SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIX. - broj 2. Ponedjeljak, 31. siječnja 2011.
GRAD CRIKVENICA
Moscenicka_draga-001

2.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 39/08), Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene T18 u Dramlju (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 29/08) i članka 30. Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko- goranke županije« broj 26/09 i 34/09 - ispravak), Gradsko Vijeće Grada Crikvenice, na svojoj 22. sjednici održanoj dana 27. siječnja 2011. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja zone
ugostiteljsko-turističke namjene T1
8
u Dramlju

Glava I.

Donosi se Detaljni plan uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene T18 u Dramlju (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Crikvenicom.

Glava II.

Plan se donosi za prostor koji je Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 25/ 07 i 18/08 - ispravak) određen kao sastavni dio građevinskog područja naselja Dramalj centar NA 31.

Urbanističkim planom uređenja Dramalj - centar (»Službene novine PGŽ« broj 18/08) područje obuhvata ovog Plana detaljnije je razgraničeno i određeno kao površina najvećim dijelom namijenjena smještaju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene - hotelima (T1), dok je manji dio područja obuhvata namijenjen uređenju javnog parkirališta (P).

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz Glave IV. stavka 1.

Polazišta i ciljevi

Glava III.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 25/07 i 18/08 - ispravak) i Urbanističkog plana uređenja Dramalj - centar (»Službene novine PGŽ« broj 18/08) te, poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Mogućnosti gospodarskog razvoja prostora obuhvaćenog ovim Planom vezane su uz povećanje sadržajnosti i kvalitete turističke ponude koja je vezana uz obalni prostor.

Cilj Plana je transformacija postojeće izgradnje, koja ni sadržajno ni oblikovno ne zadovoljava kriterije koje je Grad Crikvenica postavio u dokumentima prostornog uređenja šireg područja, u hotelski smještaj visoke kategorije, kao i izgradnja novih hotelskih objekata, čime će se podići prosječna vrijednost turističkog proizvoda.

Glava IV.

Plan, sadržan u elaboratu Detaljni plan uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene T18 u Dramlju, sastoji se od:

I. Tekstualnog dijela Plana:

Odredbe za provođenje plana

II. Grafičkog dijela Plana, koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

0. ZATEČENA GRADNJA

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

2a. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav

2b. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

2c. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav

3-4a. UVJETI GRADNJE - Plan parcelacije

3-4b. UVJETI GRADNJE - Oblici korištenja

3-4c. UVJETI GRADNJE

III. Obveznih priloga:

III - 1. Obrazloženje prostornog plana

III - 2. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja

III - 3. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

III - 4. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana

III - 5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ZPUG-a

III - 6. Izvješće o prethodnoj raspravi

III - 7. Izvješće o javnoj raspravi

III - 8. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

III - 9. Sažetak za javnost

III - 10. Stručni izrađivač

III - 11. Nacrt Odluke o donošenju

Elaborat Plana iz stavka 1., točaka I, II. i III. ovoga članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice, sastavni je dio ove Odluke.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Detaljni plan uređenja izrađen je u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 39/08) i Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98 39/04, 45/04 i 163/04) i drugim propisima.

Ovim Odredbama za provođenje ne obrađuju se točke 3.1.1., 3.1.3., 3.1.5., 3.1.6., 3.1.7., 3.2., 5., 6. i 9.1. iz sadržaja detaljnog plana uređenja koji je određen Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04, i 163/04), jer građevina i cjelina iz navedenih točaka nema unutar obuhvata Plana ili su obrađene drugim poglavljima.

Članak 2.

Svi elementi na temelju kojih će se izdavati akti kojima se dozvoljava gradnja, a koji nisu posebno navedeni u Planu, određuju se na temelju odredbi važećeg prostornog plana šireg područja.

Članak 3.

Uvjeti uređenja, gradnje, korištenja i zaštite površina i građevina određeni ovim Planom predstavljaju okvir za pribavljanje akata kojima se dozvoljava gradnja.

Članak 4.

Zahvati uređenja površina, gradnje i rekonstrukcije građevina na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje unutar obuhvata Plana kojima se mijenja stanje u prostoru moraju biti u skladu s odredbama ovog Plana, prostornim planovima šireg područja te posebnim uvjetima utvrđenim na temelju zakona i drugih propisa.

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 5.

Namjena površina unutar obuhvata Plana temeljena je na namjeni površina određenoj prostornim planovima šireg područja.

Članak 6.

Uvjeti određivanja namjene površina dani su kartografskim prikazom br. 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA i ovim Odredbama za provođenje.

Članak 7.

Detaljnim planom uređenja planirane su površine (građevne čestice) sljedećih namjena:

- ugostiteljsko - turistička namjena - hotel (T1);

- površine infrastrukturnih građevina - kolne i pješačke površine, trafostanice (IS) i javno parkiralište (P);

- zaštitna zelena površina (Z).

1.1. Ugostiteljsko-turistička namjena - hotel (T1)

Članak 8.

Površine ugostiteljsko-turističke namjene su površine namijenjene smještaju hotela.

Za sve površine (građevinske čestice) na području obuhvata Plana, osim javnih površina (površina infrastrukturnih građevina i zaštitnih zelenih površina) određena je ugostiteljsko - turistička namjena (T1).

Na navedenim je česticama moguć smještaj hotela visoke kategorije sa svim pratećim sadržajima.

1.2. Površine infrastrukturnih građevina - kolne i pješačke površine, trafostanica (IS) i javno parkiralište (P)

Članak 9.

Površine infrastrukturnih građevina su površine na kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge infrastrukturne prometne građevine.

Površine za smještaj infrastrukturnih građevina obuhvaćaju površine za uređenje:

- kolno-pješačkih i pješačkih površina te javnog parkirališta,

- površinu trafostanica.

Na površinama infrastrukturnih građevina vođeni su vodovi telekomunikacijskog sustava, sustava vodoopskrbe i odvodnje te energetskog sustava (mreža elektroopskrbe i plinoopskrbe).

1.3. Zaštitna zelena površina (Z)

Članak 10.

Zaštitna zelena površina je manja neizgrađena površina na sjeverozapadnom dijelu područja obuhvata Plana, koja ima zaštitnu i oblikovnu funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama.

Na zaštitnoj zelenoj površini potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost. Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja.

Na površini zaštitnog zelenila dopušteno je po potrebi vođenje vodova infrastrukture. Vodove infrastrukture treba ukopati, a mikrotrase odabrati tako da se prilikom izvođenja najmanje ugroze vrednije stablašice. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini, treba saditi vrste čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu od 50 cm. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2 m od podzemne infrastrukture, odnosno 1 m od ruba tvrde površine.

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

Članak 11.

Uređenje, korištenje i zaštita površina i građevina unutar obuhvata Plana provodi se prema Odredbama za provođenje Plana i prema kartografskim prikazima 1, 2, 2a, 2b, 2c te 3-4a, 3-4b i 3-4c. Uvjeti uređenja, gradnje, korištenja i zaštite površina i građevina određeni ovim Planom predstavljaju okvir za pribavljanje akata kojima se dozvoljava gradnja.

Članak 12.

Posebne uvjete gradnje i uređenja prostora, koji nisu navedeni u Planu iz područja zdravstva, zaštite od požara, zaštite na radu, zaštite voda i drugih područja, utvrdit će nadležna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima u postupku pribavljanja akata kojima se dozvoljava gradnja, u skladu sa zakonima i drugim propisima. Kako bi se izgradnja unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja mogla ostvariti, potrebno je izvršiti parcelaciju u skladu s Planom.

Članak 13.

Da bi se moglo pristupiti gradnji građevina osnovne namjene, preduvjet je izgradnja odgovarajućih komunalnih objekata i uređaja. Minimalna razina infrastrukturne opremljenosti sadrži izgradnju planiranih prometnih površina, izgradnju mreže javnih telekomunikacija, izgradnju mreže vodoopskrbe i odvodnje otpadnih i oborinskih voda, te izgradnju mreže elektroopskrbe.

Članak 14.

Kako bi se ostvarile pretpostavke za funkcioniranje zone u novim okolnostima, i prema planiranim potrebama, potrebno je formirati građevne čestice prema kartograf

skom prikazu br. 3-4a. UVJETI GRADNJE - Plan parcelacije, i to:

- građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene - hotel: T1-2, T1-3, T1-4, T1-5, T1-6 i T1-7;

- građevne čestice infrastrukturne namjene: javno parkiralište P-1, trafostanice IS-8 i IS-13, te javne prometnice IS-9, IS-10 i IS-11;

- čestica zaštitne zelene površine (Z-12).

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Članak 15.

Veličina i oblik građevnih čestica određeni su ovim Planom i prikazani u grafičkom dijelu Plana. Površine građevnih čestica određene su temeljem dostupne geodetske podloge, a točne površine odredit će se geodetskom izmjerom građevnih čestica.

Članak 16.

Najveća dopuštena izgrađenost građevnih čestica namjene hotel, planskih oznaka T1-2, T1-3, T1-6 i T1-7 iznosi 50 % (kig =0,5).

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti za građevne čestice namjene hotel, planske oznake T1-2, T1-3, T1-6 i T1-7 iznosi kis =3,5.

Za građevne čestice namjene hotel, planskih oznaka T1-4 i T1-5 najveća dopuštena izgrađenost građevnih čestica je postojeća izgrađenost, dok je najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti postojeći koeficijent iskoristivosti.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet (broj postelja) određen je u skladu s prostornim mogućnostima svake pojedine građevne čestice, a naveden je u tablici Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina:

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna brutto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

Članak 17.

Najveća dopuštena visina građevina na građevnim česticama namjene hotel, planskih oznaka T1-2, T1-3, T1-6 i T1-7 iznosi 18 metara (V=18 m), dok ukupna visina iznosi 21 metar.

Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža građevine na građevnim česticama planskih oznaka T1-2, T1-3, T1-6 i T1-7 iznosi pet nadzemnih i dvije podzemne etaže (En=5).

Najveća dopuštena visina građevina na građevnim česticama namjene hotel, planskih oznaka T1-4 i T1-5 je postojeća visina, dok je najveći dopušteni broj nadzemnih etaža postojeći broj etaža.

2.3. Namjena građevina

Članak 18.

Na građevnim česticama planskih oznaka: T1-2, T1-3, T1-4, T1-5, T1-6 i T1-7 mogu se graditi građevine ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli, prema odredbama ovog Plana, odredbama planova šireg područja i posebnih propisa.

Na građevnima česticama ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli mogu se graditi smještajne građevine vrste hotel i depadansa hotela, te pratećih sadržaja. Zabranjena je gradnja aparthotela, pansiona i guest housea.

Članak 19.

Na građevnim česticama svih namjena mogu se graditi i uređivati infrastrukturne građevine, vodovi i uređaji, prema potrebama konkretne namjene pojedine građevne čestice, te uređivati zelene površine.

Članak 20.

Gradnja i uređenje građevina i prostora stambene namjene nije dopuštena unutar obuhvata Plana.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 21.

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli, na građevnim česticama planskih oznaka T1-2, T1-3, T1-6 i T1-7, grade se unutar granica gradivog dijela građevne čestice, koji je određen na kartografskom prikazu br. 3- 4b. UVJETI GRADNJE - Oblici korištenja.

Članak 22.

Kartografskim prikazom br. 3-4b. UVJETI GRADNJE- Oblici korištenja, određen je gradivi dio čestice, ovisno o udaljenosti od obalne crte za:

A) Novu gradnju:

- gradivi dio čestice u kojem moguća gradnja smještajnog dijela hotela s recepcijom, za dijelove građevnih čestica planskih oznaka T1-2, T1-3, T1-6 i T1-7, u dijelu koji se nalazi izvan pojasa udaljenosti 70 m od obalne crte;

- gradivi dio čestice u kojem je moguća gradnja pratećih sadržaja hotela, za dijelove građevnih čestica planskih oznaka T1-2, T1-3, T1-6 i T1-7, u dijelu koji se nalazi unutar pojasa udaljenosti 70 m od obalne crte.

B) Rekonstrukciju:

- gradivi dio u kojem je moguća rekonstrukcija postojećih smještajnih građevina, unutar postojećih gabarita, na način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, za dijelove građevnih čestica planskih oznaka T1-2, T1-3, i T1-6.

- gradivi dio u kojem je moguća rekonstrukcija postojeće građevine za prateće sadržaje hotela, unutar postojećih gabarita, za dio građevne čestice planske oznake T1-3.

Članak 23.

Za građevne čestice planskih oznaka T1-4 i T1-5 nije određen gradivi dio čestice, a rekonstrukcija je moguća unutar postojećih gabarita.

Članak 24.

Kartografskim prikazom br. 3-4c. UVJETI GRADNJE, određen je maksimalni građevni pravac i to:

- maksimalni građevni pravac prema ulici Milovana Muževića i prema obali, određen je za građevne čestice planskih oznaka T1-2, T1-3, T1-6, i T1-7, a odnosi se na smještajni dio hotela;

- maksimalni građevni pravac kod rekonstrukcije postojećih smještajnih zgrada određen je prema obali, za građevne čestice planskih oznaka T1-2, T1-3 i T1-6.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 25.

Građevine je potrebno oblikovati prema načelima suvremenog načina građenja i uređivanja građevina tipologije hotela, suvremenim arhitektonskim izričajem, uz primjenu suvremenih i kvalitetnih tehnologija građenja, visoke tehnološke i estetske razine, te prema načelima oblikovanja hotelskih građevina visoke kategorije.

Dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja.

2.6. Uređenje građevnih čestica

Članak 26.

Neizgrađene površine svih građevnih čestica potrebno je urediti kao parkovne zelene površine, u pravilu, autohtonim vrstama parkovnog bilja. Postojeće kvalitetno šumsko bilje na građevnim česticama potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati i inkorporirati u novo uređenje zelenih površina na građevnim česticama. Zelene i ostale neizgrađene površine na građevnim česticama potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima javne rasvjete, koševima za otpatke, fontanama, skulpturama i drugim elementima.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta ostvaruje se isključivo unutar građevne čestice, prema sljedećim normativima:

- 1 PM na 5 smještajnih jedinica + 1 PM za autobus na 25 smještajnih jedinica za turističke sadržaje;

- 1 PM na 8 sjedećih mjesta za ugostiteljske sadržaje;

- 1 PM na 30 m2 korisne površine uredskog prostora (ured, ordinacija, agencija i sl.);

- 1 PM na 30 m2 korisne površine trgovačkog prostora.

Minimalno 70% od potrebnog broja parkirališno-garažnih mjesta potrebno je realizirati unutar građevine (podzemna garaža), dok se najviše 30% može realizirati na površini građevne čestice.

2.7. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Članak 27.

Sve građevne čestice unutar obuhvata Plana moraju imati izravni kolni pristup na javnu prometnu površinu ili parkiralište.

Visinske kote prilaza pojedinim građevnim česticama treba prilagoditi niveleti prilazne javne prometne površine.

Interne prometnice na građevnim česticama moraju omogućiti kružni tok prometa unutar građevne čestice, te protupožarnu zaštitu i evakuaciju u skladu s propisima.

Prilazi građevinama i površinama moraju biti izvedeni u skladu s odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05, 61/07).

3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM

Članak 28.

Mjesta i način priključenja građevina, odnosno građevnih čestica na prometnu, uličnu, telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturnu mrežu određeni su kartografskim prikazima 2a, 2b i 2c grafičkog dijela Plana. Tehnička rješenja i trase koridora i uređaja prometne, komunalne i telekomunikacijske infrastrukture postavljene su načelno. Konačni smještaj dat će se idejnim rješenjima, pa se Planom omogućavaju odstupanja prema konkretnim zahtjevima i posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba. Kriteriji i načini provedbe Plana u smislu rješavanja imovinsko- pravnih pitanja u vezi s komunalnom infrastrukturom i prometom odredit će se posebnom odlukom Grada Crikvenice.

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

Članak 29.

Na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav, prikazan je sustav javnih prometnica te su dani karakteristični presjeci ulica (unutar i neposredno izvan granice obuhvata plana).

Izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće cestovne i ulične mreže unutar obuhvata Plana moguće je izvoditi u fazama, uz usporedno osiguravanje funkcioniranja svih vrsta prometa. Rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih prometnih površina izvodi se prema projektnoj dokumentaciji, uz potrebnu rekonstrukciju komunalne infrastrukturne mreže te paralelnu izradu katastra infrastrukture.

3.1.1. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkim elementima)

Članak 30.

Iako se ne nalaze unutar granice obuhvata Plana, Gajevo Šetalište te ulica Milovana Muževića, kao i dio ulice Braće Car zajedno sa spojem Ulice Milovana Muževića i Ulice Braće Car u nastavku, predstavljaju prometnice s kojih je planiran priključak na prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu većine građevnih čestica unutar zone.

Kolni pristupi u garaže pojedinih planiranih građevina ugostiteljsko-turističke namjene određuju se sa ulice Milovana Muževića.

Dimenzioniranje kolnika je za teški promet vozila, rubnjaci su u pravilu skošeni zbog potreba privremenog zaustavljanja vozila i manipulacijskih prostora. Gornji sloj kolnika se izvodi od asfalta.

Minimalni poprečni nagib prometnice iznosi 2,5% u pravcu do najviše 5% u krivini.

3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)

Članak 31.

Parkirališne površine unutar planskog područja razdijeljene su na:

- javne parkirališne površine,

- individualne parkirališne površine.

Javne parkirališne površine

Članak 32.

Površina (građevna čestica) javnog parkirališta, planske oznake P-1, određena je na sjeverozapadnom dijelu obuhvata Plana, u skladu s odredbama plana šireg područja.

Na toj je površini planirano uređenje javnog otvorenog parkirališta kapaciteta 77 parkirališnih mjesta.

Parkirališnu površinu potrebno je ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta, te je potrebno riješiti odvodnju. Najmanja širina parkirnog mjesta je 2,30 m.

Individualne parkirališne površine

Članak 33.

Površine za parkiranje ili garažiranje vozila osiguravaju se unutar građevne čestice osnovne namjene - hotela.

Normativi za utvrđivanje potrebnog broja parkirališnih mjesta određeni su točkom 2.6. Uređenje građevnih čestica.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 34.

Izgradnju nove te rekonstrukciju postojeće infrastrukture za elektroničke komunikacije treba izvoditi isključivo korištenjem cijevi i kabelskih zdenaca kabelske kanalizacije odgovarajućeg kapaciteta.

Priključivanje novih građevina u na području obuhvata Plana na javnu komunikacijsku mrežu izvodit će se isključivo podzemnim kabelima novije tehnologije, ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije. Ujedno će se vršiti zamjena postojećih samonosivih kabela zračne instalacijske mreže i dotrajalih kabela, te postupno prelaziti na podzemne priključke postojećih građevina. Kapaciteti kabelske kanalizacije kao i kapaciteti kabela za pojedina građevine u prostoru Plana odredit će se idejnim i glavnim projektima.

Izgradnjom kabelske kanalizacije omogućit će se vrlo elastično korištenje izgrađene komunikacijske mreže, povećanje kapaciteta, te izgradnja mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u korisničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u korisničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne komunikacijske mreže sa integriranim uslugama u kojima jedan priključak omogućava korištenje novih usluga u elektroničkim komunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala. Radi navedenog investitori trebaju izgraditi unutrašnju komunikacijsku instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti najmanje 2 cijevi 1 50 za manji, odnosno 3 cijevi za veći objekt. To će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka, iako je u prijelaznom razdoblju

moguće priključenje postojećih građevina s manjim brojem stanova ili interpoliranih građevina zračnim kabelima od najbliže priključne točke smještene na samo nosećem stupu.

Planira se izgradnja komunikacijske mreže koja će, osim govorne usluge, udovoljiti modernim zahtjevima komunikacije za prijenos informatičkih, audio i video signala, odnosno izgradnja moderne širokopojasne mreže.

Unutar područja obuhvata Plana, izgradnju nove te rekonstrukciju postojeće infrastrukture za elektroničke komunikacije treba graditi isključivo korištenjem cijevi i kabelskih zdenaca kabelske kanalizacije odgovarajućeg kapaciteta.

Kabelsku kanalizaciju treba graditi i polagati u sklopu čestica cesta i javnih površina. Također ju je potrebno graditi u skladu sa sintezom komunalnih instalacija te Pravilnikom o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine. Prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama, investitor prigodom gradnje građevine mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke komunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju i mora u objekt ugraditi potpunu komunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni objekta, koja uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju. Sva kabliranja unutar građevine (kućna instalacija) moraju biti izvedena prema načelima strukturnog kabliranja korištenjem instalacijskih kabela, najmanje Cat5.

Na dionicama gdje danas postoji izgrađena samonosiva zračna instalacijska mreža, ili podzemna mreža građena sa kabelima položenim direktno u zemlju, neophodno je izvršiti supstituciju sa novim kabelima xDLS tehnologije, koji moraju biti uvučeni u cijevi kabelske kanalizacije i omogućiti korisnicima nove i kvalitetnije komunikacijske usluge.

Planirana kabelska kanalizacija gradi se u pravilu sa cijevima tipa PEHD promjera 1 50 mm, ili PVC cijevima promjera 1 110 mm. Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima, te kod planiranih priključnih točaka predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih zdenaca.

Montažni zdenac mora izdržati opterećenje od 50 KN odnosno 150 KN, kao i poklopac koji se ugrađuje na ulaz u zdenac. Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0,7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m. Od zdenaca trase kabelske kanalizacije do zdenca uz ili u građevini i dalje prema instalacijskom komunikacijskom ormariću (u daljnjem tekstu ITO ormarić) potrebno je položiti 2 PEHD cijevi 1 50 mm. za manju odnosno 3 za veću građevinu. ITO ormarić treba biti spojen s temeljnim uzemljivačem građevine (bakreno uže ne manje od 16 mm2).

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, elektroopskrba i javna rasvjeta)

Opskrba pitkom vodom

Članak 35.

Daljnji razvoj sustava vodoopskrbe na području obuhvata Plana obuhvaća proširenje vodoopskrbne mreže.

Proširenje vodoopskrbne mreže, odnosno gradnja novih dionica izvodit će se u skladu s potrebama, usporedo sa izgradnjom planirane infrastrukture. Planirana mreža vodoopskrbe polagat će se u koridoru planiranih i postojećih prometnica i puteva.

Sustav vodoopskrbe prikazan je na kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav. Prikazani su pravci za izgradnju vodoopskrbne mreže.

Gradnja nove vodoopskrbne mreže, te izvedba kućnih priključaka, vršit će se prema tehničkim uvjetima, a u skladu s Pravilnikom o opskrbi pitkom vodom (SN 20/09) koje je definirao nadležni vodovod (Žrnovnica, Novi Vinodolski).

Planirane dionice cjevovoda gradit će se za potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao i za protupožarne potrebe. Predviđeno je korištenje duktilnih cijevi ili cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD).

Članak 36.

Izvan granica obuhvata Plana u narednom razdoblju bit će potrebno zamijeniti dionice na kojima zbog premalih promjera i vrste materijala cjevovoda nije moguće dobaviti potrebne količine vode. Zamjena pojedinih postojećih dionica vršit će se prema dinamici koju će odrediti nadležni vodovod, a sukladno stanju na terenu i eventualnim potrebama za dobavom većih količina vode.

To se odnosi na vodoopskrbnu mrežu u ulicama M. Muževića, Gajevo šetalište i Braće Car, sa koje će se opskrbljivati potrošači unutar granica obuhvata Plana, a o njoj ovisi mogućnost priključenja i osiguravanje potrebnih količina vode.

U ulici M. Muževića postojeći cjevovod DN 125 mm ACC zamijenit će se profilom DN 200 mm ductil, u duljini cca 500 m.

U ulicama Gajevo šetalište i Braće Car postojeći cjevovod DN 80 mm LJ:Ž. zamijenit će se profilom DN 100 mm ductil u duljini od cca 250 m.

Članak 37.

Radi smanjenja tlaka u mreži na priobalnom dijelu bit će potrebno kod izgradnje novih dionica i eventualne zamjene postojećih, na odgovarajućim lokacijama na trasi cjevovoda, ugraditi redukcijske stanice radi dovođenja tlaka u mreži na odgovarajuću vrijednost. Lokacije redukcijskih stanica definirat će se prema lokalnim prilikama, a gradit će se izvan granica obuhvata Plana.

Prilikom dimenzioniranja vodoopskrbne mreže korištene su norme potrošnje određene Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice (220 l/osobi/dan za stalno stanovništvo i povremene posjetitelje, 250 l/dan/osobi za privatni smještaj i odmarališta, 300-400 l/osobi/dan za hotele ovisno o kategoriji). Koeficijenti dnevne, odnosno satne neravnomjernosti trebaju biti uključeni u izračun potrebnih količina vode.

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 38.

Sustav odvodnje je isključivo razdjelnog tipa, što znači da se zasebnom mrežom kolektora prihvaćaju sanitarne otpadne vode, a zasebnom mrežom kolektora se prihvaćaju oborinske vode.

Sustav odvodnje prikazan je na kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju mreže odvodnje.

Sanitarne otpadne vode

Članak 39.

Gradnja mreže sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda izvodit će se u skladu s potrebama, usporedo sa izgradnjom planirane infrastrukture. Planirana mreža polagat će se u koridoru planiranih i postojećih prometnica i puteva.

Svi objekti trebaju biti priključeni na sustav javne sanitarne odvodnje.

Gradnja nove kanalizacijske mreže vršit će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno komunalno društvo (Murvica, Crikvenica). Predviđeno je korištenje cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih, minimalnog promjera 250 do 300 mm. Prilikom dimenzioniranja sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je prethodno navedene vodoopskrbne količine umanjiti na vrijednost od 75 do 85 % vodoopskrbnih količina, koliko se može računati da od isporučene vode dospije u sustav odvodnje.

Prema koncepciji rješenja, u konačnici se sve otpadne vode priključuju na postojeću crpnu stanicu Omorika, od koje se otpadna voda dalje tlači u sustav odvodnje Grada Crikvenice.

U slučaju da se tijekom izgradnje pokaže nemogućnost priključenja pojedine građevine ili grupe građevina na kanalizacijsku mrežu (radi visinskih odnosa ili imovinsko pravnih uvjeta), bit će potrebno izgraditi lokalnu crpnu stanicu na građevnoj čestici potrošača, za prebacivanje otpadnih voda u mrežu gravitacijskih kolektora.

Izvedba kućnih priključaka treba biti usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo tj. Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Crikvenice («Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/96 i 40/04). Kod kućnih priključaka koji se odnose na privredne subjekte potrebno je nivo kvalitete otpadnih voda dovesti na nivo sanitarnih otpadnih voda, te je tek nakon toga moguće obrađene otpadne vode priključiti na sustav javne odvodnje. Kod građevina koje imaju izražen pojačani udio masnoća u otpadnim vodama (npr. restorani) potrebno je prije priključka na javni sustav odvodnje ugraditi odgovarajući mastolov - gravitacijski sakupljač ulja.

Oborinske vode

Članak 40.

Planirano stanje proširenja sustava oborinske odvodnje obuhvaća gradnju mreže kanalizacije oborinskih voda.

Oborinske vode s parkirališnih i prometnih površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, radi prihvata plivajućih i krutih čestica u oborinskoj vodi.

Sustav oborinskih kolektora unutar obuhvata Plana spojit će se na planirani oborinski kolektor u ul. Gajevo šetalište, koji je izvan granica obuhvata Plana.

Ako se izgradi javno parkiralište prije nego se krene s izgradnjom oborinskog kolektora u ul. Gajevo šetalište, potrebno je oborinske vode pročistiti preko separatora oborinskih voda, te nakon toga upustiti preko ispusta u recipijent more.

Prilikom gradnje mreže odvodnje oborinskih voda potrebno je istu dimenzionirati prema odgovarajućoj ITP krivulji, uz korištenje intenziteta povratnog perioda u rasponu od 0,5 do 2 godine.

Za gradnju sustava odvodnje oborinskih voda predviđeno je korištenje cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih, min. promjera 300 mm.

Planirana je izgradnja oborinske odvodnje u ul. Gajevo šetalište i Braće Car, koja je izvan granica obuhvata Plana, a na koju je priključena oborinska odvodnja s Plana.

Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele, korištenjem upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav javne oborinske odvodnje.

Elektroopskrba

Članak 41.

Obzirom na ovim Planom predviđene zahvate vršno opterećenje unutar područja obuhvata Plana očekuje se na nivou 800 kW. Kapacitet postojeće trafostanice od 1x630 kVA, uz očekivano opterećenje i konzum koji se napaja iz nje, a smješten je izvan granica obuhvata Plana, ne zadovoljava buduće potrebe.

Napajanje električnom energijom

Članak 42.

Elektroenergetski objekti unutar obuhvata Plana izvoditi će se prema uvjetima iz tekstualnog i grafičkog dijela plana (kartografski prikazu 2b. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije).

Nova trafostanica planske oznake TS1-PLAN (prema grafičkom dijelu Plana) napajat će buduće potrošače na građevnim česticama planskih oznaka P-1, T1-2 i eventualno T1-3 (Hotel Riviera). TS1-PLAN bit će trafostanica tipa KTS na planiranom parkiralištu P-1. Tlocrtna površina ove trafostanice je 4,16x2,12 m, a za što je potrebno osigurati česticu minimalnih dimenzija od 6x5 m.

Napajanje postojećih građevina za T1-3 (Hotel Riviera), T1-4 i T1-5 i planiranih građevina (hotela) na T1-6 i T1-7 osigurat će se iz postojeće trafostanice 20/0,4 kV Danica.

Planom se omogućava održavanje i rekonstrukcija postojeće TS Danica na način da se omogući izmjena transformatora radi povećanja snage transformatora ili zamjena postojeće građevine trafostanice tipskim objektom na istoj građevnoj čestici.

Konačni kapacitet pojedinih trafostanica odredit će se u toku izrade projektne dokumentacije.

Za one nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu veću od predviđene ovim planom ili žele napajanje iz vlastite trafostanice (mjerenje na srednjem naponu), potrebno je osigurati prostoriju za novu trafostanicu 20/0,4 kV unutar građevine.

Buduće trafostanice moraju imati osiguran trajni pješački pristup i pristup vozilom s javne površine za slučaj zamjene - popravka opreme.

Trafostanice će biti povezane u srednjenaponsku mrežu sa podzemnim 20 kV kabelima, koji će svakoj od njih uz redovno napajanje osigurati i potpunu rezervu. Načelne trase 20 kV kabela prikazane su u grafičkom dijelu Plana.

Nova niskonaponska mreža unutar granica obuhvata Plana izvodit će se s podzemnim kabelima po trasama koje su načelno prikazane u grafičkom dijelu Plana.

Buduća rasvjeta unutar područja obuhvata Plana riješit će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

Plinoopskrba

Članak 43.

Osnovni pravci plinovoda za potrebe potrošača prikazane su na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije.

Realizacija plinoopskrbnog sustava područja obuhvata Plana podrazumijeva izgradnju plinske distributivne mreže primarno namijenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina (UNP-zrak) do njegovog dolaska.

Koncepcija plinifikacije temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Županije primorsko- goranske.

Sustav plinoopskrbe unutar obuhvata Plana čini plinska mreža do potrošača (plinovod srednjeg tlaka) i priključak na građevinu. Prihvat prirodnog plina za predmetno područje biti će iz Mjerno redukcijske stanice MRS Rijeka istok, smještene u gradu Bakru.

Unutar područja obuhvata Plana nema redukcijskih stanica. Navedeno područje opskrbljivat će se plinom srednjega tlaka (max. 4 bar) iz redukcijskih stanica RS Crikvenica 2 i RS Crikvenica 1.

Sustav plinoopskrbe zamjenskim plinom (UNP-zrak) čini postrojenje za isparavanje i miješanje UNP - zraka, plinska mreža do potrošača i priključak na građevinu. Postrojenje za isparavanje i miješanje UNP-a zrak prema potrebi će se izgraditi izvan područja obuhvata Plana u kontaktnom području.

Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz sa zamjenskog (UNP-zrak) na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

Plin se do potrošača distribuira u cjevovodima (plinovodima) položenim u terenu. Plinovodi se polažu uglavnom javnim površinama, odnosno prometnicama. Za osiguranje potrebne mehaničke zaštite plinovoda debljina nadsloja određuje se prema lokalnim uvjetima.

Minimalni radni tlak u plinovodu ispred kućnog priključka ne smije biti manji od 50 mbar, odnosno mora u potpunosti zadovoljavati potrebe potrošača. Neposredno prije ulaska plinovoda u građevinu ugrađuje se zaporna i regulacijska armatura, kojom se određuje tlak plina za pripadajućeg potrošača.

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH (ZAŠTITNIH) ZELENIH POVRŠINA

Članak 44.

Unutar obuhvata Plana nema javnih zelenih površina, a uvjeti uređenja zaštitne zelene površine dani su u točki 1.3. Zaštitna zelena površina (Z).

Članak 45.

Obuhvat Plana treba opremiti kvalitetnim elementima urbane opreme i urbanog mobilijara, na mjestima koje određuje nadležno tijelo Grada Crikvenice:

- elementima vizualnih komunikacija,

- elementima javne rasvjete,

- klupama za sjedenje,

- koševima za otpatke,

- opremom za dječja igrališta,

- drugim elementima urbane opreme i urbanog mobilijara.

5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

Članak 46.

U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.

Mjere zaštite kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Članak 47.

Na području obuhvata Plana ne postoje građevine upisane u Registar spomenika kulture RH, no planom šireg područja (UPU Dramalj centar) valorizirana je i evidentirana graditeljska baština naselja Dramalj, sa objektima izgrađenih prvih vila iz kraja 19. stoljeća, koje su locirane duž Gajevog šetališta.

Unutar obuhvata Plana nalazi se vila Danica, jedna od najstarijih vila, danas hotel Riviera (označena na kartografskom prikazu 0. Zatečena gradnja - zgrada br. 3).

S ciljem očuvanja osnovnog identiteta vile Danica, unutar gradivog dijela čestice planske oznake T1-3 (koji se odnosi na vilu Danica), nije dopuštena zamjena, dogradnja i nadogradnja postojeće građevine, već samo rekonstrukcija i adaptacija unutar gabarita postojeće građevine, radi prilagodbe za novu namjenu, uz poštivanje bitnih izvornih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja građevine.

6. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 48.

Uređenje površina i građevina unutar obuhvata Plana provodi se prema ovim Odredbama za provođenje i prema kartografskim prikazima 1, 2, 2a, 2b, 2c, te 3-4a, 3-4b i 3-4c grafičkog dijela Plana.

Da bi se moglo pristupiti gradnji građevina osnovne namjene, preduvjet je izgradnja odgovarajućih komunalnih objekata i uređaja.

Članak 49.

Projekti za pribavljanje akata kojima se dozvoljava gradnja mogu se izrađivati isključivo temeljem odredbi ovog Plana.

Svaki zahvat u prostoru unutar obuhvata Plana provodi se u skladu s odredbama ovog Plana, posebnim zakonima i drugim propisima. Svi zahvati na pojedinoj građevnoj čestici mogu se izvoditi fazno.

Članak 50.

Posebne uvjete gradnje i uređenja prostora, koji nisu navedeni u Planu, iz područja zaštite od požara, zaštite na radu, zaštite prirode, zaštite voda i drugih područja utvrdit će nadležna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima u postupku pribavljanja akata kojima se dozvoljava gradnja, u skladu sa zakonima i drugim propisima.

Članak 51.

Unutar obuhvata Plana potrebno je ostvariti minimalnu razinu infrastrukturne opremljenosti, koja sadrži:

- izgradnju planiranih prometnih površina,

- izgradnju mreže javnih telekomunikacija,

- izgradnju mreže vodoopskrbe i odvodnje otpadnih i oborinskih voda,

- izgradnju mreže elektroopskrbe.

Članak 52.

Kriteriji i načini provedbe Plana u smislu rješavanja imovinsko-pravnih pitanja u vezi s komunalnom infrastrukturom i prometom odredit će se posebnom odlukom Grada Crikvenice.

7. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Postupanje s otpadom

Članak 53.

Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume te opasni otpad.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 110/07) i propisa donesenih temeljem Zakona.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran prilaz za komunalno vozilo.

Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

Zaštita voda

Članak 54.

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda i voda onečišćenih detergentima, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i ispred vlastite građevne čestice.

Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (NN 40/99, 6/ 01 i 14/01).

Zaštita zraka

Članak 55.

Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu Plana definira se obveza održanja prve kategorije kakvoće zraka.

Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Zaštita od prekomjerne buke

Članak 56.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90).

Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.

Mjere posebne zaštite

Članak 57.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe određenim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom korištenja zone.

Sklanjanje ljudi

Članak 58.

Planom šireg područja nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem korisnika zone, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja korisnika, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru.

Pri projektiranju podzemnih građevina dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Putovi evakuacije stanovništava za slučaj elementarnih nepogoda definirani su ulicom M. Muževića (sjeverno od zone obuhvata plana) i ulicom Gajevo šetalište (južno od zone obuhvata plana) dok je privremena lokacija za prikupljanje evakuiranih osoba van zona urušavanja definirana na južnom dijelu planiranog parkirališta, a prikazana je na kartografskom prikazu 3-4 Uvjeti gradnje. Unutar obuhvata plana zbrinjavanje stanovništva se organizira u građevinama turističke namjene ukoliko su pogodne za boravak osoba nakon elementarnih nepogoda.

Zaštita od požara

Članak 59.

Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugrože

nosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata, voditi računa o požarnom opterećenju objekta, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6 metara. Međusobni razmak ugostiteljsko turističkih objekata - hotela ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 142/03).

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava, obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i propisa donijetih na temelju njega.

Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Crikvenice i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

Temeljem članka 15.a. Zakona o zaštiti požara (NN 58/ 93, 33/05 i 107/07) izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

Zaštita od potresa

Članak 60.

Zona Detaljnog plana uređenja se nalazi na području gdje seizmički intenzitet iznosi VIII stupnjeva po ljestvici MKS-64 na osnovi seizmičke karte Hrvatske.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Zona pripada dijelu naselja koje je po tipu konstrukcije i broju korisnika unutar zone potpada pod najugroženije područje od potresnog djelovanja. Prema tome pri gradnji novih građevina treba upotrebljavati adekvatne materijale i propisan tip konstrukcije za predviđeni seizmički intenzitet. U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu na način da se kod projektiranja građevina mora koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MKS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period 500 godina.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja.

Sve prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

U svrhu zaštite stanovništva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti sve građevine unutar obuhvata plana u sklopu kojih se očekuje okupljanje većeg broja ljudi (građevine turističke namjene) moraju definirati način vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06).

Privremena lokacija za deponiranje materijala nakon eventualnih urušavanja definirana je na sjevernom dijelu javnog parkirališta koje se planira na zapadnom dijelu obuhvata plana, a prikazana je na kartografskom prikazu 3-4c UVJETI GRADNJE.

Unutar obuhvata plana definirane su lokacije dviju trafostanica kao potencijalna kritična infrastruktura koja bi mogla biti ugrožena potresnim djelovanjima.

Unutar obuhvata plana nisu evidentirane i ne planiraju se lokacije odlagališta otpada i divljih deponija, a planom se ne definiraju niti mjere zaštite od epidemije i epizootije.

Unutar obuhvata plana nisu evidentirane ili planirane građevine i djelatnosti koje u tehnološkom procesu koriste ili prevoze opasne tvari što bi moglo prouzročiti eventualne tehničko-tehnološke nesreće, pa se planom ne propisuju mjere posebne zaštite.

Unutar obuhvata plana nisu evidentirana područja na kojima bi se mogla pojaviti klizišta ili poplave, pa se planom ne propisuju mjere zaštite od klizanja tla i zaštita od poplave.

ZAVRŠNE ODREDBE

Glava V.

Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Glava VI.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/08-01/51

Ur. broj: 2107/01-01-11-55

Crikvenica, 27. siječnja 2011.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik
dr. sc. Dragan Magaš, v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=712&mjesto=10003&odluka=2
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr