenom za
javni promet lokalnog značaja u uvali Dumboka.
(2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog
članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3b »Uvjeti korištenja i
zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mj.
1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska područja« u mj. 1:5000.
Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka
ucrtane su na kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska područja« u mj. 1:5000.
(3) Obuhvat urbanističkih planova uređenja koji se planiraju donijeti
temeljem zakonske obveze određuje se Odlukom o izradi istog.
9.1.3. Detaljni planovi uređenja
Članak 165.
(1) Uređenje prostora se za određena područja planira sukladno slijedećim
detaljnim planovima uređenja:
1. dio građevinskog područja naselja:
n DPU 1 Šmrika: za središnji dio naselja NA9 u čijem sklopu je i građevna
čestica za planiranu građevinu gospodarske namjene.
2. zone gospodarske namjene:
n DPU 2 - Poslovna zona K1 »Žlibina«
n DPU 3 - zone gospodarske namjene Kraljevica K2 Medomišljina - Briljeva
n DPU 5 - Šmrika: K3,
3. zone sportsko-rekreacijske namjene:
n DPU 7 - Veli dol: R13.
4. ostala namjena:
n DPU 4 - zone ostale namjene Kraljevica O1 Medomišljina -
Briljeva
5. lučka područja:
n DPU 6 - Šmrika (uvala »Črišnjeva«): zona luke otvorene za javni promet
lokalnog značaja zajedno sa IS3.
n DPU 8 - Područje luke Kraljevica.
(2) Granice obuhvata detaljnih planova uređenja iz stavka (1) (2) i (4)
ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3b »Uvjeti korištenja i
zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mj.
1:25.000 Granice obuhvata detaljnih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka
prikazane su i na kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska područja« u mj.
1:5000.
9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
9.2.1. Uređenje zemljišta
Članak 166.
(1) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama
gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne
iskazuje ovim Prostornim planom.
(2) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za
gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem
obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.
(3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se
temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja ugroženih i posebno
vrijednih područja na prostoru Grada Kraljevice.
Članak 167.
(1) Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj
funkciji između površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije
ili odlagališta otpada.
(2) Zemljište uz infrastrukturne namjene (prvenstveno uz planiranu priobalnu
dionicu autoceste i željezničke pruge), sukladno tehničkim i sigurnosnim
propisima, uređivati će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim
tehnikama.
9.2.2. Neposredna provedba Plana za pojedinačni zahvat od interesa za Grad
Članak 167.a.
(1) Neposrednom provedbom Plana se u naselju Kraljevica (NA 5) planira
zahvat od interesa za Grad koji uključuje izgradnju središnjeg gradskog trga
Sv. Nikole s građevinom društvene i građevinom ugostiteljske namjene.
(2) Zahvat se planira sukladno Idejnom projektu izrađenom od strane autora:
Zavoda za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (broj
ugovora 40/09- 15), odnosno prema Idejnom rješenju istog autora, koje je
odabrano na javnom, državnom, otvorenom, projektnom, u jednom stupnju i
anonimnom natječaju za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja središnjeg
gradskog trga Sv. Nikole, a prema slijedećim uvjetima:
*tablica se nalazi na
kraju dokumenta*
9.2.3. Ostale mjere razvoja
Članak 168.
Ovim Prostornim planom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu
primijeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su:
- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje
zemljišta planiranoj namjeni;
- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti,
kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu
proizvodnju ili granu djelatnosti i sl., oslobađanje investitora od plaćanja
komunalnog doprinosa i sl.
Članak 169.
(1) Provedba i razrada postavki i mjera ovog Prostornog plana provoditi će
se putem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru.
(2) Program mjera, pored zakonom određenog sadržaja, mora i:
- utvrditi nositelje pojedinih obaveza, rokove i troškove planiranih mjera;
- odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni
doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i
dr.).
(3) Program mjera treba usuglasiti s Programom mjera za unapređenje stanja u
prostoru Županije.
9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
Članak 170.
Za pojedinačne građevine na kojima se vrši rekonstrukcija, a namjena je
protivna planiranoj namjeni vrijede isti uvjeti kao za pojedinačne građevine
koje se nalaze izvan građevinskog područja.
Stranica1424—broj13 Petak,6.svibnja2011.
SLUŽBENENOVINE
Članak 171.
(1) Za građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do
stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i u skladu s dokumentima
prostornog uređenja, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim
Prostornim planom, moguća je samo rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u
opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.
(2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je člankom
81, stavkom (3).
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 172.
Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj.
1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica
odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata Prostornog plana koji se
prikazuju u mjerilu 1:5.000. Prijenosom granica obuhvata planova nižeg reda iz
mjerila 1:5000 dozvoljava se usklađenje prema točnijim granicama katastarskih
čestica sukladno novoj izmjeri.
Članak 173.
(1) Do donošenja urbanističkog plana uređenja za naselje Kraljevicu: NA 5, NA
6 i NA 7 - (UPU 1) na izgrađenom dijelu građevinskog područja dopuštena je
rekonstrukcija i adaptacija prema članku 81. stavak (3) i (4) ovih Odredbi te
zamjena svih vrsta postojećih građevina prema člancima 21.-28. ovih Odredbi, na
građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog
područja naselja površine 5 000 m2 i manjoj, izgradnja
infrastrukturnih građevina i koridora te uređenje rekreacijskih i parkovnih
površina.
(2) Do donošenja urbanističkih planova uređenja za ostala naselja u ZOP-u, u
izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja dopuštena je izgradnja
stambenih građevina te rekonstrukcija, adaptacija i zamjena postojećih
građevina prema člancima 21. - 28. ovih Odredbi na građevnoj čestici ili
prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja površine 5
000 m2 i manjoj), izgradnja infrastrukturnih građevina i koridora te
uređenje rekreacijskih i parkovnih površina. Izgradnja i rekonstrukcija
građevina se određuje sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji
na uređenom dijelu građevinskog područja naselja.
(3) Unutar postojećih, izgrađenih dijelova građevinskih područja izdvojenih
namjena izvan naselja, do donošenja ovim Planom propisanog urbanističkog plana
uređenja, dozvoljava se izgradnja infrastrukturnih građevina i koridora,
rekonstrukcija i sanacija postojećih građevina te uređenje postojećih
rekreacijskih i parkovnih površina koje upotpunjuju i obogaćuju osnovne
sadržaje neposrednom provedbom ovog Plana.
(4) Na planiranim neizgrađenim građevinskim područjima izdvojenih namjena
izvan naselja, do donošenja ovim Planom propisanog urbanističkog plana
uređenja, ne dozvoljava se izgradnja građevina niti uređenje površina.
Članak 174.
(1) Planirani sustav odvodnje otpadnih voda Grada Kraljevice je dozvoljeno
graditi u etapama koje prate dinamiku izgradnje i uređenja prostora i to na
način da se dijelovi sustava izvode, za pojedino građevinsko područje izdvojene
namjene izvan naselja, u cjelini.
(2) U sklopu dijelova sustava odvodnje otpadnih voda iz stavka (1) ovog
članka, za zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda, je do spajanja na sustav
odvodnje planiran za područje Grada Kraljevice, potrebno izgraditi manji
zajednički uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s upuštanjem pročišćenih voda
u prirodni recipijent (tlo, more, vodotok).
(3) Iznimno je, do izgradnje zajedničkog sustava, moguće prema posebnim
vodopravnim uvjetima, građevine s kapacitetom do 10 ES priključiti na
vodonepropusnu sabirnu jamu, a za građevine veće od 10 ES izgraditi pojedinačni
uređaj za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda s upuštanjem u prirodni
recipijent.
(4) Uređaj za pročišćavanje treba biti takav da efluent udovoljava
propisanim graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama
opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanih člankom 2.
Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama (NN 40/99) i članku 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama
pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama (NN 6/01) za ispuštanje u javni sustav odvodnje odnosno za
upuštanje u prirodni prijemnik.
(5) Oborinske otpadne vode s parkirnih i manipulativnih površina je potrebno
upustiti u zajednički sustav oborinske odvodnje gdje se pročišćavaju na
zajedničkom tipskom separatoru masti i ulja i pročišćene upuštaju u prirodni
recipijent.
(6) Iznimno se, do izgradnje zajedničkog sustava za zbrinjavanje
»onečišćene« oborinske vode, dozvoljava na svakoj čestici izgraditi individualni
sustav s vlastitim kolektorom i separatorom masti i ulja, gdje se pročišćene
vode upuštaju u prirodni recipijent.
(7) Dijelovi sustava odvodnje otpadnih voda iz stavka (1) ovog članka se
grade u skladu s člancima 118. i 119. odredbi, na način da je u konačnici
moguće jednostavno priključenje dijela sustava na cjeloviti sustav odvodnje
planiran za područje Grada Kraljevice.
Članak 175.
Za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela državne uprave nadležnog za
poslove prostornog uređenja mogu imati značajan utjecaj na život lokalne
zajednice može se zatražiti mišljenje nadležnog tijela Grada Kraljevice.
Članak 176.
Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom
Gradskog vijeća Grada Kraljevice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada
Kraljevice i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.
Članak 177.
Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije koji su izdani prije stupanja na
snagu ovog Prostornog plana vrijede ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim
Prostornim planom i ukoliko je podnesen zahtjev za građevnu dozvolu.
Članak 178.
Tekstualni dio (Glava I - Obrazloženje) i grafički dio (kartografski prikazi
u mj. 1:25.000 i 1:5.000), sastavni su dijelovi Prostornog plana, ali nisu
predmet objave.
Članak 179.
Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 01/03)
Odluka o donošenju Izmjena i dopune Prostornog plana uređenja Grada
Kraljevice (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 16/07) stupila
je na snagu 28. travnja 2007. godine.
Odluka o donošenju II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada
Kraljevice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 12/11) stupila
je na snagu 29. travnja 2011. godine.
