2.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 39/08), Odluke o
izradi Detaljnog plana uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene T18 u
Dramlju (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 29/08) i članka 30.
Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko- goranke županije« broj
26/09 i 34/09 - ispravak), Gradsko Vijeće Grada Crikvenice, na svojoj 22.
sjednici održanoj dana 27. siječnja 2011. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja zone
ugostiteljsko-turističke namjene T18 u Dramlju
Glava
I.
Donosi se Detaljni plan uređenja zone
ugostiteljsko-turističke namjene T18 u Dramlju (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka
URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom
Crikvenicom.
Glava
II.
Plan se donosi za prostor koji je Prostornim
planom uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 25/ 07 i 18/08 -
ispravak) određen kao sastavni dio građevinskog područja naselja Dramalj centar
NA 31.
Urbanističkim planom uređenja Dramalj -
centar (»Službene novine PGŽ« broj 18/08) područje obuhvata ovog Plana
detaljnije je razgraničeno i određeno kao površina najvećim dijelom namijenjena
smještaju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene - hotelima (T1), dok je
manji dio područja obuhvata namijenjen uređenju javnog parkirališta (P).
Granice obuhvata Plana prikazane su na
kartografskim prikazima iz Glave IV. stavka 1.
Polazišta i ciljevi
Glava
III.
Planom se donose pokazatelji za izgradnju,
uređenje i zaštitu prostora, a prikazani su u obliku tekstualnih i
kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.
Plan se temelji na smjernicama i ciljevima
Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 25/07 i
18/08 - ispravak) i Urbanističkog plana uređenja Dramalj - centar (»Službene
novine PGŽ« broj 18/08) te, poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u
prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene, uličnu i komunalnu
mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.
Mogućnosti gospodarskog razvoja prostora
obuhvaćenog ovim Planom vezane su uz povećanje sadržajnosti i kvalitete
turističke ponude koja je vezana uz obalni prostor.
Cilj Plana je transformacija postojeće
izgradnje, koja ni sadržajno ni oblikovno ne zadovoljava kriterije koje je Grad
Crikvenica postavio u dokumentima prostornog uređenja šireg područja, u hotelski
smještaj visoke kategorije, kao i izgradnja novih hotelskih objekata, čime će
se podići prosječna vrijednost turističkog proizvoda.
Glava
IV.
Plan, sadržan u elaboratu Detaljni plan
uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene T18 u Dramlju, sastoji se od:
I. Tekstualnog dijela Plana:
Odredbe za provođenje plana
II. Grafičkog dijela Plana, koji sadrži
kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:
0. ZATEČENA GRADNJA
1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA
2a. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav
2b. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije
2c. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav
3-4a. UVJETI GRADNJE - Plan parcelacije
3-4b. UVJETI GRADNJE - Oblici korištenja
3-4c. UVJETI GRADNJE
III. Obveznih priloga:
III - 1. Obrazloženje prostornog plana
III - 2. Izvod iz dokumenata prostornog
uređenja šireg područja
III - 3. Stručne podloge na kojima se temelje
prostorno planska rješenja
III - 4. Popis sektorskih dokumenata i
propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana
III - 5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i
članka 94. ZPUG-a
III - 6. Izvješće o prethodnoj raspravi
III - 7. Izvješće o javnoj raspravi
III - 8. Evidencija postupka izrade i
donošenja prostornog plana
III - 9. Sažetak za javnost
III - 10. Stručni izrađivač
III - 11. Nacrt Odluke o donošenju
Elaborat Plana iz stavka 1., točaka I, II. i
III. ovoga članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom
predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice, sastavni je dio ove Odluke.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
UVODNE ODREDBE
Članak
1.
Detaljni plan uređenja izrađen je u skladu s
odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07,
39/08) i Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim
prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne
novine« broj 106/98 39/04, 45/04 i 163/04) i drugim propisima.
Ovim Odredbama za provođenje ne obrađuju se
točke 3.1.1., 3.1.3., 3.1.5., 3.1.6., 3.1.7., 3.2., 5., 6. i 9.1. iz sadržaja
detaljnog plana uređenja koji je određen Pravilnikom o sadržaju, mjerilima
kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata
prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04, i 163/04), jer
građevina i cjelina iz navedenih točaka nema unutar obuhvata Plana ili su
obrađene drugim poglavljima.
Članak
2.
Svi elementi na temelju kojih će se izdavati
akti kojima se dozvoljava gradnja, a koji nisu posebno navedeni u Planu,
određuju se na temelju odredbi važećeg prostornog plana šireg područja.
Članak
3.
Uvjeti uređenja, gradnje, korištenja i
zaštite površina i građevina određeni ovim Planom predstavljaju okvir za
pribavljanje akata kojima se dozvoljava gradnja.
Članak
4.
Zahvati uređenja površina, gradnje i
rekonstrukcije građevina na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje
unutar obuhvata Plana kojima se mijenja stanje u prostoru moraju biti u skladu
s odredbama ovog Plana, prostornim planovima šireg područja te posebnim
uvjetima utvrđenim na temelju zakona i drugih propisa.
1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak
5.
Namjena površina unutar obuhvata Plana
temeljena je na namjeni površina određenoj prostornim planovima šireg područja.
Članak
6.
Uvjeti određivanja namjene površina dani su
kartografskim prikazom br. 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA i ovim Odredbama za
provođenje.
Članak
7.
Detaljnim planom uređenja planirane su
površine (građevne čestice) sljedećih namjena:
- ugostiteljsko - turistička namjena - hotel
(T1);
- površine infrastrukturnih građevina - kolne
i pješačke površine, trafostanice (IS) i javno parkiralište (P);
- zaštitna zelena površina (Z).
1.1. Ugostiteljsko-turistička namjena - hotel
(T1)
Članak
8.
Površine ugostiteljsko-turističke namjene su
površine namijenjene smještaju hotela.
Za sve površine (građevinske čestice) na području
obuhvata Plana, osim javnih površina (površina infrastrukturnih građevina i
zaštitnih zelenih površina) određena je ugostiteljsko - turistička namjena
(T1).
Na navedenim je česticama moguć smještaj
hotela visoke kategorije sa svim pratećim sadržajima.
1.2. Površine infrastrukturnih građevina -
kolne i pješačke površine, trafostanica (IS) i javno parkiralište (P)
Članak
9.
Površine infrastrukturnih građevina su
površine na kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge
infrastrukturne prometne građevine.
Površine za smještaj infrastrukturnih
građevina obuhvaćaju površine za uređenje:
- kolno-pješačkih i pješačkih površina te
javnog parkirališta,
- površinu trafostanica.
Na površinama infrastrukturnih građevina
vođeni su vodovi telekomunikacijskog sustava, sustava vodoopskrbe i odvodnje te
energetskog sustava (mreža elektroopskrbe i plinoopskrbe).
1.3. Zaštitna zelena površina (Z)
Članak
10.
Zaštitna zelena površina je manja neizgrađena
površina na sjeverozapadnom dijelu područja obuhvata Plana, koja ima zaštitnu i
oblikovnu funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama.
Na zaštitnoj zelenoj površini potrebno je
osigurati dostupnost i prohodnost. Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je
stalno održavanje uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja,
kresanjem i uklanjanjem suhog granja.
Na površini zaštitnog zelenila dopušteno je
po potrebi vođenje vodova infrastrukture. Vodove infrastrukture treba ukopati,
a mikrotrase odabrati tako da se prilikom izvođenja najmanje ugroze vrednije
stablašice. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini, treba saditi
vrste čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu od 50 cm. Stablašice saditi na
udaljenosti većoj od 2 m od podzemne infrastrukture, odnosno 1 m od ruba tvrde
površine.
2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA
Članak
11.
Uređenje, korištenje i zaštita površina i
građevina unutar obuhvata Plana provodi se prema Odredbama za provođenje Plana
i prema kartografskim prikazima 1, 2, 2a, 2b, 2c te 3-4a, 3-4b i 3-4c. Uvjeti
uređenja, gradnje, korištenja i zaštite površina i građevina određeni ovim
Planom predstavljaju okvir za pribavljanje akata kojima se dozvoljava gradnja.
Članak
12.
Posebne uvjete gradnje i uređenja prostora,
koji nisu navedeni u Planu iz područja zdravstva, zaštite od požara, zaštite na
radu, zaštite voda i drugih područja, utvrdit će nadležna tijela i pravne osobe
s javnim ovlastima u postupku pribavljanja akata kojima se dozvoljava gradnja,
u skladu sa zakonima i drugim propisima. Kako bi se izgradnja unutar obuhvata
Detaljnog plana uređenja mogla ostvariti, potrebno je izvršiti parcelaciju u
skladu s Planom.
Članak
13.
Da bi se moglo pristupiti gradnji građevina
osnovne namjene, preduvjet je izgradnja odgovarajućih komunalnih objekata i
uređaja. Minimalna razina infrastrukturne opremljenosti sadrži izgradnju
planiranih prometnih površina, izgradnju mreže javnih telekomunikacija,
izgradnju mreže vodoopskrbe i odvodnje otpadnih i oborinskih voda, te izgradnju
mreže elektroopskrbe.
Članak
14.
Kako bi se ostvarile pretpostavke za
funkcioniranje zone u novim okolnostima, i prema planiranim potrebama, potrebno
je formirati građevne čestice prema kartograf
skom prikazu br. 3-4a. UVJETI
GRADNJE - Plan parcelacije, i to:
- građevne čestice ugostiteljsko-turističke
namjene - hotel: T1-2, T1-3, T1-4,
T1-5, T1-6 i T1-7;
- građevne čestice infrastrukturne namjene:
javno parkiralište P-1,
trafostanice IS-8 i IS-13, te javne prometnice IS-9, IS-10
i IS-11;
- čestica zaštitne zelene površine (Z-12).
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
(izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)
Članak
15.
Veličina i oblik građevnih čestica određeni
su ovim Planom i prikazani u grafičkom dijelu Plana. Površine građevnih čestica
određene su temeljem dostupne geodetske podloge, a točne površine odredit će se
geodetskom izmjerom građevnih čestica.
Članak
16.
Najveća dopuštena izgrađenost građevnih
čestica namjene hotel, planskih oznaka T1-2, T1-3,
T1-6 i T1-7 iznosi 50 % (kig =0,5).
Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
za građevne čestice namjene hotel, planske oznake T1-2, T1-3,
T1-6 i T1-7 iznosi kis =3,5.
Za građevne čestice namjene hotel, planskih
oznaka T1-4 i T1-5 najveća dopuštena izgrađenost građevnih čestica je
postojeća izgrađenost, dok je najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
postojeći koeficijent iskoristivosti.
Najveći dopušteni smještajni kapacitet (broj
postelja) određen je u skladu s prostornim mogućnostima svake pojedine građevne
čestice, a naveden je u tablici Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način
korištenja i uređenja površina i planiranih građevina:
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna
brutto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)
Članak
17.
Najveća dopuštena visina građevina na
građevnim česticama namjene hotel, planskih oznaka T1-2, T1-3,
T1-6 i T1-7 iznosi 18 metara (V=18 m), dok ukupna visina iznosi
21 metar.
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža
građevine na građevnim česticama planskih oznaka T1-2, T1-3,
T1-6 i T1-7 iznosi pet nadzemnih i dvije podzemne etaže (En=5).
Najveća dopuštena visina građevina na
građevnim česticama namjene hotel, planskih oznaka T1-4 i T1-5
je postojeća visina, dok je najveći dopušteni broj nadzemnih etaža postojeći
broj etaža.
2.3. Namjena građevina
Članak
18.
Na građevnim česticama planskih oznaka: T1-2, T1-3,
T1-4, T1-5, T1-6
i T1-7 mogu se graditi
građevine ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli, prema odredbama ovog Plana,
odredbama planova šireg područja i posebnih propisa.
Na građevnima česticama
ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli mogu se graditi smještajne građevine
vrste hotel i depadansa hotela, te pratećih sadržaja. Zabranjena je gradnja
aparthotela, pansiona i guest housea.
Članak
19.
Na građevnim česticama svih namjena mogu se
graditi i uređivati infrastrukturne građevine, vodovi i uređaji, prema
potrebama konkretne namjene pojedine građevne čestice, te uređivati zelene
površine.
Članak
20.
Gradnja i uređenje građevina i prostora
stambene namjene nije dopuštena unutar obuhvata Plana.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
21.
Građevine ugostiteljsko-turističke namjene -
hoteli, na građevnim česticama planskih oznaka T1-2, T1-3,
T1-6 i T1-7, grade se unutar granica gradivog dijela građevne
čestice, koji je određen na kartografskom prikazu br. 3- 4b. UVJETI GRADNJE -
Oblici korištenja.
Članak
22.
Kartografskim prikazom br. 3-4b. UVJETI
GRADNJE- Oblici korištenja, određen je gradivi dio čestice, ovisno o
udaljenosti od obalne crte za:
A) Novu gradnju:
- gradivi dio čestice u kojem moguća gradnja
smještajnog dijela hotela s recepcijom, za dijelove građevnih čestica planskih
oznaka T1-2, T1-3, T1-6
i T1-7, u dijelu koji se nalazi
izvan pojasa udaljenosti 70 m od obalne crte;
- gradivi dio čestice u kojem je moguća
gradnja pratećih sadržaja hotela, za dijelove građevnih čestica planskih oznaka
T1-2, T1-3, T1-6
i T1-7, u dijelu koji se
nalazi unutar pojasa udaljenosti 70 m od obalne crte.
B) Rekonstrukciju:
- gradivi dio u kojem je moguća
rekonstrukcija postojećih smještajnih građevina, unutar postojećih gabarita, na
način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, za dijelove građevnih
čestica planskih oznaka T1-2,
T1-3, i T1-6.
- gradivi dio u kojem je moguća
rekonstrukcija postojeće građevine za prateće sadržaje hotela, unutar
postojećih gabarita, za dio građevne čestice planske oznake T1-3.
Članak
23.
Za građevne čestice planskih oznaka T1-4 i T1-5
nije određen gradivi dio čestice, a rekonstrukcija je moguća unutar postojećih
gabarita.
Članak
24.
Kartografskim prikazom br. 3-4c. UVJETI
GRADNJE, određen je maksimalni građevni pravac i to:
- maksimalni građevni pravac prema ulici
Milovana Muževića i prema obali, određen je za građevne čestice planskih oznaka
T1-2, T1-3, T1-6,
i T1-7, a odnosi se na
smještajni dio hotela;
- maksimalni građevni pravac kod
rekonstrukcije postojećih smještajnih zgrada određen je prema obali, za
građevne čestice planskih oznaka T1-2, T1-3 i T1-6.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak
25.
Građevine je potrebno oblikovati prema
načelima suvremenog načina građenja i uređivanja građevina tipologije hotela,
suvremenim arhitektonskim izričajem, uz primjenu suvremenih i kvalitetnih
tehnologija građenja, visoke tehnološke i estetske razine, te prema načelima
oblikovanja hotelskih građevina visoke kategorije.
Dopuštena je primjena svih kvalitetnih i
postojanih materijala.
Krovište građevine može biti ravno ili koso,
nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta
pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja.
2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak
26.
Neizgrađene površine svih građevnih čestica
potrebno je urediti kao parkovne zelene površine, u pravilu, autohtonim vrstama
parkovnog bilja. Postojeće kvalitetno šumsko bilje na građevnim česticama
potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati i inkorporirati u novo uređenje
zelenih površina na građevnim česticama. Zelene i ostale neizgrađene površine na
građevnim česticama potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane
opreme: klupama, elementima javne rasvjete, koševima za otpatke, fontanama,
skulpturama i drugim elementima.
Najmanje 30% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo.
Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta
ostvaruje se isključivo unutar građevne čestice, prema sljedećim normativima:
- 1 PM na 5 smještajnih jedinica + 1 PM za
autobus na 25 smještajnih jedinica za turističke sadržaje;
- 1 PM na 8 sjedećih mjesta za ugostiteljske
sadržaje;
- 1 PM na 30 m2 korisne površine uredskog prostora (ured, ordinacija,
agencija i sl.);
- 1 PM na 30 m2 korisne površine trgovačkog prostora.
Minimalno 70% od potrebnog broja
parkirališno-garažnih mjesta potrebno je realizirati unutar građevine (podzemna
garaža), dok se najviše 30% može realizirati na površini građevne čestice.
2.7. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje,
boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
Članak
27.
Sve građevne čestice unutar obuhvata Plana
moraju imati izravni kolni pristup na javnu prometnu površinu ili parkiralište.
Visinske kote prilaza pojedinim građevnim
česticama treba prilagoditi niveleti prilazne javne prometne površine.
Interne prometnice na građevnim česticama
moraju omogućiti kružni tok prometa unutar građevne čestice, te protupožarnu
zaštitu i evakuaciju u skladu s propisima.
Prilazi građevinama i površinama moraju biti
izvedeni u skladu s odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj
151/05, 61/07).
3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM,
ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM
Članak
28.
Mjesta i način priključenja građevina,
odnosno građevnih čestica na prometnu, uličnu, telekomunikacijsku i komunalnu
infrastrukturnu mrežu određeni su kartografskim prikazima 2a, 2b i 2c grafičkog
dijela Plana. Tehnička rješenja i trase koridora i uređaja prometne, komunalne
i telekomunikacijske infrastrukture postavljene su načelno. Konačni smještaj
dat će se idejnim rješenjima, pa se Planom omogućavaju odstupanja prema
konkretnim zahtjevima i posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba. Kriteriji i
načini provedbe Plana u smislu rješavanja imovinsko- pravnih pitanja u vezi s
komunalnom infrastrukturom i prometom odredit će se posebnom odlukom Grada
Crikvenice.
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja cestovne i ulične mreže
Članak
29.
Na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA,
TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav, prikazan
je sustav javnih prometnica te su dani karakteristični presjeci ulica (unutar i
neposredno izvan granice obuhvata plana).
Izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće cestovne
i ulične mreže unutar obuhvata Plana moguće je izvoditi u fazama, uz usporedno
osiguravanje funkcioniranja svih vrsta prometa. Rekonstrukcija postojećih i
izgradnja novih prometnih površina izvodi se prema projektnoj dokumentaciji, uz
potrebnu rekonstrukciju komunalne infrastrukturne mreže te paralelnu izradu
katastra infrastrukture.
3.1.1. Gradske i pristupne ulice (situacijski
i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkim elementima)
Članak
30.
Iako se ne nalaze unutar granice obuhvata
Plana, Gajevo Šetalište te ulica Milovana Muževića, kao i dio ulice Braće Car
zajedno sa spojem Ulice Milovana Muževića i Ulice Braće Car u nastavku,
predstavljaju prometnice s kojih je planiran priključak na prometnu i komunalnu
infrastrukturnu mrežu većine građevnih čestica unutar zone.
Kolni pristupi u garaže pojedinih planiranih
građevina ugostiteljsko-turističke namjene određuju se sa ulice Milovana
Muževića.
Dimenzioniranje kolnika je za teški promet
vozila, rubnjaci su u pravilu skošeni zbog potreba privremenog zaustavljanja
vozila i manipulacijskih prostora. Gornji sloj kolnika se izvodi od asfalta.
Minimalni poprečni nagib prometnice iznosi
2,5% u pravcu do najviše 5% u krivini.
3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj
mjesta)
Članak
31.
Parkirališne površine unutar planskog
područja razdijeljene su na:
- javne parkirališne površine,
- individualne parkirališne površine.
Javne parkirališne površine
Članak
32.
Površina (građevna čestica) javnog
parkirališta, planske oznake P-1,
određena je na sjeverozapadnom dijelu obuhvata Plana, u skladu s odredbama
plana šireg područja.
Na toj je površini planirano uređenje javnog
otvorenog parkirališta kapaciteta 77 parkirališnih mjesta.
Parkirališnu površinu potrebno je ozeleniti
najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta, te je potrebno riješiti
odvodnju. Najmanja širina parkirnog mjesta je 2,30 m.
Individualne parkirališne površine
Članak
33.
Površine za parkiranje ili garažiranje vozila
osiguravaju se unutar građevne čestice osnovne namjene - hotela.
Normativi za utvrđivanje potrebnog broja
parkirališnih mjesta određeni su točkom 2.6. Uređenje građevnih čestica.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja telekomunikacijske mreže
Članak
34.
Izgradnju nove te rekonstrukciju postojeće
infrastrukture za elektroničke komunikacije treba izvoditi isključivo
korištenjem cijevi i kabelskih zdenaca kabelske kanalizacije odgovarajućeg
kapaciteta.
Priključivanje novih građevina u na području
obuhvata Plana na javnu komunikacijsku mrežu izvodit će se isključivo podzemnim
kabelima novije tehnologije, ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije. Ujedno
će se vršiti zamjena postojećih samonosivih kabela zračne instalacijske mreže i
dotrajalih kabela, te postupno prelaziti na podzemne priključke postojećih
građevina. Kapaciteti kabelske kanalizacije kao i kapaciteti kabela za pojedina
građevine u prostoru Plana odredit će se idejnim i glavnim projektima.
Izgradnjom kabelske kanalizacije omogućit će
se vrlo elastično korištenje izgrađene komunikacijske mreže, povećanje
kapaciteta, te izgradnja mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove
tehnologije prijenosa optičkim kabelima u korisničku mrežu bez naknadnih
građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u korisničku mrežu omogućit će
izgradnju širokopojasne komunikacijske mreže sa integriranim uslugama u kojima
jedan priključak omogućava korištenje novih usluga u elektroničkim
komunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala. Radi navedenog
investitori trebaju izgraditi unutrašnju komunikacijsku instalaciju i
instalaciju za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti
izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba
položiti najmanje 2 cijevi 1 50 za manji, odnosno 3 cijevi za veći objekt. To
će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka, iako je u
prijelaznom razdoblju
moguće priključenje
postojećih građevina s manjim brojem stanova ili interpoliranih građevina
zračnim kabelima od najbliže priključne točke smještene na samo nosećem stupu.
Planira se izgradnja komunikacijske mreže
koja će, osim govorne usluge, udovoljiti modernim zahtjevima komunikacije za
prijenos informatičkih, audio i video signala, odnosno izgradnja moderne
širokopojasne mreže.
Unutar područja obuhvata Plana, izgradnju
nove te rekonstrukciju postojeće infrastrukture za elektroničke komunikacije
treba graditi isključivo korištenjem cijevi i kabelskih zdenaca kabelske
kanalizacije odgovarajućeg kapaciteta.
Kabelsku kanalizaciju treba graditi i
polagati u sklopu čestica cesta i javnih površina. Također ju je potrebno
graditi u skladu sa sintezom komunalnih instalacija te Pravilnikom o načinu i
uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane
opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili
građevine. Prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama, investitor prigodom
gradnje građevine mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke
komunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju i mora u objekt
ugraditi potpunu komunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni objekta, koja
uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju. Sva
kabliranja unutar građevine (kućna instalacija) moraju biti izvedena prema
načelima strukturnog kabliranja korištenjem instalacijskih kabela, najmanje
Cat5.
Na dionicama gdje danas postoji izgrađena
samonosiva zračna instalacijska mreža, ili podzemna mreža građena sa kabelima
položenim direktno u zemlju, neophodno je izvršiti supstituciju sa novim
kabelima xDLS tehnologije, koji moraju biti uvučeni u cijevi kabelske
kanalizacije i omogućiti korisnicima nove i kvalitetnije komunikacijske usluge.
Planirana kabelska kanalizacija gradi se u
pravilu sa cijevima tipa PEHD promjera 1 50 mm, ili PVC cijevima promjera 1 110
mm. Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima, te kod planiranih
priključnih točaka predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih
zdenaca.
Montažni zdenac mora izdržati opterećenje od
50 KN odnosno 150 KN, kao i poklopac koji se ugrađuje na ulaz u zdenac. Dubina
rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna
udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0,7 m. Na
prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m. Od zdenaca trase kabelske
kanalizacije do zdenca uz ili u građevini i dalje prema instalacijskom
komunikacijskom ormariću (u daljnjem tekstu ITO ormarić) potrebno je položiti 2
PEHD cijevi 1 50 mm. za manju odnosno 3 za veću građevinu. ITO ormarić treba
biti spojen s temeljnim uzemljivačem građevine (bakreno uže ne manje od 16 mm2).
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih
javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
elektroopskrba i javna rasvjeta)
Opskrba pitkom vodom
Članak
35.
Daljnji razvoj sustava vodoopskrbe na
području obuhvata Plana obuhvaća proširenje vodoopskrbne mreže.
Proširenje vodoopskrbne mreže, odnosno
gradnja novih dionica izvodit će se u skladu s potrebama, usporedo sa
izgradnjom planirane infrastrukture. Planirana mreža vodoopskrbe polagat će se
u koridoru planiranih i postojećih prometnica i puteva.
Sustav vodoopskrbe prikazan je na
kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav. Prikazani su pravci za
izgradnju vodoopskrbne mreže.
Gradnja nove vodoopskrbne mreže, te izvedba
kućnih priključaka, vršit će se prema tehničkim uvjetima, a u skladu s
Pravilnikom o opskrbi pitkom vodom (SN 20/09) koje je definirao nadležni
vodovod (Žrnovnica, Novi Vinodolski).
Planirane dionice cjevovoda gradit će se za
potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao i za protupožarne
potrebe. Predviđeno je korištenje duktilnih cijevi ili cijevi od plastičnih
materijala (PVC, PEHD).
Članak
36.
Izvan granica obuhvata Plana u narednom
razdoblju bit će potrebno zamijeniti dionice na kojima zbog premalih promjera i
vrste materijala cjevovoda nije moguće dobaviti potrebne količine vode. Zamjena
pojedinih postojećih dionica vršit će se prema dinamici koju će odrediti
nadležni vodovod, a sukladno stanju na terenu i eventualnim potrebama za
dobavom većih količina vode.
To se odnosi na vodoopskrbnu mrežu u ulicama
M. Muževića, Gajevo šetalište i Braće Car, sa koje će se opskrbljivati
potrošači unutar granica obuhvata Plana, a o njoj ovisi mogućnost priključenja
i osiguravanje potrebnih količina vode.
U ulici M. Muževića postojeći cjevovod DN 125
mm ACC zamijenit će se profilom DN 200 mm ductil, u duljini cca 500 m.
U ulicama Gajevo šetalište i Braće Car
postojeći cjevovod DN 80 mm LJ:Ž. zamijenit će se profilom DN 100 mm ductil u
duljini od cca 250 m.
Članak
37.
Radi smanjenja tlaka u mreži na priobalnom
dijelu bit će potrebno kod izgradnje novih dionica i eventualne zamjene
postojećih, na odgovarajućim lokacijama na trasi cjevovoda, ugraditi
redukcijske stanice radi dovođenja tlaka u mreži na odgovarajuću vrijednost.
Lokacije redukcijskih stanica definirat će se prema lokalnim prilikama, a
gradit će se izvan granica obuhvata Plana.
Prilikom dimenzioniranja vodoopskrbne mreže
korištene su norme potrošnje određene Prostornim planom uređenja Grada
Crikvenice (220 l/osobi/dan za stalno stanovništvo i povremene posjetitelje,
250 l/dan/osobi za privatni smještaj i odmarališta, 300-400 l/osobi/dan za
hotele ovisno o kategoriji). Koeficijenti dnevne, odnosno satne
neravnomjernosti trebaju biti uključeni u izračun potrebnih količina vode.
Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak
38.
Sustav odvodnje je isključivo razdjelnog
tipa, što znači da se zasebnom mrežom kolektora prihvaćaju sanitarne otpadne
vode, a zasebnom mrežom kolektora se prihvaćaju oborinske vode.
Sustav odvodnje prikazan je na kartografskom
prikazu 2c. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju mreže
odvodnje.
Sanitarne otpadne vode
Članak
39.
Gradnja mreže sustava odvodnje sanitarnih
otpadnih voda izvodit će se u skladu s potrebama, usporedo sa izgradnjom
planirane infrastrukture. Planirana mreža polagat će se u koridoru planiranih i
postojećih prometnica i puteva.
Svi objekti trebaju biti priključeni na
sustav javne sanitarne odvodnje.
Gradnja nove kanalizacijske mreže vršit će se
prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno komunalno društvo
(Murvica, Crikvenica). Predviđeno je korištenje cijevi od plastičnih materijala
(PVC, PEHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih, minimalnog promjera 250
do 300 mm. Prilikom dimenzioniranja sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je
prethodno navedene vodoopskrbne količine umanjiti na vrijednost od 75 do 85 %
vodoopskrbnih količina, koliko se može računati da od isporučene vode dospije u
sustav odvodnje.
Prema koncepciji rješenja, u konačnici se sve
otpadne vode priključuju na postojeću crpnu stanicu Omorika, od koje se otpadna
voda dalje tlači u sustav odvodnje Grada Crikvenice.
U slučaju da se tijekom izgradnje pokaže
nemogućnost priključenja pojedine građevine ili grupe građevina na
kanalizacijsku mrežu (radi visinskih odnosa ili imovinsko pravnih uvjeta), bit
će potrebno izgraditi lokalnu crpnu stanicu na građevnoj čestici potrošača, za
prebacivanje otpadnih voda u mrežu gravitacijskih kolektora.
Izvedba kućnih priključaka treba biti
usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo tj.
Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Crikvenice
(«Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/96 i 40/04). Kod kućnih
priključaka koji se odnose na privredne subjekte potrebno je nivo kvalitete
otpadnih voda dovesti na nivo sanitarnih otpadnih voda, te je tek nakon toga
moguće obrađene otpadne vode priključiti na sustav javne odvodnje. Kod
građevina koje imaju izražen pojačani udio masnoća u otpadnim vodama (npr.
restorani) potrebno je prije priključka na javni sustav odvodnje ugraditi
odgovarajući mastolov - gravitacijski sakupljač ulja.
Oborinske vode
Članak
40.
Planirano stanje proširenja sustava oborinske
odvodnje obuhvaća gradnju mreže kanalizacije oborinskih voda.
Oborinske vode s parkirališnih i prometnih
površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih
rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, radi prihvata plivajućih i krutih čestica
u oborinskoj vodi.
Sustav oborinskih kolektora unutar obuhvata
Plana spojit će se na planirani oborinski kolektor u ul. Gajevo šetalište, koji
je izvan granica obuhvata Plana.
Ako se izgradi javno parkiralište prije nego
se krene s izgradnjom oborinskog kolektora u ul. Gajevo šetalište, potrebno je
oborinske vode pročistiti preko separatora oborinskih voda, te nakon toga
upustiti preko ispusta u recipijent more.
Prilikom gradnje mreže odvodnje oborinskih
voda potrebno je istu dimenzionirati prema odgovarajućoj ITP krivulji, uz
korištenje intenziteta povratnog perioda u rasponu od 0,5 do 2 godine.
Za gradnju sustava odvodnje oborinskih voda
predviđeno je korištenje cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD,
polipropilen), poliestera (PES) ili drugih, min. promjera 300 mm.
Planirana je izgradnja oborinske odvodnje u
ul. Gajevo šetalište i Braće Car, koja je izvan granica obuhvata Plana, a na
koju je priključena oborinska odvodnja s Plana.
Oborinske vode sa krovova građevina i
uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele, korištenjem
upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav javne oborinske
odvodnje.
Elektroopskrba
Članak
41.
Obzirom na ovim Planom predviđene zahvate
vršno opterećenje unutar područja obuhvata Plana očekuje se na nivou 800 kW.
Kapacitet postojeće trafostanice od 1x630 kVA, uz očekivano opterećenje i konzum
koji se napaja iz nje, a smješten je izvan granica obuhvata Plana, ne
zadovoljava buduće potrebe.
Napajanje električnom energijom
Članak
42.
Elektroenergetski objekti unutar obuhvata
Plana izvoditi će se prema uvjetima iz tekstualnog i grafičkog dijela plana
(kartografski prikazu 2b. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije).
Nova trafostanica planske oznake TS1-PLAN
(prema grafičkom dijelu Plana) napajat će buduće potrošače na građevnim
česticama planskih oznaka P-1,
T1-2 i eventualno T1-3 (Hotel Riviera). TS1-PLAN bit će trafostanica tipa
KTS na planiranom parkiralištu P-1. Tlocrtna površina ove trafostanice je 4,16x2,12 m, a za što je
potrebno osigurati česticu minimalnih dimenzija od 6x5 m.
Napajanje postojećih građevina za T1-3 (Hotel Riviera), T1-4 i T1-5
i planiranih građevina (hotela) na T1-6 i T1-7
osigurat će se iz postojeće trafostanice 20/0,4 kV Danica.
Planom se omogućava održavanje i
rekonstrukcija postojeće TS Danica na način da se omogući izmjena
transformatora radi povećanja snage transformatora ili zamjena postojeće
građevine trafostanice tipskim objektom na istoj građevnoj čestici.
Konačni kapacitet pojedinih trafostanica
odredit će se u toku izrade projektne dokumentacije.
Za one nove kupce električne energije koji
zahtijevaju vršnu snagu veću od predviđene ovim planom ili žele napajanje iz
vlastite trafostanice (mjerenje na srednjem naponu), potrebno je osigurati
prostoriju za novu trafostanicu 20/0,4 kV unutar građevine.
Buduće trafostanice moraju imati osiguran
trajni pješački pristup i pristup vozilom s javne površine za slučaj zamjene -
popravka opreme.
Trafostanice će biti povezane u
srednjenaponsku mrežu sa podzemnim 20 kV kabelima, koji će svakoj od njih uz
redovno napajanje osigurati i potpunu rezervu. Načelne trase 20 kV kabela
prikazane su u grafičkom dijelu Plana.
Nova niskonaponska mreža unutar granica
obuhvata Plana izvodit će se s podzemnim kabelima po trasama koje su načelno
prikazane u grafičkom dijelu Plana.
Buduća rasvjeta unutar područja obuhvata
Plana riješit će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno
napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir
armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.
Plinoopskrba
Članak
43.
Osnovni pravci plinovoda za potrebe potrošača
prikazane su na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije.
Realizacija plinoopskrbnog sustava područja
obuhvata Plana podrazumijeva izgradnju plinske distributivne mreže primarno
namijenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja
podržava prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina (UNP-zrak) do njegovog
dolaska.
Koncepcija plinifikacije temelji se na
Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Županije primorsko-
goranske.
Sustav plinoopskrbe unutar obuhvata Plana
čini plinska mreža do potrošača (plinovod srednjeg tlaka) i priključak na
građevinu. Prihvat prirodnog plina za predmetno područje biti će iz Mjerno
redukcijske stanice MRS Rijeka istok, smještene u gradu Bakru.
Unutar područja obuhvata Plana nema
redukcijskih stanica. Navedeno područje opskrbljivat će se plinom srednjega
tlaka (max. 4 bar) iz redukcijskih stanica RS Crikvenica 2 i RS Crikvenica 1.
Sustav plinoopskrbe zamjenskim plinom
(UNP-zrak) čini postrojenje za isparavanje i miješanje UNP - zraka, plinska
mreža do potrošača i priključak na građevinu. Postrojenje za isparavanje i
miješanje UNP-a zrak prema potrebi će se izgraditi izvan područja obuhvata
Plana u kontaktnom području.
Kod izgradnje plinskog sustava treba
maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz sa zamjenskog
(UNP-zrak) na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na
unutarnjoj plinskoj instalaciji.
Plin se do potrošača distribuira u
cjevovodima (plinovodima) položenim u terenu. Plinovodi se polažu uglavnom
javnim površinama, odnosno prometnicama. Za osiguranje potrebne mehaničke
zaštite plinovoda debljina nadsloja određuje se prema lokalnim uvjetima.
Minimalni radni tlak u plinovodu ispred
kućnog priključka ne smije biti manji od 50 mbar, odnosno mora u potpunosti
zadovoljavati potrebe potrošača. Neposredno prije ulaska plinovoda u građevinu
ugrađuje se zaporna i regulacijska armatura, kojom se određuje tlak plina za
pripadajućeg potrošača.
4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH
(ZAŠTITNIH) ZELENIH POVRŠINA
Članak
44.
Unutar obuhvata Plana nema javnih zelenih
površina, a uvjeti uređenja zaštitne zelene površine dani su u točki 1.3.
Zaštitna zelena površina (Z).
Članak
45.
Obuhvat Plana treba opremiti kvalitetnim
elementima urbane opreme i urbanog mobilijara, na mjestima koje određuje
nadležno tijelo Grada Crikvenice:
- elementima vizualnih komunikacija,
- elementima javne rasvjete,
- klupama za sjedenje,
- koševima za otpatke,
- opremom za dječja igrališta,
- drugim elementima urbane opreme i urbanog
mobilijara.
5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti
Članak
46.
U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za
zaštitu predloženih dijelova prirode.
Mjere zaštite kulturno-povijesnih i
ambijentalnih cjelina
Članak
47.
Na području obuhvata Plana ne postoje
građevine upisane u Registar spomenika kulture RH, no planom šireg područja
(UPU Dramalj centar) valorizirana je i evidentirana graditeljska baština
naselja Dramalj, sa objektima izgrađenih prvih vila iz kraja 19. stoljeća, koje
su locirane duž Gajevog šetališta.
Unutar obuhvata Plana nalazi se vila Danica,
jedna od najstarijih vila, danas hotel Riviera (označena na kartografskom
prikazu 0. Zatečena gradnja - zgrada br. 3).
S ciljem očuvanja osnovnog identiteta vile
Danica, unutar gradivog dijela čestice planske oznake T1-3 (koji se odnosi na vilu Danica), nije dopuštena
zamjena, dogradnja i nadogradnja postojeće građevine, već samo rekonstrukcija i
adaptacija unutar gabarita postojeće građevine, radi prilagodbe za novu
namjenu, uz poštivanje bitnih izvornih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i
obilježja građevine.
6. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
48.
Uređenje površina i građevina unutar obuhvata
Plana provodi se prema ovim Odredbama za provođenje i prema kartografskim
prikazima 1, 2, 2a, 2b, 2c, te 3-4a, 3-4b i 3-4c grafičkog dijela Plana.
Da bi se moglo pristupiti gradnji građevina
osnovne namjene, preduvjet je izgradnja odgovarajućih komunalnih objekata i
uređaja.
Članak
49.
Projekti za pribavljanje akata kojima se
dozvoljava gradnja mogu se izrađivati isključivo temeljem odredbi ovog Plana.
Svaki zahvat u prostoru unutar obuhvata Plana
provodi se u skladu s odredbama ovog Plana, posebnim zakonima i drugim
propisima. Svi zahvati na pojedinoj građevnoj čestici mogu se izvoditi fazno.
Članak
50.
Posebne uvjete gradnje i uređenja prostora,
koji nisu navedeni u Planu, iz područja zaštite od požara, zaštite na radu,
zaštite prirode, zaštite voda i drugih područja utvrdit će nadležna tijela i
pravne osobe s javnim ovlastima u postupku pribavljanja akata kojima se
dozvoljava gradnja, u skladu sa zakonima i drugim propisima.
Članak
51.
Unutar obuhvata Plana potrebno je ostvariti
minimalnu razinu infrastrukturne opremljenosti, koja sadrži:
- izgradnju planiranih prometnih površina,
- izgradnju mreže javnih telekomunikacija,
- izgradnju mreže vodoopskrbe i odvodnje
otpadnih i oborinskih voda,
- izgradnju mreže elektroopskrbe.
Članak
52.
Kriteriji i načini provedbe Plana u smislu
rješavanja imovinsko-pravnih pitanja u vezi s komunalnom infrastrukturom i
prometom odredit će se posebnom odlukom Grada Crikvenice.
7. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Postupanje s otpadom
Članak
53.
Pri postupanju s otpadom potrebno je prije
svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada,
organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i
volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih
iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno
sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i
elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume te opasni otpad.
Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN
178/04, 111/06 i 110/07) i propisa donesenih temeljem Zakona.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim
otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad
skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane
spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran
prilaz za komunalno vozilo.
Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim,
ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i
otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.
Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na
vlastitoj građevnoj čestici.
Zaštita voda
Članak
54.
Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje
se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom
sustava odvodnje.
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje
onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja
onečišćenih voda i voda onečišćenih detergentima, brigu korisnika o zaštiti i
održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i
ispred vlastite građevne čestice.
Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u
sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon
pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni
prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene
koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih
i drugih tvari i otpadnim vodama (NN 40/99, 6/ 01 i 14/01).
Zaštita zraka
Članak
55.
Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja
kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i
druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu Plana definira se obveza
održanja prve kategorije kakvoće zraka.
Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju
štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na
kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s
dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).
Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja
zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i
posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak
iz stacionarnih izvora.
Zaštita od prekomjerne buke
Članak
56.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilniku o najvišim dopuštenim
razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90).
Za nove građevine primjenom mjera zaštite od
buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju
emisiju zvuka.
Mjere posebne zaštite
Članak
57.
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je
organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što
se posebno ističe određenim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom
korištenja zone.
Sklanjanje ljudi
Članak
58.
Planom šireg područja nije utvrđena obveza
izgradnje skloništa osnovne zaštite.
Sklanjanje ljudi stoga se osigurava
privremenim izmještanjem korisnika zone, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i
drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje
Planom zaštite i spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima
sklanjanja i privremenog izmještanja korisnika, prilagođavanja i prenamjene
pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za
trenutno stanje u prostoru.
Pri projektiranju podzemnih građevina dio
kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja
ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije
osigurano na drugi način.
Putovi evakuacije stanovništava za slučaj
elementarnih nepogoda definirani su ulicom M. Muževića (sjeverno od zone
obuhvata plana) i ulicom Gajevo šetalište (južno od zone obuhvata plana) dok je
privremena lokacija za prikupljanje evakuiranih osoba van zona urušavanja
definirana na južnom dijelu planiranog parkirališta, a prikazana je na
kartografskom prikazu 3-4 Uvjeti gradnje. Unutar obuhvata plana zbrinjavanje
stanovništva se organizira u građevinama turističke namjene ukoliko su pogodne
za boravak osoba nakon elementarnih nepogoda.
Zaštita od požara
Članak
59.
Kod projektiranja građevina, radi veće
uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugrože
nosti od požara, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno
je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.
Kod određivanja međusobne udaljenosti
objekata, voditi računa o požarnom opterećenju objekta, intenzitetu toplinskog
zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova,
meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski objekti,
njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta,
odnosno minimalno 6 metara. Međusobni razmak ugostiteljsko turističkih objekata
- hotela ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta.
Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici
visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana
udaljenost među objektima, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere
zaštite od požara.
Kod projektiranja novih prometnica ili
rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94,
142/03).
Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava, obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i
propisa donijetih na temelju njega.
Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih
i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Crikvenice i
važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od
požara.
Temeljem članka 15.a. Zakona o zaštiti požara
(NN 58/ 93, 33/05 i 107/07) izraditi elaborat zaštite od požara za složenije
građevine (građevine skupine 2).
Zaštita od potresa
Članak
60.
Zona Detaljnog plana uređenja se nalazi na
području gdje seizmički intenzitet iznosi VIII stupnjeva po ljestvici MKS-64 na
osnovi seizmičke karte Hrvatske.
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske
županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja
Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem
Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih
područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim
seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
Zona pripada dijelu naselja koje je po tipu
konstrukcije i broju korisnika unutar zone potpada pod najugroženije područje
od potresnog djelovanja. Prema tome pri gradnji novih građevina treba
upotrebljavati adekvatne materijale i propisan tip konstrukcije za predviđeni
seizmički intenzitet. U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je
konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim
propisima za predmetnu seizmičku zonu na način da se kod projektiranja
građevina mora koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju
eventualnih potresa po MKS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj
rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske
za povratni period 500 godina.
Projektiranje, građenje i rekonstrukcija
građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres te će se za
njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i
geofizička istraživanja.
Sve prometnice treba zaštititi posebnim
mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije
evakuacije ljudi i dobara.
U svrhu zaštite stanovništva od elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti sve građevine unutar obuhvata plana u sklopu kojih
se očekuje okupljanje većeg broja ljudi (građevine turističke namjene) moraju
definirati način vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o
postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06).
Privremena lokacija za deponiranje materijala
nakon eventualnih urušavanja definirana je na sjevernom dijelu javnog
parkirališta koje se planira na zapadnom dijelu obuhvata plana, a prikazana je
na kartografskom prikazu 3-4c UVJETI GRADNJE.
Unutar obuhvata plana definirane su lokacije
dviju trafostanica kao potencijalna kritična infrastruktura koja bi mogla biti
ugrožena potresnim djelovanjima.
Unutar obuhvata plana nisu evidentirane i ne
planiraju se lokacije odlagališta otpada i divljih deponija, a planom se ne
definiraju niti mjere zaštite od epidemije i epizootije.
Unutar obuhvata plana nisu evidentirane ili
planirane građevine i djelatnosti koje u tehnološkom procesu koriste ili
prevoze opasne tvari što bi moglo prouzročiti eventualne tehničko-tehnološke
nesreće, pa se planom ne propisuju mjere posebne zaštite.
Unutar obuhvata plana nisu evidentirana
područja na kojima bi se mogla pojaviti klizišta ili poplave, pa se planom ne
propisuju mjere zaštite od klizanja tla i zaštita od poplave.
ZAVRŠNE ODREDBE
Glava
V.
Plan je izrađen u šest izvornika, koji se
čuvaju u dokumentaciji prostora.
Glava
VI.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u
»Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/08-01/51
Ur. broj: 2107/01-01-11-55
Crikvenica, 27. siječnja 2011.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA CRIKVENICE
Predsjednik
dr. sc. Dragan Magaš, v.r.
