6.

Na temelju članka 100. stav. (6), članka 101. i članka 102. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), članka 48. Statuta Općine Vinodolske općine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 40/09), Općinsko vijeće Općine Vinodolske općine na 10. sjednici održanoj 13. prosinca 2010. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja
Vinodolske općine (pročišćeni tekst)

UVOD

Pročišćeni tekst Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Vinodolske općine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 1/06), te mjere izmjene i dopune Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Vinodolske općine »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 19/09), u kojima je naznačeno njihovo stupanje na snagu.

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Prostorni plan uređenja Vinodolske općine (u nastavku teksta: Prostorni plan), utvrđuje uvjete za uređenje područja Vinodolske općine, svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode.

(2) Granice obuhvata Prostornog plana Vinodolske općine su granice područja Vinodolske općine određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92 i 58/93).

(3) Statistička naselja u sastavu općine su: Bribir, Tribalj, Grižane - Belgrad i Drivenik.

Članak 2.

(1) Prostorni plan iz članka (1) sadržan je u elaboratu Prostorni plan uređenja Vinodolske općine, koji se sastoji od:

A) TEKSTUALNI DIO

I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Vinodolske općine u odnosu na prostor i sustave županije Primorsko- goranske i Republike Hrvatske

1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.2.1. Prirodni sustavi

1.2.1.1. Geološka obilježja

1.2.1.2. Seizmičnost

1.2.1.3. Mineralne sirovine

1.2.1.4. Reljef

1.2.1.5. Hidrološka i hidrogeološka osnova

1.2.1.6. Klimatska obilježja

1.2.1.7. Tlo

1.2.1.8. Živi svijet

1.2.2. Stanovništvo i naselja

1.2.2.1. Demografska struktura

1.2.3. Naselja

1.2.4. Sadržaji javnih funkcija

1.2.4.1. Državna uprava i područna samouprava

1.2.4.2. Lokalna samouprava

1.2.4.3. Predškolsko i školsko obrazovanje

1.2.4.4. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

1.2.4.5. Kultura

1.2.4.6. Vjerske zajednice

1.2.4.7. Udruge građana i sportska društva

1.2.4.8. Ocjena stanja društvenih djelatnosti

1.2.5. Gospodarstvo

1.2.5.1. Prerađivačka industrija

1.2.5.2. Proizvodnja električne energije

1.2.5.3. Proizvodno obrtništvo

1.2.5.4. Poljoprivreda i stočarstvo

1.2.5.5. Šumarstvo i lovstvo

1.2.5.6. Turističko-ugostiteljska djelatnost

1.2.5.7. Gospodarski subjekti i poslovni prostor

1.2.6. Infrastrukturni sustavi

1.2.6.1. Sustav prometa i veza

1.2.6.2. Sustav telekomunikacija i pošte

1.2.6.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

1.2.6.4. Energetski sustav

1.2.7. Zbrinjavanje otpada

1.2.8. Zaštita prostora

1.2.8.1. Prirodna baština

1.2.8.2. Kulturno-povijesna baština

1.2.8.3. Kakvoća zraka

1.2.8.4. Kakvoća podzemnih i površinskih voda

1.2.8.5. Tlo

1.2.8.6. Buka

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

1.5.1. Ocjena stanja

1.5.1.1. Demografski podaci

1.5.1.2. Gospodarstvo

1.5.1.3. Prostorni pokazatelji

1.5.2. Mogućnost razvitka

1.5.2.1. Gospodarstvo

1.5.3. Ograničenje razvitka

1.5.3.1. Gospodarstvo

1.5.3.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.0. Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja

2.2.1. Demografski razvoj

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture

2.2.2.1. Ciljevi i pretpostavke razvitka

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.1. Osnove razvoja naselja

2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti

2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti

2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine Vinodolska

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.2.1. Postojeći i planirani broj stanovnika

2.3.2.2. Izgrađenost

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Vinodolske općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

3.1.1. Globalne ekonomske i prostorne odrednice razvoja

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)

3.2.1.1. Brdsko-planinski dio građevinskih područja naselja

3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

3.2.2.1. Površine gospodarske namjene

3.2.2.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T)

3.2.2.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R)

3.2.2.4. Groblja

3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

3.2.4. Poljoprivredne površine

3.2.5. Šumske površine

3.2.6. Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo

3.2.6.1. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

3.2.7. Vodne površine

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Gospodarske djelatnosti

3.3.1.1. Prognoza stanovništva i radne snage

3.3.1.2. Globalna projekcija razvoja

3.3.1.3. Značajnije gospodarske grane

3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti

3.3.2.1. Državna uprava i pravosuđe

3.3.2.2. Lokalna samouprava

3.3.2.3. Predškolsko i školsko obrazovanje

3.3.2.4. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

3.3.2.5. Kultura i sport

3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

3.4.2.1. Građevinska područja naselja

3.4.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

3.4.2.3. Građenje izvan građevinskog područja

3.4.2.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora

3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine

3.4.3.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina

3.4.3.3. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja prostorne cjeline

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni sustav

3.5.1.1. Cestovni promet

3.5.1.2. Željeznički promet

3.5.1.3. Zračni promet

3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

3.5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

3.5.3.1. Sustav vodoopskrbe

3.5.3.2. Sustav odvodnje

3.5.4. Energetski sustav

3.5.4.1. Prijenosni energetski objekti naponskog nivoa 400, 220 i 110 kV

3.5.4.2. Distributivni elektroenergetski objekti

3.5.4.3. Plinoopskrba

3.6. Postupanje s otpadom

3.7. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

3.7.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke

3.7.5. Mjere posebne zaštite

3.7.5.1. Sklanjanje ljudi

3.7.5.2. Zaštita od rušenja

3.7.5.3. Zaštita od požara

3.7.5.4. Zaštita od potresa

II. Odredbe za provođenje

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU VINODOLSKE OPĆINE

1.1. Površine naselja

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

1.3. Poljoprivredne površine

1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

1.5. Vodne površine

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za državu Primorsko-goransku županiju

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.3. Građevine društvene namjene

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

2.2.7. Ostale građevine

2.2.8. Brdsko - planinski dijelovi građevinskog područja Drivenim (NA4₂), Triblja (NA2₂), Grižana (NA3₃), te građevinsko područje Lukovo (NA51)

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

2.3.1. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

2.3.2. Građenje izvan građevinskih područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Prometna infrastruktura

5.1.1. Cestovna infrastruktura

5.1.2. Pješački promet

5.1.3. Parkirališna i garažna mjesta

5.1.4. Zračni promet

5.1.5. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

5.2. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

5.2.1. Sustav vodoopskrbe

5.2.2. Sustav odvodnje

5.3. Energetska infrastruktura

5.3.1. Elektroopskrba

5.3.2. Opskrba plinom

5.3.3. Obnovljivi izvori energije

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Zaštita tla

8.1.1. Šumsko tlo

8.1.2. Poljoprivredno tlo

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

8.2. Zaštita zraka

8.3. Zaštita voda

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda

8.4. Zaštita od prekomjerne buke

8.5. Mjere posebne zaštite

8.5.1. Sklanjanje ljudi

8.5.2. Zaštita od potresa

8.5.3. Zaštita od rušenja

8.5.4. Zaštita od požara

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja

9.1.3. Detaljni planovi uređenja

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.2.1. Uređenje zemljišta

9.2.2. Ostale mjere razvoja

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

B) GRAFIČKI DIO

a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000

1. Korištenje i namjena površina 1:25000

2. Infrastrukturni sustavi i mreže 1:25000

3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu
prostora 1:25000

3.A.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
- područja posebnih uvjeta korištenja

3.B.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
- područja posebnih ograničenja u korištenju

3.C.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
- područja posebnih ograničenja u korištenju

3.D.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
- područja i djelovi primjene planskih mjera zaštite

b) Kartografski prikaz u mj. 1:5000

4. Građevinska područja:

4.1. Bribir 1:5000

4.2. Drivenik 1:5000

4.3. Grižane - Belgrad 1:5000

4.4. Tribalj 1:5000

4.5.Brdsko-planinski dio građevinskih
područja naselja - NA3₃ i NA51; - NA2₂
i NA4₂ 1:5000

4.6. Željeznička stanica Drivenik 1:5000

(2) Kartografski prikazi i tekst ovih Odredbi za provođenje (u daljnjem tekstu: Odredbe) temeljni su dokumenti za primjenu Prostornog plana.

Članak 3.

U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:

1. Vinodolska općina - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave.

2. Obuhvat dokumenta prostornog uređenja je prostorna ili administrativno utvrđena cjelina koja se namjerava prostorno urediti određivanjem obveze izrade i donošenja odgovarajućeg dokumenta prostornog uređenja.

3. Naselje - struktura naselja, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

4. Granica građevinskog područja - je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog plana.

5. Građevinsko područje naselja - utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje.

6. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađena i/ili neizgrađena prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja isključivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja.

7. Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu.

8. Neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000 m.

9. Građevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan građevinskog područja, koje je izgrađeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina i uređenje javnih površina.

10. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.

11. Građevine stambene namjene utvrđene ovim Prostornim planom dijele se prema broju stanova i tipu gradnje:

Obzirom na broj stanova stambene građevine mogu biti:

- obiteljske stambene građevine

- višeobiteljske stambene građevine do 3 stana

- višeobiteljske stambene građevine (višestambene) sa više od 3 stana po građevini

Prema tipu gradnje stambene građevine mogu biti:

- slobodnostojeće stambene građevine

- poluotvorene stambene građevine

- stambene građevine u nizu.

U svim kategorijama stambene građevine moguće je graditi poslovne sadržaje, ukoliko ne prelaze 50% ukupne brutto razvijene površine građevine.

12. Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji građevine osnovne namjene (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, roštilji do 2,5 m² i sl.).

13. Građevine gospodarske - obrtničke namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju kvalitetu stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.

14. Poljoprivredne gospodarske građevine su:

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.

- s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.

15. Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili nadzemne (prizemlje, kat i potkrovlje). Za novu stambenu izgradnju etaža mora imati minimalnu svijetlu visinu 2,40 m, a pomoćne prostorije minimalno 2,10 m. Potkrovna stambena etaža mora imati visinu na najnižem dijelu minimalno 1,5. U postojećim građevinama zadržavaju se postojeće visine etaža. Ukoliko se krovna konstrukcije izvodi direktno bez nadozida, potkrovlje nije stambena etaža i ne uračunava se u koeficijent iskorištenosti.

Dijelovi (etaže) i visina građevine:

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena,

Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena,

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja,

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

16. Koeficijent izgrađenosti (K_ig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren te pergole, brajde i roštilji do 2,5 m² ukoliko nisu sastavni dio konstruktivnih dijelova građevine.

17. Koeficijent iskorištenosti (K_is) je odnos građevinske (brutto) površine građevina i površine građevne čestice. Nestambeno potkrovlje (koje nije etaža) ne uzimaju se u izračun brutto izgrađene površine građevine.

18. Nadstrešnica - je natkriveni otvoreni prostor (iznimno zatvoren s jedne strane kada se postavlja uz glavnu pomoćnu građevinu) koja ne ulazi u brutto površinu, a namijenjen je u pravilu za natkrivanje parkirališnog mjesta ili prostora za odmor.

19. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

20. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

21. Građevni pravac je vertikalna projekcija najistaknutijeg dijela pročelja prema čestici javne površine.

22. Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

23. Krajobraz je određeno područje, opaženo ljudima, čija je osobnost rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika i koje obilježava prevladavajuća prisutnost prirodnih sastojina.

24. Krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog krajobraza, koje određuju njegovu prirodnu, kulturnopovijesnu i estetsku osobnost.

25. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se:

- reljef, vode, zelenilo;

- posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

- ambijentalne vrijednosti;

- veličina i izgrađenost građevnih čestica;

- način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;

- komunalna oprema;

- druge vrijednosti i posebnosti.

26. Uređeno građevinsko zemljište je dio građevinskog područja koje je opremljeno za građenje u skladu s prostornim planom.

27. Uređenje građevinskog zemljišta je skup odluka, mjera i postupaka na temelju kojih se provodi opremanje građevinskog zemljišta.

28. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta

- I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 5,5 m. Iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina može iznositi i manje, ali ne manje od 3 m.

- II. kategorija uređenosti podrazumijeva infrastrukturnu opremljenost minimalno pristupnim putem, priključkom na javni vodovod, javnu kanalizaciju i niskonaponsku mrežu.

- III. kategorija uređenosti podrazumijeva visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja.

29. Urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i druge čestice u skladu s detaljnim planom uređenja na području komasacije uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarno-pravnih odnosa na tom zemljištu s ciljem podjele građevnih čestica vlasnicima tog zemljišta razmjerno njegovoj površini i jedinici lokalne samouprave za potrebe površina javne namjene.

30. Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina.

31. Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).

32. Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko - tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora.

33. Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE VINODOLSKA OPĆINA

Članak 4.

(1) Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom prikazana je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u mj. 1:25.000.

(2) Prostor Vinodolske općine se prema namjeni dijeli na:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- poljoprivredne površine,

- šumske površine,

- vodne površine,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.

(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i iznimno izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

1. Građevinska područja za:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene.

2. Građevine izvan građevinskog područja su: građevine infrastrukture, građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti (farme, vinogradarsko-vinarski pogoni, manja spremišta, stambeno-gospodarske građevine za turizam na seoskim gospodarstvima, stambeno - gospodarske građevine u brdsko-planinskom području), te građevine u funkciji gospodarenja šumama (planinarski domovi, skloništa i sl. građevine), zdravstvene, rekreacijske i zdravstveno - turističke građevine, manje kapelice, križevi, spomen obilježja i sl.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 5.

(1) Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja.

(2) U površinama naselja smještaju se, osim stanovanja, i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su javna i društvena namjena, gospodarska namjena (zanatska, poslovna), ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja itd.

(3) Na području Vinodolske općine lokalno središte je naselje Bribir.

(4) Naselja sa stambenim, središnjim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira:

- stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl.,

- parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja,

- skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,

- poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine,

- tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, kao i ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.

Članak 6.

(1) Prostornim planom utvrđene su granice građevinskih područja svih naselja u sastavu Vinodolske općine, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora i to za statistička naselja Bribir, Grižane-Belgrad, Tribalj i Drivenik.

Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.

(2) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000 i na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5.000, na kartografskim prikazima br. 4. »Građevinska područja«.

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 7.

(1) Razgraničenje površina za izdvojene namjene određeno je za:

- gospodarsku namjenu (poslovnu - K),

- ugostiteljsko-turističku namjenu (hotel - T1 i turističko naselje T2, kamp T3),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (R),

- groblja (G).

(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje

i namjena površina« u mj. 1:25.000, te br. 4. »Građevinska područja« u mj. 1:5.000.

Članak 8.

(1) Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica za:

- površine predviđene za infrastrukturne koridore smještene uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se obostrano od osi trase širinom pojasa u metrima;

- površina predviđenih za infrastrukturne građevine, namijenjenih smještaju uređaja, instalacija i sl., a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava na:

- površine za građevine prometa i građevine veza (ceste, željeznica) i zračni promet (helidrom),

- površine za građevine telekomunikacija i pošte,

- površine za građevine vodovoda i odvodnje,

- površine za energetske građevine za transformaciju i prijenos energenata (električna energija, cijevni promet, plin).

(2) Građenje novih građevina druge namjene na površinama predviđenim za infrastrukturne koridore i građevine nije dozvoljeno.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 9.

(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000.

(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na osobito vrijedno obradivo tlo (P1) vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Članak 10.

(1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1: 25.000, a razgraničene su na:

- gospodarske šume (Š1),

- zaštitne šume (Š2),

- šume posebne namjene (Š3).

(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla.

(3) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište područje je na kojem se prostor može koristiti na način predviđen za šumsko ili poljoprivredno tlo.

1.5. VODNE POVRŠINE

Članak 11.

(1) Vodne površine na području obuhvata Prostornog plana prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

(2) Vodne površine na području obuhvata Plana su površinske vode (jezero Tribalj), vodotoci (vodotok Dubračina i Suha Ričina) i bujice (Malenica, Kučina, mala Dubračina, Slani Potok, Kostelj, Balasi, Ričina Tribaljska, Podsopalj, Leskovnik, Cigančica, Bronac, Duboki, Trstenik, Kičeri, Poduljin, Bosna, Blatnica, Lopčevo brdo).

(3) Namjena i način korištenja odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 12.

(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.

(2) Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

n Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku su:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Željezničke građevine:

. nova željeznička pruga velikih učinkovitosti:

- (Trst - Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb/ Split - Dubrovnik,

. magistralne pruge:

- Rijeka - Delnice Karlovac - Zagreb/Split (I. reda)

2. Poštanske i telekomunikacijske građevine:

- Međunarodni TK kabeli I. razine: alternativna trasa: Rijeka - Senj

3. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine sustava vodoopskrbe:

- regionalni vodoopskrbni sustav

4. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) elektroenergetske građevine:

. Proizvodne: HE Vinodol u Triblju

. Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojeće:

- Prijenosni dalekovodi 380 kV:

- Meline - CHE Obrovac

- Prijenosni dalekovodi 2 x 220 kV:

- TS Meline - HE Senj

- Meline - HE Senj (planirani).

Članak 13.

Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

n Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Primorsko-goransku županiju, koji su određeni Prostornim planom županije, a odnose se na područje Općine Vinodolska su:

1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Osnovne županijske ceste:

- Crikvenica-Tribalj-Drvenik-Križišće-Meja-Praputnjak- Krasica-Sveti Kuzam - Čavle;

- Novi Vinodolski-Bribir-Grižane (žup. cesta Crikvenica- Tribalj);

- Selce - Jargovo - Bribir - Lukovo - Fužine - Lujzijana;

5. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) telekomunikacijske građevine:

- magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski) - alternativni pravac Rijeka-Senj.

6. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:

- sustav »Novi Vinodolski«

- podsustav »Rijeka«.

7. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- sustav »Novi Vinodolski«

8. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a)transformatorske stanice
HE Vinodol 110/35 kV

b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći:

- HE Vinodol - Delnice,

- HE Vinodol - HE Gojak,

- HE Vinodol - Crikvenica,

- Crikvenica - Senj,

- Meline - HE Vinodol (postojeći),

- Meline - HE Vinodol (planirani 2 x 110 kV).

9. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

Županijska plinska mreža.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe

Članak 14.

(1) Građevinska područja naselja namijenjena su:

- stambenoj izgradnji i svim sadržajima koja prate organizaciju života u stambenom naselju, kao što su društvene djelatnosti (školske i predškolske ustanove, kulturni, zdravstveni i športsko-rekreacijski sadržaji, zabavne i vjerske institucije), razni poslovni prostori i građevine, ugostiteljski i turistički sadržaji, trgovački, uslužni, servisni i drugi sadržaji u zasebnim građevinama ili u sklopu stambenih građevina;

- izgradnji skloništa, komunalnih servisa i uređaja, raznih obrtničkih i proizvodnih radionica, pod uvjetom da ne zagađuju zrak, ne prouzrokuju veću buku i ne privlače pretjerani promet teretnih vozila;

- izgradnji mreže lokalnih kolnih i pješačkih prometnica, trgova, parkirališta, benzinskih crpki i ostalih prometnih površina i građevina, izgradnji putničkih terminala (autobusnih i dr.) i sl.;

- uređenju parkovnih, športsko-rekreacijskih i ostalih zelenih površina, zaštitnog zelenila i sl.

Članak 15.

(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Vinodolske općine na sljedeći način:

Statistička naselja Građevinska područja naselja
(oznaka naselja i građevinskog područja)

- naselje Bribir Bribir - Štale - Dragaljin - Kičeri - Ugrini -
Sv. Vid (NA1_{1 - 5}),

Gradac Bribirski (NA6_{1. - 4}),

Jargovo (NA 21_{1 - 4}),

Kosavin (NA 13_{1 - 5}).,

Kričina (NA15_{1- 8}).

Podgori (NA 5_{1 - 4} ),

Podugrinac (NA 26_{1 - 2}),

Poduljin (NA 11_{1 - 2}),

Podskoči (NA 14_{1 - 5}),

Sveti Mikula (NA 35_{1 - 7}),

Lukovo (NA51).

- naselje Tribalj Tribalj (NA2_{1- 2}),

Bašunje Male (NA48),

Blažići (NA31),

Belobrajići i Sušik (NA9_{1- 2}),

Janjevalj (NA44),

Pećca (NA22),

Podsopalj Belgradski (NA27_1-2),

Podsopalj Drivenički (NA37_{1 - 2}),

Ričina (NA33_1-4),

Ropci (NA19),

Semičevići (NA24_1-3),

Tribalj Gornji (NA28).

- naselje Grižane -
Belgrad Grižane - Marušići (NA3_1-3)

Antovo (NA16 1-2),

Barci (NA17_{1 - 2}),

Baretići (NA20_{1 - 2.}),

Bašunje Vele (NA29_1-2),

Belgrad (NA39),

Blaškovići(NA18_{1 - 2}),

Dolinci (NA32.),

Franovići (NA40_1-2),

Kamenjak (NA10_1-2),

Kostelj (NA7_{1 - 6}),

Mavrići (NA12_{1 - 4}),

Miroši (NA46_1-2),

Saftići (NA36_{1 - 2}),

Šarari (NA 38),

- naselje Drivenik Drivenik (NA4_{1- 2})

Bačići (NA42),

Benići Drivenički (NA49),

Benkovići (NA34),

Cerovići (NA30_1-5),

Čandrli (NA47),

Goričine (NA45),

Jerčinovići - Plišići (NA41),

Klarići (NA8),

Kokanj (NA50_1-4)

Petrinovići (NA43_{1 - 2}),

Šimići (NA25).

(2) Za građevinska područja naselja i dijelove naselja koja se nalaze unutar II. vodozaštitne zone Plišići, Bačići, Ropci, Belobrajići, Sušik i dio naselja Podsopalj Drivenički, te za naselja koja se nalaze unutar poplavnog vala akumulacijskog jezera Tribalj - dio Triblja i Semićevići, utvrđena su samo postojeća - izgrađena građevinska područja unutar kojih je moguća rekonstrukcija i izgradnja stambenih i drugih namjena iz članka 14. stavak (1) te gospodarskih i pomoćnih građevina koje ne koriste, ne proizvode i ne ispuštaju opasne tvari, kao i građenje nužnih prometnica i infrastrukture.

(3) Na dijelovima građevinskog područja naselja Kostelj, Kamenjak, unutar područja izloženih pojačanoj eroziji i klizanju, utvrđena su samo postojeća - izgrađena građevinska područja najizloženija utjecaju erozije za koje je potrebno,

pri bilo kakvoj intervenciji, izrada geomehaničkog elaborata ispitivanja zemljišta. Područja su definirana na kartografskim prikazima 2. i 4.2.

(4) Na građevinskim područjima ostalih naselja (izgrađeni i neizgrađeni dijelovi) na području Vinodolske općine gradi se u skladu s odredbama ovog Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske dokumentacije.

Članak 16.

(1) Koristiti se može samo uređeno građevno zemljište.

(2) Sve građevine brutto izgrađene površine manje od 400 m² unutar građevinskog područja naselja na području Vinodolske općine moraju imati I. kategoriju uređenosti, osim ako nije drugačije određeno ovim Odredbama.

(3) Sve građevine brutto izgrađene površine veće od 400 m² i sve višeobiteljske stambene građevine unutar građevinskog područja naselja na području Vinodolske općine moraju imati II. kategoriju uređenosti, osim ako nije drugačije određeno ovim Odredbama.

Članak 17.

(1) I. kategorija uređenosti određena je za sva naselja na području Vinodolske općine.

(2) Iznimno, u naselju Bribir za koje je propisana obveza I. kategorije uređenosti građevnog zemljišta, ukoliko se grade građevine navedene u članku 16, stavak (2) određuje se II. kategorija uređenosti građevnog zemljišta.

Članak 18.

(1) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja unutar koridora planirane željezničke pruge velike učinkovitosti, do utvrđivanja građevne čestice željezničke pruge moguća je samo rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada definiranom člankom 181. i prema uvjetima za novu gradnju (čl. 21-28). To su dijelovi građevinskih područja sljedećih naselja:

Kričina (NA 15),

Podgori (NA 5),

Podskoči (NA 14),

Dragaljin (NA 1).

(2) Ukoliko se građevna čestica koja se nalazi unutar građevinskog područja naselja jednim svojim dijelom nalazi unutar prometnih površina navedenih stavkom (1) ovog članka, a preostali dio zadovoljava uvjete za izgradnju unutar građevinskog područja naselja određene ovim Odredbama, taj se dio čestice smatra građevnim.

(3) Koridor planirane željezničke pruge velike učinkovitosti utvrđen ovim Prostornim planom i naveden u stavku (1) ovog članka nije temelj za parcelaciju.

(4) Prometne površine i građevinska područja naselja navedena u stavku (1) ovog članka prikazane su na kartografskim prikazima br.1. »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000 i br. 4.1. »Građevinska područja - naselje Bribir« u mj.1:5.000.

(5) Za naselja, odnosno dijelove naselja, koja su registrirana kao povijesne graditeljske cjeline (I.stupanj zaštite) i to Belgrad (NA39) - seosko naselje, izuzev registriranog građevinskog kompleksa naselja Drivenika za koji je donešen »Detaljni plan uređenja povijesnog grada Drivenika« (SN 26/01), sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

(6) Za izgradnju unutar građevinskog područja naselja NA (Šuma) ne primjenjuju se uvjeti izgradnje od članka 21. do članka 59., već se način korištenja i izgradnja provodi sukladno člancima 62. - 64.

Članak 19.

(1) Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane javne ili nerazvrstane prometnice.

(2) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste, ne može biti manja od 6 metara, udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja ne može biti manja od 15 metara.

(3) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara.

(4) Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.

(5) Na terenima s velikim nagibom i kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (2) ovog članka, udaljenost može biti i manja od one iz stavka (2) ovog članka, ali uz uvjet da se građevna linija uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

(6) Neposredni pristup građevne čestice na javno-prometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 4,5 m, pristupnim putem širine najmanje 3,0 m, a najviše duljine 50,0, pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m i to samo:

n kod gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina unutar građevinskog područja naselja kod kojih su već zatečeni lokalni uvjeti takvi da onemogućuju neposredan pristup na javno-prometnu površinu, osim pješačkim prolazom ili stubištem,

n kod rekonstrukcije postojećih građevina kod kojih zatečeni priključak na javno-prometnu površinu ima elemente pješačkog prolaza ili stubišta.

(7) Pristup s građevne čestice na javno-prometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima županijski značaj, prilaz te čestice na javno-prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.

(8) Postojeća stepeništa, putove i prolaze, kao vertikalne veze unutar jednog naselja treba zadržati, te eventualno predvidjeti i prostore za izgradnju novih.

Članak 20.

(1) Garaže se mogu graditi u sklopu svih vrsta stambene građevine kao slobodnostojeće građevine udaljene najmanje 3 m od granice građevne čestice, odnosno 2m ako građevina s te strane nema otvora.

(2) Iznimno, kod terena sa velikim nagibom garaže je moguće graditi i na regulacijskoj liniji, te uz granicu građevne čestice, ukoliko nema otvora prema susjednoj građevnoj čestici i ukoliko je ukopana ili poluukopana u teren.

(3) Uvjeti za izgradnju parkirališta i garaža određeni su člancima 120-125. ovog Plana.

2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 21.

(1) Građevine stambene namjene dijele se prema broju stanova i tipu gradnje:

Obzirom na broj stanova stambene građevine mogu biti:

- obiteljske stambene građevine

- višeobiteljske stambene građevine do 3 stana

- višeobiteljske stambene građevine sa više od 3 stana. Najveći dopušteni broj stanova po građevini je 10.

Prema tipu gradnje stambene građevine mogu biti:

- slobodnostojeće stambene građevine

- poluotvorene stambene građevine

- stambene građevine u nizu.

(2) U svim kategorijama stambene građevine moguće je graditi poslovne sadržaje, ukoliko ne prelaze 50% ukupne brutto razvijene površine građevine osnovne namjene za uslužne i proizvodne obrtničke, ugostiteljske, trgovačke, komunalne i poslovne namjene.

2.2.2.1. Obiteljske stambene građevine

Članak 22.

(1) Obiteljske stambene građevine grade se neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskog područja naselja za koje nije propisana izrada Urbanističkog plana uređenja.

(2) Uz građevine iz stavka (1) ovog članka, ukoliko nije u suprotnosti sa ostalim Odredbama ovog Plana, moguća je gradnja:

- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene,

- građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

(3) Građevine iz stavka (2) ovog članka uračunavaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice.

Članak 23.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim, djelomično izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:

a) Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 250 m²

- za dvojne građevine: 200 m²

- za građevine u nizu: 150 m².

Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja za koja se propisuje obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja, površina građevne čestice može biti i manja, a sve prema lokalnim uvjetima (definiranim člankom 3., stavak 25.).

b) Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske stambene građevine - iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m²

- za dvojne građevine: 60 m²

- za građevine u nizu: 50 m².

c) Najveća dopuštena razvijena građevinska (brutto) površina iznosi 400 m².

d) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) određuje se:

- za slobodnostojeće građevine 0,3

- za dvojne građevine 0,4

- za građevine u nizu 0,5.

e) Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim cjelinama) sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) može biti i 1,00 za sve tipove gradnje, s tim da u građevini - obiteljskoj stambenoj građevini - moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

f) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,6

- za dvojne građevine 0,8

- za građevine u nizu 1,00.

Članak 24.

(1) Najveći dopušteni broj etaža obiteljske stambene građevine iznosi 2 etaže, s mogućnošću izgradnje podruma i stambenog potkrovlja.

(2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 metara, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca ili gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže.

2.2.2.2. Višeobiteljske stambene građevine do tri stana

Članak 25.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koje nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (definirano člankom 176.) grade se višeobiteljske stambene građevine do 3 stana a prema tipu gradnje mogu biti:

- slobodnostojeće stambene građevine,

- poluotvorene stambene građevine,

- stambene građevine u nizu.

(2) Uz građevine iz stavka (1) ovog članka, ukoliko nije u suprotnosti sa ostalim Odredbama ovog Plana, moguća je gradnja građevina:

- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene,

- građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

(3) Građevine iz stavka (2) ovog članka uračunavaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice.

(4) U prizemlju ili podrumu građevina iz stavka (1) ovog članka moguće je planirati poslovne sadržaje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije.

(5) Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj građevina planirane namjene, vrste, oblika, veličine, kapaciteta i sl. u zadanim mjerama korištenja, te omogućiti zaštitu prostora.

Članak 26.

(1) Površina građevne čestice ne može biti manja od:

n za slobodnostojeće građevine: 300 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 14 metara,

n za poluotvorene građevine 250 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 12 metara;

n za građevine u nizu: 200 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 10 metara.

Članak 27.

(1) Minimalna tlocrtna projekcija nove stambene građevine je 60 m² za sve veličine građevnih čestica.

(2) Najveća dopuštena tlocrtna projekcija višeobiteljske stambene građevine do tri stana je 400 m².

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti određuje se:

n za slobodnostojeće građevine: 0,3

n za poluotvorene građevine: 0,4

n za građenje u nizu: 0,5

(4) Izuzetno od stavka (3) ovog članka, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskoj liniji, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,5, za sve vrste građevina.

(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti jest:

n za slobodnostojeće građevine 0,9

n za poluotvorene građevine 1,2

n za građenje u nizu 1,5

Članak 28.

(1) Maksimalni broj etaža građevine je 3 etaže.

 (2) Najveća visina građevine (h) iznosi 11,0 metara.

(3) Iznimno se dopušta i izgradnja suterena za pomoćne stambene prostore (podrum, garaža, spremnik) u površini većoj od 1/3 tlocrtne površine građevine, kod terena nagiba preko 30% (kosih terena).

2.2.2.3. Višeobiteljske stambene građevine sa više od tri stana

Članak 29.

Višeobiteljske stambene građevine sa više od tri stana mogu se graditi samo unutar dijelova građevinskog područja naselja za koja je ovim Planom utvrđena obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja.

Članak 30.

(1) U višeobiteljskim stambenim građevinama sa više od 3 stana mogu se planirati poslovni sadržaji u nižim etažama uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora.

(2) Poslovnim sadržajima iz stavka (1) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: prvenstveno uslužne obrtničke radionice, maloprodajne trgovine, ugostiteljski objekti, poslovni prostori i sl.

Članak 31.

(1) Minimalna veličina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600 m².

(2) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine su 3 etaže.

(3) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 13 m.

(4) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je između 22^o i 30^o, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

(5) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3.

(6) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2.

Članak 32.

(1) Udaljenost višeobiteljske stambene građevine sa više od 3 stana od granice građevne čestice iznosi najmanje 4 metara uz uvjet da udaljenost od susjedne građevine ne iznosi manje od pola visine (h/2) građevine.

(2) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, građevni pravac utvrđuje se prema postojećim građevinama.

Članak 33.

(1) Za arhitektonsko oblikovanje građevine, te uređenje građevne čestice višeobiteljske stambene namjene vrijede uvjeti iz članka 40. - 42. ovih Odredbi.

(2) Pojedinačne intervencije na pročeljima i krovištima nisu dozvoljene.

Članak 34.

(1) Priključak višeobiteljske stambene građevine sa više od 3 stana na sustav vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i na telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi.

Članak 35.

(1) Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3 metra od granice susjedne građevne čestice.

(2) Građevine stambene namjene koje će se graditi na poluotvoreni način tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevinske čestice, moraju sa svoje tri slobodne strane biti udaljene od susjedne građevine osnovne namjene najmanje pola visine (h/2) ali ne manje od 3 metra od granice građevne čestice.

(3) Građevine koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na susjedne građevine ili granice susjednih građevnih čestica, moraju sa svoje dvije slobodne strane biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene, ali ne manje od 3 metra od granice građevne čestice.

(4) Odrednice za minimalne udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuju se i na septičke jame.

(5) Iznimno, ukoliko lokalni uvjeti to ne dopuštaju, može se odstupiti od stavaka (1), (2) i (3) ovog članka, tako da udaljenost od granice građevne čestice ne smije biti manja od 2 m, uz uvjet da građevina na toj strani nema otvora, i da su zadovoljene dodatne, pojačane mjere zaštite od požara, a prilikom ishođenja građevinske dozvole potrebno je ishoditi suglasnosti nadležnog tijela.

Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene i poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 36.

(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi pomoćne i manje građevine gospodarske namjene (zanatske i poslovne), te poljoprivredne gospodarske građevine.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar građevinskog područja naselja Bribir - NA1₁, Tribalj - NA2₁, Grižane - NA3₁ i Drivenik - NA4₁, izgradnja novih poljoprivrednih gospodarskih građevina nije dozvoljena.

(3) Poslovnim sadržajima iz stavka (1) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: prvenstveno uslužne i proizvodne obrtničke, trgovačke, ugostiteljske, poslovne, male poljoprivredno- prerađivačke djelatnosti i sl.

Članak 37.

(1) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne.

(2) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene grade se uz uvjet da:

- maksimalna dozvoljena visina iznosi 5 m,

- tlocrtna površina nije veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene.

(3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće, od granice građevne čestice moraju biti udaljene minimalno 3 m, odnosno 2m ako građevina s te strane nema otvora,

- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice,

- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice.

(4) Udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 4m uz uvjet da nerazvrstana cesta ima kolnik i nogostup. Iznimno, udaljenost može biti i manja ako se tako odredi planom nižeg reda.

(5) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine kolnika manje od 4,5 metara za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, prilikom gradnje građevina osnovne namjene, regulacijski pravac formirati će se na način da se osigura prostor za širenje nerazvrstane

ceste na 4,5 ili 5,5 metara. Iznimno, udaljenost može biti i manja ako se tako odredi planom nižeg reda, ali ne manja od 3 m.

(6) Ukoliko se na susjednoj čestici već nalazi poljoprivredna gospodarska građevina udaljena od ruba građevne čestice manje od 1 m, međusobna udaljenost dviju susjednih poljoprivredno-gospodarskih građevina ne smije biti manja od 2 m, uz uvjet da je nova građevina izvedena vatrobranim zidom.

Članak 38.

(1) Na građevnoj čestici osim građevine osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine kao jednoetažne.

- maksimalna dozvoljena visina iznosi 5 metara;

- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene;

- građevine moraju biti udaljene najmanje 10 metara od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici;

- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 3 metra,

- na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od tri metra od granice građevne čestice, ne mogu se projektirati ni izvoditi otvori.

(2) Građevine koje se grade na poluotvoreni način, jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu građevinu, dok udaljenost drugih dijelova građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 3 metra.

(3) Udaljenost pčelinjaka, poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja ili gnojišta mora biti minimalno 10 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, 20 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici i manjih građevina poslovne namjene.

(4) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod mora biti nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.

(5) Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu.

(6) Jame za osoku moraju biti izvedene od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih građevina za jame za osoku jednake su kao i za gnojišta.

(7) Udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

Članak 39.

(1) Unutar građevinskih područja naselja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i/ili odvodnje uvjetuje se gradnja cisterni i sabirnih jama, prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

(2) Priključak na elektroopskrbnu i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se temeljem posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

Arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 40.

(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina, te građevinski materijali koji će se upotrijebiti moraju biti primjereni tipologiji krajolika (priobalje i planinsko zaleđe) i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja i lokalnim uvjetima. Za izgradnju u brdsko-planinskom dijelu Općine uvjeti oblikovanja i uređenja građevne čestice definirani su člankom 64.

(2) Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta.

(3) Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

(4) Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je između 22^o i 30^o, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa.

(5) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

(6) Za izgradnju u Vinodolskoj dolini oblikovanje fasada, otvora, vanjskih stepeništa, streha i drugih vanjskih oblikovnih elemenata, te upotreba boja mora biti sukladno primorskom tradicionalnom načinu gradnje.

Uređenje građevinskih čestica

Članak 41.

(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivati će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

(3) Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

(4) Ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala. Visina ograde između susjednih građevnih čestica može biti najviše 180 cm.

(5) Iznimno, ograde dvorišta u središnjim dijelovima naselja Bribir (NA1₁), Tribalj (NA2₁), Grižane (NA3₁) i Drivenik (NA4₁) mogu biti i visine 2,2 m tj. u skladu sa lokalnim uvjetima.

Članak 42.

(1) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 150 cm.

(2) Podzidi se izgrađuju kao kameni zid ili se oblažu kamenom.

(3) Iznimno, od odredbi stavka (1) ovog članka i članka 41. stavak (4), gdje lokalni i terenski uvjeti to zahtijevaju, ograde i podzidi se prilagođavaju lokalnim i terenskim uvjetima, te u tom slučaju visina ograde i potpornih zidova može biti 2-3 m.

2.2.2.4. Rekonstrukcije građevina stambene namjene u građevinskim područjima naselja

Članak 43.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene u građevinskim područjima naselja, kao i rekonstrukcija u cilju promjene namjene dijela građevine, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine stambene namjene, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vrše se u postojećim gabaritima građevine.

2.2.3. Građevine društvene namjene

Članak 44.

(1) Prostorni raspored građevina društvene namjene na području Vinodolske općine prikazan je na kartografskom

prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000.

(2) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

(3) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade urbanističkog plana uređenja iz članka 176. mogu se graditi sve građevine društvene namjene.

(4) Za izgradnju građevina društvene namjene unutar građevinskog područja naselja Bribir (NA1₁), Tribalj (NA2₁), Grižane (NA3₁), i Drivenik (NA4₁) propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 45.

(1) Građevine društvene namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet.

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim građevne čestice za sportsko-rekreacijske i vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 0,8.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 osim za površine sporta i rekreacije, te vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 2,4.

(4) Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi do visine od 14,5 m s najviše tri etaže.

(5) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba hortikulturno urediti.

(6) Iznimno od stavka (1) ovog članka, ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, za građevinu unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, građevna čestica može se nalaziti i uz javno-prometnu površinu - kolnik minimalne širine 3 m.

Članak 46.

(1) Udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje 6 metara, a računa se od stubišta, konzola, loggia i sl.

(2) Pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koje se nalazi na udaljenosti manjoj od 3 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.

Članak 47.

(1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.

(2) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje.

Članak 48.

(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:

(2) Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 30 m² po djetetu, a za dvoetažnu 20 m² po djetetu,

- minimalna površina građevne čestice je 1500 m²,

- ukoliko predškolske ustanove grade u dijelu građevine druge namjene (pretežito stambene) tada se mora osigurati zaseban prostor za najmanje 5m²/djetetu neizgrađenog dijela građevne čestice za igru djece na otvorenom.

(3) Osnovne škole i srednje škole

- brutto površina građevine je oko 4,8 m²/učeniku

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.

- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m² / učeniku za rad škole u 2 smjene.

- Iznimno, u već izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja normativ je 20-40 m²/učeniku. Optimalna srednja škola broji 16-24 razredna odjela, odnosno 480-720 učenika.

(4) Sport i rekreacija

- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana)

- za naselje Bribir utvrđuje se izgradnja sportske dvorane na katastarskim česticama 11492, 11493, 11494, 11495, dio 20091 sve k.o. Bribir

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi zatvorena sportska građevina iznosi 0,8

- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta

- unutar dijela zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana) mogu se urediti manji trgovački, poslovni, ugostiteljski i sl. sadržaji koji nisu u suprotnosti s osnovnom namjenom građevine i nemaju štetu utjecaja na okoliš.

(5) Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost

- Građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju.

- Na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika.

- U djelatnosti socijalne skrbi planirano je otvaranje doma za smještaj starijih osoba prema slijedećim standardima:

- gradi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnost korisnika doma,

- depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma umirovljenika,

- ukupna površina građevne čestice za gradnju doma iznosi najmanje 50 m²/ korisniku,

- ukupno izgrađena korisna površina zatvorenog prostora doma može iznositi od 38-42 m² po korisniku doma.

(6) Vjerske građevine

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5.

- najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta.

(7) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena iz stavaka (1) - (6) ovog članka.

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

Članak 49.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskog područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja iz članka 176. ovog Prostornog plana mogu se graditi:

- građevine gospodarske (poslovne i zanatske) namjene do 400 m²,

- poljoprivredne gospodarske građevine do 400 m²,

(2) Unutar građevinskog područja naselja Bribir (NA1₁), Tribalj (NA2₁), Grižane (NA1₁), Drivenik (NA4₁) za izgradnju građevina gospodarske namjene propisuje se II. kategorija uređenosti zemljišta.

Članak 50.

(1) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene:

- građevine poslovne i zanatske namjene (pretežito ugostiteljske).

- poljoprivredne gospodarske građevine.

(2) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

(3) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih voda sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

(4) Zatečene građevine gospodarske namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

(5) Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene, kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.

2.2.4.1. Građevine zanatske i poslovne namjene

Članak 51.

(1) Površina građevne čestice za građevine zanatske ili poslovne namjene ne može biti manja od 500 m².

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.

(4) Dozvoljena etažnost građevine zanatske ili poslovne namjene je najviše 2 etaže.

(5) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11 metara.

(6) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(7) Iznimno od stavka (1) ovog članka površina građevne čestice može biti i manja ali ne manja od 250 m² i to ukoliko se na građevnoj čestici gradi manja građevina zanatske namjene (do 100 m² brutto razvijene površine) unutar već izgrađenog dijela građevinskog područja naselja.

(8) Unutar građevina zanatske i poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene površine do 50% od ukupne brutto razvijene površine osnovne građevine.

Članak 52.

(1) Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3 metra od granice građevne čestice.

(2) Građevine zanatske ili poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađen pristup na javnu prometnicu koji mora biti minimalne širine 5,5 metara.

Članak 53.

(1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

(2) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

(3) Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim iznimno, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja. Visina punog dijela ograde može biti najviše 1,4 m. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden kao živa ograda (zelenilo), kao ograda od drva, metala i sl. sukladno tradicijskim obilježjima.

(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 54.

(1) Poljoprivredne gospodarske građevine ne mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja i dijelova naselja (Bribir, Tribalj, Grižane-Belgrad i Drivenik) koji su obuhvaćeni obaveznom izradom Urbanističkog plana uređenja i u naseljima i područjima iz članka 16. stavak (2) ovih Odredbi.

(2) Površina građevne čestice ne može biti manja od 250 m² .

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4.

(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,4.

(5) Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 500 m².

(6) Dozvoljena je izgradnja najviše jedne etaže. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m.

Članak 55.

(1) Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja, s tim da se za poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja to odnosi na uzgoj maksimalno:

- odraslih goveda do 5 komada,

- teladi ili junadi do 7 komada,

- konja do 5 komada

- peradi do 100 komada,

- kunića do 20 komada,

- ovce do 15 komada,

- koze do 15 komada.

(2) Broj grla moguće je zbrajati i kombinirati.

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 56.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana, unutar građevinskih područja naselja za koje nije propisana obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja iz članka 176. grade se građevine ugostiteljsko-turističke namjene brutto izgrađene površine manje od 2000 m².

(2) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene brutto izgrađene površine veće od 2000 m² grade se isključivo u

građevinskom području naselja za koje je propisana obavezna izrada Urbanističkog plana uređenja.

(3) Za građevine iz stavka (2) ovog članka obavezna je II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 57.

(1) Minimalna veličina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene iznosi 500 m².

(2) Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 2000 m²

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.

(4) Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 800 m².

(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,9.

(6) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti nenatkriveni sportski tereni i terase u prizemlju ili natkrivene ukoliko nisu konstruktivni dio podzemne etaže i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.

(7) Najveći broj etaža građevine su tri etaže.

(8) Najveća dopuštena visina građevine (h) iznosi 13,0 m.

(9) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 58.

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 3 metara, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 3 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.

(2) Građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu minimalne širine kolnika 5,5 m.

(3) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo.

(4) Iznimno od stavka (2) ovog članka, ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, za građevinu unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, građevna čestica može se nalaziti i uz javno-prometnu površinu - kolnik minimalne širine 3 m.

Članak 59.

(1) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

(2) Hoteli, pansioni, odmarališta, turistička naselja, moteli i depadanse namijenjeni ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

Članak 60.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, te groblja unutar građevinskog područja naselja, a grade se neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana.

2.2.7. Ostale građevine

Članak 61.

(1) Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se slijedeće građevine:

- montažne građevine,

- kiosci,

- reklamni panoi.

(2) Za montažne građevine vrijede svi uvjeti kao i za klasično građene građevine, naročito u pogledu oblikovnih zahtjeva.

(3) Kiosci su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Lokacije za postavu kioska na području Vinodolske općine utvrđuju se planom rasporeda kioska kojeg donosi Općinsko vijeće. Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Vinodolske općine, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu. Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na česticama u privatnom vlasništvu, ali samo u skladu s planom rasporeda kioska.

(4) Reklamni panoi mogu se postavljati na zelene površine, pročelja građevina, potporne i obložne zidove i dr. Mogu se postavljati unutar i izvan građevinskog područja, uz javne ili nerazvrstane ceste. Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa reguliraju se posebnom općinskom odlukom.

2.2.8. Brdsko-planinski dijelovi građevinskih područja naselja Drivenika (NA4₂), Triblja (NA2₂), Grižana (NA3₃) te građevinsko područje Lukovo (NA51)

Članak 62.

(1) Unutar brdsko- planinskih dijelova građevinskih područja naselja Drivenika (NA4₂), Triblja (NA2₂), Grižana (NA3₃) i građevinskog područja naselja Lukovo (NA51) dozvoljava se izgradnja slobodnostojećih stambenih građevina sa najviše dvije (2) stambene jedinice, ugostiteljsko-turističkih građevina (restorani i drugi ugostiteljski sadržaji, smještajne građevine do 10 soba, hoteli), sportsko-rekreativnih sadržaja (otvoreni sportski tereni, poučne i šumske staze, planinarski i lovački domovi, teretane, saune i sl. - samo unutar ugostiteljsko-turističke ili stambene namjene kao dodatni sadržaj), poslovni sadržaji kao sastavni dio drugih građevina ili kao samostalne građevine na zasebnim građevnim česticama (trgovine, suvenirnice, agencije, informativni blokovi, poslovnice banaka, drugi uslužni i obrtnički sadržaji spojivi sa potrebama prostora), društveni sadržaji (klubovi, ordinacije, kulturni i vjerski sadržaji i sl.).

(2) Ne dozvoljava se izgradnja proizvodnih i skladišnih građevina, kamionskih terminala, odlagališta otpada i drugih djelatnosti koje prouzrokuju nedopuštenu buku, vibracije sl. te svojom namjenom i oblikovanjem nisu spojive sa prirodnim i stvorenim vrijednostima planiranog područja.

(3) Za utvrđivanje postojeće izgradnje primjenjuje se popis evidentiranih građevina iz priloga ovih Odredbi.

(4) Centralni dijelovi planiranog brdsko-planinskog dijela građevinskog područja naselja Lukovo NA 51 formira se u središnjem dijelu područja Lukova i Ravna unutar kojih se, na zasebnim građevinskim česticama, smještaju sadržaji poslovne i društvene namjene. Centralni dijelovi grafički su označeni na kartografskom prikazu 4.5.

(5) Za izgradnju unutar centralnih dijelova planiranog građevinskog područja naselja Lukovo NA 51 obavezna je izrada Urbanističkog plana uređenja.

Članak 63.

(1) Građevine u brdsko-planinskom području građevinskih područje naselja Drivenika (NA4₂), Triblja (NA2₂), Grižana (NA3₃) i građevinskog područja naselja Lukovo (NA51) grade se prema slijedećim uvjetima:

- najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 300 m² kod već izgrađenih građevina dok je za izgradnju novih građevina potrebna veličina minimalno 500 m²,

- najmanja dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 30 m² za građevine koje su ovim Planom definirane kao postojeće, odnosno 50 m² za izgradnju novih građevina,

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 140 m²,

- maksimalan broj etaža svih građevina, izuzev ugostiteljsko-turističkih smještajnog karaktera su 2 etaže, dok je maksimalan broj etaža građevina ugostiteljsko-turističkih - smještajnog karaktera 3 etaže,

- najmanja dopuštena udaljenost osnovne građevine od granice susjedne čestice iznosi 4 m,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,2,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,4, izuzev kod građevina ugostiteljsko-turističkih - smještajnog karaktera 0,6.

Članak 64.

(1) Uređenje građevne čestice i oblikovanje građevina mora biti u skladu sa lokalnim uvjetima i to:

- prostor na građevnoj čestici uređuje se na način da se poštuju funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta,

- oblikovanje građevina mora biti skladno s krajobrazom poštivajući tradicionalne proporcije otvora, streha, vijenaca,

- površine pročelja ne smiju se bojati u plavu, žutu, narančastu, ljubičastu i dr. boje koje nisu spojive sa okolinom, a svojim intenzitetom naglašavaju planiranu gradnju,

- najmanje 30% građevne čestice mora biti ozelenjeno,

- ograde, ukoliko se izvode, izrađuju se iz autohtonih materijala (drveta, kamena ili od punog zelenila),

- tamo gdje terenski uvjeti to zahtijevaju mogu se graditi i podzidi, ali ne viši od 150 cm,

- krovišta građevina moraju biti kosa nagiba 35-60^o i prekrivena tradicionalnim materijalima koji se koriste za pokrove građevina u brdsko-planinskom području,

- određena je II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta, tj. pristupni put širine 3 m, ili iznimno pješački put maksimalne dužine 200 m, uz uvjet da je spojen na pristupni put širine 3 m,

- do izgradnje vodoopskrbnog sustava opskrbu pitkom vodom korisnik zgrade je dužan riješiti iz cisterne na građevnoj čestici ili iz najbližeg valjanog izvora,

- do izgradnje sustava otpadnih voda korisnik zgrade je dužan riješiti odvodnju na građevnoj čestici putem septičkih taložnica.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 65.

U smislu ovog Prostornog plana, izgrađene strukture van građevinskih područja naselja su:

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- područja i građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 66.

(1) Površine izvan naselja za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene su na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja« u mj. 1:5.000.

(2) U područjima iz stavka (1) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.

(3) Nova izgradnja na površinama izvan naselja za izdvojene namjene moguća je samo temeljem planova užih područja, što je određeno člancima 176.-177. Odredbi ovog Prostornog plana.

(4) Na površinama izvan naselja za izdvojene namjene mogu se graditi građevine pod uvjetom da je od građevne čestice do javne prometnice izgrađena prometnica širine kolnika minimalno 5,5 m.

Članak 67.

Prostornim planom određena su građevinska područja za:

- gospodarsku namjenu (poslovnu -K1),

- ugostiteljsko-turističku namjenu (T1 i T2),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (R1),

- groblja (G).

2.3.1.1. Površine gospodarske namjene - poslovne (K1)

Članak 68.

(1) Prostornim planom određene su površine za gradnju gospodarskih sadržaja poslovne namjene.

(2) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne (manji pogoni - obrtništvo i industrija), skladišne komplekse, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne sadržaje.

(3) Uz osnovnu djelatnost iz stavka (1) ovog članka, moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Članak 69.

(1) Ovim Prostornim planom na području Općine Vinodolska određene su slijedeće zone poslovne namjene ukupno 10,00 ha:

- K1₁ - »Ričina« (Tribalj) neizgrađeno

- K1₂ - »Barci« (Grižane) neizgrađeno

- K1₃ - »Milman« (Grižane) pretežito izgrađeno

- K1₄ - »Kamenolom« (Grižane) neizgrađeno

- K1₅ - »Poduljin« (Bribir) neizgrađeno

(2) Za sve zone poslovne namjene utvrđena je obavezna izrada Urbanističkih planova uređenja (UPU 5 za K1₃, UPU 6 za K1₁, UPU 7 za K1₂, UPU 8 za K1₄ te UPU 9 za K1₅).

(3) Do donošenja urbanističkih planova uređenja navedenih stavkom (2) ovog članka, na ovim površinama poslovne namjene nije dopuštena gradnja novih građevina niti uređenje površina, osim za izgrađeni dio građevinskog područja K1₃, gdje je dozvoljeno održavanje i sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova.

(4) Za sve zone poslovne namjene određuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 70.

(1) U zonama poslovne namjene utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m²,

- najmanja dopuštena širina građevne čestice je 14,0 m,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je 1,0,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 m,

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(2) Iznimno, od stavka (1) ovog članka kada se na površinama gospodarske namjene - poslovne, gradi građevina servisnih sadržaja (automehaničarska, električarska radiona i dr.) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 250 m².

Članak 71.

(1) Na površinama gospodarske namjene (poslovne) mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su: nadstrešnice i trijemovi, prostori za manipulaciju, potporni zidovi, komunalne građevine i uređaji, prometne građevine i uređaji, površine i građevine za šport i rekreaciju te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

(2) Ostale građevine iz stavka (1) grade se unutar gradivog dijela čestice.

(3) Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati prostori za manipulaciju, komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i uređaji.

Članak 72.

(1) Obvezni građevinski pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 10,0 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.

(2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m.

(3) Iznimno, od stavka (2) ovog članka (za građevine servisnih sadržaja - automehaničarska, električarska i dr.) granica gradivog dijela čestice može biti udaljena najmanje 3,0 m od granice susjedne građevne čestice.

Članak 73.

(1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.

Članak 74.

(1) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(2) Vrsta pokrova i broj strana određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja objekta.

(3) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje te kolektor sunčane energije.

Članak 75.

(1) Ograde građevnih čestica gospodarske namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.

(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

(3) Visina i oblikovanje ograde definirana je člankom 53. stavak (3) ovih Odredbi.

Članak 76.

(1) Najmanje 20% površine građevne čestice gospodarske namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

(2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka (1) ovog članka.

(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.

(4) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

Članak 77.

(1) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

(2) Prilaz vatrogasnih vozila građevinama gospodarske namjene treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.

2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 78.

(1) Prostornim planom predviđene su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene.

(1) U površinama namijenjenim smještaju ugostiteljsko- turističkih sadržaja ne može se planirati nova stambena gradnja (objekti namijenjeni isključivo stambenoj namjeni), osim ako ista nije u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (za smještaj osoblja i sl.).

(2) U zoni ugostiteljsko-turističke namjene - zona povijesnog grada Drivenika može se graditi isključivo na temelju Odredbi za provođenje donešenog detaljnog plana uređenja povijesnog grada Drivenika (SN PGŽ br. 26/2001).

(4) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim planom obuhvaćaju:

- T1 - hoteli

- T2 - turistička naselja

- T3 - kamp.

(5) Za zone ugostiteljsko-turističke namjene (T1), (T2), (T3) propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 79.

(1) Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene:

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

 

 (2) Za područja iz stavka (1) ovog članka obavezna je izrada Urbanističkog plana uređenja.

Članak 80.

(1) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevina iz članka 76. iznosi 500 m²,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) iznosi 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) iznosi 1,5,

- najveći broj etaža građevine iznosi 3 etaže,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca,

- najmanje 20% površine građevne čestice potrebno je urediti kao parkovne i zaštitne zelene površine,

- unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene predviđa se uređenje površina za prateće sportsko rekreacijske i druge sadržaje.

2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene

Članak 81.

(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Općine Vinodolska su:

- uz naselje Drivenik - R2₁,

- uz naselje Grižane - Belgrad- R2₂,

- sportski centar Tribalj - R1₁,

- sportski centar Kamenjak - speedway centar - R1₂,

- rekreativno područje Podbadanj - TDZ.

(2) Za zonu sportsko-rekreacijske namjene propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

(3) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.) te smještaj rekreacijskih i pratećih uslužnih djelatnosti.

(4) Za područje R1₁ »Tribalj« obavezna je izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU 2) i to zajedno sa NA2₁ i grobljem.

Članak 82.

(1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 400 m².

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,8.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,8.

(4) Najveći broj etaža građevine su 3 etaža, bez mogućnosti izgradnje potkrovlja.

(5) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m.

(6) Iznimno, najveća dopuštena visina za sportsku dvoranu iznosi 18,0 m.

Članak 83.

Na područjima sportsko-rekreacijske namjene moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko- trgovačkih) djelatnosti.

2.3.1.5. Površine groblja (G)

Članak 84.

(1) Površine za razvoj groblja izvan građevinskog područja naselja na području Vinodolske općine su:

- Bribir (G1) P = 0,67 ha

- Belgrad (G2) P = 0,54 ha

- Tribalj (G3) P = 0,47 ha

- Barci (G4) P = 0,59 ha

(2) Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl., te komunalna infrastruktura.

(3) Groblja na području Vinodolske općine uređivati će se kao mala groblja. Na proširenjima se planiraju urediti samo grobna mjesta. Kapacitet proširenja je 6-14 m² po pojedinom grobnom mjestu za ukop na klasičan način. Kapacitet proširenja za ukop na klasičan način je cca 190 grobnih mjesta za groblje u Triblju (G₃) i cca 390 grobnih mjesta za groblje u Bribiru (G₁). Utvrđuje se obavezna izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU 2) zajedno sa NA2₁ i R₁ za groblje u Triblju te UPU 1 za groblje u Bribiru.

2.3.2. Građenje izvan građevinskog područja

Članak 85.

(1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su temeljem građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. 2. 1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

 (2) Za postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskih područja dozvoljava se rekonstrukcija sukladno odredbama ovog Plana za rekonstrukciju unutar građevinskog područja naselja.

Članak 86.

(1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja i uređenje:

- građevina infrastrukture (prometne, telekomunikacijske, energetske, vodno-gospodarske i komunalne građevine),

- građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,

- stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, (staklenici, plastenici i manja spremišta, te farme za uzgoj stoke i peradarske farme, stambeno-gospodarske građevine za turizam na seoskim gospodarstvima i stambeno-gospodarske građevine u brdsko-planinskom području),

- građevina u funkciji gospodarenja šumama (planinarski dom, skloništa),

- uređenje područja za odmor i rekreaciju,

- zdravstvene, rekreacijske i zdravstveno-turističke građevine,

- manjih kapelica, križeva, spomen obilježja i sl.

Članak 87.

(1) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom.

(2) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana mogu se graditi građevine infrastrukture, stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i zdravstvene, rekreacijske i zdravstveno-turističke građevine, čiji je lokalitet utvrđen na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000, te kartografskim prikazom br. 4. u mj. 1:5000. Nadzor nad utjecajima na okoliš provodi Vinodolska općina.

Članak 88.

(1) Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.

2.3.2.1. Građevine infrastrukture

Članak 89.

(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore.

(2) Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture određeni su člankom 115. ovih Odredbi.

(3) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovog Prostornog plana (članak 112.).

2.3.2.2. Površine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

Članak 90.

(1) Ovim Prostornim planom određena je lokacija namijenjena za istraživanje mineralnih sirovina (građevno-tehnički kamen) E3.

(2) Lokacija za istraživanje mineralnih sirovina građevno-tehničkog kamena određena je na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora« u mj. 1:25.000.

(3) Na lokalitetu koji je predviđen za istraživanje mineralnih sirovina na kartografskim prikazima br. 3D »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mj. 1:25.000. i br. 4. »Građevinska područja« određena je obavezna izrada Studije procjene utjecaja na okoliš.

Članak 91.

(1) Prilikom otvaranja eksploatacijskih polja treba se pridržavati odredbi navedenih u važećem Zakonu o rudarstvu te pravilnicima o istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina.

Metode eksploatacije moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi ambijentu, ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti na taj način da se eksploatacija vrši potpunim uklanjanjem istaknutih morfoloških elemenata (humaka, brdskih kosa itd.).

(2) Rudarski objekti izvode se unutar planiranih eksploatacijskih polja temeljem posebnih propisa o rudarstvu. Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi građevine i postavljati prijenosne građevine i tehnološka oprema isključivo u neposrednoj funkciji rudarske djelatnosti (vađenje i oplemenjivanje sirovine).

(3) Minimalna kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva I. kategoriju uređenosti (pripremu i pristupni put).

(4) Eksploatacija ne smije prekinuti prometnu i drugu infrastrukturnu mrežu. Korištenje i uređenje eksploatacijskog polja mora poštivati postojeću infrastrukturu naselja ili osigurati izgradnju nove koja treba unaprijediti komunalne uvjete u susjednim naseljenim prostorima.

(5) Transport sirovine predvidjeti isključivo izvan područja naselja.

(6) Skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora.

(7) Nakon završetka eksploatacije tehničkog kamena potrebno je izvršiti biološku sanaciju devastiranog terena kamenoloma, na temelju posebno izrađenog projekta biološke sanacije, a shodno odredbama Zakona o rudarstvu (NN 35/95), a dijelovi i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati i prostor namijeniti u šume, ostalo poljoprivredno i šumsko tlo.

(8) Sanaciju prostora potrebno je definirati kroz Studiju procjene utjecaja na okoliš, a odrediti lokacijskom dozvolom za vršenje radova.

2.3.2.3. Stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Članak 92.

(1) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumarska),

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.),

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva, tj. sukladno Odredbama ovog Plana (članak 139.-151.),

- građevine se koriste i grade na način da nisu izvor požara ili eksplozije te da ne ugrožavaju okoliš,

- građevine se moraju projektirati i graditi i koristiti na način da ne ometaju druga korištenja u prostoru te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika.

(2) Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine stambene i gospodarske namjene, ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti:

A. Gospodarske i poljoprivredne građevine koje služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (prvi stupanj prerade poljoprivrednih proizvoda)

1. Spremišta poljoprivrednih strojeva i alata, voća i povrća;

2. Gospodarske građevine za stočarsku i peradarsku proizvodnju i uzgoj (farme, tovilišta, staje, peradarnici, pčelinjaci);

3. Gospodarske i poljoprivredne građevine koje služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (prvi stupanj prerade poljoprivrednih proizvoda, punionice vode, i dr.).

4. Plastenici, staklenici, gljivarnici.

B. Stambeno-gospodarske građevine poljoprivredne namjene; i za turizam na seoskim gospodarstvima

C. Stambeno-gospodarske i građevine u brdsko-planinskom području Općine

(3) Građevine iz stavka (2) ovog članka mogu se graditi na površinama označenim kao vrijedno obradivo tlo (P2), ostala obradiva tla (P3) i ostalo poljoprivredno tlo šume i šumsko zemljište (prikazano na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina - površine za razvoj i uređenje, u mj. 1:25000). Za izgradnju građevina iz ovog članka stavak (2) alineje 2, 3 i 4, za primarnu proizvodnju na površinama označenim kao P2 i P3, uvjetuje se da je investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti.

(4) Iznimno, na području zaštićenih dijelova prirode, kao i područjima predloženim za zaštitu a koji su utvrđeni na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora« te na području zaštitne šume (Š2) i šume posebne namjene (Š3) koje su prikazane na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina«, nije moguća izgradnja građevina iz stavka (2) ovog članka.

(5) Pri gradnji gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti dozvoljena je gradnja u skladu sa Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće na Crikveničko-Vinodolskom području.

(6) Za građevine iz stavka (1) ovog članka koje nisu evidentirane ovim Planom najmanja dopuštena udaljenost od susjedne građevine istih osobitosti iznosi 300 m.

A. Gospodarske i poljoprivredne građevine koje služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, obrdi, konfekcioniranju proizvoda

1. Spremišta poljoprivrednih strojeva, alata, voća i povrća

Članak 93.

(1) Manja spremišta za poljoprivredne strojeve i alate mogu se graditi na poljoprivrednim površinama od najmanje 1000 m², sukladno lokalnim običajima i od tradicionalnih materijala, a prema općim uvjetima:

- najveća dopuštena visina građevine je prizemlje (P),

- najveća površina tlocrtne projekcije građevine do 30 m²,

- svijetle visine prizemlja do 2,60 metara,

- krovište mora biti dvostrešno između 25^o i 35^o pokriveno crijepom ili šindrom (na stropnu konstrukciju se postavlja direktno, bez nadozida), dok u brdsko-planinskom području nagib krova mora biti 30-60^o,

- udaljenost od međe susjedne čestice najmanje 3 m,

(2) Ako voćnjak ima najmanje 2.000 m² a vinograd ima najmanje 1000 m² može se graditi spremište voća-povrća.

(3) Spremište voća-povrća mogu se graditi kao prizemne građevine (s podrumom, ako to proizlazi iz terenskih uvjeta), tako da njihova ukupna brutto razvijena površina iznosi najviše 30,0 m².

(4) Spremište voća-povrća mora biti građeno u skladu s lokalnim običajima i to:

- maksimalni broj etaža iznosi podrum i prizemlje,

- kota poda prizemne etaže ne smije biti viša od 50 cm od konačne kote zaravnatog i uređenog terena na njegovom višem dijelu;

- najniža kota konačno zaravnatog i uređenog terena ne smije biti niža od 50 cm od poda podruma,

- svjetla visina prizemlja ne može biti viša od 2,60 m, a podruma 2,40 m,

- krovište objekta izvodi se kao dvostrešno sa nagibom 25-35^o.

- spremište mora biti udaljeno od granice susjedne čestice najmanje 3,0 m.

(5) Građevine iz stavka (1) i (3) ovog članka mogu se graditi samo na građevnoj čestici koja ima direktan pristup s javne prometne površine.

2. Gospodarske građevine koje služe primarnoj stočarskoj proizvodnji i uzgoju (farme, tovilišta, staje, peradarnici)

Članak 94.

(1) Gospodarske građevine koje služe u primarnoj stočarskoj proizvodnji.

(2) Najveća dopuštena bruto razvijena tlocrtna površina građevinskog kompleksa iznosi 500 m².

(3) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja farmi za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznosi 5 uvjetnih grla.

(4) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1.

Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom sljedećih koeficijenata:

Vrsta stoke	Koeficijent	Broj grla
- krava, steona junica	1,00	5
- junad 1-2 god.	0,7	7
- junad 6-12 mjeseci	0,5	10
- telad	0,25	20
- ovce, koze	0,1	50
- janjad i jarci	0,05	100
- tovna perad	0,00055	9000
- konzumne nesilice	0,002	2500
- rasplodne nesilice	0,0033	1500

Članak 95.

(1) Farme za stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se graditi poštivanjem sljedećih kriterija:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 800 m²,

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 100,0 m za državne ceste, 50,0 m od županijske, 30 m od lokalne te 10,0 m od nerazvrstane ceste,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m,

- maksimalno dopušteni broj uvjetnih grla je 200,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4.

(2) Građevine (farme) za stočarsku i peradarsku proizvodnju moraju se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od granice područja predviđenog za razvoj naselja kako bi se spriječili mogući negativni utjecaji.

(3) Udaljenosti građevina od građevinskog područja naselja ne mogu biti manje od:

Broj uvjetnih grla:	Minimalna udaljenost (m):
5-10	70
10-50	100
50-200	300

Članak 96.

(1) Udaljenost tovilišta sitne stoke, odnosno peradarnika što će se graditi na čestici zatečenog gospodarstva, od stambene građevine tog gospodarstva treba biti minimalno 10 m, a od zdenca ne može biti manja od 30 m.

(2) Uvjetima uređenja prostora za izgradnju građevina iz članka 94.-96. ovih Odredbi moraju se odrediti uvjeti:

- za opskrbu vodom i energijom,

- za djelotvorno pročišćavanje otpadnih voda i mjere za zaštitu okoliša,

- za zaštitu od požara i elementarnih opasnosti,

- za zaštitu okoliša temeljem odredbi ovog Plana ili druge dokumentacije (PUO, SUO),

- za prostor za boravak ljudi i

- za sadnju zaštitnog drveća.

(3) Za gospodarske građevine u funkciji tradicionalnog stočarstva (ovčarstvo i kozarstvo), treba primjenjivati kriterije koje je narod ovog kraja, kroz stoljeća bavljenja ovim djelatnostima, otkrio i usvojio, ekološki prihvatljivije od naprijed navedenih tovilišta.

(4) Kriteriji tradicionalnog graditeljstva uglavnom se odnose na smještaj vlasničkih čestica, izbor graditeljskog materijala, veličinu i način oblikovanja objekta i sl.

3. Gospodarske i poljoprivredne građevine koje služe primarnoj proizvodnji (prvi stupanj prerade poljoprivrednih proizvoda, punionice vode i dr.)

Članak 97.

(1) Gospodarske i poljoprivredne građevine sa namjenom za primarnu proizvodnju iz članka 92. stavak 1 točka 3. mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama čija površina nije manja od 2500 m² za vinograde i maslinike i sl., od 3000 m² za voćnjake i sl., od 1,5 ha za biljnu proizvodnju.

(2) Na poljoprivrednim česticama iz stavka (1) ovog članka, a u svrhu primarne proizvodnje, mogu se izgraditi građevine sa maksimalnom veličinom brutto razvijene tlocrtne od 400 m².

(3) Pojedinačne poljoprivredne građevine u pravilu se izvode kao prizemnice (visina 4,0 m od terena do vijenca) s mogućnošću izvedbe podruma (ako to omogućuju lokalni uvjeti) te tavana kao spremišta.

(4) Minimalna udaljenost građevina od rubova čestice iznosi 3,0 m.

(5) Minimalna komunalna opremljenost čestica i objekata iz ovog članka sastoji se iz pristupnog puta širine min 3,0 m te priključka na mrežu vodoopskrbe i elektroopskrbe, odnosno putem lokalnih izvora i agregata.

(6) Oblikovanje poljoprivrednih građevina mora u pravilu biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i tehnološkim zahtjevima.

(7) Ostali uvjeti za uređenje građevne čestice i građevina iz ovog članka stavak (1) utvrđuju se temeljem članka 96. stavak (3).

(8) Djelatnosti navedene pod stavkom (1) ovog članka moraju biti temeljene na procjeni utjecaja na okoliš te trajno nadzirane.

(9) Nije dozvoljena izgradnja objekata za namjenu finalne prerade poljoprivrednih proizvoda kao što je :proizvodnja žestokih pića, bezalkoholnih pića, voćnih sokova, sireva i drugih mliječnih proizvoda, brašna i pekarskih proizvoda, klanje stoke, konfekcioniranje i finalno pakovanje i sl., odnosno izgradnja objekata za industrijsku proizvodnju, odnosno preradu.

4. Plastenici, staklenici, gljivarnici, pčelinjaci

Članak 98.

(1) Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi staklenici, plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća.

(2) Plastenicima se smatraju montažne građevine od plastične folije (PVC) koja je postavljena na montažnoj konstrukciji od plastike, drva ili metala.

(3) Izgradnja staklenika i plastenika podliježe slijedećim uvjetima:

- najmanja dopuštena veličina poljoprivredne čestice iznosi 200 m²

- najmanja udaljenost od granica građevne čestice iznosi 1 m

- minimalna komunalna opremljenost čestice sastoji se od:

- prometni pristup

- opskrba vodom iz javne mreže ili lokalnih izvora

- priključak na elektroenergetsku mrežu ili putem
agregata

- javni ili individualni sustav za evakuaciju otpadnih
i oborinskih voda.

(4) Osim staklenika i plastenika na poljoprivrednom zemljištu mogu se postavljati pčelinjaci, gljivarnici i druge građevine u funkciji obavljanja poljodjelskih djelatnosti koji trebaju zadovoljiti uvjete iz stavka (3) alineja (1) i (2) ovog članka.

B. Stambeno-gospodarske građevine poljoprivredne namjene i za turizam na seoskim gospodarstvima

Članak 99.

(1) Iznimno se daje mogućnost izgradnje stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje, na površinama poljoprivrednog tla - P2, P3 i površinama označenim kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - PŠ i iznimno na P1 (označeno na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina - površine za razvoj i uređenje« u mj. 1:25000).

 (2) Iznimno, na području osobito utvrđenih kategorija zaštite prirode (posebnog rezervata) poplavnog područja utvrđenog ovim Planom, te unutar I. i II. vodozaštitne zone, određeno na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25.000 ne mogu se graditi građevine navedene u stavku (1) ovog članka.

(3) Područje izgradnje iz stavka (1-3) ne smije iznositi više od 50% zemljišnog kompleksa stambeno-gospodarske cjeline. Najmanja dopuštena veličina poljoprivredne čestice iznosi.

- za vinograde - 2500 m²,

- za voćnjake - 3000 m²,

- za biljnu proizvodnju - 1,5 ha. Najveća dopuštena tlocrtna površina kompleksa stambeno-gospodarskih građevina iznosi 500 m²,

- za stočarsku proizvodnju 800 m², uz uvjet da je minimalni kapacitet od 5 uvjetnih grla.

(4) Ukoliko je na jednom poljoprivrednom posjedu smješteno više građevina, potrebno je njihovo grupiranje na jednom njegovom dijelu.

(5) Preparcelacija (smanjenje) poljoprivrednog zemljišta temeljem kojeg je dobivena lokacijska dozvola nije moguće.

(6) Utvrđuju se slijedeći opći uvjeti gradnje na površinama izgradnje iz stavaka (1-5)

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4 m,

- najveći dopušteni broj etaža osnovne građevine iznosi 2 etaže P+1 (krovišta bez nadozida) bez mogućnosti izgradnje podruma na ravnom terenu visine do 6,0 metara, odnosno tri nadzemne etaže (P+1+potkrovlje) na kosom terenu ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou kote višeg, visine 7,0 metara,

- etažom se smatra i potkrovlje. Najveći gabarit potkrovlja određen je najvećom visinom nadozida do 150 cm za prizemne, odnosno do 120 cm za katne građevine (mjereno od gornjeg ruba najviše stropne konstrukcije do unutarnjeg presjecišta krovne konstrukcije i zida), te nagiba krova do 30^o-60^o.

- uz građevinu osnovne namjene za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskim domaćinstvima (agroturizmom) moguća je i izgradnja do dvije građevine za smještaj visine do jedne etaže P (krovišta bez nadozida) visine 3,0 metara do vijenca, odnosno dvije etaže (P+potkrovlje) ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou kote višeg, konačno zaravnatog terena, visine 4,20 m i u površine tlocrtne projekcije do 40 m²,

- pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici najviše kao jednoetažne - P (krovišta bez nadozida).

(7) Za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskim domaćinstvima (agroturizmom) potrebno je minimalne prostorne normative utvrditi na sljedeći način:

- najmanje 1000 m² obradivog zemljišta po prijavljenoj smještajnoj jedinici (postelji),

- najmanje jedna stočna jedinica + 1 ha zemljišta van samostalnih stambeno-gospodarskih objekata i kompleksa na 10 prijavljenih smještajnih jedinica (postelja),

(8) Za domaćinstva koja se bave seoskim turizmom u brdsko-planinskom području Općine ne vrijedi odredba iz stavka (8) ovog članka.

(9) Stambeno-gospodarske građevine mogu se graditi na uređenim vinogradima i voćnjacima sa najmanje 80% površine čestice pod nasadima. Nasadi moraju biti u rodu, starosti minimalno 3 godine. Stambeni dio ne može biti veći od jedne stambene jedinice sa 120 m² tlocrtne površine. Stambeno-gospodarska građevina za stočarsku proizvodnju može se graditi tek nakon izgradnje gospodarske građevine koja je u funkciji.

(10) Oblikovanje građevina iz ovog članka definirano je člankom 40. i 42. ovih Odredbi za provođenje.

(11) Stambeno-gospodarske građevine u funkciji poljoprivredne namjene u brdsko-planinskom području grade se prema uvjetima propisanima u člancima 62. - 64. Iznimno od stavka (1 4) članka 62., alineja 1. najmanja dopuštena veličina građevine čestice iznosi 1500 m², a udaljenost građevine od prve susjedne građevine istih osobitosti ne može biti manja od 100 m.

C. Stambeno-gospodarske građevine u brdsko-planinskom području Općine

Članak 100.

(1) Gradnja građevina stambeno-gospodarske namjene u brdsko-planinskom području moguća je na evidentiranim površinama (označenim brojevima od 1-847). Evidentirane građevine prikazane su na kartografskim prikazima Evidencija zatečenih građevina u brdsko-planinskom području od A do D koji su, zajedno sa tabelarnim prikazom, sastavni dio ovih Odredbi.

(2) Brdsko-planinsko područje obuhvaća gotovo cijelo brdsko-gorsko područje iznad 500 m n. v. i dio planinskog područja.

(3) Na području polja »Okruglo« gdje je utvrđena evidentirana prirodna baština - botanički rezervat od lokalnog značaja (kartografski prikaz br. 4. u mj.1: 5000 i br.3 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora« u mj. 1:25000) nije dozvoljena gradnja građevina stambeno-gospodarske namjene.

(4) Uvjeti gradnje unutar brdsko-planiskog područja definiran je poglavljem 2.2.8. ovih Odredbi.

2.3.2.4. Planinarski domovi, skloništa, građevine u funkciji lova

Članak 101.

(1) Na području Vinodolske općine izvan građevinskog područja u brdsko-planinskom području mogu se graditi i planinarski domovi, skloništa za sklanjanje i boravak planinara, građevine u funkciji lova, lugarnice i slične građevine.

(2) Građevine iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi poštivanjem sljedećih kriterija:

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže, a najveća dopuštena visina iznosi 11,0 m,

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 150 m,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3 za planinarske domove.

(3) Građevine u funkciji lova mogu se graditi samo na površinama pod lovištem koja su utvrđena u kartografskom prikazu 3C. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«. Lovištem nisu obuhvaćena građevinska područja. Udaljenost lovišta od granica građevinskog područja iznosi 300 m.

 (4) Za građevine u funkciji lova koje se grade u brdsko- planinskom području minimalna površina građevne čestice iznosi 250 m², najveća dopuštena tlocrtna projekcija iznosi 40 m², dok su ostali uvjeti sukladni ostalim stavcima i alinejama ovog članka.

2.3.2.5. Zdravstvene, rekreacijske i zdravstveno-turističke građevine

Članak 102.

(1) Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična područja kao što je za rekreaciju to ljepota krajolika, prirodni resursi i sl.

(2) Izgradnja smještajnih kapaciteta u građevinama iz stavka (1) ovog članka moguća je samo u toku ili nakon izgradnje samog rekreativnog sadržaja i to samo na površinama označenim kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (kartografski prikaz br.1. »Korištenje i namjena površina- površine za razvoj i uređenje« u mj. 1:25.000.

(3) Zbog izuzetnih krajobraznih vrednota, blizine vodotoka Dubračine i dobrih klimatskih prilika građevine zdravstvene i rekreacijske namjene mogu se graditi i na lokaciji rekreacijske namjene Podbadanj (TZD), za koju je potrebna izrada plana užeg područja. Za izgradnju građevina zdravstvene, rekreacijske i zdravstveno turističke namjene obavezna je izrada studije utjecaja na okoliš.

Članak 103.

(1) Uvjeti za izgradnju građevina zdravstvene rekreacijske namjene uključujući i građevine iz članka 102. stavak (3) su:

- 30% površine građevne čestice mora biti uređeno visokim i niskim zelenilom,

- 70% površine građevne čestice zdravstveno-turističke i rekreacijske namjene može biti izgrađeno, u čiju izgrađenost ulaze sve građevine, vanjski tereni, otvoreni bazeni te parkirališta,

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 800 m² (smještajni kapaciteti, sportsko-rekreacijski sadržaji),

- najveći dopušteni broj etaža su 3 etaže,

- etažom se smatra i potkrovlje. Najveći gabarit potkrovlja određen je najvećom visinom nadozida do 150 cm za prizemne, odnosno 120 cm za katne građevine mjereno od gornjeg ruba najviše stropne konstrukcije do unutarnjeg presjecišta krovne konstrukcije i zida,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,00 metara, mjereno od najniže točke prirodnog terena kojeg pokriva građevina do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba 22-35^o, a postavlja se na konstrukciju izravno bez nadozida ukoliko se potkrovlje ne koristi kao etaža,

- postojeći kolni prilaz mora biti širine najmanje 3 m. Na građevnoj čestici rekreacijske i zdravstveno-turističke građevine potrebno je osigurati parkirališni prostor, i to na 1000 m² bruto razvijene površine 20 parkirališnih mjesta,

- na građevnoj čestici mora biti riješena elektroenergetska i infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje,

- Oblikovanje građevina i uređenje građevne čestice građevine iz ovog članka definirano je člankom 40. stavak (1), (2) (3) i (5), te člankom 41. stavak (1), (2), te članak 42. stavak (1) i (2) ovih Odredbi.

2.3.2.6. Površina za odmor i rekreaciju

Članak 104.

(1) Područje za odmor i rekreaciju na području Općine Vinodolska obuhvaća jugozapadni dio Vinodolske doline od granice sa Gradom Kraljevica do naselja Tribalj i to:

- akumulacijsko jezero Tribalj i vodotok Dubračinu,

- poljoprivredne površine u okolici Drivenika i jezera Tribalj (P1, P2 i P3),

- šumsku površinu (Š3) jugoistočno od povijesnog grada Drivenika,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ),

(2) Područje za odmor i rekreaciju je površina unutar koje se mogu uređivati: površine parkirališta, površina za informativni punkt, biciklističke, pješačke i trim staze, te površine za slijetanje paraglajdera.

(3) Na dijelovima područja za odmor i rekreaciju koja su pod posebnim ograničenjima u korištenju proizašlih iz sanitarne zaštite izvorišta vode za piće i mjera zaštite poljoprivrednog tla (P₁) nije moguće uređenje sa sadržajima iz stavka 2. ovog članka.

(4) Područje koje se koristi za odmor i rekreaciju utvrđeno je na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, u mj. 1:25000 - kultivirani krajobraz.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 105.

(1) Prostornim planom određeni su prostori za smještaj gospodarskih sadržaja i to:

- u građevinskim područjima naselja,

- na površinama izvan naselja za izdvojene namjene,

- izvan građevinskog područja.

(2) Gospodarske djelatnosti smještaju se u prostore iz stavka (1) ovog članka uz uvjet da racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša.

(4) Prostornim planom određeni su gospodarski sadržaji sljedećih djelatnosti:

- šumarstvo,

- poljoprivreda,

- ugostiteljstvo i turizam,

- ostale gospodarske djelatnosti.

Članak 106.

(1) Budući razvitak gospodarskih djelatnosti na području Vinodolske općine najveće mogućnosti ima u sekundarnom sektoru (proizvodnji). Pravci budućeg razvitka u okviru pojedinih sektora su:

- primarni sektor - oživljavanje postojećih i uvođenje novih poljoprivrednih djelatnosti u okviru obiteljskih domaćinstava, kao što su povrtlarstvo, voćarstvo, proizvodnja zdrave hrane, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, cvjećarstvo, pčelarstvo, kozarstvo, ovčarstvo, peradarstvo itd.;

- sekundarni sektor - daljnji razvoj postojećih proizvodnih grana (industrija i proizvodno obrtništvo) te uvođenje novih prerađivačkih grana s novim tehnologijama;

- tercijarni sektor - daljnji razvitak uslužnih djelatnosti - trgovine koja će pratiti aktivnosti gospodarstva i stanovništva, financijske i intelektualne usluge i sl. Turistička ponuda može se ostvariti kroz izletnički, lovni i gastro turizam.

Članak 107.

(1) U svrhu očuvanja i pravilnog korištenja prirodnih i stvorenih resursa potrebno je pridržavati se osnovnih načela rasporeda gospodarskih kapaciteta i sadržaja u prostoru i to:

- nove manje zone poslovne namjene rubno uz postojeća naselja namijeniti za proizvodno i uslužno obrtništvo,

- nove ugostiteljsko-turističke kapacitete graditi prije svega u postojećim naseljima ili unutar granica proširenja naselja te u okviru postojećih vikend naselja,

- turističku ponudu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna ponude susjednih područja, na način da se osiguraju prostori za nove i atraktivne turističko-rekreacijske sadržaje, kao npr. igrališta za timske sportove, tenis tereni, boćališta, poučne staze, biciklističke staze, centri za jahanje i sl.,

- održavati postojeće šume putem pravilnog gospodarenja i djelovati na očuvanju šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima,

- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih,

- lovstvo tretirati kao kvalitetnu turističku ponudu i uskladiti interese lovaca i ostalih korisnika prostora,

- posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost i proizvodnju zdrave hrane,

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za uzgoj i preradu (povrtlarstvo, voćarstvo, gljivarstvo, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo),

- poboljšati prometnu povezanost i postupno rješavati probleme ostale infrastrukture, posebno vodoopskrbe i odvodnje.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 108.

(1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa.

(2) Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000.

Predškolske i školske ustanove

Članak 109.

(1) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to:

- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,

- za osnovne škole 10,5%.

(2) Prostornim planom se zadržava postojeća osnovna škola u Bribiru i područna osnovna škola u Triblju, uz opremanje potrebnim sadržajima. Područni odjeli osnovnih škola osnivaju se sukladno potrebama Općine Vinodolske.

(3) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 48. stavak (2) i (3).

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Članak 110.

(1) Minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za Vinodolsku općinu su sadržaji primarne zdravstvene zaštite i to:

- ambulante opće medicine: zadržavanje postojeće dvije ambulante s proporcionalnim povećanjem broja timova do četiri (u naseljima Bribir i Tribalj),

- najmanje jedna ljekarna (Bribir).

(2) Predlaže se proširivanje ponude zdravstvene zaštite specijalističkim, stomatološkim i drugim ambulantama i sadržajima.

(3) Za lociranje ustanove socijalne skrbi potrebno je pridržavati se sljedećih normativa:

- lokacija organizacije socijalne zaštite mora biti u središtu naselja ili njegovoj blizini,

- dom za djecu i mladež mora biti lociran u gradskom području (Bribir),

- igrališta trebaju imati površinu od minimalno 15 m² po školskom djetetu.

(4) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 48. stavak (5).

Kultura i sport, vjerske građevine

Članak 111.

(1) Minimalni sadržaji mreže kulturnih i sportskih sadržaja za središnje naselje - Bribir su knjižnica, čitaonica, muzej, galerije i zbirke, sportski klubovi i školske-sportske dvorane.

(2) Za dopunu postojeće mreže potrebno je poboljšati uvjete rada knjižnice i čitaonice.

(3) Postojeći sportsko-rekreacijski sadržaji nadopunjavati će se u skladu s normativima, stoga su Prostornim planom utvrđeni sportski centri u naseljima Tribalj i Bribir.

(4) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja. Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 48. stavak (6) ovog Prostornog plana.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 112.

(1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

- prometnu infrastrukturu (kopneni, pomorski i zračni promet),

- infrastrukturu telekomunikacija i pošta,

- infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje,

- energetsku infrastrukturu (elektroenergetika, plinoopskrba).

 (2) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina«, i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mjerilu 1:25.000.

(3) Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u člancima 12. i 13. ovih Odredbi.

5.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Članak 113.

(1) Prostornim planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove cestovnog, željezničkog, zračnog sustava, te sustava telekomunikacija i pošta.

(2) Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000.

5.1.1. Cestovna infrastruktura

Članak 114.

(1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Vinodolske općine čine:

- županijske ceste,

- lokalne ceste,

- ostale nerazvrstane ceste.

(2) Mrežu županijskih cesta na području Vinodolske općine čine:

- 5062 D3 - Fužine - Lič - Lukovo - Bribir - Jargovo - D8,

- 5064 Križišće (D501) - Drivenik - Bribir - Novi Vinodolski (D8),

- 5089 Belobrajići (Ž5064) - Tribalj - Crikvenica (Ž5091),

- Planirana je obilaznica Bribira (Ž 5064).

(3) Mrežu lokalnih cesta na području Općine čine:

- 58072 Antovo - Kostelj (Ž5064),

- 58073 Baretići - Ž5064,

- 58074 Grižane (Ž5064) - L58075,

- 58075 Ž5089 - Mavrići - Ž5064,

- 58076 L58075 - Barci,

- 58077 Crikvenica (Ž5091) - Ladvić - Ž5064,

- 58080 Podskoči - Bribir (Ž5064),

- 58081 Jargovo (Ž5062) - Bribir (Ž5062),

- 58082 Kičeri (Ž5064) - Ugrini - Sv. Vid,

(4) Planirane lokalne ceste na području Općine su:

- Spoj županijske ceste Novi Vinodolski - Lukovo - »Lujzijana« sa naseljem Drivenik Stanica (»Kalac, Planjava«),

- Spoj županijske ceste Novi Vinodolski - Lukovo - »Lujzijana« sa dijelovima NA51 u brdsko-planinskom području (Okruglo - Maševo - Bazak i dr.).

(5) Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ne smatra se promjenom trase.

Članak 115.

(1) Za gradnju cestovnih prometnica čuvaju se planski koridori širine određene u tablici 1, čl. 112.

(2) Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, izgradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz uvjete Vinodolske općine ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.

(3) Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim člankom mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.

Županijske i lokalne ceste

Članak 116.

(1) Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja.

(2) Prometnica koja spaja naselje Drivenik sa povijesnim gradom Drivenikom ovim Planom prekategorizirana je u lokalnu cestu. Postojeću trasu potrebno je mjestimično proširiti.

(3) Ovim je Prostornim planom u mjerilu 1:25.000 načelno utvrđena trasa obilaznice naselja Bribir, dok će se detaljni položaj trase u mjerilu 1:5000 odrediti tek nakon izrade idejnog rješenja obilaznice naselja Bribir.

(4) Minimalna širina nogostupa za županijske i lokalne ceste iznosi 1,50 m.

Ostale ceste (nerazvrstane)

Članak 117.

(1) Minimalna širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 m za jednosmjerni promet, a 6,0 m za dvosmjerni promet.

(2) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta širina kolnika može iznositi manje od 4,5 m odnosno 6,0 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane stavkom (1) ovog članka.

(3) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine kolnika manje od 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 6,0 m za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca od osi nerazvrstane ceste treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 6,0 m, uključivo i prostor za obostrani pješački pločnik.

(4) Udaljenosti građevina od regulacijskih pravaca za razvrstane i nerazvrstane ceste određene su u članku 19. ovog Prostornog plana.

(5) Minimalna širina nogostupa za nerazvrstane ceste iznosi 1,50 m.

Članak 118.

(1) Nerazvrstane prometnice na području Vinodolske općine treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, prema prioritetima utvrđenim planovima općine.

(2) U višim, gorskim dijelovima Općine od osobite je važnosti obnova postojećih i eventualna izgradnja novih protupožarnih putova koji bi koristili i kao gospodarski putovi u obavljanju poljoprivrednih djelatnosti te za potrebe šumarstva.

5.1.1.1. Željeznička infrastruktura

Članak 119.

(1) Trasa nove željezničke pruge velikih učinkovitosti (Trst-Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik ovim se Prostornim planom vodi u koridoru širine 400 m.

(2) Unutar dijela koridora željezničke pruge čuvaju se osnovne namjene određene kartografskim prikazom br. 1 »Korištenje i namjena površine« te kartografskim prikazom br. 4 »Građevinska područja« mj. 1:5000.

(3) Osnovna namjena na površinama unutar planova koridora iz stavka (2) ovog članka dijeli se na:

- poljoprivredno tlo P2_K i P3_K,

- zaštitnu šumu Š2_K, i šumu posebne namjene Š3_K,

- građevinska područja sljedećih naselja (samo izgrađeni dio) iz članka 18. stavak (1).

(4) Na površinama iz stavka (3) ovog članka do utvrđivanja građevne čestice željezničke pruge nije moguća izgradnja novih građevina u koridoru. Moguća je samo rekonstrukcija građevina za poboljšavanje uvjeta života i rada i dogradnja postojećih građevina, a prema uvjetima za novu gradnju unutar građevinskog područja naselja.

(5) Prostornim planom zadržava se postojeća željeznička stanica otvorena za javni putnički promet u Driveniku - Stanica.

5.1.2. Pješački promet

Članak 120.

(1) Osim postojeće mreže pješačkih staza, u narednom razdoblju pješačke staze mogu se kvalitetno nadograđivati na postojeće šumske putove ili staze, na temelju prirodnih vrijednosti i uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe.

(2) Sve pješačke staze moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama.

(3) Uz staze moguće je planirati i manje prostore za odmor, s odgovarajućom opremom za sjedenje, kao što su drvene klupe, nadstrešnice i sl.

(4) Na pješačkim stazama nije dopuštena vožnja motociklima, pa na ishodišne točke valja postaviti odgovarajuće oznake.

5.1.3. Parkirališna i garažna mjesta

Članak 121.

(1) Parkiranje i garažiranje vozila za stambene građevine rješava se na građevnoj čestici te građevine.

 (2) Parkiranje i garažiranje vozila za višestambene građevine rješava se na građevnoj čestice te građevine.

(3) Garažiranje vozila u pravilu se rješava unutar višestambene građevine.

(4) Iznimno, kada je nemoguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza, s mogućnošću druge namjene na krovnoj površini.

(5) Prenamjena garaža višestambenih građevina nije dopuštena.

Članak 122.

(1) Parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene (poslovne i proizvodne), ugostiteljsko-turističke namjene i sportsko-rekreacijske namjene rješava se na građevnoj čestici te namjene.

(2) Podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina obradi kao okolni teren.

(3) Iznimno od stavka (1) ovog članka, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

Članak 123.

(1) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema sljedećim normativima:

Članak 124.

(1) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(2) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

(3) Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.

Članak 125.

(1) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

(2) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu: »izdvojeno parkiralište ili garaža«.

(3) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište s pristupom preko zemljišta ili s kolnim pristupom s druge javne prometne površine u blizini lokacije osnovne građevine.

(4) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m² prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m² prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 m, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobe, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu za autobuse).

(5) Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše:

- za uređenje u jednoj razini: 0,8

- za uređenje u dvije ili više razine: 0,6.

(6) Izdvojena parkirališta ili garaže koji se grade u dvije ili više razina mogu se graditi kao galerijski otvoreni pro

stori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja.

5.1.4. Zračni promet

Članak 126.

(1) Prostornim planom određuje se smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) uz građevinsko područje naselja Bribir.

(2) Veličina prostora helidroma je najmanje 100 x 100 metara, bez nadzemnih kablova infrastrukture. Prateći sadržaji smještaju se sukladno mogućnostima terena. Prostor helidroma uređuje se idejnim projektom, kao prometna površina s parkiralištem, odvodnjom i javnom rasvjetom.

5.1.5. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

Članak 127.

(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

(2) Prostornim planom određena je trasa međunarodnog optičkog kabela Rijeka-Split-Dubrovnik te su osigurani koridori za izgradnju distributivne kanalizacije (DTK) do svih građevina u građevinskom području naselja i površinama izvan naselja za izdvojene namjene.

(3) Razvoj telekomunikacijske mreže na području Općine Vinodolske usmjeren je primarno na:

- povećanje kapaciteta komutacijskih čvorova (UPS Bribir, UPS Grižane, UPS Tribalj, UPS Drivenik), te njihovog broja,

- izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) i pristupnu TK mrežu predvidjeti podzemnim TK kabelima.

(4) Poštanska jedinica zadržava se u Bribiru.

5.2. INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Članak 128.

Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Vinodolske općine i prikazan na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, mj. 1:25.000.

5.2.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 129.

(1) Izgradnja i proširenje sustava vodoopskrbe na području Vinodolske općine treba biti u skladu s Vodoopskrbnim planom županije.

(2) Radi povezivanja postojećih vodoopskrbnih sustava i izvora vode na razini Županije, Prostornim planom određena je trasa magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda koji prolazi područjem Vinodolske općine.

(3) VodoopskrbaVinodolske općine vrši se zasebno za četiri područja. To su naselja Bribir, Grižane-Belgrad, Tribalj i Drivenik s okolicom.

(4) Vodoopskrba naselja Bribir i Grižane-Belgrad vrši se iz vodospreme Mala Draga i Marušići na koti 299 m.n.m. iz izvorišta Žrnovnica.

(5) Vodoopskrba naselja Tribalj i okolice vrši se iz dva kopana zdenca preko vodospreme »Tribalj« na koti 54 m.n.m. i vodospreme »Sušik« zapremine 200 m³ na koti 105/101 m.n.m.

(6) Vodoopskrba naselja Drivenika s okolicom vrši se iz riječkog vodoopskrbnog sustava.

(7) Dodatne potrebne količine vode mogu se dobiti iz izvorišta Sušik od 100 l/s, koji je potrebno istražiti.

Uvjeti utvrđivanja koridora za vodoopskrbne cjevovode

Članak 130.

(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora.

(2) U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.

(3) Prijelaz cesta izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.

5.2.2. Sustav odvodnje

Članak 131.

(1) Prostornim planom određuju se tri zasebna sustava javne odvodnje otpadnih voda sustav Bribir, sustav Grižane i sustav Tribalj te njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje, ispusti). Za naselja u brdsko-planinskom području Lukovo planira se sustav odvodnje sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i ispuštanjem pročišćenih voda putem upojnog bunara u podzemlje.

(2) Prostornim planom predviđa se izgradnja tri mini uređaja za obradu otpadnih voda za sustav Grižane i jedan uređaj jugoistočno od sadašnje privremene lokacije u sustavu Tribalj.

(3) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih Pravilnika vezanih za ovu problematiku.

(4) Za ostale uređaje za pročišćavanje otpadnih voda primjenjuje se istovjetan kriterij, sukladno odredbama zaštite i korištenje prostora.

(5) Na područjima iz stavka (1) ovog članka do izgradnje sustava javne odvodnje obavezna je izgradnja nepropusnih sabirna jama, a ovisno o mjesnim prilikama i posebnim uvjetima tijela nadležnog za zaštitu voda, a u zonama sanitarne zaštite sukladno Odluci o zonama sanitarne zaštite na crikveničko-vinodolskom području dozvoljave se građenje i obavljanje djelatnosti samo u skladu sa navedenom Odlukom.

(6) Za evidentirane stambeno gospodarske građevine u brdsko-planinskom području u kojima se zbog ekonomsko-tehničkih razloga ne planira izgradnja kanalizacijske mreže odvodnja otpadnih voda rješavat će se preko nepropusnih septičkih taložnica ili sabirnih jama u skladu s higijensko-tehničkim uvjetima tijela nadležnog za zaštitu voda.

(7) Zbrinjavanje oborinskih voda sa većih parkirališnih ili manipulativnih površina obavezno vršiti preko odgovarajućih uređaja za pročišćavanje oborinskih voda.

(8) Odvodnja oborinskih voda će se rješavati lokalno upuštanjem u teren ili u korito najbližeg vodotoka.

(9) Dogradnja postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda vršiti će se po fazama i to:

I. faza: dogradnja i proširenje mehaničkog pročišćavanja u kombinaciji s ispustom

II. faza: dogradnja i kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i dogradnju odgovarajućih građevina za taloženje

III. faza: dogradnja biološkog stupnja pročišćavanja

(10) Karakteristike pročišćene otpadne vode dovesti na razinu koja je propisana kriterijima za ispuštanje otpadne vode u recipijent (Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama).

(11) Komunalni mulj kao ostatak nakon biološkog pročišćavanja treba obraditi do te mjere da postane biološki neopasan te ga treba prikupiti i organizirati njegovo odlaganje na za to predviđeno mjesto (sanitarna deponija).

Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju

Članak 132.

(1) Trase svih planiranih glavnih kolektora prikazane su na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi« u mjerilu 1:25.000.

(2) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda.

(3) Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti izmicanje i preseljenje istih.

(4) Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je min. 1 m i proizlazi iz uvjeta održavanja. Razmak od drvoreda, zgrada i sličnih građevina u skladu je s lokalnim uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja ispod.

(5) Položaji crpnih stanica, mogu doživjeti izmjene mikrolokacije. Promjenom mikrolokacija crpnih stanica, prilikom izrade projektne dokumentacije moguća je i promjena ukupnog broja crpnih stanica za svaki kanalizacijski sustav. To će se definitivno utvrditi geodetskim izmjerama terena.

(6) Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).

5.3. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

5.3.1. Elektroopskrba

Članak 133.

(1) Sustav elektroopskrbe na području Vinodolske općine i to 400-220-110 kV naponskog nivoa prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, mjerilo 1:25.000.

(2) Unutar koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim propisima.

Elektroenergetske građevine i vodovi 380-220-110 kV naponskog nivoa

Članak 134.

(1) Najznačajnija elektroenergetska građevina (državnog značaja) na području Vinodolske općine je HE »Nikola Tesla« (HE Vinodol) u sklopu koje je izgrađena i TS 110/35 kV.

(2) Planom se predviđa izgradnja pumpne hidroelektrane sa svim pratećim uređajima i proširenjima postojeće akumulacije. Za navedeni sadržaj potrebno je izraditi studiju procjene utjecaja na okoliš sa mjerama zaštite naselja od mogućeg poplavnog vala usljed dizanja nivoa jezera.

(3) Prostorom općine prolaze slijedeći nadzemni vodovi 380, 220 i 110 kV naponskog nivoa:

- DV 380 kV TS 380/220/110 kV Melina - TS 380/110 kV CHE Obrovac

- DV 220 kV HE Senj - TS 400/220/110 kV Melina

- DV 110 kV HE Vinodol - TS 400/220/110 kV Melina

- DV 110 kV HE Vinodol - TS 110/10(20) kV Crikvenica

- DV 110 kV TS 110/10(20) kV Crikvenica - HE Senj

- DV 110 kV HE Vinodol - TS 110/35 kV Delnice

- DV 110kV HE Vinodol - HE Gojak

(4) Unutar zaštićenog koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim propisima.

Elektroenergetske građevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa

Članak 135.

(1) Na području Općine Vinodolske izgrađena je samo jedna TS 35/0,4 kV, koja je izvedena u sklopu crpne stanice uz branu akumulacijskog jezera, a koristi se isključivo za potrebe crpne stanice.

(2) Niskonaponska mreža će se, kao i do sada, razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima. To su:

- DV 35 kV HE Vinodol - TS 35/10(20) kV Malinska

- DV 35 kV HE Vinodol - TS 35/6 kV Naftovod Melnice

- DV 35 kV HE Vinodol - TS 35/3 kV EVR Drivenik

- DV 35 kV HE Vinodol - TS 35/10(20) kV Vrata

- DV 35 kV HE Vinodol - TS 35/10(20) kV Novi

(3) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

5.3.2. Opskrba plinom

Članak 136.

(1) Koncepcija plinifikacije Vinodolske doline temelji se na studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko-goranske županije.

(2) Priključak visokotlačnog plinovoda izvršiti će se iz MRS Rijeka, koja se nalazi na području Grada Bakra. Za opskrbu prirodnim plinom Vinodolske doline predviđena je izgradnja tri redukcijske stanice (RS Vinodolska 1, 2 i 3).

(3) Do realizacije koncepta plinifikacije Primorsko- goranske županije prirodnim plinom, izgradnja plinske distributivne mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina.

(4) Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.

(5) Razmaci od podzemnih instalacija određuju se obzirom na promjer cijevi i važnost djelovanja.

(6) Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica utvrđenih ovim Prostornim planom, odnosno odrediti će se planovima užih područja.

(7) Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno.

(8) Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormari

ćima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina.

(9) Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina.

5.3.3 Obnovljivi izvori energije

Članak 137.

(1) Ovim Prostornim planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Vinodolske općine.

(2) Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, a prvenstveno vjetra, sunca i vode, te prema lokalnim prilikama.

(3) Vjetroenergija je ekološki prihvatljiv i raspoloživ izvor energije, za čije je korištenje potrebno prikupiti detaljne podatke o pojedinoj mikrolokaciji, uz suradnju s Državnom upravom za zaštitu prirode.

(4) U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustava.

Članak 138.

(1) U brdsko planinskom području mogu se vršiti istražni radovi za formiranje površina za korištenje energije vjetra. Na osnovu utvrđenih istražnih radova i potrebnih studija utjecaja na okoliš moguće je ishoditi potrebne zakonske dozvole.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 139.

(1) Dijelovi prirode predloženi za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode prikazani su na kartografskom prikazu br. 3a »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja » u mj. 1:25.000.

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Članak 140.

(1) Kultivirani krajobraz predstavlja cijela Vinodolska dolina sa svim njenim naseljima. Granice kultiviranog krajobraza prikazane su na kartografskom prikazu br. 3A. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja« u mj. 1:25.000.

(2) Kultivirani krajobraz štititi će se i unaprijediti tako da se:

- sačuvaju različitosti prostornih cjelina, te karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima, tipovima naselja i kulturno-povijesnim naslijeđem,

- očuvaju i obnove estetske vrijednosti krajobraza (maslinici, gromače, pašnjačke površine),

- gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju se i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore.

Članak 141.

(1) Uvjeti korištenja kultiviranog krajobraza su:

- uvažavati tradicijski način izgradnje stambenih i pomoćnih građevina, uz upotrebu autohtonih materijala,

- uvažavati prirodne značajke krajobraza, te prilagoditi poljoprivrednu proizvodnju biološkim ciklusima.

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 142.

(1) Ovim planom određeni su dijelovi prirode koji će se tek zaštiti, a prikazani na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja« u mj. 1:25.000.

Posebni rezervat

Članak 143.

(1) Na području Vinodolske općine u kategoriji posebnog rezervata zaštićena su sljedeća područja:

- ornitološko-botaničkog područje litica sjeverozapadno od naseljenih dijelova Vinodolske doline - (OB). To je područje I. zone - zaštite - županijskog značaja. Kao rezervat šumske vegetacije određuju se slijedeća područja:

- planinsko zaleđe Vinodola (šuma crne jadranske jele) - ŠV₁ - županijski značaj,

- planinsko zaleđe (željeznička stanica Drivenik) - ŠV₂ - županijski značaj,

Kao botanički rezervati određuju se slijedeća područja:

- travnjaci pod brdom Vršina - (B₁) - lokalni značaj,

- vršno područje Viševice - (B₂) - županijski značaj,

- polje »Okruglo« - (B₃) - lokalni značaj.

(2) U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva karakteristična za rezervat, kao što su branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje stranih (alohtonih) vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično.

(3) Prvi stupanj zaštite zona strože zaštite određen je za ornitološko botanički rezervat a podrazumijeva potpunu zaštitu staništa rijetkih i ugroženih vrsta ptica, sisavaca i gmazova, te rijetkih vrsta biljaka.

(4) Drugi stupanj zaštite određen je za sve ostale kategorije zaštite određene ovim Prostornim planom, a podrazumijeva umjerenu zaštitu.

Zaštićeni krajolik

Članak 144.

(1) Za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika određuju se slijedeća područja za zaštitu:

- Vinodolska dolina - (ZK₁)

- Okruglo u Bribirskoj šumi - (ZK₂).

Članak 145.

(1) U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajolika, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.

(2) Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, livada, oranica, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure.

(3) Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim.

Izvorišta pitke vode

Članak 146.

(1) Na području Vinodolske općine određuju se za zaštitu izvori Stranče, Babljak, Brčnac, Barci i Kamenjak.

(2) Izvore iz stavka (1) ovog članka potrebno je redovito čistiti i održavati.

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH NASELJA

Članak 147.

(1) Graditeljska baština koja je zaštićena i predložena za zaštitu određena je kartografskim prikazom br. 3. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora- područja posebnih ograničenja u prostoru«, u mjerilu 1:25.000.

(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, drugim propisima i ovim Odredbama za provođenje i planovima nižeg reda.

(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi iz članaka 147-150. nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.

Arheološka baština

Članak 148.

(1) Arheološka kulturna dobra zahtijevaju najviši stupanj zaštite, pa se I. stupanj zaštite stoga odnosi na potrebna dodatna istraživanja pri planiranim zahvatima.

(2) Na području Općine Vinodolska registrirana je i zaštićena arheološka zona i lokalitet:

- Gradina - Drivenik, rješenje o registraciji br. 2170-60- 93-1

(3) Za sve zahvate u arheološkim zonama u pravilu se izvode prethodna istraživanja (rekognosciranje, sondiranje, itd.). U nastavku slijedi pregled zona:

 (4) Kod građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na lokalitetima arheološke baštine izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara. Za nastavak građevinskih radova potrebno je zatražiti novu dozvolu u skladu s uvjetima zaštite kulturnih dobara.

Zaštita naselja - povijesnih graditeljskih cjelina

Članak 149.

(1) Na području Vinodolske općine registrirane su i zaštićene povijesne graditeljske (seoske) cjeline:

- Belgrad, rješenje o registraciji br. 453/1-1968.

- Drivenik, rješenje o registraciji br. 2170-60-93-1

(2) Na području Općine Vinodolska evidentirane i određene za zaštitu ovim Planom su graditeljske (poluurbane i seoske) cjeline:

- Bribir - poluurbana cjelina,

- Grižane - poluurbana cjelina,

- Barci - seoska cjelina,

- Miroši - seoska cjelina,

- Podgori - seoska cjelina.

(3) Registrirane povijesne graditeljske cjeline (seosko naselje Belgrad (NA 391) i seosko naselje Drivenik (tj. zona povijesnog grada Drivenika za ugostiteljsko-turističku namjenu) svrstane su u I. stupanj zaštite.

(5) Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu urbane odnosno ruralne strukture naselja. Sve građevne aktivnosti (u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija) moguće su samo temeljem odredbi ovog Prostornog plana i odredbi »Detaljnog plana uređenja povijesne jezgre Drivenika« (»Službene novine PGŽ« br. 26/2001) i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

(6) Belgrad mora imati detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju kao osnovnu podlogu za sve arhitektonske projekte unutar granica zaštite.

Zaštita povijesnih sklopova i građevina

Članak 150.

(1) Na području Vinodolske općine registrirana je i zaštićena pojedinačna građevina: kuća Pančić u Ugrinima, u Bribiru Gradska utvrda s kulom te Župna crkva Sv. Petar i Pavao.

(2) Obzirom na povijesni i spomenički značaj, I. stupnju zaštite podliježe građevina iz stavka 1, graditeljski sklopovi unutar ruralne cjeline Belgrad te povijesne jezgre Drivenika (Kaštel, crkva Sv. Dujma, Sv. Stjepana itd.). Taj kompleks je potrebno rekonstruirati u skladu sa »Detaljnim planom uređenja povijesne jezgre - Drivenika« i namijeniti pretežito uslužnoj ugostiteljsko-turističkoj namjeni.

(3) Za evidentirane pojedinačne civilne i sakralne građevine unutar povijesnih cjelina iz čl. 149. stavak (2) ovih Odredbi, uvjeti zaštite određuju se prema posebnim uvjetima Konzervatorskog odjela i planovima nižeg reda čija je obaveza izrade utvrđena ovim Planom.

Zaštita memorijalne baštine

Članak 151.

(1) Na području Općine Vinodolske ovim Planom evidentirana su memorijalno-povijesna područja i spomen memorijalni objekt.

- Belgrad, groblje uz crkvu Sv. Marije Snježne, evidentirano (15. st.),

- Ugrini (Bribir), rodna kuća liječnika i botaničara dr. Josipa Pančića, preventivno zaštićena 1978. god.

(3) Zaštita evidentiranih memorijalnih lokaliteta i groblja podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima Službe zaštite kulturnih dobara.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 152.

Odlagalište otpada i planirano reciklažno dvorište kojim se koristi i Vinodolska općina nalazi se izvan obuhvata ovog Prostornog plana.

Članak 153.

(1) Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,

- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

- zbrinjavanju ostatka otpada - podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima,

- tehnološki otpad (od boja i hrđe) talog acetilenske stanice, ulja automehaničarskih radiona, gume, konfiskat- otpad iz mesnica, ulja iz ugostiteljskih objekata zbrinjavati u skladu s odredbama Zakona o otpadu.

Članak 154.

(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,

- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,

- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- odlaganjem otpada na odlagališta,

- saniranjem otpadom onečišćenih površina.

(2) Proizvođač otpada te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i drugih propisa:

- Pravilnika o vrstama otpada

- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom

- Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom

- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom

Članak 155.

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Vinodolska općina, odnosno ovlaštena pravna osoba.

(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.

(3) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne osobe.

Članak 156.

(1) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.

(2) Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti.

(3) Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.

Članak 157.

(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.

(2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada.

(3) Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 158.

(1) Postupanje s tehnološkim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima.

(2) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o vrstama otpada).

(3) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 159.

(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.

(2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.

 (3) Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada proizvođača koje je stavio u promet.

(4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene te na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.

(5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet.

(6) Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije.

(7) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih tvari.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 160.

(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Ovim Odredbama za provođenje određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

(3) Ovim se Prostornim planom pored zahvata za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš (navedenih u Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/2000) i Prostornim planom Županije (SN 14/00), propisuje i potreba izrade Procjene utjecaja na okoliš za područje unutar statističkih granica, naselja Bribir gdje se ovim Planom daje mogućnost otvaranja eksploatacijskog polja, pod uvjetom da se istražnim radovima bitno ne utiče na okoliš.

8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 161.

(1) Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:

- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,

- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,

- povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara,

- u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu,

- kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 162.

(1) Obzirom na buduću namjenu i korištenje, poljoprivredno tlo Vinodolske općine podijeljeno je u četiri kategorije zaštite. Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe nije dopuštena.

(2) Prva kategorija zaštite predstavljaju tla namijenjena strogo primarnoj poljodjelskoj proizvodnji i ta tla se ne smiju koristiti u druge svrhe. Prema bonitetu, to su zemljišta I. - IV. bonitetne klase (P1 i P2 prostorna kategorija korištenja zemljišta).

(3) Drugu kategoriju zaštite čine zemljišta koja pripadaju u V. i VI. bonitetnoj klasi, od posebne su važnosti za Vinodol, a svrstane su u P3 (ostala obradiva tla) ) prostornu kategoriju zemljišta.

(4) Treću i četvrtu kategoriju zaštite uglavnom čini ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište tj. PŠ prostorna kategorija zemljišta, te smeđe tlo na vapnencu i dolomitu s rendzinom i vapneno dolomitnom crnicom. To su visoko stjenoviti predjeli pokriveni šumom. Zemljišta treće i četvrte kategorije zaštite koja nisu namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji mogu se pošumiti ili sačuvati za pašnjake.

(5) Iznimno od stavka (1) i (2) ovog članka u dijelu koji je ovim Prostornim planom određen kao površina za odmor i rekreaciju (P2R i P3R) dozvoljeno je korištenje ovih površina u svrhu odmora i rekreacije. Prenamjena vrijedno obradivog zemljišta niti na dijelu P2R i P3R u građevinske svrhe nije dopuštena.

(6) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se sljedeće mjere:

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,

- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a temelj trebaju biti obiteljska gospodarstva.

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 163.

(1) Na području Vinodolske općine izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim značajkama, svrstavaju u pet geotehničkih kategorija, prikazanih na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora«, mj. 1:25.000.

(2) I. Geotehnička kategorija obuhvaća zonu golog krša

- Karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, a samo mjestimično je pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje. Manje pogodna mjesta su speleološke pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine;

Uglavnom su to tereni koji se nalaze u krškim udubljenjima iznad Vinodolske doline

(3) I.A Geotehnička kategorija je zona pokrivenog krša (lesoliki nanos na karbonatima):

Karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine › 2 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti. Upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije postoji. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš. Manje pogodna mjesta su speleološke pojave ispod crvenice.

(4) III. Geotehnička kategorija - zona fliša:

Fliška stijenska masa je potpuno pokrivena glinovitom korom raspadanja mjestimice debljom od 2 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima Velika je opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili nasipavanja. Upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač promjenljive vodopropusnosti. Mogućnost erozije je znatna. Teren je manje

pogodan za građenje uz prethodno provedena detalja istraživanja.

Osobito su problematične sjeveroistočne padine Vinodolske doline oblikovane u flišu (III. geotehnička kategorija) između naselja Tribalj, Grižane, Bribir i Ugrini.

(5) III.A Geotehnička kategorija -padinske tvorevine na flišu:

Unutar zone fliša posebno je izdvojeno područje u slivu Slanog potoka i Male Dubračine gdje vidljiva pojava kombiniranog erozijskog djelovanja u središnjem i pojava klizišta u rubnom dijelu. Zemljište je potpuno degradirano, a teren je djelomično nepogodan za građenje (kartografski prikaz 4.2.).

(6) IV. - Geotehnička kategorija naplavina

Naplavine su promjenljivog granulometrijskog sastava. Teren je jako deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je slaba, a razina podzemne vode je visoka. Teren je u cijelosti manje pogodan za građenje.

Na naplavinama u dolini Dubračine (IV. geotehnička kategorija) može doći do slijeganja građevina zbog niskog stupnja konsolidacije sedimenata.

(7) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina te odrediti zone koje su nepogodne za građenje.

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 164.

(1) Postojeći i planirani sadržaji na području Vinodolske općine moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka.

(2) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečiščujućih tvari u zrak.

(3) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:

- Ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/1997.).

- Zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora.

- Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/1996).

(4) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

8.3. ZAŠTITA VODA

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 165.

(1) Zone sanitarne zaštite izvorišta na području općine određene su »Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području, a prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25.000.

(2) Područje izdvojeno kao I. zona sanitarne zaštite obuhvaća nalazište vode (izvorište, kaptaže, crpilište), crpne stanice, vodospreme i objekte nužne za pogon, održavanje i čuvanje građevina namijenjeno je samo vodoopskrbnoj djelatnosti. Navedeno područje je područje strogog režima zaštite, potrebno ga je ograditi i staviti pod nadzor vodovodnog društva.

(3) Područje izdvojeno kao II. zona sanitarne zaštite je područje neposrednog utjecaja na izvorište i zona strogog ograničenja.

(4) Područje izdvojeno kao III. zona sanitarne zaštite je područje ograničenja.

(5) Područje izdvojeno kao IV. zona sanitarne zaštite je zona šire zaštite.

(6) Mjere zaštite u zonama sanitarne zaštite (prvoj, drugoj, trećoj, četvrtoj zoni) određene su odlukom navedenom u stavku (1) ovog članka kao i način građenja i obavljanja djelatnosti.

(7) Uvjeti i mogućnosti gradnje uz vodotoke, te udaljenosti od vodotoka definirani su člankom 106. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95, 150/05).

Članak 166.

(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:

- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, (definirane su Odlukom navedenom u članku 165. stavak (1)).

- prioritetnim saniranjem divljih odlagališta na području II. zone sanitarne zaštite.

(2) Radi zaštite izvorišta prvog reda - Sušik te crpilišta u Triblju (zbog utjecaja prometnica i dr. sadržaja), potrebno ih je obuhvatiti izradom Programa ispitivanja kakvoće podzemnih, površinskih i otpadnih voda.

(3) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- izgradnja sustava javne odvodnje,

- zabraniti pranje automobila te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama.

8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 167.

(1) Na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25000 i kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja u mj. 1:5000, prikazane su granice poplav

nog područja oko Dubračine i Suhe Ričine, unutar kojega nisu planirana nova građevinska područja.

(2) Za područje Vinodolske općine potrebno je izraditi studiju (elaborat) o odvodnji oborinskih voda i sprovesti njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog projekta.

(3) Prema Operativnom planu obrane od poplava (ožujak 2001. godine) područje obuhvata Plana svrstano je u sektor II. - slivno područje »Kvarnersko primorje i otoci«, stavka 5. - vodotoci Vinodola i to:

5.1. Dubračina

5.2. Kričina - Malenica

5.3. Mala Dubračina

5.4. Slani potok

5.5. Novljanska Ričina

5.6. Odvodni sustav Pavlomir

(4) Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na području pod djelovanjem bujica iz stavka (2) ovog članka treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama te županijskim planovima obrane od poplava. Karakteristična stanja sustava obrane od poplave za Dubračinu (Plan obrane od poplava na vodama 1. reda) i njene pritoke Kričina, Mala Dubračina i Slani potok (Plan obrane od poplava na vodama 2. reda) su:

1. Pripremno stanje (P) - proglašava se na bazi prognoze oborina.

2. Redovna obrana (R) - provodi se kad vodostaj Dubračine na mjernoj postaji Crikvenica dosegne nivo od +3,13.

3. Izvanredna obrana od poplava provodi se kod vodostaja +3,63.

4. Izvanredno stanje proglašava se kad vodostaj Dubračine pređe nivo od +4,13.

(5) Izgradnja sustava održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica, melioracijsku odvodnju, te građevine nepohodne za održavanje vodotoka - centar za obranu od poplava ili vodočuvarnica, moguća je neposrednim provođenjem plana. Navedeni zahvati mogu se smještati izvan građevinskih područja.

(6) Građevina nepohodna za održavanje vodotoka - centar za obranu od poplava ili vodočuvarnica može se graditi uz slijedeće uvjete:

. najveća tlocrtna površina iznosi 100 m²,

. najveći broja etaža iznosi dvije nadzemne etaže P+1,

. najveća površina građevinske čestice iznosi 1000 m²,

. oblikovanja građevine mora poštovati zatečeni okoliš u koji se smiješta,

. građevina mora biti priključena na javne infrastrukturne sustave,

. pristup građevini mora biti kolni najmanje širine prometnice od 5,5 m.

8.4. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

Članak 168.

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo buke jest 55 dBA danju i 45 dBA noću.

(2) Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od buke (NN 20/ 03) potrebno je izraditi pravilnik o buci koja je štetna po zdravlje tj. provedbeni propis koji regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o vremenu i mjestu nastanka.

(3) Do donošenja propisa iz članka 2. Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03), primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90).

(4) Vinodolska općina dužna je temeljem članka 9. Zakona o buci (NN br. 20/03) izraditi kartu buke koja predstavlja sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske i stručnu podlogu za izradu prostornih planova.

8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.5.1. Sklanjanje ljudi

Članak 169.

(1) Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i dopunske zaštite otpornosti 50 kPa po zonama obvezne izgradnje skloništa sukladno Osnovnoj karti mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koja je sastavni dio Odluke o Prostornom planu Općine Rijeka (»Službene novine PGŽ« broj 19/95 i 12/98), a izrađena je temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (»Narodne novine« broj 2/91).

(2) U pojasu udaljenosti do 100 m od građevina od značaja za Republiku Hrvatsku (navedene člankom 12. ovog Prostornog plana) grade se skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa, a u pojasu od 100 do 650 m udaljenosti grade se skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa.

(3) Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Vinodolske općine, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(4) Planovi iz stavka (3) ovog članka su operativni planovi civilne zaštite (zaštite i spašavanja) koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.

(5) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja na razini Republike Hrvatske, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

(6) Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u zoni obvezne izgradnje skloništa, te u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Vinodolske općine je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

(7) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

8.5.2. Zaštita od potresa

Članak 170.

(1) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

8.5.3 Zaštita od rušenja

Članak 171.

(1) Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

(2) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja koje će se izraditi za građevinska područja naselja i površine za izdvojene namjene, potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica, te analizirati otpornost građevina (posebno na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja).

(3) Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(4) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

(5) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu).

8.5.4. Zaštita od požara

Članak 172.

(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Vinodolske općine. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim ili manje opasnim sadržajima.

(5) Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Članak 173.

(1) Vezano na zaštitu šuma od požara, područna šumarija donosi godišnje planove zaštite od požara, sa požarnim kartama i požarnim putovima te je dužna po njima i postupati.

(2) Osmatranje terena i javljanje požara organizirano je na nivou Primorsko-goranske županije.

(3) Za šumsko područje pod preventivnom zaštitom (prirodna baština), kao i za druge subjekte koji su kategorizacijom razvrstani u I. i/ili II. kategoriju zaštite, mjere za zaštitu od požara proizlaze iz odgovarajućih planova i procjena koje je nadležna Javna ustanova obavezna izraditi.

Članak 174.

(1) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

(2) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja

Članak 175.

(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja donijeti će se za:

- planirani koridor željezničke pruge (PPPPO),

(2) Granice obuhvata planova iz stavka (1) ovog članka na području Vinodolske općine prikazane su na kartografskom prikazu br. 3C »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mjerilu 1:25.000 te na kartografskom prikazu 4. »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000.

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja

Članak 176.

(1) Urbanistički planovi uređenja donijeti će se za:

œ Građevinska područja naselja:

n UPU 1 - Bribir (NA 1₁) unutar obuhvata UPU 1 nalaze se površine izvan naselja za izdvojene namjene (groblje - G₁);

n UPU 2 - Tribalj (NA 2₁) unutar obuhvata UPU 2 nalaze se i površine izvan naselja za izdvojene namjene (sport i rekreacija - R1 i groblje - G₂);

n UPU 3 - Grižane - Belgrad (NA3₁),

n UPU 4 - Drivenik (NA 4₁),

n UPU 20 - Lukovo (dio NA 51)

n UPU 21 - Lukovo (dio NA 51)

n UPU 22 - Lukovo (dio NA 51)

œ Građevinska područja za izdvojene namjene:

- zone poslovne namjene:

n UPU 5 - »Milman« (K1₃)

n UPU 6 - »Ričina« (K1₁),

n UPU 7 - »Barci« (K1₂),

n UPU 8 - »Kamenolom« (K1₄)

n UPU 9 - »Poduljin« (K1₅)

- zone ugostiteljsko-turističke namjene:

n UPU 7 - »Barci« (Grižane - Belgrad (T1_{5 3}) zajedno sa K1₂ »Barci«

n UPU 10 - »Tribalj« kod Triblja (T1₂),

n UPU 11 - »Gladova malenica« (Grižane - Belgrad) - T2₃

n UPU 12 - »Kamenjak« (Grižane - Belgrad - T2₁)

n UPU 13 - »Lokvice« T2₂

n UPU 14 - »Jezero« (Tribalj) - T3

n UPU 15 - Jargovo (Bribir) - T1₅

n UPU 16 - Lukovo - T1₇

n UPU 17 - grad Drivenik (Drivenik) - T1₁

- sportsko-rekreacijske zone:

n UPU 2 - sportski centar (R1₁) zajedno sa NA2₁ i G₂.

n UPU 3 - rekreativno područje R2₂ zajedno sa NA3₁

n UPU 4 - rekreativno područje R2₁ zajedno sa NA4₁

n UPU 18 - sportsko-rekreacijski centar Kamenjak - R1₂

* UPU 19 - rekreacijski centar Podbadanj (TZD )

(2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3D »Uvjeti korištenja i zaštite prostora -Područja i djelovi primjene planskih mjera zaštite« u mj. 1:25.000 te na kartografskim prikazima br. 4 »Građevinska područja naselja u mj. 1:5.000.

9.1.3. Urbana komasacija

Članak 177.

Utvrđuje se područje provedbe postupka komasacije na dijelu Detaljnog plana uređenja povijesnog grada Drivenika (SN PGŽ 26/1 od 26. listopada 2001.).

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.2.1. Uređenje zemljišta

Članak 178.

(1) Zemljište uz koridore planiranih prometnica, sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, uređivati će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama.

(2) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama te se posebno ne iskazuje ovim Prostornim planom.

(3) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.

(4) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja.

(5) Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina različitih namjena te na površinama klizišta, erozije ili sl.

9.2.2. Ostale mjere razvoja

Članak 179.

Ovim Prostornim planom određuju se posebne mjere razvoja koje se mogu primijeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su:

n odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni;

n predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i sl., oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl.

Članak 180.

(1) U cilju provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Vinodolske općine Općinsko vijeće donosi četverogodišnje Programe mjera za unapređenje stanja u prostoru. Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se:

- gospodarski i društveni razvoj kroz izradu i dopunu prostorno planske dokumentacije, zaštita prostora,

- upravljanje prostorom,

- ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja,

- stručne podloge i studije (konzervatori, promet, energetika, vodoopskrba i ostalo),

- potrebu i razinu uređenja zemljišta, izvore i rokove za financiranje izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

(2) Sukladno stavku (1) ovog članka potrebno je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru odrediti obavezu izrade karte buke koja predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornih planova.

(3) Općinsko vijeće Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje mjesto za odlaganje otpadnih tvari te uvjete i način postupanja s otpadom (komunalni otpad, ambalažni, građevni, električni i dr.).

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 181.

(1) Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom ovim Prostornim planom moguća je u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture te rekonstrukcija svih vrsta instalacija

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine najviše 12 m²

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor

- izgradnja zamjenske građevine u gabaritima postojeće ukoliko nije moguća rekonstrukcija postojeće.

Članak 182.

(1) Za građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i u skladu s dokumentima prostornog uređenja, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim Prostornim planom, moguća je samo rekonstrukcija, u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je člankom 181.

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 183.

(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj. 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000.

(2) Detaljno određivanje položaja prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora određenih ovim Prostornim planom odredit će se planovima užih područja.

(3) Do donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja za planirani koridor željezničke pruge velikih učinkovitosti, unutar dijela obuhvata tog plana u Vinodolskoj općini navedenih u članku 19 stavak (1) Odredbi ovog Prostornog plana, moguća je samo rekonstrukcija u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja.

Članak 184.

(1) Do donošenja urbanističkih planova uređenja navedenih člankom 176. dozvoljeni su sljedeći zahvati u prostoru:

œ Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Bribira - NA1₁ (UPU 1), Drivenika (NA4₁), Triblja (NA2₁), Grižana (NA3₁) dopuštena je:

- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,

- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke te javne i društvene namjene, prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

œ Do donošenja Urbanističkog plana uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina.

œ Do donošenja Urbanističkih planova uređenja za zone poslovne namjene dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina i sanacija njihovih dotrajalih konstruktivnih dijelova.

œ Do donošenja Urbanističkog plana uređenja za naselje Lukovo (UPU 20, 21, 22) dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada (definirano čl. 181., stavak 3). Nije dozvoljena gradnja niti uređenje površina, osim u već izgrađenim dijelovima građevinskog područjanaselja i to temeljem odredbi ovog Plana.

Članak 185.

(1) Započeti postupci izdavanja lokacijskih dozvola prema dosad važećem Prostornom planu uređenja bivše Općine Crikvenica koji su podnijeti do stupanja na snagu ove Odluke okončat će se po dosad važećim propisima te na osnovu istih ishoditi dozvole za građenje.

(2) Građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja naselja, a sagrađene su temeljem građevne dozvole, mogu se rekonstruirati i dograđivati prema Odredbama ovog Plana, a bez mogućnosti promjene namjene.

Članak 186.

Stupanjem na snagu ovog Prostornog plana prestaje važiti Prostorni plan bivše Općine Crikvenica (»Službene novine PGŽ« broj 30/88, 5/89 i 34/90) u dijelu koji se odnosi na područje Vinodolske općine.

Članak 187.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Službenim novinama Primorsko goranske županije«.

Klasa: 021-05/10-01/10

Ur. broj: 2107-03/10-01-12-13

Bribir, 13. prosinca 2010.

OPĆINSKO VIJEĆE VINODOLSKE OPĆINE

Predsjednica
Olga Antonić - Dukić, dr. med., v.r.