3.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine broj 76/07, 38/09), Odluke o
izradi Detaljnog plana uređenja zone poslovne namjene Selce (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 26/08, 36/08) i članka 30. Statuta Grada
Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09 i 34/09 -
ispravak), Gradsko Vijeće Grada Crikvenice, na svojoj 22. sjednici održanoj
dana 27. siječnja 2011. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
zone poslovne namjene Selce (K5)
I. UVODNE ODREDBE
Glava
I.
Donosi se Urbanistički plan uređenja zone
poslovne namjene Selce - K5 (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila
tvrtka URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom
Crikvenicom.
Glava
II.
Plan se donosi za prostor obuhvata određen
Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 25/07 i
18/08 - ispravak), odnosno za građevinsko područje gospodarske namjene -
poslovne (K5), izvan naselja.
Površina obuhvata Plana iznosi 7.982 m2.
Granice obuhvata Plana prikazane su na
kartografskim prikazima iz Glave IV. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.
Polazišta i ciljevi
Glava
III.
Planom se donose pokazatelji za izgradnju,
uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku
tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.
Plan se temelji na smjernicama i ciljevima
Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 25/07 i
18/08 - ispravak), te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru
utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene, uličnu i komunalnu mrežu te
smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.
Plan sadrži način i oblike korištenja i
uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te
druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.
Glava
IV.
Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan
uređenja zone poslovne namjene Selce - K5, sastoji se od:
I. Tekstualnog dijela Plana:
Odredbe za provođenje plana
II. Grafičkog dijela Plana koji sadrži
kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav
2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije
2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA
4.a. NAČIN I UVJETI GRADNJE - Oblici
korištenja
4.b. NAČIN I UVJETI GRADNJE - Način gradnje
III. Obveznih priloga:
III - 1. Obrazloženje prostornog plana
III - 2. Izvod iz dokumenata prostornog
uređenja šireg područja
III - 3. Stručne podloge na kojima se temelje
prostorno planska rješenja
III - 4. Popis sektorskih dokumenata i
propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana
III - 5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i
članka 94. ZPUG-a
III - 6. Izvješće o prethodnoj raspravi
raspravi
III - 7. Izvješće o javnoj raspravi
III - 8. Evidencija postupka izrade i
donošenja prostornog plana
III - 9. Sažetak za javnost
III - 10 Stručni izrađivač
III - 11 Odluka o donošenju
Elaborat Plana iz stavka 1., točaka I, II. i
III. ovoga članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom
predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice, sastavni je dio ove Odluke.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1. Uvjeti za određivanje korištenja
površina za javne i druge namjene
Članak
1.
Uvjeti za određivanje korištenja površina za
javne i druge namjene u Planu su:
- temeljna obilježja prostora i ciljevi
razvoja;
- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene
sredine;
- održivo korištenje i kvaliteta prostora i
okoliša, unapređivanje kvalitete života;
- postojeći i planirani broj korisnika zone.
1.2. Korištenje i namjena prostora
Članak
2.
Razgraničenje prostora prema namjeni i
korištenju prikazano je na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA, a određeno je za:
- gospodarsku namjenu - poslovnu - pretežito
komunalno servisnu (K3),
- zaštitnu zelenu površinu (Z),
- površinu infrastrukturnih sustava (IS).
1.2.1. Gospodarska namjena - poslovna -
pretežito komunalno servisna (K3)
Članak
3.
Površina poslovne namjene (K3) namijenjena je
smještaju manjeg proizvodnog pogona, reciklaže građevinskog otpada, skladišta,
odnosno izložbenih prostora građevnih i drugih proizvoda. Osim navedenih
sadržaja moguć je i smještaj trgovačkih, uredskih i ugostiteljskih sadržaja.
Unutar zone poslovne namjene stalno
stanovanje je isključeno, s iznimkom stambenog prostora domara veličine max. 60
m2 GBP.
1.2.2. Zaštitna zelena površina (Z)
Članak
Površina koja je Planom određena kao zaštitna
zelena površina ima zaštitnu i oblikovnu funkciju. Na površini zaštitnog
zelenila potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost površina. Za preventivnu
zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina uklanjanjem biljnog
materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja.
Na površini zaštitnog zelenila dopušteno je
po potrebi vođenje vodova infrastrukture. Vodove infrastrukture treba ukopati,
a mikrotrase odabrati tako da se prilikom izvođenja najmanje ugroze vrednije
stablašice. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini, treba saditi
vrste čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu od 50 cm. Stablašice saditi na
udaljenosti većoj od 2 m od podzemne infrastrukture, odnosno 1 m od ruba tvrde
površine.
1.2.3. Površine infrastrukturnih građevina
(IS)
Članak
5.
Površine infrastrukturnih sustava su površine
na kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge
infrastrukturne građevine, odnosno građevine i površine prometa, te građevine i
mreže telekomunikacijskog i energetskog sustava, te sustava vodoopskrbe i
odvodnje.
Dio površine infrastrukturnih sustava, koji
se nalazi unutar obuhvata Plana, je prilaz građevnoj čestici poslovne namjene,
dok se javna prometna površina (županijska cesta) nalazi neposredno izvan
granice obuhvata Plana.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak
6.
Smještaj sadržaja gospodarskih djelatnosti se
na području obuhvata Plana predviđa na površini koja je kartografskim prikazom
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA određena kao površina gospodarske namjene -
poslovne - pretežito komunalno servisne (K3).
Ovim planom definirana je jedna zona poslovne
namjene. Obuhvat zone poslovne namjene, kao i uvjeti i način gradnje, određeni
su kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Članak
7.
U zoni poslovne namjene utvrđuju se sljedeće
granične vrijednosti za izgradnju građevina:
- najmanja dopuštena površina građevne
čestice poslovne namjene iznosi 500 m2,
- najmanja dopuštena širina građevne čestice
iznosi 20 m,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice (Kig) je 0,5,
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 1,5,
- udaljenost građevine od regulacijskog
pravca iznosi najmanje 6,0 m.
Građevna čestica poslovne namjene mora imati
neposredan pristup na prometnicu i propisani broj parkirališnih mjesta te
priključak na osnovnu komunalnu infrastrukturu, u skladu s uvjetima ovog plana.
Zona K3 - poslovna - pretežito komunalno servisna
Članak
8.
Zona poslovne gradnje K3 sastoji se od jedne
ili više građevnih čestica. Unutar zone poslovne gradnje K3 moguća je gradnja
jedne ili više građevina neposrednom provedbom ovog Plana.
Ukoliko će se Planom predviđena trafostanica
izvoditi kao samostojeća (a ne kao ugradbena unutar građevine poslovne
namjene), moguće je unutar zone poslovne gradnje, osim jedne ili više građevnih
čestica poslovne namjene, formirati i građevnu česticu trafostanice, minimalnih
dimenzija 6x6 m.
Unutar zone K3 mogu se graditi građevine u
funkciji poslovne djelatnosti - manji proizvodni pogoni, reciklaža građevinskog
otpada, skladišta, izložbeni prostor građevnih i drugih proizvoda. Uz osnovnu
djelatnost moguće je razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji
osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti
(trgovački, uredski i ugostiteljski sadržaji). Pod manjim proizvodnim pogonom
podrazumijeva se postrojenje za proizvodnju:
- PVC i drvene stolarije,
- armature (armiračnica),
- betonske galanterije,
- ciglenih armiraranih gredica (fert
gredice),
- betonskih bloketa i dr.,
Unutar zone poslovne namjene stalno
stanovanje je isključeno, s iznimkom stambenog prostora domara veličine max. 60
m2 GBP.
Na površinama gospodarske namjene (poslovne)
mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i pomoćne građevine, te prostori
za manipulaciju, parkirališta, prometne građevine i uređaji, te druge građevine
prema zahtjevima tehnološkog procesa.
Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi
2 nadzemne etaže i jedna podzemna etaža. Podzemna etaža u smislu ovih odredbi
podrazumijeva osim podruma i djelomično ukopanu etažu - etažu koja je sa svih
strana ukopana u okolni teren, s time da je kota gornjeg ruba stropne
konstrukcije najviše 1,0 metar iznad najniže kote zaravnatog terena neposredno
uz građevinu, sa mogućim pješačko - kolnim pristupom maksimalne širine do 5,0
metara, kao i etažu čiji su obodni zidovi 50% u terenu, zbog lokalnih uvjeta
(nagib terena), a u istome se nalaze isključivo garaže i pomoćni prostori.
Visina građevine mora biti u skladu s
namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena
visina građevine iznosi 9,5 metara, dok ukupna visina građevine iznosi 12,5 m.
Na dijelovima građevne čestice prema
susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od
granice građevne čestice najmanje 6,0 m, s iznimkom pomoćnih građevina visine
do jedne nadzemne etaže, koje se mogu graditi i na granici građevne čestice.
Iznimno, ukoliko se trafostanica gradi na
zasebnoj građevnoj čestici (neposredno uz javnu prometnicu), njena udaljenost
od regulacijskog pravca te prema susjednim građevnim česticama, određuje se u
skladu sa zahtjevima nadležnog distributera električne energije.
Građevine gospodarske namjene treba
projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja poslovnih
građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija
građenja.
Krovište građevine može biti ravno ili koso,
odnosno u skladu s usvojenom tehnologijom građenja.
Ograde građevne čestice poslovne namjene
grade se od kamena, betona, opeke, metala ili drveta, ili kombinacijom tih
materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.
Najveća dopuštena visina ulične ograde
građevne čestice je 1,8 m.
Najveća dopuštena visina ograde građevne
čestice je 2,0 m. Ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to
potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.
Visina potpornih zidova nije ograničena.
Najmanje 20% površine građevne čestice
poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine,
travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila i sl.
Kote prilaza građevnoj čestici poslovne
namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog
terena.
Građevna čestica mora imati II. kategoriju
uređenosti građevinskog zemljišta. II. kategorija uređenosti podrazumijeva
optimalno uređeno građevinsko zemljište, što obuhvaća imovinsko-pravnu
pripremu, neposredan pristup na prometnu površinu odnosno pristupni put i
propisani broj parkirališnih mjesta te osnovnu infrastrukturu: priključak na
elektroopskrbnu i vodoopskrbnu mrežu, odvodnju (vlastiti zatvoreni
kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili pri
ključak na mjesnu
kanalizacijsku mrežu), a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih
poduzeća.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
9.
Na području obuhvata Plana nije predviđen
smještaj sadržaja društvene namjene.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
10.
Unutar obuhvata Plana nije dopuštena gradnja
zgrada namijenjenih stanovanju.
5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
Članak
11.
Planom su osigurane površine i predviđeni
osnovni pravci infrastrukturnih sustava i to za:
- prometni sustav;
- sustav pošte i telekomunikacija;
- vodnogospodarski sustav;
- energetski sustav.
Na kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE,
Način gradnje grafički su određeni uvjeti priključenja građevnih čestica na
infrastrukturnu mrežu.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
12.
Unutar obuhvata Plana nema planiranih javnih
prometnica. Sav interni promet unutar zahvata poslovne namjene točno će se
definirati u fazi provođenja Plana, kao sastavni dio akata kojima se odobrava
gradnja. Ukoliko je građevna čestica identična zoni poslovne namjene K3
identična građevnoj čestici, interna prometnica je sastavni dio te čestice.
Priključak zone poslovne namjene na prometnu
i komunalnu infrastrukturu predviđen je sa županijske ceste Selce- Bribir
Ž-5029.
Na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA
I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav, prikazan je prometni sustav
zone, koji podrazumijeva načelni prikaz internih prometnica unutar same zone te
način njihovog priključenja na sustav javnih prometnica, odnosno na postojeću
županijsku cestu.
5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine)
Članak
13.
Unutar obuhvata Plana nisu predviđene površine
javnih parkirališta, te se površine za parkiranje ili garažiranje vozila
osiguravaju isključivo unutar građevne čestice.
Normativi za utvrđivanje potrebnog broja
parkirališnih mjesta za pojedine građevine su:
- uredski sadržaji: 1 PM/30-40 m2 korisne površine (25 - 30 PM/1000 m2 korisne površine),
- trgovački sadržaji: 1 PM/30 m2 korisne površine (33 PM/1000 m2 korisne površine),
- poslovne zone: 1 PM na 3 zaposlena
djelatnika,
- ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 - 8 sjedala.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
14.
Mreža DTK vodova prikazana je na
kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
Energetski sustav, pošta i telekomunikacije. Prikazani su osnovni pravci su za
izgradnju podzeme distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK).
U zoni obuhvata ne postoji izgrađena
elektronička komunikacijska infrastruktura.
Planom se treba predvidjeti izgradnja nove
infrastrukture za elektroničke komunikacije i povezne opreme. Izgradnjom nove
elektroničke komunikacijske infrastrukture, komunikacijska mreža svojom
strukturom, kvalitetom i kapacitetom treba omogućiti pružanje različitih vrsta
usluga, od osnovne govorne usluge do širokopojasnih usluga (prijenos podataka,
brzi pristup internetu, IPTV...).
Smještaj nove koncentracije elektroničke
komunikacijske mreže (komutacija) treba biti u prostoru predviđenom za smještaj
komunikacijske opreme, kao samostojeći objekt ili u objektu osnovne namjene, sa
posebnim ulazom i neograničenim pristupom.
Na području zone očekuje se u konačnici 3-4
komunikacijska priključka. Infrastrukturu za elektroničke komunikacije treba
graditi isključivo kao kabelsku kanalizaciju duž cijelog zahvata u koju će se
po potrebi uvlačiti žični odnosno svjetlosni komunikacijski vodovi. Kabelsku
kanalizaciju treba projektirati i izvesti cijevima PEHD 1 50 mm i cijevima PVC
1 110 mm. Na mjestima križanja, na mjestima oštrih lomova trase, te mjestima
postavljanja kabelskih nastavaka i mjestima priključka objekata na
komunikacijsku mrežu treba ugraditi kabelske zdence za te namjene a koji su
namijenjeni za prihvat opreme. Trasa kabelske kanalizacije na prostoru zone
predviđa se u pravilu u nogostupu ili zelenom pojasu budućih prometnica. Cijevi
kabelske kanalizacije moraju biti prekinute u kabelskim zdencima.
Kapacitet i promjer cijevi kabelske
kanalizacije (broj i veličina cijevi), kao veličina i smještaj kabelskih
zdenaca odredit će se izvedbenim projektima. U izgrađenu kabelsku kanalizaciju
uvući će se odgovarajući komunikacijski vodovi i završiti u priključnoj točci
smještenoj u objektu ili kao samostalni ormarić, samostojeći ili na stupu.
Prigodom gradnje poslovne građevine,
investitor mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pristupnu elektroničku
komunikacijsku mrežu, primjerenu namjeni te postaviti elektroničku
komunikacijsku mrežu i pripadajuću elektroničku komunikacijsku opremu, u skladu
s glavnim i izvedbenim projektom.
Od kabelskog ormara do ugrađenog kabelskog
zdenca na granici parcele treba položiti najmanje dvije cijevi minimalnog promjera
1 40 mm što će omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu
komunikacijsku mrežu. Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni uzemljivač
građevine.
Pri projektiranju i izgradnji komunikacijske
mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u
javnu telekomunikacijsku mrežu, a za pojedine vrste materijala i izvođenje
radova po uputama koje je izdao ili prihvatio Hrvatski Telekom.
Pri paralelnom vođenju i križanju
elektroničke komunikacijske infrastrukture sa ostalim instalacijama treba
zadovoljiti propisane međusobne minimalne horizontalne i vertikalne
udaljenosti.
U zoni elektroničke komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme ne smiju se izvoditi radovi niti graditi nove
građevine koje bi mogle oštetiti ili ometati rad te infrastrukture ili opreme.
U zaštitnoj zoni i radijskom koridoru
određenih radijskih postaja ne smiju se izvoditi radovi, graditi nove
građevine, niti postavljati elektronička komunikacijska infrastruktura ili
povezana oprema, ili postrojenja koja bi svojim radom ili smještajem mogla
umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja, ili
stvarati smetnje u radiofrekvencijskom spektru.
Ispod nadzemnih i iznad podzemnih
elektroničkih komunikacijskih vodova, ili u njihovoj neposrednoj blizini, te u
zaštitnoj zoni i radijskom koridoru određenih radijskih postaja ne smiju se
saditi nasadi koji bi mogli oštetiti elektroničke komunikacijske vodove ili
umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja.
Ako je nužno zaštititi ili premjestiti
elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu u svrhu izvođenja
radova ili gradnje nove građevine, investitor radova ili građevine obvezan je,
o vlastitom trošku, osigurati zaštitu ili premještanje elektroničke
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.
Pokretne (mobilne) telekomunikacije
U cilju razvoja postojećeg infrastrukturnog
sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja,
povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i
sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, na području
obuhvata ovog plana moguća je izgradnja i postavljanje osnovnih postaja (baznih
stanica) pokretnih komunikacija smještanjem na antenske prihvate na
građevinama, uz suglasnost vlasnika građevine.
Osnovne postaje moraju se postavljati
sukladno zakonima i posebnim propisima koje uređuju njihovo postavljanje u
Republici Hrvatskoj (zaštita zdravlja i dr). Planom se dopušta postavljanje
baznih stanica više operatora na isti prihvat na građevini samo ukoliko to
dozvoljavaju tehnički i imovinsko-pravni uvjeti.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Vodnogospodarski sustav
Vodoopskrba
Članak
15.
Sustav vodoopskrbe prikazan je na
kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju vodoopskrbne
mreže.
Za kvalitetnu i sigurnu vodoopskrbu u smislu
sanitarnih i protupožarnih količina vode (1 požar u trajanju od 2 sata, q = 10
l/s) potrebno je:
- izgraditi vodospremu Selce III, kapaciteta
1300 m3,
- izgraditi vodoopskrbni cjevovod u dužini
cca 1 km s pripadajućim objektima za predmetno područje.
Vodospremu je potrebno dimenzionirati za
kapacitete dnevne potrošnje zone s kotom dna vodospreme da osigurava dovoljan
tlak za opskrbu objekata i protupožarne uvjete.
Opskrbni vod zone mora biti dimenzioniran na
osnovu hidrauličkog proračuna uz uvjet zadovoljenja sanitarnih količina,
odnosno zadovoljavanja količina definiranih kriterijima zaštite od požara.
Cjevovod mora biti spojen s nadzemnim hidrantima na razmaku od 80 m prema
Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
Način priključenja je predviđen tako da zona
ima jedan priključak na glavni vodoopskrbni vod. Spoj na glavni vod biti će
izveden izvan priključno - mjernog okna, dok će se u oknu izvršiti razdvajanje
glavnog voda na protupožarni i sanitarno-tehnološki vod za samu česticu. Za
vlasnika, odnosno korisnika čestice, uz odgovarajuće vodovodne armature i
fazonske komade, u priključno - mjernom oknu biti će omogućeno postavljanje
jednog vodomjera. Priključno - mjerno okno biti će približnih dimenzija 160 x
250cm i smješeno na javnoj površini.
Do izgradnje vodospreme Selce III i
pripadajućeg vodoopskrbnog cjevovoda, moguće je koristiti postojeći vodovodni
priključak, u skladu s uvjetima nadležnog vodovoda.
Odvodnja
Članak
16.
Za poslovnu zonu predviđena je izgradnja
razdjelnog sustava odvodnje. Sustav će sačinjavati dvije mreže: jedna koja
služi za odvodnju oborinskih voda i druga koja je namijenjena za odvodnju
otpadnih voda. Dimenzioniranje cjevovoda odvodnje otpadnih voda ovisi o
njihovim količinama. Pročišćavanje otpadnih voda provoditi će se na uređaju za
pročišćavanje otpadnih voda koji je smješten unutar granice obuhvata plana i
predstavlja interni sustav odvodnje. Pročišćene vode se upuštaju u okolni teren
putem upojnog bunara nakon tretmana na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.
Ukoliko se unutar zone stvaraju samo
komunalne (sanitarne otpadne) vode, a broj zaposlenih cijele zone ne prelazi 15
ES (ekvivalentnih stanovnika) dozvoljena je izvedba trokomorne septičke jame
kao načina prikupljanja komunalnih (sanitarnih otpadnih) voda. Ispuštanje vode
iz trokomorne septičke jame se vrši preko preljeva koji mora biti spojen na
upojni bunar.
Ukoliko se u sklopu zone uslijed tehnološkog
procesa stvaraju tehnološke otpadne vode potrebno ih je pročistiti do razine
propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama («NN« 94/08) na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.
Odvodnja oborinskih voda sa parkirališta i
internih prometnica unutar zone mora se riješiti rigolima koji će oborinsku
vodu skupljati i voditi u slivnike s taložnicom, a koji će dalje istu voditi u
cjevovod oborinske kanalizacije. Na kraju cjevovoda predviđena je površina na
kojoj se organizira pročišćavanje oborinske vode na separatoru mineralnih ulja
i ugljikovodika. Nakon što se oborinske vode pročiste ispuštaju se u okolni
teren putem upojnog bunara.
Upojni bunar se može izvesti kao jedinstvena
građevina, koja služi za prihvat pročišćene vode iz uređaja za pročišćavanje i
prihvat pročišćene oborinske vode nakon pročišćavanja na separatoru mineralnih
ulja i ugljikovodika, sa odgovarajućim filterskim slojevima.
Svi planirani odvodni cjevovodi odnosno
revizijska okna planiraju se izvesti na dubini od 1,5 do 5,5 m uz uvažavanje
potrebnih uzdužnih padova, hidraulički definiranih promjera, te eventualnom
izvedbom kaskadnih okana. Najveći razmak okana ovisi o profilu cjevovoda.
Cjelokupni kanalizacijski sustav sa svim priključcima, oknima, slivnicima i
taložnicama mora biti izveden vodonepropusno.
Oborinsku vodu s krovnih površina građevina
moguće je prihvatiti u spremnike i ponovno upotrijebiti za polijevanje zelenih
i prometnih površina unutar zone obuhvata plana ili ispustiti u okolni teren
putem upojnih bunara koji se mogu izvesti neposredno uz krovne vertikale.
Prikaz interne odvodnje unutar zone na
kartografskom prikazu 2c - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
Vodnogospodarski sustav je načelnog karaktera i pri izradi projektne
dokumentacije se može modificirati (u smislu položaja i trasa cjevovoda,
lokacije uređaja, separatora i upojnog bunara), uz zadržavanje osnovnih
postavki načina tretiranja
otpadnih voda sukladno ovim odredbama.
Korisnik zone dužan je ishoditi od nadležnih
službi posebne uvjete za građenje.
5.3.2. Energetski sustav
Elektroopskrba
Članak
17.
Kroz izradu idejnog rješenja napajanja
budućih potrošača električnom energijom, koje će sadržavati bilancu snage za
potrebe unutar obuhvata Plana i prijedlog novih elektroenergetskih objekata, potrebno
je osigurati česticu za izgradnju nove TS 20/0.4 kV, 1x630 kVA, tip montažno
betonska. Čestica nove trafostanice minimalnih je dimenzija 6x6 metara sa
nesmetanim prilazom sa javno - prometne površine.
Osim trafostanice slobodnostojećeg tipa, za
koju je potrebno osigurati navedenu česticu, trafostanicu je moguće izvesti i
kao ugradbenu, unutar buduće građevine poslovne namjene.
20 kV priključak osigurat će se kabelskim
vodom u formi »ulaz-izlaz« sa 20(35) kV Novi, a koji prolazi neposredno uz
područje obuhvata Plana.
Niskonaponska mreža koja će se graditi unutar
obuhvata Plana izvodit će se isključivo podzemnim 0,4/1 kV kabelima tipiziranim
od strane HEP-a (nadležne elektrodistribucije), iz niskonaponskog razdjelnika u
trafostanici. Priključci građevina izvodit će se također podzemnim kabelima.
Zaštitu od indirektnog dodira za sve nove
potrošače treba izvesti TT sustavom zaštite i zaštitnim uređajem diferencijalne
struje, uz obaveznu izvedbu temeljnog uzemljivača i izjednačenja potencijala.
U svim građevinama treba izvesti temeljni
uzemljivač, provesti mjere izjednačavanja potencijala te izvesti instalacije s
posebnim zaštitnim vodičem.
Razvodni samostojeći ormari (kabelski
razvodni ormari) predviđeni su uz rub parcela budućih građevina, u zahvatu
prometnice, ili na pročeljima novih objekata.
Razvodno-priključni ormari trebaju biti u
adekvatnoj zaštiti i postavljeni na mjesta gdje ne može doći do mehaničkih
oštećenja istih.
Srednjenaponske i niskonaponske kabele treba
polagati u prvom podzemnom sloju na dubini 0,80 m. Njihov položaj treba biti
usklađen s drugim vodovima komunalne infrastrukture i situativno i visinski, a
kao površine ispod kojih je moguće polagati kabele u osnovnoj razini, treba
koristiti neprometne površine prometnica odnosno razdjelne pojase zelenila.
Plinoopskrba
Članak
18.
Osnovni pravci plinovoda za potrebe potrošača
prikazane su na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije.
Realizacija plinoopskrbnog sustava područja
obuhvata Plana podrazumijeva izgradnju plinske distributivne mreže primarno
namijenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja
podržava prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina (UNP-zrak) do njegovog
dolaska.
Koncepcija plinifikacije temelji se na
Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Županije primorsko-
goranske.
Sustav plinoopskrbe čini plinovod visokog
tlaka čija je trasa utvrđena Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice (po
trasi JTC i županijskoj cesti uz obuhvat Plana), te plinska mreža do potrošača
(plinovod srednjeg tlaka) i priključak na građevinu.
Unutar obuhvata Plana ne predviđa se smještaj
redukcijskih stanica. Navedeno područje opskrbljivati će se plinom srednjega
tlaka (max. 4 bar) iz redukcijske stanice RS Crikvenica 3.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
19.
U obuhvatu Plana nisu planirane javne zelene
površine.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti
Članak
20.
U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za
zaštitu predloženih dijelova prirode.
7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih
cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
21.
Unutar područja obuhvata Plana, kao ni u
neposrednoj okolini, nema evidentiranih, niti zaštićenih dijelova
kulturno-povijesne baštine.
Građevine je potrebno arhitektonski
koncipirati na način da se uklope u ambijent, a potrebno je postići i njihovo
kolorističko uklapanje, na način da se velike površine pročelja i krovišta ne
boje žarkim neon bojama. U oblikovnom smislu potrebno je postići harmoničan
odnos novih građevina s ambijentom, uz primjenu suvremenog arhitektonskog
izričaja prilagođenog neposrednom i širem okruženju.
Ako se pri izvođenju građevinskih, ili bilo
kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe
na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti
radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
22.
Pri postupanju s otpadom potrebno je prije
svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada,
organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i
volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih
iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno
sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički
otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad.
Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN
178/04, 111/06 i 60/08 i 87/09) i propisa donesenih temeljem Zakona.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim
otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad
skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane
spremnike koji se
postavljaju organizirano na
javnoj površini, uz osiguran prilaz za komunalno vozilo.
Provođenje mjera za postupanje s neopasnim
industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom,
otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga
ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač
dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.
Postupanje s građevinskim otpadom
Postupanje s građevinskim otpadom mora se
provoditi na način da se spriječi negativan utjecaj na okoliš, a posebice kako
bi se izbjegao rizik onečišćenja zraka, voda, tla i pojava prekomjerne buke.
Prilikom obrade građevinskog otpada, odgovarajućim mjerama zaštite na
postrojenjima, potrebno je spriječiti širenje čestica na okoliš. Pretakanje
goriva za potrebe postrojenja treba obavljati na natkrivenoj i nepropusnoj
podlozi, s odvodnjom u prihvatni spremnik.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
23.
U obuhvatu Plana ne dopušta se razvoj
djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.
Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem
i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka,
smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.
U fazi provođenja plana (ishodovanja
odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja) utvrdit će se eventualna potreba
provedbe postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš ili ocjene o potrebi
procjene utjecaja zahvata na okoliš, ovisno o konkretnom namjeravanom zahvatu,
odnosno zahtjevu za gradnju, u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07)
te Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09). U tom će se
slučaju mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš utvrditi u postupku
procjene utjecaja na okoliš.
9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
Članak
24.
Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje
se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom
sustava odvodnje s ciljem priključenja postojećih potrošača vode, te propisanom
II. kategorijom uređenosti građevinskog zemljišta za svu novu izgradnju.
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje
onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja
onečišćenih voda i voda onečišćenih detergentima, brigu korisnika o zaštiti i
održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i
ispred vlastite građevne čestice.
Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u
sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon
pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni
prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene
koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih
i drugih tvari i otpadnim vodama (NN 40/99, 6/ 01 i 14/01).
9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka
Članak
25.
Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja
kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i
druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu Plana definira se obveza
održanja prve kategorije kakvoće zraka.
Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju
štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na
kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s
dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).
Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja
zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i
posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak
iz stacionarnih izvora.
9.3. Zaštita od prekomjerne buke
Članak
26.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilniku o najvišim dopuštenim
razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).
Za nove građevine primjenom mjera zaštite od
buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju
emisiju zvuka.
9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti
Članak
27.
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je
organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što
se posebno ističe određenim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom
korištenja zone.
Za područje Grada Crikvenice potrebno je
izraditi elaborat »Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih
dobara Grada Crikvenice« kojim će se propisati preventivne urbanističke mjere
zaštite, čime će se umanjiti eventualne štetne posljedice i učinci djelovanja
prirodnih i tehničko - tehnoloških čimbenika.
Površine za prikupljanje evakuiranih osoba,
kao i površine za deponiranje materijala od urušavanja definirati će se van
granica obuhvata ovog plana nakon donošenja Procjene ugroženosti stanovništva i
materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za Grad Crikvenicu.
U svrhu zaštite stanovništva od elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti sve građevine unutar obuhvata plana u sklopu kojih
se očekuje okupljanje većeg broja ljudi moraju definirati način vlastitog
sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva
(NN 47/06).
Sklanjanje ljudi
Planom višeg reda nije utvrđena obveza
izgradnje skloništa osnovne zaštite.
Sklanjanje ljudi stoga se osigurava
privremenim izmještanjem korisnika zone, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i
drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se
utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim
planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i
prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne
opasnosti.
Pri projektiranju podzemnih građevina dio
kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja
ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije
osigurano na drugi način.
9.5. Mjere zaštite od požara
Članak
28.
Potrebno je dosljedno se pridržavati prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada
Crikvenice i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja
zaštite od požara.
Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05 i 107/07). Projektiranje s
aspekta zaštite od požara gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se
po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim
normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.
Kod projektiranja građevina, prilikom
procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom
dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu
TRVB100 ili neku drugu opće priznatu metodu.
Kod projektiranja novih prometnica obavezno
je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe,
okretišta, nosivost i radiuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o
uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/94 i 142/03).
Kod određivanja međusobne udaljenosti
građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu
toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i fasadnih
zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski
građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka
visini višeg objekta, odnosno min. 6,0 m. Ukoliko se ne može postići minimalna
propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane
mjere zaštite od požara.
Prilikom gradnje vodoopskbne mreže obavezno
je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj
mreži za gašenje požara (NN br. 8/06).
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za
izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od
požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera
zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih
državnih upravnih tijela.
9.6. Mjere zaštite od potresa
Članak
29.
Zona Urbanističkog plana uređenja se nalazi
na području gdje seizmički intenzitet iznosi VIII stupnjeva po ljestvici MKS-64
na osnovi seizmičke karte Hrvatske.
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske
županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja
Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem
Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih
područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s
postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno
je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim
propisima za predmetnu seizmičku zonu. Projektiranje, građenje i rekonstrukcija
građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se
za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i
geofizička istraživanja.
Mjere koje omogućuju lokaliziranje i
ograničavanje dometa posljedica prirodnih opasnosti - potresa su:
- definirane površine za odlaganje materijala
od urušavanja - kartografski prikaz 4a-Oblici korištenja,
- definirane površine za prikupljanje
evakuiranih osoba van zona urušavanja - kartografski prikaz 4a-Oblici
korištenja.
Unutar obuhvata plana definirana je jedna
trafostanica i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kao potencijalna kritična
infrastruktura koja bi mogla biti ugrožena potresnim djelovanjima.
Unutar obuhvata plana nisu evidentirane i ne
planiraju se lokacije odlagališta otpada i divljih deponija, a planom se ne
definiraju niti mjere zaštite od epidemije i epizootije.
Unutar obuhvata plana nisu evidentirane ili
planirane građevine i djelatnosti koje u tehnološkom procesu koriste ili
prevoze opasne tvari što bi moglo prouzročiti eventualne tehničko-tehnološke
nesreće, pa se planom ne propisuju mjere posebne zaštite.
Unutar obuhvata plana nisu evidentirana
područja na kojima bi se mogla pojaviti klizišta ili poplave, pa se planom ne
propisuju mjere zaštite od klizanja tla i zaštita od poplave.
9.7. Zaštita od tehničko-tehnoloških
katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu
Članak
30.
Predviđene su sljedeće mjere koje omogućuju
učinkovitije provođenje zaštite od tehničko-tehnoloških katastrofa i većih
nesreća u gospodarstvu i prometu:
- kartografski prikaz mogućih izvora
tehničko-tehnološke nesreće,
- definirati zone dometa istjecanja opasnih
tvari u zrak, tlo i vode,
- izvršiti analizu mogućih utjecaja na
korisnike zone.
9.8. Mjere koje omogućuju učinkovitije
provođenje mjera civilne zaštite
Članak
31.
Predviđene su sljedeće mjere koje omogućuju
učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite:
- lociranje sirena za uzbunjivanje
stanovništva - kartografski prikaz,
- za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi
definirati obavezu realizacije vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno
propisima,
- definirati evakuaciju - puteve evakuacije u
izvanrednim uvjetima, puteve evakuacije ljudi (cestovne),
- odrediti lokacije za izmještanje - kampovi,
domovi, dvorane, škole, turističke građevine.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. Obveza izrade detaljnijih planova
Članak
32.
Na području obuhvata Plana ne propisuje se
izrada detaljnog plana uređenja.
Članak
33.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u
»Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/08-01/43
Ur. broj: 2107/01-01-10-70
Crikvenica, 27. siječnja 2011.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA CRIKVENICE
Predsjednik
dr. sc. Dragan Magaš, v.r.
