24.

Na temelju članka 31. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine« broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - pročišćeni tekst, 82/04,178/ 04, 38/09 i 79/09) i članka 15. Statuta Općine Skrad (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/01, 3/06, 16/ 06, 54/08 i 32/09) Općinsko vijeće Općine Skrad, na sjednici 9. prosinca 2010. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju UPU 1 - Urbanističkog plana uređenja
Skrad (N33_1-5) i izdvojenog građevinskog
područja groblja (G3)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Skrad (N33_1-5) i izdvojenog građevnog područja groblja (G3), (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Plan se odnosi na građevinsko područje naselja oznake N 33_1-5 i izdvojenog građevinskog područja groblja oznake G3 određeno kartografskim prikazom broj 3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, te broj 4.1. Građevinska područja, Prostornog plana uređenja Općine Skrad, (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 19/07).

Ukupna površina obuhvata Plana za građevinsko područje naselja iznosi 90,02 ha, za izdvojeno građevinsko područje groblja iznosi 1,29 ha.

Članak 3.

Planom se određuje namjena, način korištenja i uređenje površina, utvrđuju standardi prometnog i komunalnog opremanja, te uvjeti zaštite prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora.

Članak 4.

Plan, iz članka 1. ove Odluke sastoji se od tekstualnog dijela (odredbe za provođenje plana), grafičkog dijela i obveznih priloga.

Članak 5.

Odredbe za provođenje Plana sastoje se iz tekstualnog i grafičkog dijela:

A. TEKSTUALNI DIO

I. OPĆE ODREDBE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Građevinsko područje naselja Skrad

1.1.1. Površine javnih namjena

1.1.2. Površine drugih namjena

1.2. Izdvojeno građevinsko područje groblja

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Građevinsko područje naselja Skrad

5.1.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1.1. Građevine cestovnog prometa

5.1.1.2. Građevine željezničkog prometa

5.1.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.1.2.1. Elektronička komunikacijska infrastruktura

5.1.2.2. Pokretne komunikacije

5.1.3. Uvjeti gradnje komunalne i ostale infrastrukturne mreže

5.1.3.1. Vodnogospodarski sustav

5.1.3.2. Elektroopskrba

5.1.3.3. Plinoopskrba

5.1.3.4. Ostale komunalne građevine

5.2. Izdvojeno građevinsko područje groblja

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

6.1. Javne zelene površine (Z1, Z2)

6.1.1. Javni parkovi (Z1a i Z1b)

6.1.1.1. Javni park (Z1a)

6.1.1.2. Javni park (Z1b)

6.1.2. Dječja igrališta (Z2)

6.2. Zaštitne zelene površine (Z)

6.2.1. Izdvojene zaštitne zelene površine (Za)

6.2.2. Ostale zaštitne zelene površine (Zb)

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Zaštićeni dijelovi prirode i spomenici prirode

7.2. Građevine zaštićene kulturne baštine

8. POSTUPANJE S OTPADOM

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita zraka

9.2. Zaštita voda

9.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

9.4. Zaštita tla

9.5. Zaštita od buke

9.6. Mjere posebne zaštite

9.6.1. Sklanjanje ljudi

9.6.2. Zaštita od potresa

9.6.3. Zaštita od rušenja

9.6.4. Zaštita od požara

10. MJERE PROVEDBE PLANA

B GRAFIČKI DIO MJ. 1: 5000

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža

2.1. Prometna mreža

2.2. Vodnogospodarski sustav

2.3. Elektroopskrba i plinoopskrba

2.4. Pošta i telekomunikacije

3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

Općina Skrad

3.2. Mjere posebne zaštite

4. Način i uvjeti gradnje

Članak 6.

Obvezni prilozi prostornog Plana su:

- Obrazloženje prostornog plana,

- Izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja, koji se odnosi na područje obuhvata prostornog plana,

- Stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planska rješenja,

- Popis propisa i dijelova tih propisa, koji se odnose na sadržaj prostornog plana, koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana,

- Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ovoga Zakona,

- Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi,

- Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog Plana,

- Sažetak za javnost.

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 7.

Zona je područje od dvije ili više građevinskih čestica istih osobitosti, koje čine funkcionalnu cjelinu ili imaju zajedničke osobitosti.

Građevina je funkcionalni sklop zgrada unutar jedne građevne čestice.

Članak 8.

Prostor naselja Skrad podijeljen je u četiri zone, koje tvore funkcionalne cjeline naselja Skrad:

a) Novo naselje - N1

b) Centar naselja Skrad - N2

c) Veliko Selce i Gornji Skrad - N3

d) Željeznička stanica i Podstena - N4

Zone iz stavka 1 ovog članka određene su u grafičkom prilogu 1. Korištenje i namjena površina.

Članak 9.

Zone N1 i N3 određene su kao zone stambene namjene (S) za gradnju stambenih i stambeno-poslovnih građevina. Planirana je gradnja obiteljskih i višeobiteljskih građevina do dva stana. Unutar tih građevina može se predvidjeti poslovni prostor sukladan stanovanju.

Članak 10.

Zona N2 određena je kao zona mješovite namjene (M2) za gradnju građevina: stambene, poslovne (gospodarske), društvene i mješovite namjene.

Ovim Planom je u zoni N2 određen smještaj centralnih sadržaja naselja Skrad.

Članak 11.

Zona N4 određena je kao zona mješovite namjene (M1) za gradnju stambenih i stambeno-poslovnih građevina (obiteljskih i višeobiteljskih građevina do dva stana) i građevina gospodarskih djelatnosti na izdvojenim građevnim česticama.

Članak 12.

Planirana gradnja u svim zonama vršiti će se po etapama. U prvoj etapi graditi će se građevine uz postojeće trase prometne, komunalne i energetske infrastrukture (postojeće ceste, vodovode, elektrovodove i sl.) a, nakon toga, vršiti će se uređenje građevinskog zemljišta za novu gradnju.

Članak 13.

Osnovna namjena prostora prikazana je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, a određena je za:

1. građevinsko područje naselja Skrad

2. izdvojeno građevinsko područje groblja.

Građevinsko područje naselja Skrad obuhvaća:

a) površine javnih namjena (na pojedinačnim lokacijama i površinama):

- lokacije društvenih namjena (D),

- lokacije gospodarskih namjena (K3, T1a i T1b),

- lokacije infrastrukturne namjene (P, AK, BS, ŽK, SŽ),

- javne zelene površine (Z1a i Z1b) i lokacije dječjih igrališta (Z2),

- površina sportsko-rekreacijske namjene (R1).

b) površine drugih namjena:

- stambene namjene (S),

- mješovite / stambeno-poslovne i gospodarske namjene (M1),

- mješovite / stambeno-poslovne, društvene i gospodarske namjene (M2),

- zaštitne zelene površine (Za i Zb).

Izdvojeno građevinsko područje groblja obuhvaća:

- površinu javne / komunalne namjene - groblje (G3).

1.1. Građevinsko područje naselja Skrad

1.1.1. Površine javnih namjena

Članak 14.

Ovim Planom, kao površine javnih namjena, određene su:

1. pojedinačne lokacije društvenih namjena:

a. D1 - upravna namjena (općinska zgrada općine Skrad),

b. D3a - zdravstvena namjena (Dom zdravlja »Dr. Josip Kajfež« Delnice sa zdravstvenim ambulantama - ordinacijom opće medicine i stomatološkom ordinacijom u Skradu),

c. D3b - zdravstvena namjena (ljekarna)

d. D4 - predškolska namjena (Dječji vrtić »Skrad«)

e. D5 - obrazovna namjena (Osnovna škola »Skrad«, školska dvorana i otvorena igrališta)

f. D6 - kulturna namjena (Dom kulture)

g. D7 - vjerska namjena (Crkva Sv. Antun Padovanski)

h. D8 - sportska namjena (kuglana)

2. pojedinačne lokacije gospodarskih namjena:

- K3 - komunalna namjena (vatrogasni dom),

- T1a i T1b - gospodarska / ugostiteljsko-turistička namjena (hotel)

3. pojedinačne lokacije infrastrukturne namjene:

- P - parkirališta,

- AK - autobusni kolodvor,

- BS - benzinska stanica,

- ŽK - željeznički kolodvor,

- SŽ - stanica žičare,

4. javne zelene površine i lokacije dječjih igrališta,

- Z1a i Z1b - javni gradski parkovi,

- Z2 - dječja igrališta

5. površina sportsko-rekreacijske namjene:

R1 - planirana sportsko-rekreacijska zona (sanjkalište).

1.1.2. Površine drugih namjena

Članak 15.

Ovim Planom, kao površine drugih namjena, određene su:

1. zone stambene namjene (S) - obuhvaćaju funkcionalne cjeline N1 - Novo naselje te N3 - Veliko Selce i Gornji Skrad - u njima je dozvoljena gradnja stambenih i stambeno-poslovnih građevina (obiteljskih i više-obiteljskih do 2 stana),

2. zona mješovite / stambeno-poslovne i gospodarske namjene (M 1) - obuhvaća funkcionalnu cjelinu N4 - Željeznička stanica i Podstena - dozvoljena je gradnja stambenih i stambeno-poslovnih građevina (obiteljskih i više-obiteljskih do 2 stana) te građevina gospodarskih djelatnosti na izdvojenim građevnim česticama,

3. zona mješovite / stambeno-poslovne, društvene i gospodarske namjene (M2) - obuhvaća funkcionalnu cjelinu N2 - Centar naselja Skrad i namijenjena je centralnim sadržajima - dozvoljena je gradnja stambenih i stambeno- poslovnih građevina (obiteljskih i više-obiteljskih do 6 stanova) te građevina društvenih i gospodarskih djelatnosti na izdvojenim građevnim česticama,

4. zaštitne zelene površine (Za i Zb) - namijenjene su zaštiti vodozaštitnog područja II. sanitarne zone - (Za) ili dijelova naselja u kojima je zbog konfiguracije terena onemogućeno građenje - (Zb).

1.2. Izdvojeno građevinsko područje groblja

Članak 16.

Ovim Planom određena je površina groblja (G3). Osim osnovne infrastrukture groblja, na površini groblja mogu se graditi građevine (ukopna grobna mjesta i niše) te uređivati površine koje upotpunjuju osnovnu namjenu ili služe osnovnoj djelatnosti, kao što su mrtvačnica, kapela i sl.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 17.

Građevine gospodarskih djelatnosti razvrstane su na:

- poslovne građevine i

- ugostiteljsko-turističke građevine.

Gospodarske građevine na izdvojenim građevnim česticama smještaju se u mješovite / stambeno-poslovne zone M1 i M2.

Uvjeti za gradnju građevina gospodarskih djelatnosti određuju se neposrednim provođenjem Plana.

Na građevnoj čestici osnovnih građevina mogu se graditi pomoćne građevine u funkciji građevina osnovne namjene.

Članak 18.

Poslovne građevine grade se prema slijedećim uvjetima:

1. Građevna čestica građevine iznosi min. 200 m², a max 2000 m².

2. Namjena građevine je poslovna, pretežito uslužne djelatnosti: trgovačka, obrt, servis, uredsko poslovanje i slične djelatnosti. Iste ne smiju uzrokovati onečišćenje okoliša izvan propisanih normativa, privlačiti kabasti i intenzivni promet, uzrokovati buku ili svjetlosna onečišćenja, te sve druge pojave koje umanjuju kvalitetu korištenja obodnih građevnih čestica.

3. Za gradnju građevina, (osnovnih i svih pomoćnih), određuje se sljedeći uvjeti:

- min. veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 50 m², a max. 500 m²

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,4

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 0,8

- Visina građevine iznosi 12,50 m od najniže točke konačnog terena do vijenca, mjereći okomito uz pročelje.

- Maksimalno je dozvoljeno 3 etaže.

- Visina pomoćnih građevina je jedna nadzemna etaža, max. visine 3,0 m.

- Samostojeća građevina je udaljena 4 m od granica građevne čestice, a građevinski pravac je udaljen 6 m od ruba čestice prema javnoj površini.

4. Krovište je koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. Građevna čestica treba biti ozelenjena i mora imati riješeno parkiranje unutar vlastite površine. Uvjeti i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određeni su člankom 52. i 53. ovoga Plana.

6. Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu, određeni su člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

7. Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) na građevnoj čestici i susjednim česticama određene u člancima 92.-98. ovoga Plana.

Pomoćne građevine su: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl.

Pomoćne građevine mogu se graditi na manjim udaljenostima od granica građevne čestice od onih koje su određene za osnovne građevine, pa i na granici građevne čestice, pod uvjetom da na graničnom pročelju nemaju otvora, ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja prometa.

Članak 19.

Ugostiteljsko-turističke građevine grade se prema slijedećim uvjetima:

1. Građevna čestica građevine iznosi min 600 m², a max 2000 m².

2. Građevina je ugostiteljsko-turistička, djelatnosti ugostiteljstava i hotelskog smještaja.

3. Rubne vrijednosti su:

- min. veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 100 m², a max. 500 m²

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,4

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 1,0

- Visina građevine je do 14 m

- Max broj etaža su 5 etaža (podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje)

- Visina pomoćnih građevina je jedna nadzemna etaža, max. visine 3,0 m.

- Kapacitet hotelske namjene je maksimalno 50 ležajeva.

- Samostojeća građevina je udaljena 4 m od granica građevne čestice, a građevinski pravac je udaljen 6 m od ruba čestice prema javnoj površini.

4. Krovišta građevina su kosa nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl.

5. Građevne čestica treba biti ozelenjena min. 30 % i mora imati riješeno parkiranje unutar vlastite površine. Uvjeti i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određeni su člancima 52. i 53. ovoga Plana.

6. Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu, određeni su člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

7. Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) na građevnoj čestici i susjednim česticama određene u člancima 92.-98. ovoga Plana.

Pomoćne građevine su: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl.

Pomoćne građevine mogu se graditi na manjim udaljenostima od granica građevne čestice od onih koje su određene za osnovne građevine, pa i na granici građevne čestice, pod uvjetom da na graničnom pročelju nemaju

otvora, ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja prometa.

Članak 20.

Postojeće građevine ugostiteljsko-turističke namjene T1a i T1b - hotel, određene u grafičkom prilogu 1. Korištenje i namjena površina i u grafičkom prilogu 4. Način i uvjeti gradnje, rekonstruiraju se, u pravilu, prema kriterijima iz članka 19. ovoga Plana, uz uvažavanje postojeće površine građevne čestice.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 21.

Građevine društvenih djelatnosti na izdvojenim građevnim česticama smještene su u funkcionalnoj cjelini N2 - Centar naselja Skrad, odnosno u zoni mješovite / stambeno-poslovne namjene M2. U zoni postoje ili se planiraju građevine društvenih djelatnosti sljedećih namjena:

- upravne,

- zdravstvene,

- predškolske,

- obrazovne - školske,

- kulturne,

- vjerske i

- sportske namjene.

Smještaj postojećih građevina društvenih djelatnosti na pojedinačnim lokalitetima određen je u grafičkom prilogu 1. Korištenje i namjena površina i 4. Način i uvjeti gradnje.

Pored određenih i označenih lokaliteta, u funkcionalnoj cjelini N2 odnosno zoni mješovite/stambeno-poslovne namjene M2, planira se smještaj građevina drugih društvenih djelatnosti (npr. socijalne skrbi - dom starijih osoba, drugih obrazovnih namjena - škola stranih jezika, informatike i sl.).

Manji sadržaji društvenih djelatnosti mogu se predvidjeti u sklopu stambeno-poslovnih građevina na području cijelog građevinskog područja naselja Skrad.

Članak 22.

Za obavljanje društvenih djelatnosti dozvoljava se smještaj više vrsta i sadržaja društvenih djelatnosti unutar jedne građevine društvene djelatnosti.

Članak 23.

Građevina upravne djelatnosti je sjedište lokalne samouprave Općine Skrad, u grafičkom prilogu označena s D1. Dio postojeće građevine u kojoj je smješten restoran, potrebno je prenamjeniti u prostore potrebne za smještaj upravnih tijela lokalne samouprave.

Kapacitet planirane upravne namjene uskladiti s potrebama rada vijeća, izvršnog tijela i stručnih službi lokalne samouprave.

Građevine društvenih djelatnosti - upravne, grade se i rekonstruiraju prema slijedećim uvjetima:

1. Građevna čestica građevine iznosi min 600 m², a max 2000 m²,

2. max veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 500 m²,

3. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,4,

4. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 1,0,

5. Visina građevine je do 14 m,

6. Max broj 5 etaža (podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje),

7. samostojeća građevina je udaljena 4 m od granica građevne čestice, a građevinski pravac je udaljen 6 m od ruba čestice prema javnoj površini.

8. Krovišta građevine su kosa, nagiba 45^o. Iznimno se mogu dijelovi krova izvesti manjeg nagiba, za potrebe formiranja potkrovnog prostora, ali ne više od 30% krovne površine.

9. Građevne čestica treba biti ozelenjena min. 30 % i mora imati riješeno parkiranje unutar vlastite površine. Uvjeti i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određeni su člancima 52. i 53. ovoga Plana.

10. Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu, određeni su člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

11. Do građevne čestice i namjene unutar građevine mora se osigurati nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

12. Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka, itd) na građevnoj čestici i susjednim česticama koje su određene člancima 92. - 98. ovoga Plana.

Na građevnoj čestici osnovnih građevina mogu se graditi pomoćne građevine u funkciji građevina osnovne namjene.

Pomoćne građevine na česticama društvenih građevina su: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl.

Visina pomoćnih građevina je jedna nadzemna etaža, max. visine 3,0 m.

Pomoćne građevine mogu se graditi na manjim udaljenostima od granica građevne čestice od onih koje su određene za osnovne građevine, pa i na granici građevne čestice, pod uvjetom da na graničnom pročelju nemaju otvora, ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja prometa.

Članak 24.

Ljekarna je smještena unutar postojeće stambeno- poslovne građevine i u grafičkom prilogu označena je oznakom D3b.

Građevine društvenih djelatnosti, zdravstvene, grade se i rekonstruiraju prema slijedećim uvjetima:

1. Građevna čestica građevine iznosi min 600 m², a max 2000 m²,

2. max veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 500 m²,

3. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,4,

4. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 1,0,

5. Visina građevine je do 14 m,

6. Max broj 5 etaža (podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje),

7. Samostojeća građevina je udaljena 4 m od granica građevne čestice, a građevinski pravac je udaljen 6 m od ruba čestice prema javnoj površini.

8. Krovišta građevine su kosa, nagiba 45^o. Iznimno se mogu dijelovi krova izvesti manjeg nagiba, za potrebe formiranja potkrovnog prostora, ali ne više od 30% krovne površine.

9. Građevne čestica treba biti ozelenjena min. 30 % i mora imati riješeno parkiranje unutar vlastite površine. Uvjeti i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određeni su člancima 52. i 53. ovoga Plana.

10. Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu, određeni su člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

11. Do građevne čestice i namjene unutar građevine mora se osigurati nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

12. Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka, itd.) na građevnoj čestici i susjednim česticama koje su određene člancima 92. - 98. ovoga Plana.

Na građevnoj čestici osnovnih građevina mogu se graditi pomoćne građevine u funkciji građevina osnovne namjene.

Pomoćne građevine na česticama društvenih građevina su: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl.

Visina pomoćnih građevina je jedna nadzemna etaža, max. visine 3,0 m.

Pomoćne građevine mogu se graditi na manjim udaljenostima od granica građevne čestice od onih koje su određene za osnovne građevine, pa i na granici građevne čestice, pod uvjetom da na graničnom pročelju nemaju otvora, ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja prometa.

Članak 25.

Građevina društvene namjene - predškolska ustanova, postojeći dječji vrtić, u grafičkom prilogu označen je s D4.

Građevine društvenih djelatnosti, predškolske, grade se i rekonstruiraju prema slijedećim uvjetima:

1. Građevna čestica građevine iznosi min 600 m², a max 2000 m²,

2. Kapacitet vrtića je do 40 djece svih uzrasta

3. max veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 500 m²,

4. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,4,

5. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 1,0,

6. Visina građevine je do 10 m,

7. Max broj 3 etaža (podrum, prizemlje, kata),

8. samostojeća građevina je udaljena 4 m od granica građevne čestice, a građevinski pravac je udaljen 6 m od ruba čestice prema javnoj površini.

9. Krovišta građevine su kosa, nagiba 45^o. Iznimno se mogu dijelovi krova izvesti manjeg nagiba, za potrebe formiranja potkrovnog prostora, ali ne više od 30% krovne površine.

10. Građevne čestica treba biti ozelenjena min. 30 % i mora imati riješeno parkiranje unutar vlastite površine. Uvjeti i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određeni su člancima 52. i 53. ovoga Plana.

11. Do građevne čestice i namjene unutar građevine mora se osigurati nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

12. Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu, određeni su člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

13. Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka, itd.) na građevnoj čestici i susjednim česticama koje su određene člancima 92. - 98. ovoga Plana.

Na građevnoj čestici osnovnih građevina mogu se graditi pomoćne građevine u funkciji građevina osnovne namjene.

Pomoćne građevine na česticama društvenih građevina su: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl.

Visina pomoćnih građevina je jedna nadzemna etaža, max. visine 3,0 m.

Pomoćne građevine mogu se graditi na manjim udaljenostima od granica građevne čestice od onih koje su određene za osnovne građevine, pa i na granici građevne čestice, pod uvjetom da na graničnom pročelju nemaju otvora, ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja prometa.

Ne planira se rekonstrukcija postojeće građevine u smislu dogradnje i nadogradnje, nego rekonstrukcija - adaptacija unutar postojećih gabarita.

Članak 26.

Građevina obrazovne namjene, osnovna škola, u čijem se sastavu planira dogradnja školske sportske dvorane i otvorenih igrališta, je u grafičkom prilogu označena s D5.

Građevine društvenih djelatnosti, obrazovne, grade se i rekonstruiraju prema sljedećim uvjetima:

1. Građevna čestica građevine iznosi min 600 m², a max 2000 m²,

2. max veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 500 m²,

3. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,4,

4. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 1,0,

5. Visina građevine je do 15 m,

6. Max broj 5 etaža (podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje),

7. samostojeća građevina je udaljena 4 m od granica građevne čestice, a građevinski pravac je udaljen 6 m od ruba čestice prema javnoj površini.

8. Krovišta građevine su kosa, nagiba 45^o. Iznimno se mogu dijelovi krova izvesti manjeg nagiba, za potrebe formiranja potkrovnog prostora, ali ne više od 30% krovne površine.

9. Građevne čestica treba biti ozelenjena min. 30 % i mora imati riješeno parkiranje unutar vlastite površine. Uvjeti i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određeni su člancima 52. i 53. ovoga Plana.

10. Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu, određeni su člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

11. Do građevne čestice i namjene unutar građevine mora se osigurati nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

12. Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka, itd) na građevnoj čestici i susjednim česticama koje su određene člancima 92. - 98. ovoga Plana.

Na građevnoj čestici osnovnih građevina mogu se graditi pomoćne građevine u funkciji građevina osnovne namjene.

Pomoćne građevine na česticama društvenih građevina su: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl.

Visina pomoćnih građevina je jedna nadzemna etaža, max. visine 3,0 m.

Pomoćne građevine mogu se graditi na manjim udaljenostima od granica građevne čestice od onih koje su određene za osnovne građevine, pa i na granici građevne čestice, pod uvjetom da na graničnom pročelju nemaju otvora, ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja prometa.

Članak 27.

Građevina kulturne namjene, višenamjenski dom kulture, je u grafičkom prilogu označena s D6. U sklopu postojeće građevine predvidjeti i različite prateće sadržaje (ugostiteljske, rekreativne i sl.) koji nadopunjuju osnovnu namjenu.

Građevine društvenih djelatnosti, kulturne, grade se i rekonstruiraju prema slijedećim uvjetima:

1. Građevna čestica građevine iznosi min 600 m², a max 2000 m²,

2. Max veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 500 m²,

3. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,4,

4. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 1,0,

5. Visina građevine je do 14 m,

6. Max broj 5 etaža (podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje),

7. Samostojeća građevina je udaljena 4 m od granica građevne čestice, a građevinski pravac je udaljen 6 m od ruba čestice prema javnoj površini.

8. Krovišta građevine su kosa, nagiba 45^o. Iznimno se mogu dijelovi krova izvesti manjeg nagiba, za potrebe formiranja potkrovnog prostora, ali ne više od 30% krovne površine.

9. Građevne čestica treba biti ozelenjena min. 30 % i mora imati riješeno parkiranje unutar vlastite površine. Uvjeti i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određeni su člancima 52. i 53. ovoga Plana.

10. Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu, određeni su člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

11. Do građevne čestice i namjene unutar građevine mora se osigurati nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

12. Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka, itd) na građevnoj čestici i susjednim česticama koje su određene člancima 92. - 98. ovoga Plana.

Za planirane kulturne namjene predviđa se dogradnja višenamjenske dvorane kapaciteta do 200 mjesta, s mogućnošću podjele u više manjih funkcionalnih prostora i s potrebnim pratećim sadržajima.

Na građevnoj čestici osnovnih građevina mogu se graditi pomoćne građevine u funkciji građevina osnovne namjene.

Pomoćne građevine na česticama društvenih građevina su: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl.

Visina pomoćnih građevina je jedna nadzemna etaža, max. visine 3,0 m.

Pomoćne građevine mogu se graditi na manjim udaljenostima od granica građevne čestice od onih koje su određene za osnovne građevine, pa i na granici građevne čestice, pod uvjetom da na graničnom pročelju nemaju otvora, ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja prometa.

Članak 28.

Građevina sportske namjene, postojeća kuglana, je u grafičkom prilogu označena oznakom D8.

Građevine društvenih djelatnosti, sportske, grade se i rekonstruiraju prema slijedećim uvjetima:

1. Građevna čestica građevine iznosi min 600 m², a max 2000 m²,

2. Max veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 500 m²,

3. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,4,

4. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 1,0,

5. Visina građevine je do 10 m,

6. Max broj 2 etaže,

7. Samostojeća građevina je udaljena 4 m od granica građevne čestice, a građevinski pravac je udaljen 6 m od ruba čestice prema javnoj površini.

8. Krovišta građevine su kosa, nagiba 45^o. Iznimno se mogu dijelovi krova izvesti manjeg nagiba, za potrebe formiranja potkrovnog prostora, ali ne više od 30% krovne površine.

9. Građevne čestica treba biti ozelenjena min. 30 % i mora imati riješeno parkiranje unutar vlastite površine. Uvjeti i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određeni su člancima 52. i 53. ovoga Plana.

10. Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu, određeni su člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

11. Do građevne čestice i namjene unutar građevine mora se osigurati nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

12. Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka, itd) na građevnoj čestici i susjednim česticama koje su određene člancima 92. - 98. ovoga Plana.

Na građevnoj čestici osnovnih građevina mogu se graditi pomoćne građevine u funkciji građevina osnovne namjene.

Pomoćne građevine na česticama društvenih građevina su: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl.

Visina pomoćnih građevina je jedna nadzemna etaža, max. visine 3,0 m.

Pomoćne građevine mogu se graditi na manjim udaljenostima od granica građevne čestice od onih koje su određene za osnovne građevine, pa i na granici građevne čestice, pod uvjetom da na graničnom pročelju nemaju otvora, ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja prometa.

Članak 29.

Građevine društvenih djelatnosti, socijalne skrbi grade se i rekonstruiraju prema slijedećim uvjetima:

1. Građevna čestica građevine iznosi min 600 m², a max 2000 m²,

2. Max veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 500 m²,

3. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,4,

4. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 1,0,

5. Visina građevine je do 14 m,

6. Max broj 5 etaža (podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje),

7. Samostojeća građevina je udaljena 4 m od granica građevne čestice, a građevinski pravac je udaljen 6 m od ruba čestice prema javnoj površini.

8. Krovišta građevine su kosa, nagiba 45^o. Iznimno se mogu dijelovi krova izvesti manjeg nagiba, za potrebe formiranja potkrovnog prostora, ali ne više od 30% krovne površine.

9. Građevne čestica treba biti ozelenjena min. 30 % i mora imati riješeno parkiranje unutar vlastite površine. Uvjeti i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određeni su člancima 52. i 53. ovoga Plana.

10. Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu, određeni su člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

11. Do građevne čestice i namjene unutar građevine mora se osigurati nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

12. Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka, itd) na građevnoj čestici i susjednim česticama koje su određene člancima 92. - 98. ovoga Plana.

Na građevnoj čestici osnovnih građevina mogu se graditi pomoćne građevine u funkciji građevina osnovne namjene.

Pomoćne građevine na česticama društvenih građevina su: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl.

Visina pomoćnih građevina je jedna nadzemna etaža, max. visine 3,0 m.

Pomoćne građevine mogu se graditi na manjim udaljenostima od granica građevne čestice od onih koje su određene za osnovne građevine, pa i na granici građevne čestice, pod uvjetom da na graničnom pročelju nemaju

otvora, ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja prometa.

Članak 30.

Postojeća građevina - crkva sv. Antona Padovanskog - je građevina vjerske namjene i u grafičkom prilogu je označena s D7.

Rekonstrukcija postojeće crkve vrši se u skladu s odredbom članka 88. ovog Plana.

Nove građevine društvene djelatnosti, vjerske namjene, grade se prema sljedećim uvjetima:

1. Građevna čestica građevine iznosi min 600 m².

2. Max veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 500 m²

3. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,4

4. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 1,0

5. Visina građevine je max. 14 m. (u visinu građevine se ne ubraja zvonik)

6. Max broj etaža su 2 etaže.

7. Samostojeća građevina je udaljena 4 m od granica građevne čestice, a građevinski pravac je udaljen 6 m od ruba čestice prema javnoj površini.

8. Kapacitet građevine vjerske namjene je do 200 osoba.

9. Krovišta građevine su kosa, nagiba 45^o. Iznimno se mogu dijelovi krova izvesti drugog nagiba, za potrebe formiranja specifičnog sadržaja i forme.

10. Građevne čestica treba biti ozelenjena min. 30 % i mora imati riješeno parkiranje unutar vlastite površine. Uvjeti i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određeni su člancima 52. i 53. ovoga Plana.

11. Do građevne čestice i namjene unutar građevine mora se osigurati nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

12. Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu, određeni su člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

13. Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka, itd) na građevnoj čestici i susjednim česticama koje su određene člancima 92. - 98. ovoga Plana.

R1 - zona sportsko-rekreacijske namjene

Članak 31.

Planirana zona sportsko-rekreacijske namjene nalazi se u centralnom dijelu obuhvata Plana i označena je s oznakom R1.

Na području sportsko-rekreacijske zone urediti organizirano sanjkalište za zimski period korištenja, a predvidjeti i alternativno korištenje prostora ljeti.

Sanjkalište posebno ograditi i označiti, te opremiti pratećim sadržajima.

Postaviti jednu ili više konstrukcija za penjanje, skakanje i savladavanje visinskih zapreka u svrhu rekreacije u godišnjem periodu bez snježnog pokrivača, te koristiti postojeću visoku vegetaciju, kod uređenja prostora namijenjenog »adrenalinskim sadržajima.«

Na prostoru za »adrenalinske sadržaje« postaviti konstrukciju za skokove i alpinističko penjanje. Konstrukcija za ovaj sadržaj mora biti metalna, najveće visine do 25 m.

Uvjeti gradnje u zoni sportsko-rekreacijske namjene

Članak 32.

U zoni sportsko-rekreacijske namjene R1 može se formirati jedna ili više građevnih čestica za gradnju i uređenje sportsko-rekreacijskih sadržaja (staze, terena i sl.). Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3, a koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,5.

Uz rub sanjkališne staze dozvoljeno je postavljanje zaštitnih ograda koje će se uklanjati u ljetnom razdoblju, te fiksnih stupova rasvjete.

Moguća je izgradnja manje građevine uslužno-servisne namjene, bruto razvijene površine max. 100 m², visine jedne etaže, s prostorima za iznajmljivanje i održavanje sanjki, sa sanitarnim čvorom i caffe barom.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 33.

Stambene građevine su ovim Planom razvrstane:

1. po namjeni na:

- stambene građevine - građevine isključivo stambene namjene, bez poslovnog prostora.

- stambeno-poslovne građevine - građevine sa stambenim i poslovnim prostorom.

2. po tipologiji na:

- obiteljske građevine (s jednim stanom),

- više-obiteljske građevine (s 2 do najviše 6 stanova),

3. po načinu gradnje na:

- slobodno stojeće građevine,

- dvojne građevine.

Vrsta stambene građevine, ovisno o njezinoj namjeni, tipologiji i načinu izgradnje, određena je po funkcionalnim cjelinama naselja Skrad (N1, N2, N3 i N 4), odnosno po zonama stambene i mješovite / stambeno-poslovne namjene (S, M1 i M2), a sukladno članku 15 ovoga Plana.

Ovisno o načinu izgradnje, samostojeće građevine se grade u svim dijelovima naselja Skrad, a dvojne građevine samo u zoni M2.

Članak 34.

Stambeno-poslovne građevine su građevine koje pored stanovanja uključuju razne sadržaje uslužnih djelatnosti i obrta (npr. opskrba, ugostiteljstvo, različiti uredi, ordinacije, frizerski saloni, stolarske radionice, automehaničarske radionice, različiti servisi i drugi sadržaji ovisno o potrebama naselja Skrad).

Poslovna namjena u građevini iz stavka 1 ovog članka ne smije uzrokovati onečišćenje okoliša izvan minimalnih propisanih mjera, generirati promet, proizvoditi buku, neugodne mirise, svjetlosne efekte, zračenja i druge pojave koje umanjuju kvalitetu stanovanja, kao dominantne namjene.

Članak 35.

Na građevnoj čestici osnovnih građevina mogu se graditi pomoćne građevine u funkciji građevina osnovne namjene.

Na građevnim česticama obiteljskih građevina to su garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice centralnog grijanja i sl.

Kod višeobiteljskih građevina kolektivnog stanovanja pomoćne građevine se mogu graditi u podzemnoj etaži ili kao nadzemne skupne građevine.

Visina pomoćnih građevina je jedna nadzemna etaža, max. visine 3,0 m.

Pomoćne građevine mogu se graditi na manjim udaljenostima od granica građevne čestice od onih koje su određene za osnovne građevine, pa i na granici građevne čestice, pod uvjetom da na graničnom pročelju nemaju otvora, ne ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja prometa.

Zone stambene namjene (S)

Članak 36.

Unutar zona stambene namjene (S) planira se izgradnja stambenih i stambeno-poslovnih građevina (obiteljske i

višeobiteljske građevine do 2 stana) prema slijedećim uvjetima:

1. Građevna čestica građevine iznosi min. 400 m², a max. 1200 m². Građevna čestica u pravilu je pravokutnog oblika, s najužom stranicom od 14 m.

2. Namjena građevine je stambena ili stambeno- poslovna. Stambeni dio planiran je s najviše 2 stana, a poslovni dio građevine može iznositi do 40% brp.

3. Za gradnju građevina (osnovne i svih pomoćnih), određuju se sljedeći uvjeti:

- Min. veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 60 m², a max 300 m².

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,3

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 0,6

- Visina građevine iznosi max. 9,00 m od najniže točke konačno uređenog terena do vijenca, mjereći okomito uz pročelje.

- Maksimalno su dozvoljene 3 etaže, nadzemne i podzemne.

- Samostojeća građevina je udaljena 4 m od granica građevne čestice, a građevinski pravac je udaljen 6 m od ruba čestice prema javnoj površini.

4. Krovišta građevine su kosa, nagiba 45?. Iznimno se mogu dijelovi krova izvesti manjeg nagiba, za potrebe formiranja potkrovnog prostora, ali ne više od 30% krovne površine.

5. Preporuča se upotreba tradicionalnih materijala i boja. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, krajolikom i tradicionalnim načinom izgradnje u starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom.

6. Građevna čestica treba biti ozelenjena s min. 20 % zelenila i mora imati riješeno parkiranje unutar vlastite površine. Uvjeti i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određeni su člancima 52. i 53. ovoga Plana.

7. Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu, određeni su člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

8. Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina unutar zona stambene namjene (S) vrši se prema uvjetima iz stavka 1 ovog članka, uz uvažavanje postojeće površine i oblika građevne čestice

9. Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka, itd) na građevnoj čestici i susjednim česticama koje su određene člancima 92. - 98. ovoga Plana.

Zona mješovite / stambeno-poslovne namjene (M 1)

Članak 37.

Unutar mješovite / stambeno-poslovne zone M 1 grade se stambene i stambeno-poslovne građevine (obiteljske i višeobiteljske građevine do 2 stana) prema slijedećim uvjetima:

1. Građevna čestica građevine iznosi min. 540 m², a max 1400 m². Građevna čestica u pravilu je pravokutnog oblika, s najužom stranicom od 16 m.

2. Namjena građevine je stambena ili stambeno- poslovna. Stambeni dio planiran je s najviše 2 stana, a poslovni dio građevine može iznositi do 40% brp.

3. Za gradnju građevina (osnovne i svih pomoćnih), određuju se sljedeći uvjeti:

- Min. veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 60 m², a max 400 m².

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,3

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 0,6

- Visina građevine iznosi max. 9,00 m od najniže točke konačno uređenog terena do vijenca, mjereći okomito uz pročelje.

- Maksimalno su dozvoljene 3 etaže, nadzemne i podzemne.

- Samostojeća građevina je udaljena 4 m od granica građevne čestice, a građevinski pravac je udaljen 6 m od ruba čestice prema javnoj površini.

4. Krovišta građevine su kosa, nagiba 45^o. Iznimno se mogu dijelovi krova izvesti manjeg nagiba, za potrebe formiranja potkrovnog prostora, ali ne više od 30% krovne površine.

5. Preporuča se upotreba tradicionalnih materijala i boja. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, krajolikom i tradicionalnim načinom izgradnje u starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom.

6. Građevna čestica treba biti ozelenjena s min. 20 % zelenila i mora imati riješeno parkiranje unutar vlastite površine. Uvjeti i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određeni su člancima 52. i 53. su ovoga Plana.

7. Do građevne čestice i namjene unutar građevine mora se osigurati nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

8. Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu, određeni su člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

9. Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka, itd) na građevnoj čestici i susjednim česticama koje su određene člancima 92. - 98. ovoga Plana.

Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina unutar zone M1 vrši se, prema uvjetima iz stavka 1 ovog članka, uz uvažavanje postojeće površine i oblika građevne čestice.

U zoni mješovite / stambeno-poslovne namjene M1 dozvoljava se, pored stambenih i stambeno-poslovnih građevina, izgradnja građevina gospodarskih djelatnosti na izdvojenim građevnim česticama, prema uvjetima iz članaka 17. - 19. ovoga Plana.

Zona mješovite / stambeno-poslovne namjene (M2)

Članak 38.

Unutar mješovite / stambeno-poslovne zone M2 grade se stambene i stambeno-poslovne građevine (obiteljske i višeobiteljske građevine do 2 stana), kao samostojeće ili dvojne građevine.

Uvjeti građenja navedenih građevina su sljedeći:

1. Građevna čestica građevine iznosi:

- za samostojeće građevine: min. 540 m², a max. 1400 m².

- za dvojne građevine /po svakoj jedinici dvojne građevine/: min. 360 m², a max. 1000 m².

- građevna čestica u pravilu je pravokutnog oblika, s najužom stranicom od 16 m.

2. Namjena građevine je stambena ili stambeno- poslovna. Stambeni dio planiran je s najviše 2 stana, a poslovni dio građevine može iznositi do 40% brp.

3. Za gradnju građevina (osnovne i svih pomoćnih) određuju se sljedeći uvjeti:

- Min. veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 60 m², a max 400 m².

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,3

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 0,6

- Visina građevine iznosi max. 9,00 m od najniže točke konačno uređenog terena do vijenca, mjereći okomito uz pročelje.

- Maksimalno su dozvoljene 3 etaže, nadzemne i podzemne.

- Samostojeća građevina je udaljena 4 m od granica građevne čestice, a građevinski pravac je udaljen 6 m od ruba čestice prema javnoj površini.

- Dvojna građevina prislonjena je jednom svojom stranom na susjednu građevinu. Ostale stranice građevine udaljene su: 4 m od ruba građevne čestice, odnosno 6 m od ruba građevne čestice koja graniči s pristupnom površinom.

4. Krovišta građevine su kosa, nagiba 45^o. Iznimno se mogu dijelovi krova izvesti manjeg nagiba, za potrebe formiranja potkrovnog prostora, ali ne više od 30% krovne površine.

5. Preporuča se upotreba tradicionalnih materijala i boja. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, krajolikom i tradicionalnim načinom izgradnje u starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom.

6. Građevna čestica treba biti ozelenjena s min. 20 % zelenila i mora imati riješeno parkiranje unutar vlastite površine. Uvjeti i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određeni su člancima 52. i 53. ovoga Plana.

7. Do građevne čestice i namjene unutar građevine mora se osigurati nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

8. Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu, određeni su u člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

9. Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka, itd) na građevnoj čestici i susjednim česticama koje su određene člancima 92. - 98. ovoga Plana.

Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina unutar zone M2 vrši se prema uvjetima iz stavka 1 ovog članka, uz uvažavanje postojeće površine i oblika građevne čestice.

Članak 39.

U mješovitoj / stambeno-poslovnoj zoni M2 dozvoljava se izgradnja stambenih i stambeno-poslovnih građevina (višeobiteljskih od 3 do najviše 6 stanova), kao samostojećih ili dvojnih građevina, prema slijedećim uvjetima građenja:

1. Građevna čestica građevine iznosi:

- za samostojeće građevine: min. 700 m², a max. 2000 m².

- za dvojne građevine /po svakoj jedinici dvojne građevine/:

min. 500 m², a max. 1000 m².

- građevna čestica je pravokutnog oblika, s najužom stranicom 18 m.

2. Namjena građevine je stambeno-poslovna. Stambeni dio planiran je od 3 do najviše 6 stanova, a poslovni dio građevine može iznositi do 40% brp.

3. Za gradnju građevina (osnovne i svih pomoćnih), određuju se slijedeći uvjeti:

. Min. veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 400 m² a max. 1000 m²

. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,4

. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 1,0

. Visina građevine iznosi max. 12,00 m od najniže točke konačno uređenog terena do vijenca, mjereći okomito uz pročelje.

. Maksimalno je dozvoljeno 5 etaža, nadzemnih i podzemnih, računajući i etaže u potkrovlju.

. Samostojeća građevina je udaljena 4 m od granica građevne čestice, a građevinski pravac je udaljen 6 m od ruba čestice prema javnoj površini.

. Dvojna građevina prislonjena je jednom svojom stranom na susjednu građevinu. Ostale stranice građevine udaljene su: 4 m od ruba građevne čestice, odnosno 6 m od ruba građevne čestice koja graniči s pristupnom površinom.

4. Krovišta građevine su kosa, nagiba 45^o. Iznimno se mogu dijelovi krova izvesti manjeg nagiba, za potrebe formiranja potkrovnog prostora, ali ne više od 30% krovne površine.

5. Preporuča se upotreba tradicionalnih materijala i boja. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, krajolikom i tradicionalnim načinom izgradnje u starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom.

6. Građevna čestica treba biti ozelenjena s min. 20 % zelenila i mora imati riješeno parkiranje unutar vlastite površine. Uvjeti i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određeni su člancima 52. i 53. ovoga Plana.

7. Do građevne čestice i namjene unutar građevine mora se osigurati nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

8. Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu, određeni su člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

9. Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka, itd) na građevnoj čestici i susjednim česticama koje su određene člancima 92. - 98. ovoga Plana.

U zoni mješovite / stambeno-poslovne namjene M2 dozvoljava se, pored stambenih i stambeno-poslovnih građevina iz stavka 1, izgradnja građevina društvenih i gospodarskih djelatnosti na izdvojenim građevnim česticama.

Građevine gospodarskih djelatnosti grade se prema uvjetima iz članaka 17. - 19. ovoga Plana.

Izgradnja građevina društvenih djelatnosti vrši se prema uvjetima iz članaka 21. - 30. ovoga Plana.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Građevinsko područje naselja Skrad

Članak 40.

Ovim Planom određuju se uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama.

5.1.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 41.

Ovim Planom određena je prometna infrastruktura unutar naselja Skrad.

Uvjeti gradnje određeni su u grafičkom prilogu 2.1. Prometna mreža i vrše se neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 42.

Ovim Planom određene su površine za smještaj građevina cestovnog i željezničkog prometa:

- ceste,

- kolno-pješačke površine (KP),

- pješačke staze,

- parkirališta (P),

- autobusni kolodvor (AK),

- benzinska stanica (BS),

- željeznička pruga (ŽP),

- željeznički kolodvor (ŽK),

- žičara (Ž).

5.1.1.1.Građevine cestovnog prometa

a) Ceste

Članak 43.

Mrežu cestovnog prometa čine trase postojećih i planiranih cesta. Prema značaju su iste podijeljene na:

a) glavne mjesne ceste, (oznake GMC-1 i GMC-2),

b) sabirne ceste (oznake SC-1 i SC-2)

c) ostale ceste: (oznake OC-1, OC-2, OC-3, OC-4, OC-5, OC-6, OC- 7, OC-8, OC -9, OC-10, OC-11, OC-12, OC-13, OC-14 i OC-15),

- kolno-pješačke površine (KP-1, KP-2 i KP-3).

- pješačke staze.

Navedene cestovne prometnice i trase određene su koridorom na Karti 2 Prometna mreža.

Članak 44.

Određuju se koridori za gradnju i rekonstrukciju cesta: GMC-1 - 12,5 m, GMC-2 - 12,00 m, SC - 12,00 m, OC - 11,00 m, osim za OC-10, 11 i 15 koji iznosi 9,00 m i KP - 6,00 m. Određena je ukupna širina koridora, koja se mjeri od osi ceste na obje strane po 1/2 širine koridora. U koridor mora stati građevna čestica ceste koju čine kolnik, rubni trak, pločnik, kosina usjeka, kosina nasipa, obložni ili potporni zidovi.

Postojeće građevine (stambene i sl.), koje su svojim položajem u zahvatu koridora prometnica, mogu ostvarivati pravo na građenje, rekonstrukcije i dogradnje, iznimno uz suglasnost nadležne ustanove.

Članak 45.

Minimalni tehnički elementi za gradnju novih cesta unutar obuhvata Plana su:

- najmanja širina pristupa građevne čestice na prometnu površinu iznosi 3 m,

- izuzetno je dopušten dvosmjerni promet jednom trakom na preglednom dijelu ulice, uz obvezu izgradnje ugibališta, (mimoilaznice)

- za slijepe ulice na preglednom dijelu, razmak ugibališta, do 100 m,

- za slijepe ulice na nepreglednom dijelu, razmak ugibališta, do 50 m,

- površine kolnika i traka za parkiranje su na istoj visini.

Postojeće javne ceste, koje ne zadovoljavaju tehničke uvjete, predviđene su za rekonstrukciju.

Kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za kolica za osobe s posebnim potrebama ili za dječja kolica.

Ako građevina nema neposredan pristup na jednu od javnih kolnih površina prilaz mora zadovoljavati minimalne tehničke uvjete.

. Glavne mjesne ceste (GMC)

Članak 46.

Glavna mjesna cesta (GMC-1), čini osnovu prometne povezanosti, naselja, kako njezine unutarnje povezanosti, tako i povezanost naselja Skrad, s ostalim dijelovima Općine, i posredno, s ostalim krajevima u Županiji i izvan Županije.

Zadržava se postojeća trasa ceste u cijelosti.

Unutarnja veza GMC-1, kao poveznica svih cesta, čija su početna ishodišta vezana na navedenu cestu, zahtijeva formiranje obostranih pješačkih koridora, 2 x 1,60 m. Kategorija ove ceste uvjetuje širine kolnika 2 x 3,25 m + rubna traka 2 x 0,30 m.

Dozvoljena je izgradnja pješačkog nathodnika/pothodnika u cilju povećanja sigurnosti kretanja školske i predškolske djece uz suradnju nadležne uprave za ceste.

Članak 47.

Trasa postojeće ceste GMC-2 nalazi se središnjem dijelu zahvata Plana, te sa spojem na GMC-1, vodi prema naselju Bukov Vrh.

Rekonstrukcija ceste vrši se uz korekciju postojećih elemenata, uz formiranje pješačkih koridora, 2 x 1,60 m. Kategorija ove ceste uvjetuje širine kolnika 2 x 3,00 m + rubna traka 2 x 0,30 m.

. Sabirne ceste (SC)

Članak 48.

Sabirne ceste vežu se na sustav glavnih mjesnih cesta, (GMC-1, GMC-2), unutar planskog područja:

- SC-1- trasa postojeće ceste iz središnjeg dijela zahvata, vodi prema izletištu Zeleni vir, s početnim spojem na GMC-1. Sa ceste SC-1 izvedeni su spojevi na OC-8, OC- 7 i posredni na OC-9 i OC-11. Prometnica na većem dijelu ima zadovoljavajući profil, uz potrebne korekcije poprečnih nagiba kolnika, korekcije zavoja, s izvedbom proširenja za teretna vozila. Kategorija ove ceste uvjetuje širine kolnika 2 x 3,00 m. Uz kolnik treba formirati pješačke koridore, 2 x 1,60 m.

- SC-2 - trasa postojeće ceste, prolazi istočnim rubnim dijelom zahvata, i vodi prema naselju Divjake, s početnim spojem na GMC 1. Sa ceste SC-2 izvedeni su spojevi na OC-12, OC-15, OC-14, OC-5, OC-3, OC-4, KP-2 i KP-3. Potrebno je izvršiti korekciju trase, s izvedbom proširenja za teretna vozila. Kategorija ove ceste uvjetuje širine kolnika 2 x 3,00 m. Uz kolnik treba formirati pješačke koridore, 2 x 1,60 m.

Sustav sabirnih cesta predstavlja postojeće prometnice, koje će se na mjestima gdje je to potrebno i moguće prilagoditi tehničkim zahtjevima, te gradnju novih dijelova sabirnih cesta u cilju povezivanja na sustav, GMC, kako bi se omogućilo kvalitetnije odvijanje prometa.

. Ostale ceste (OC)

Članak 49.

Sve ostale ulice su formirane na način, da se svakoj postojećoj ili formiranoj građevinskoj zoni omogući kolni pristup, odnosno pristup na predviđene glavne mjesne ili sabirne ceste. Većina postojećih ostalih cesta su s tehničkog gledišta neprihvatljivih karakteristika, te se ovim Planom uvjetuje njihova gradnja ili rekonstrukcija, sukladno pravilima struke, u projektiranju i gradnji cestovne infrastrukture.

Ostale ceste predstavljaju spojne ceste između SC i GMC prema slijedu:

- OC-1 - Spoj ceste je na GMC-1 i KP-1. Djelomično koristi postojeće pristupne putove prema stambenim zgradama. Uz završetak ceste, s lijeve strane je skretanje prema parkiralištu P1. Sa ceste OC -1 izvedeni su spojevi na OC- 14, OC-15 i OC-12. Cesta će omogućiti u novom produžetku gradnju novih sadržaja. Na postojećoj i novoj trasi omogućiti kretanje pješacima pješačkim pločnicima. Kategorija ove ceste uvjetuje širine kolnika 2 x 2,75 m. Uz kolnik treba formirati pješačke koridore 2 x 1,60 m.

- OC -2 - Spoj ceste je na GMC-1. Uglavnom koristi postojeću cestu prema željezničkom kolodvoru. Javno parkiralište P-3 je planirano uz navedenu cestu nasuprot željezničkog kolodvora.

- OC -3 - Spoj ceste je na SC-2, Skrad - Divjake. Cesta je položena u postojeću trasu i zauzima samo manji dio u području planskog zahvata. Nastavak ceste izvan planskog područja, usmjeren je prema postojećim sportskim sadržajima.

- OC-4 - S izvedenim spojevima na SC-2, Skrad - Divjake. Cesta je djelomično položena u postojeću trasu, prema stambenim građevinama i izvodi se nastavak (nova gradnja).

- OC-5 - Predstavlja spojnu cestu SC-2 - GMC-2. Uz određene korekcije, koristi postojeću mjesnu cestu u stambenom dijelu naselja, bez pješačkih komunikacija, koje treba s obzirom na gustoću izgrađenih stambenih građevina uzeti u obzir kod rekonstrukcije.

- OC-6 - Djelomično postojeća cesta. Dio trase ceste je nova gradnja. Spoj ceste je na GMC-1, sa završetkom u manevarskoj okretnici. Cesta će omogućiti u svom novom produžetku gradnju novih sadržaja. Na postojećoj i novoj trasi omogućiti kretanje pješacima pješačkim pločnicima.

- OC -7 - Postojeća cesta sa spojem na SC-1, s nastavkom izvan zone zahvata. Veći je dio prometnice izgrađen, osim spoja na SC-1. Sa ceste OC-7 izvedeni su spojevi na OC-8, OC-9 i OC-11. Unutar postojećeg dijela nije formiram pješački hodnik, te se očekuje njegovo formiranje kod rekonstrukcije ceste.

- OC-8 - Postojeća cesta sa spojevima na SC-1 i OC -7. Sa ceste OC- 8 izveden je spoj na OC-9. Prometnica je u cijelosti izgrađena, bez pješačkih koridora, koje prilikom rekonstrukcije treba izgraditi.

- OC-9 - Formira se nova trasa sa spojevima na OC-8 i OC-7. Gradnja ceste omogućit će pristup području koje se može formirati za određene sadržaje. S obzirom, da se projektira nova trasa potrebno ju je opremiti pješačkim koridorima.

- OC-10 - trasa ceste se nalazi u središnjem dijelu, i predstavlja slijepu cestu sa spojem na OC-6 i završetkom u manevarskoj okretnici. S obzirom, da se radi o novoj trasi, potrebno ju je opremiti pješačkim koridorima.

- OC-11 - Postojeća cesta sa spojevima na OC- 7 i SC-1. Nema izgrađenih koridora za pješake. Kod rekonstrukcije treba predvidjeti pločnik 1 x 1,60 m.

- OC-12 - Trasa nove ceste predstavlja spoj cesta SC-2 i OC-1. Nema izgrađenih koridora za pješake. Kod gradnje treba predvidjeti pločnik 1 x 1,60 m.

- OC-13 - Trasa nove ceste uglavnom slijedi postojeću uz obvezno korigiranje elemenata trase i ima spoj na cestu OC-6. Na cestu OC 13 izveden je spoj kolno - pješačke površine KP-1. Cestom OC-13 i dijelom ceste OC-6, ostvaren je spoj na GMC-1, što čini pristupni pravac prema poziciji žičare. Na završetku ceste OC-13 predviđa se javno parkiralište oznake P3, većih dimenzija, za autobuse i osobna vozila. Predviđa se izvesti obostrani pločnik 2 x 1,60 m.

- OC-14 - Sa ceste je izveden spoj KP-2. Trasa nove ceste spaja ceste SC-2 i OC-1. Nema izgrađenih koridora za pješake, koje kod rekonstrukcije treba planirati. Predviđa se izvesti obostrani pločnik 2 x 1,60 m.

- OC-15 - Trasa nove ceste predstavlja spoj cesta SC-2 i OC-1. Nema izgrađenih koridora za pješake, koji kod rekonstrukcije treba predvidjeti. Kod gradnje treba predvidjeti pločnik 1 x 1,60 m.

b) Kolno-pješačke površine (KP)

Članak 50.

Kolno-pješačke površine prikazane su u grafičkom prilogu 2. Prometna, ulična, komunalna i infrastrukturna mreža u mjerilu 1:5000.

- Kolno - pješačka površina KP-1 je formirana u prostoru između cesta OC-1 i OC-13,

- kolno - pješačka površina KP-2 je formirana u prostoru između cesta SC-2 i OC-14,

- kolno - pješačka površina KP-3 je formirana u prostoru između cesta SC-2 i SC-2,

Širina kolno-pješačke površine je 4,50 m.

c) Pješačke staze (PS) i odmorišta

Članak 51.

Planirana glavna pješačka staza prolazi kroz cijelo naselje i kao takva čini okosnicu zelenog sistema naselja. Počinje od staze »5 klupa« i prati prometnice u slijedu: OC-8, SC-1 i GMC-1 gdje se dijeli na dvije staze:

1. Prva prati GMC-1 do spoja s OC-2 i tu se račva. Jedan krak ide ispod planirane žičare prema Zelenom Viru kroz šumu, a drugi prati OC-2 do željezničkog kolodvora i parkirališta P3. Potrebno je osigurati prijelaz preko željezničke pruge na način da se isti denivelira.

2. Druga prati GMC-1 do odvojka na OC-6 uz KP-1, koju prati do parkirališta groblja P1, gdje se ponovo račva. Jedan krak je nakon te točke namijenjen isključivo za pješake i prolazi kroz prirodan teren sve do izvora rijeke Dobre, a drugi krak ide prema novoplaniranom dječjem igralištu uz OC-14.

Cijelom dužinom svih staza planiran je jednostrani drvored gdje god to prostorni uvjeti omogućavaju.

Ovim Planom su planirana tri odmorišta - jedno kod izvora rijeke Dobre, drugo kod šetnice »5 klupa« i treće kod staze za Zeleni Vir, a smještena su na krajnjim točkama predviđene pješačke staze i stoga prvenstveno služe za odmor. Potrebno ih je opremiti urbanom opremom (klupe, koševi za smeće, markacije pješačkih staza i sl.).

d) Javna parkirališta

Članak 52.

Planom su određene lokacije javnih parkirališta:

- P 1 je javno parkiralište uz cestu OC-2 iznad novog groblja kapaciteta do 10 PM, minimalna P građ. čestice je 400 m².

- P 2 je javno parkiralište na kraju ceste OC-13 kraj gornje stanice žičare kapaciteta do 30 PM, minimalna P građ. čestice je 1150 m²

- P 3 je javno parkiralište uz cestu OC-2 iznad željezničkog kolodvora kapaciteta do 10 PM, minimalna. P građ. čestice je 400 m².

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za uređenje javnih parkirališta je 0,8. Parkirališnu površinu potrebno je ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta, te je potrebno riješiti odvodnju. Potrebno je predvidjeti 5% ukupnog broja parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.

Najmanja širina parkirnog mjesta je 2,30 m.

Članak 53.

Kod izgradnje građevina namjena definiranih ovim Planom, smještaj vozila osigurati unutar građevinske čestice. Ako nije moguće parkiralište riješiti unutar građevne čestice potrebno je istovremeno s izgradnjom građevine postojeće namjene u radijusu od 100 m predvidjeti određen broj parkirališnih mjesta.

Na površinama stambene i mješovite namjene moguća je izgradnja parkirališnog i garažnog prostora na zasebnoj građevnoj čestici uz uvjet da se površina koristi za najmanje deset parkirnih mjesta. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice za uređenje parkirališta je 0,8. Parkirališnu površinu potrebno je ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta, te je potrebno riješiti odvodnju.

Normativi za utvrđivanje potrebnog broja PGM za građevine dani su u Tablici 1.

Tablica 1: Normativi za utvrđivanje potrebnog broja PGM

 

 

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

e) Autobusni kolodvor

Članak 54.

Postojeća lokacija autobusnog kolodvora Skrad ovim je Planom predviđena za rekonstrukciju u svrhu kvalitetnog zadovoljavanja prometne i turističke potražnje.

U sklopu autobusnog kolodvora su i druge namjene, poslovne, upravne i slične sukladne osnovnoj namjeni. (info punkt, prodaja karata, caffe bar, sanitarni čvor i sl.).

f) Benzinska stanica (BS)

Članak 55.

Ovim Planom je postojeća benzinska stanica predviđena za rekonstrukciju, unutar postojećih gabarita.

5.1.1.2. Građevine željezničkog prometa

a) Željeznička pruga

Članak 56.

Zadržava se trasa postojeće željezničke pruge Rijeka- Zagreb. Koridor željezničke pruge je 6 metara.

b) Željeznički kolodvor

Članak 57.

Postojeća lokacija željezničkog kolodvora Skrad ovim je Planom predviđena za rekonstrukciju u svrhu kvalitetnog zadovoljavanja prometne potražnje i sigurnosti prometa. Predviđa se prenamjena i sanacija, pojedinih dijelova građevine sukladno osnovnoj namjeni.

Rekonstrukcijom se ne smije povećati postojeća izgrađenost građevne čestice.

Predviđena je i rekonstrukcija kolosijeka duljine do cca 100 metara.

c) Žičara

Članak 58.

Ovim Planom određena je izgradnje žičare. Područje zahvata određeno je u grafičkom prilogu 2.1. Prometna mreža i 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

Turističku žičaru Skrad - Zeleni Vir je potrebno izgraditi u službi prijevoza posjetitelja prema posebnom rezervatu.

Gornja postaja žičare u naselju Skrad sadrži ugostiteljski objekt, te parkiralište za parkiranje osobnih vozila i autobusa, dok bi se donja postaja locirala u dnu kanjona Zeleni Vir.

Križanja trase žičare s cestom GMC-1, trasom željeznice i ostalim cestama, izvoditi u skladu s posebnim uvjetima i suglasnostima nadležnih ustanova, a s ciljem sprječavanja međusobnih smetnji, te izbjegavanja opasnosti, koje mogu nastati zbog takva položaja.

Pristup do područja ukrcaja i iskrcaja, te ulaz i izlaz osoba moraju biti organizirani s obzirom na kretanje i zaustavljanje vozila i na način da se omogući sigurnost osoba, osobito na područjima na kojima postoji opasnost pada.

Oprema stanica mora biti takva da djeci i osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću omogućava da žičaru koriste sigurno.

Članak 59.

Žičara je građevina u čijem sastavu se grade i građevine u funkciji žičare koje sadrže prostore za prihvat i opremu putnika, pogonske prostore, prostore za zaposlene, servisne radionice, priručna skladišta, sanitarni čvor, čekaonicu i sl.

Kapacitet planirane žičare je 200 osoba/sat.

Osim osnovne djelatnosti za prijevoz putnika planiraju se i ugostiteljske (biffe) uslužne djelatnosti, te trgovačke djelatnosti (suvenirnica, turistička agencija i sl.) Uz ugostiteljski objekt izgraditi će se terasa dimenzije 9 m x 6 m.

Uvjeti za gradnju žičare su sljedeći:

- Min veličina građevne čestice za gradnju gornje stanice žičare iznosi 1000 m²

- Građevna čestica je pravokutnog oblika veličine 24x42 m²

- Min. veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 360 m²

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,4

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 0,8

- Visina građevine iznosi do 8,00 m od najniže točke konačnog zaravnatog terena do vijenca, mjereći okomito uz pročelje.

- Maksimalno je dozvoljeno 2 etaže.

- samostojeća građevina je udaljena 6 m od granica građevne čestice.

Pokrov izvesti od profiliranog lima.

Uvjeti i kriteriji smještaja vozila određeni su u člancima 52. i 53. ovoga Plana.

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu određeni su u člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

Do građevne čestice i namjene unutar građevine mora se osigurati nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka, itd) na građevnoj čestici i susjednim česticama koje su određene člancima 92. - 98. ovoga Plana.

5.1.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.1.2.1. Elektronička komunikacijska infrastruktura

Članak 60.

Planom se predviđa izgradnja infrastrukture za elektroničke komunikacije i poveznu opremu. Izgradnjom elektroničke komunikacijske infrastrukture, komunikacijska mreža svojom strukturom, kvalitetom i kapacitetom će omogućiti pružanje različitih vrsta usluga, od osnovne govorne usluge do širokopojasnih usluga (prijenos podataka, brzi pristup internetu, IPTV, ... ).

Infrastruktura za elektroničke komunikacije graditi se isključivo kao kabelska kanalizacija.

Na mjestima križanja, na mjestima oštrih lomova trase, te mjestima postavljanja kabelskih nastavaka i mjestima priključka objekata na komunikacijsku mrežu moraju se ugraditi kabelski zdenci. Trasa kabelske kanalizacije na prostoru Plana predviđa se u nogostupu prometnica i u sklopu javnih površina.

Gradnjom poslovne ili stambene zgrade, investitor zgrade mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu, primjerenu namjeni te zgrade i postaviti elektroničku komunikacijsku mrežu i pripadajuću elektroničku komunikacijsku opremu za potrebe te zgrade. Uz planirane kabelske instalacije ugraditi još jednu instalacijsku cijev FP 1 13,5 mm do svakog stana kako bi se ostvarila usluga korištenjem svjetlovodnih vodova.

Od kabelskog ormara do ugrađenog kabelskog zdenca na granici građevne čestice treba položiti najmanje dvije cijevi minimalnog promjera 1 40 mm što će omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu komunikacijsku mrežu. Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni uzemljivač građevine.

Iznad podzemnih elektroničkih komunikacijskih vodova ili u njihovoj neposrednoj blizini, te u zaštitnoj zoni i radijskom koridoru određenih radijskih postaja ne smiju se saditi nasadi.

Prikaz elektroničke komunikacijske infrastrukture prikazan je na Karti 2.4. Pošta i telekomunikacije.

5.1.2.2. Pokretne komunikacije

Članak 61.

Ovim Planom određuju se antenski sustavi koji mogu biti postavljeni na postojećim građevinama.

Bazne postaje pokretnih komunikacija ne mogu se postavljati na građevinama koje su zaštićene ili predložene za zaštitu kao graditeljska baština.

5.1.3. Uvjeti gradnje komunalne i ostale infrastrukturne mreže

5.1.3.1. Vodnogosopodarski sustav

a) Vodoopskrba

Članak 62.

Građevine sustava vodoopskrbe i osnovni pravci za izgradnju vodoopskrbne mreže prikazani su grafičkom prilogu 2.2. Vodnogospodarski sustav.

Dugoročno rješenje vodoopskrbe naselja Skrad planirano je spajanjem na regionalni vodovod Gorskog kotara preko vodoopskrbnog cjevovoda iz vodospreme Šerementovo (1400 m³).

U sklopu vodoopskrbnog sustava naselja Skrad planira se:

1. Rekonstrukcija cjevovoda od vodospreme Skradska Draga do Novog naselja s profilom cijevi od 150 mm,

2. Rekonstrukcija postojeće vodovodne mreže na dijelovima gdje je stara i dotrajala,

3. Proširivanje vodoopskrbne mreže usporedo s izgradnjom novih prometnica i objekata.

Rješavanje niskih tlakova za pojedine dijelove naselja predviđeno je uređajima za povisivanje tlaka.

Profili opskrbnih cjevovoda, na koje se priključuju hidranti, predviđeni su od 100 mm, dok profili vodoopskrbnih ogranaka (sekundarna mreža) mogu biti do 50 mm. Za izgradnju vodoopskrbnih cjevovoda predvidjeti cijevi koje trebaju podnijeti tlak od NP 10 bara.

Na vodovodnoj mreži izvesti vanjske nadzemne hidrante na maksimalno dozvoljenoj međusobnoj udaljenosti do 80 metara.

Vodoopskrbne cjevovode predviđa se graditi u koridorima prometnica. Iznimno, vodoopskrbne cjevovode graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osiguran neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Gradnja nove vodoopskrbne mreže i zamjena dotrajalih dionica, te izvedba kućnih priključaka treba biti usklađena s tehničkim uvjetima koje propisuje pravna osoba koja upravlja vodovodom (Komunalac Delnice).

Širina koridora za postojeće vodoopskrbne cjevovode je 6 m, a za planirane 10 m.

b) Odvodnja

Članak 63.

Na području obuhvata Plana predviđa se razdjelni sustav za odvodnju sanitarno-tehnoloških (fekalnih) i oborinskih voda, određen u grafičkom prilogu 2.2. Vodnogospodarski sustav.

b1) Odvodnja sanitarnih otpadnih voda

Članak 64.

Odvodnja sanitarnih otpadnih voda određena je kanalizacijskim sustavom s odvođenjem otpadnih voda na uređaj za pročišćavanje (1160 ES), smještenog izvan obuhvata ovog Plana.

Sustav javne odvodnje Skrada konceptualno je podijeljen na 9 grupa i tri kolektora K 1, K 2 i K 3. Svaka grupa sastoji se od nekoliko kolektora, po potrebi crpne stanice s tlačnim kolektorom. Na cijelom sustavu predviđena je izvedba četiri crpne stanice (kod željezničkog kolodvora, pruge, u Novom naselju i Velikom Selcu).

Predviđeni su profili cjevovoda od 250 mm za gravitacijske kolektore i 100 mm za tlačne cjevovode.

Zaštita vodovodnih cijevi predviđena je odgovarajućom visinskim i horizontalnim razmakom između vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, a posebne mjere zaštite tijekom izgradnje predviđene su za slučajeve njihova križanja. Definiran je i način križanja trase kanalizacijskih cjevovoda s koritom povremenih potoka (zaštita obale i korita od podlokavanja i ispiranja).

Do izgradnje cjelokupnog sustava javne odvodnje ovim Planom se predviđaju i prijelazna rješenja odvodnje za objekte s opterećenjem manjim od 10 ES na sljedeći način:

- na području II. zone zaštite izvora vode za piće na kojem do sada nije izgrađen kolektorski sustav (područje Velikog Selca) otpadne vode moguće je individualno zbrinjavati u vodonepropusnim sabirnim jamama,

- za područje II. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na kojem je izgrađen kolektorski sustav potrebno je osigurati uvjete priključenja na sustav javne odvodnje,

- na ostalom području otpadne vode mogu se zbrinjavati u dvokomornim septičkim jamama s ispuštanjem otpadnih voda u teren.

Predvidjeti etapnu izgradnju uređaja za pročišćavanje (dvije etape) sa svrhom usklađenja s izgrađenom kanalizacijom i priključenosti objekata tj. stvarnim opterećenjem otpadnim vodama.

Etapnu izgradnju predvidjeti na način da čini funkcionalnu cjelinu prikupljanja, pročišćavanja i ispuštanja otpadnih voda.

b2) Oborinska odvodnja

Članak 65.

Uvjeti uređenja građevinskog područja obuhvaćaju i mjere za smanjenje oborinskog otjecanja (smanjenje nepropusnih podloga, sađenje biljnih pojaseva i travnjaka za filtraciju) i odvođenje čistih oborinskih voda što kraćim putem u prirodni prijemnik.

U slučaju naselja Skrad prirodni prijemnici su jaruge. Uređenje oborinske odvodnje obuhvaća i uređenje jaruga u smislu umirenja toka vode i na taj način sprječavanja erozijskog djelovanja vode.

Zbog zaštite izvorišta vode za piće treba riješiti oborinsku odvodnju glavne mjesne ceste GMC-1, koja prolazi III. i II. zonom zaštite. Ove vode treba odvesti izvan II. zone zaštite i upustiti u prirodni prijemnik - povremeni vodni tok. Oborinske vode moraju se prethodno pročistiti u taložniku, koji će imati i funkciju smanjenja vrha vodnog vala.

Oborinske vode i s drugih potencijalno onečišćenih površina potrebno je prije upuštanja u prijemnik pročistiti na separatoru-taložniku. Na području obuhvata ovog Plana to je površina autobusnog kolodvora, javna parkirališta, potencijalno onečišćene manipulativne površine poslovnih objekata, te individualne parkirališne površine za više od deset parkirnih mjesta, koje se nalaze u II. zoni zaštite izvorišta.

c) Sustav uređenja vodotoka i voda

Članak 66.

Za uređenje dijelova vodotoka koji se nalaze na području obuhvata Plana određuju se sljedeće smjernice:

- korito vodotoka dimenzionirati minimalno na vodni val 20. godišnjeg povratnog perioda;

- korito Skradske Dobre, koje ima stalni protok, regulirati pomoću malih pragova i malih retencija., stabilizirati pokose vodotoka i uklopiti se u karakteristike krajolika;

- prilikom regulacije i uređenja korita vodotoka izvesti, barem uz jednu obalu, put za održavanje korita uređenog vodotoka;

- uređenje vodotoka je potrebno projektirati i izgraditi s autohtonim materijalima (kamen, drvo, biljke i stabla ...);

a) do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

b) za izgradnju pojedinih objekata predvidjeti potrebne protuerozijske radove (biološke i građevinske ) radi sprječavanja erozije u slivu.

5.1.3.2. Elektroopskrba

Članak 67.

Unutar granica obuhvata Plana potrebno je uz postojećih šest, izgraditi još tri nove trafostanice 20/0,4 kV. Lokacije ovih trafostanica s priključnim 20 kV kabelima određene su u grafičkom prilogu 2.3. Elektroopskrba i plinoopskrba.

Trafostanice će se izgraditi kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini. Ukoliko se nove trafostanice grade kao samostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevinske čestice, s osiguranim pristupom na javnu površinu.

Niskonaponska mreža unutar zone plana izvoditi će se podzemnim kabelima. Ako se u sklopu nje izvodi i javna rasvjeta ili se dograđuje postojeća nadzemna mreža, izvoditi će se nadzemno na drvenim, betonskim ili Fe stupovima s izoliranim kabelskim vodičima.

Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza razvijati će se u sklopu sadašnje i buduće nadzemne niskonaponske mreže, odnosno kao samostalna na zasebnim metalnim stupovima povezanim podzemnim kabelima.

Trafostanice

Članak 68.

Ovim planom određen je položaj trafostanica u grafičkom prilogu 2.3. Elektroopskrba i plinoopskrba. Unutar navedenih lokaliteta mogu se formirati građevne čestice za gradnju novih trafostanica, pod sljedećim uvjetima:

1. Min. veličina građevne čestice za gradnju novih trafostanica iznosi 35 m².

2. najveća etažnost građevine je jedna etaža - prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5 m.

3. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

4. najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

5. neizgrađen prostor treba zatravniti

6. ograde se moraju izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda min. visine 2 m Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

7. Građevna čestica mora imati kolni pristup;

8. Priključenje građevne čestice treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu cesta.

Postojeće trafostanice rekonstruiraju se prema uvjetima iz stavka 1 ovog članka.

5.1.3.3. Plinoopskrba

Članak 69.

Ovim Planom određuje se mreža plinoopskrbe, prikazana u grafičkom prilogu 2.3. Elektroopskrba i plinoopskrba. Priključak visokotlačnog plinovoda izvršiti će se iz MRS Delnice. Planira se izgradnja plinske redukcijske stanice.

Kapacitet redukcijske stanice mora biti predviđen za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u kućanstvima, kao i potrošnju plina u većim objektima uslužnih i industrijskih djelatnosti.

Plin se do potrošača distribuira u cjevovodima (plinovodi) položenim u terenu. Plinovodi se polažu uglavnom po javnim površinama, odnosno prometnicama.

Za osiguranje potrebne mehaničke zaštite plinovoda debljina nadsloja određuje se prema lokalnim uvjetima.

Minimalni radni tlak u plinovodu ispred kućnog priključka, ne smije biti manji od 50 mbar, odnosno mora u potpunosti zadovoljavati potrebe potrošača, a profili cjevovoda su predviđeni od 1 20 - 1 250 mm.

Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja, a prijelaz sa zamjenskog (UNP-zrak) na prirodni plin, mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji kod potrošača.

5.1.3.4. Ostale komunalne građevine

a) Vatrogasni dom

Članak 70.

Građevina komunalne namjene, postojeći vatrogasni dom, gradi se prema sljedećim uvjetima:

1. Građevna čestica građevine iznosi min 600 m².

2. Građevina je komunalne namjene, vatrogasni dom, u grafičkom prilogu označena s K 3.

3. Max veličina bruto razvijene površine građevine iznosi 500 m²

4. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) = 0,4

5. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) = 1,0

6. Visina građevine je max. 14 m. (u visinu građevine se ne ubraja toranj)

7. Max broj etaža su 2 etaže.

8. Samostojeća građevina je udaljena 4 m od granica građevne čestice, a građevinski pravac je udaljen 6 m od ruba čestice prema javnoj površini.

9. Kapacitet planirane vatrogasne namjene uskladiti sa potrebama rada vatrogasne službe.

10. Krovišta građevine su kosa, nagiba 45^o. Iznimno se mogu dijelovi krova izvesti drugog nagiba, za potrebe formiranja specifičnog sadržaja i forme.

11. Građevne čestica treba biti ozelenjena min. 30 % i mora imati riješeno parkiranje unutar vlastite površine. Uvjeti i kriteriji smještaja vozila unutar građevne čestice određeni su u člancima 52. i 53. ovoga Plana.

12. Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na komunalnu infrastrukturu, određeni su člancima 40.-49. i 60.-69. ovoga Plana.

13. Kod planiranja, projektiranja i izgradnje novih građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka, itd) na građevnoj čestici i susjednim česticama, koje su određene člancima 92. - 98. ovoga Plana.

b) Kiosci i privremene građevine

Članak 71.

Kiosci su manje montažne građevine za pružanje trgovačkih, ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

Lokacije i tip kioska utvrđuju se planom lokacija kioska kojeg donosi Općinsko vijeće Općine Skrad.

Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Općine Skrad, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na česticama u privatnom vlasništvu, ali samo u skladu s Planom lokacija iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 72.

Reklamni panoi postavljaju se na zelene površine, pročelja, potporne i obložne zidove ili slično.

Reklamni panoi površine manje od 6 m² se postavljaju temeljem idejnog projekta panoa, idejnog rješenja okoliša i suglasnosti stručne službe Općine Skrad.

5.2. Izdvojeno građevinsko područje groblja

Članak 73.

Ovim Planom određeno je izdvojeno građevinsko područje groblja kao građevina komunalne namjene (G3).

Članak 74.

Izdvojeno građevinsko područje groblja određeno je u grafičkom prilogu 1. Korištenje i namjena površina i 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

Namjena prostora je predviđena za uređenje grobnih mjesta, pratećih građevina i komunalne infrastrukture.

Članak 75.

Rekonstrukcija postojećeg groblja moguća je prema Programu uređenja groblja utvrđenom za vremensko razdoblje od 30 godina.

Moguće je predvidjeti uvjete etapnog uređenja grobnih redova s grobovima.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 76.

Ovim Planom određuju se javne zelene površine i zaštitne zelene površine prikazane u grafičkom prilogu 1. Korištenje i namjena površina i 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

6.1. Javne zelene površine (Z1, Z2)

Članak 77.

Ovim Planom određeno je uređenje javnih zelenih površina, koje se dijele na: dječja igrališta i javne parkove. Javne zelene površine će se koristiti za rekreaciju, zabavu, odmor i edukaciju. Iste su pogodne za povremene i privremene namjene kao što su kulturne manifestacije i manifestacije sezonsko-privremenog karaktera (sajam, cirkus, klizalište i sl.).

6.1.1. Javni parkovi (Z1a i Z1b)

Članak 78.

Javni park je prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloških, edukativno-estetskih i rekreativnih površina.

6.1.1.1. Javni park (Z1a)

Članak 79.

Park (Z1a) se planira rekonstruirati otvaranjem vizura u središtu parka i uvođenjem novih sadržaja - sjenica, boćalište, pozornica.

Rekonstrukcija se predviđa u tri faze i to: uklanjanje nepotrebne postojeće vegetacije, građevinski radovi i hortikulturno rješenje.

Prva faza predviđa radikalne zahvate i sječu više od 50% postojeće zapuštene vegetacije. Raslinje koje se zadržava u parku su: stabla divljih kestena, bagrema, breze i grmovi suručice i ruže.

Druga faza predviđa gradnju staze od parkirališta prema crkvi širine 1,0 m i popločenje betonskim pločama te ure

đenje pozornice. Uređenje pozornice se planira gradnjom kamenih stepenica širine 1, 5 m, gradnjom natkrivene pozornice s drvenom konstrukcijom i popločenjem s betonskim pločama za potrebe manifestacija koje se održavaju na parkiralištu.

U dijelu parka smjestiti:

- na mjestu ostataka spomenika drvenu sjenicu

- boćalište 25x3 m.,

- kanalizirati postojeće izvore izgradnjom odvodnih kanala kombinacijom kamena i

- betona i

- izvršiti sanaciju tla i ozeleniti površinu.

Treća faza predviđa sadnju sadnica iz rasadnika (bagrem, breza, glog, kineska borovnica, grm suručice i ruže, krumpirova ruža, kiseli ruj, japanski javor, sibirska steljica, grm forzicije i vajgele, tuja, ljuskava borovnica, jarebika, divlji kesten, ukrasna jabuka, tisa).

6.1.1.2. Javni park (Z1b)

Članak 80.

Park (Z 1b) je potrebno urediti na način da se zadrži barokni izgled parka, koji mu daju krivudave stazice i strogo šišana živica od šimšira.

Glavni ulaz u park predviđa se na zapadnoj strani, a donji dio parka bi se odvojio od ceste sadnjom neprohodne živice. Park se dijeli na proljetni (vrt magnolija, i vrt rododendrona), zimski (srebrne jele i zimsko-cvatuće grmlje) i jesenji (vrt jeseni - crvenolisna kurika, crvenolisni javor, ginko, a kao kontrast tamnozelene tise i tuje).

U parku se određuje smještaj sjenica za odmor sa stolom i klupama, drvene klupe s metalnim nogarima, drveni koševi za smeće, rasvjeta cijelim parkom, dovođenje vode, te postava fontane od gize.

Gornji dio parka predviđen je za rekreaciju, pa se uz staze smještaju raznorazne sprave za rekreaciju.

6.1.2. Dječja igrališta (Z2)

Članak 81.

Dječja igrališta su površine javnog zelenila opremljena spravama za igru djece na mekoj podlozi, te drugim elementima urbane opreme. Dječja igrališta uređuju se prema uzrastu djece (za dob 0-3 godine, dob 3-6 godina, te za školsku djecu). Na površinama dječjih igrališta moguće je urediti igrališta za sve uzraste.

Predviđena su na lokaciji jugoistočno od gornjeg ulaza u groblje uz ulicu koja spaja centralni dio naselja (N2) i Veliko Selce i Gornji Skrad (N3), u parku Z 1a i u Novom naselju (N1).

6.2. Zaštitne zelene površine (Za i Zb)

Članak 82.

Zaštitne zelene površine su neizgrađene površine u naselju, koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama.

Dijele se na izdvojene zaštitne zelene površine (Za) i ostale zaštitne zelene površine (Zb).

6.2.1. Izdvojene zaštitne zelene površine (Za)

Članak 83.

Izdvojene zaštitne zelene površine (Za) čine zonu zaštitnog zelenila u funkciji očuvanja II vodozaštitne zone, a nalaze se u jugozapadnom dijelu obuhvata Plana, odnosno dijelu građevinskog područja naselja u kojem je zabranjena izgradnja građevina.

Navedene zelene površine potrebno je urediti. Smjernice za uređenje zelenog sustava su:

- njegovati postojeću šumsku vegetaciju,

- zaštititi rubne (kontaktne) zone šume i vrijednih mikrolokacija od sječe.

6.2.2. Ostale zaštitne zelene površine (Zb)

Članak 84.

Ostale zaštitne zelene površine (Zb) čine pet manjih površina za koje su određene slijedeće smjernice:

- nastojati održati prostornu ravnotežu, posebice naglašavajući zeleni sistem naselja

- iskoristiti pogodnost prostora za trasiranje pješačkih staza, u tu svrhu iskoristiti postojeće komunikacije - kako uređenjem tako i naglašavanjem zanimljivih prirodnih osobitosti (odmorišta, vidikovci...)

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Zaštićeni dijelovi prirode i spomenici prirode

Zaštićeni posebni rezervat Vražji prolaz - Zeleni Vir

Članak 85.

Na zapadnoj strani obuhvata Plana prostire se zaštićeni rezervat Vražji prolaz i Zeleni vir, područje posebnih geomorfoloških i hidrogeoloških obilježja.

Posebni rezervat iz stavka 1 ovog članka, određen je u grafičkom prilogu 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

U ovom rezervatu nisu dopuštene radnje kojima bi se mogla narušiti izvorne geomorfološke i hidrološke vrijednosti zbog kojih je zaštićen: špiljski izvor Zeleni vir i stijene iznad njega, stijene kanjona Vražji prolaz, slapišta, špilje, stjenovitih staništa zbog osebujne i vrijedne flore. Slivna područja vodnih tokova moraju se štititi zbog posebne vodozaštitne osjetljivosti i zaštite faune karakteristične za čiste vode.

Bilo koji zahvati u rezervatu mogu se obavljati samo uz ishođenje posebnih uvjeta nadležne uprave za zaštitu prirode.

Značajni krajobraz

Članak 86.

Područje Skradskog vrha predloženo je za zaštitu u kategoriji značajni krajobraz. Pretežni dio naselja Skrad nalazi se unutar tog područja.

Značajni krajobraz iz stavka 1 ovog članka, određen je u grafičkom prilogu 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

Kategorija zaštite značajni krajobraz potiče razvoj gospodarskih djelatnosti kojima se ne narušavaju njegova karakteristična obilježja. U tu svrhu uvjeti i kriteriji za građenje građevina gospodarske i društvene djelatnosti, te gradnje stambenih građevina određeni u poglavljima 2., 3. i 4. Plana usmjereni su na očuvanje karakterističnog graditeljskog obilježja naselja Skrad, te postojeće fizionomije krajolika.

Članak 87.

7.2. Građevine zaštićene kulturne baštine

Planom su određene sljedeće građevine ambijentalnih odlika, u cijelosti ili u detaljima:

1. Školska ulica (kbr. 6, Stara škola),

2. Selska ulica (kbr. 7, 8, 22, 23, 37, 39, 41, 43, 47, kuća Dellach-caffe Point),

3. Podstene (kbr. 7, tri gospodarska objekta),

4. I.G.Kovačića (br. 22 - željeznički kolodvor),

5. Goranska ulica (kbr. 2, 20),

6. Ulica Josipa Blaževića Blaža (kbr. 2),

7. Veliko Selce (kbr. 5, 13),

8. Hotel Zeleni Vir.

Potrebno ih je štititi čuvajući njihove izvorne tlocrtne i visinske gabarite, te povijesne stilsko-arhitektonske karakteristike (tipologiju krovne kučice, nagib krovišta, pokrov- utoreni ili biber crijep, prozorski otvori tradicionalnih dimenzija i oblikovanja s drvenarijom, stroga simetrija otvora, ganak, dekorativni elementi pročelja, kameni portali).

U izgradnji novih gospodarskih objekata slijediti povijesnu matricu njihovih oblikovanja uz uporabu izvornog materijala (drvo, kamen, žbuka).

Za svaki zahvat na građevini iz stavka 1 ovog članka, ili njenoj građevnoj čestici, preporuča se ishoditi konzervatorsko mišljenje od nadležnog tijela (Konzervatorski odjel Ministarstva kulture).

Zaštićeni spomenik kulture kuća Lončarić u Skradu

Članak 88.

Kuća Lončarić u Skradu, Goranska ulica br. 12 je zaštićena kao spomenik kulture kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro.

Za svaki zahvat na građevini iz stavka 1 ovog članka, ili njenoj građevnoj čestici, potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje od nadležnog tijela (Konzervatorski odjel Ministarstva kulture).

Sakralna građevina (crkva)

Članak 89.

Crkva Sv. Antuna Padovanskog (1864. g.) je evidentirana kao spomenik kulture.

Za svaki zahvat na građevini iz stavka 1 ovog članka, ili njenoj građevnoj čestici, preporuča se ishoditi konzervatorsko mišljenje od nadležnog tijela (Konzervatorski odjel Ministarstva kulture).

Spomen biste i spomenici u Skradskom parku

Članak 90.

U Skradskom parku se nalaze spomenici. Isti su evidentirani kao kulturna dobra od lokalnog značaja naselja Skrad.

Spomenike se predlaže održavati s nadležnim tijelom zaštite.

9. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 91.

Odlukom o komunalnom redu planira se sakupljanje i odvoz komunalnog otpada do odlagališta kroz odgovarajuću prostornu raspodjelu posuda za sakupljanje otpada iz kućanstava i postavljanje posuda za odvojeno sakupljanje opasnog otpada (baterija, akumulatora, elektroničkih aparata) na javno-prometnim površinama,

Odvoz otpada se vrši na reciklažno dvorište s transfer stanicom za komunalni otpad, čija je lokacija predviđena županijskim sustavom gospodarenja otpadom.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 92.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu zraka, voda, tla i zaštitu od prekomjerne buke.

Na području naselja nisu dozvoljene gospodarske namjene čije djelatnosti i tehnologije mogu štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš određene su u grafičkom prilogu 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, a Mjere posebne zaštite u grafičkom prilogu 3.2. Mjere posebne zaštite.

Zaštita zraka

Članak 93.

Osnovni izvori onečišćenja zraka na području naselja Skrad su cestovne prometnice i ložišta stacionarnih objekata. Sa svrhom očuvanja prve kategoriju kakvoće zraka na području naselja i njegovog unapređenja potrebno je poduzimati sljedeće mjere:

a) održavanje i uređivanje zaštitnih zelenih i ostalih površina unutar naselja i to posebno u zaštitnom koridoru GMC 1 - glavne mjesne ceste i lokalnih cesta za Divajke i Bukov Vrh koje prolaze naseljem, te osiguravanjem protočnosti prometa lokalnih cesta,

b) radi smanjivanja emisija iz stacionarnih izvora (ložišta javnih i turističko-ugostiteljskih objekata potrebno je:

- poticati korištenje plina umjesto lož ulja;

- kontrolirano voditi postupak izgaranja goriva (sprječavanje nepotpunog izgaranja koje pored ekološkog ima i negativni ekonomski učinak);

- vlasnici i korisnici stacionarnih izvora trebaju prijaviti izvor onečišćenja zraka, te svaku rekonstrukciju tijelu nadležnom za zaštitu okoliša Općine Skrad, osigurati redovito praćenje emisija iz izvora onečišćenja i o tome voditi očevidnik, te redovito dostavljati podatke u katastar emisija u okoliš (županijskom tijelu i tijelu Općine Skrad za zaštitu okoliša);

- uređivanjem zelenih površina unutar građevinske čestice i onih izvan građevinske čestice ostvariti povoljne uvjete za regeneraciju zraka.

c) Uspostaviti katastar emisija u zrak za izvore onečišćenja zraka na području Općine Skrad

- Nadležno tijelo za zaštitu okoliša Općine Skrad dužno je u skladu s odredbama Pravilnika o katastru emisija u okoliš uspostaviti katastar emisija u zrak za pojedinačne izvore emisija (podaci koji se dostavljaju županijskom uredu nadležnom za zaštitu okoliša).

9.2. Zaštita voda

Zone sanitarnih zaštita izvorišta

Članak 94.

Zone sanitarne zaštite izvorišta pitke vode određene su u grafičkom prilogu 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

Svako građenje i obavljanje djelatnosti na području obuhvata Plana mora biti u skladu s važećom Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta za piće na području Gorskog kotara.

Članak 95.

Na dionici glavne mjesne ceste - GMC-1 koja prolazi kroz sliv izvorišta kroz II i III vodozaštitnu zonu, potrebno je izgraditi sustav kontrolirane odvodnje s ispuštanjem pročišćenih voda izvan II. zone.

Veći spremnici naftnih derivata predstavljaju opasnost za zagađenje tla, podzemnih i površinskih voda. (spremnici kotlovnice osnovne škole i objekta HEP-a i spremnici benzinske stanice INA-e).

U cilju zaštite okoliša za navedene i ostale kotlovnice preporuča se prelazak na plin.

Trafostanice na području II. zone zaštite izvorišta treba izvesti sa suhim transformatorom.

Uz navedene mjere treba provoditi i razne druge mjere zaštite kao što je uređenje devastiranih površina, sprječavanje nastajanja erozijskih područja, pošumljavanje, čišćenje korita jaruga.

9.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 96.

Sa svrhom maksimalnog smanjenja negativnih utjecaja štetnog djelovanja voda, kao i uređenja vodotoka i njihovog zaobalja radi njihove turističke valorizacije daju se slijedeće preporuke i ograničenja:

c) budući prijelazi vodotoka moraju premostiti korita tako da svojim građevinama ne zatvaraju protočne profile glavnih vodotoka i pritoka.

d) kod izrade projektne dokumentacije za izgradnju pojedinih objekata predvidjeti potrebne protuerozijske radove (biološke i građevinske ) radi sprječavanja erozije u slivu.

e) prilikom projektiranja i izvođenja svih građevina, investitor je obvezan predvidjeti sve odgovarajuće mjere da njihovom izgradnjom ne dođe do štetnih ili nepovoljnih posljedica za vodnogospodarske interese i to sve prema Zakonu o vodama.

9.4. Zaštita tla

Članak 97.

Poljoprivredno tlo se štiti određivanjem poljoprivredne namjene za veće izdvojene površine obradivog tla. U sklopu građevnih čestica stambene namjene treba čuvati manje površine obradivog tla (niska gustoća izgrađenosti, mikrolokacija građevine).

Sa svrhom sprječavanja onečišćenja poljoprivrednog tla uporaba pesticida treba biti kontrolirana: upotrebljavati biorazgradive, nepostojane pesticide; koristiti preporučene doze i metode primjene.

9.5. Zaštita od buke

Članak 98.

Najveće dopuštena razina buke za pojedine namjene u Planu utvrđuje se svrstavanjem prostora u slijedeće zone prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave - Tablica 2:

Tablica 2: Najveće dopuštene razine buke

Zona	Namjena prostora	Najviše dopuštene razine vanjske buke u dBA* dannoć
1	Zona namijenjena samo stanovanju i boravku	5540
2	Zona mješovite, pretežito stambene namjene	5545
3	Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)	- Na granici građevne čestice unutar zone - buka ne smije prelaziti 80 dB (A) - Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči

*Vrijednosti se odnose na ukupnu razinu buke imisije od svih postojećih i planiranih izvora buke zajedno

. Mjera za zaštitu od buke uslijed prometa je izvedba zaštitnih zelenih pojaseva kao prirodnih prepreka buci. Tehnološkim rješenjima treba spriječiti nastanak buke odnosno održati buku u granicama dozvoljenih veličina.

9.6. Mjere posebne zaštite

Članak 99.

U grafičkom prikazu 3.2. »Mjere posebne zaštite« označena su mjesta okupljanja za evakuaciju stanovnika naselja i posjetitelja: školska sportska dvorana, Dom kulture, Šumarija i Vatrogasni dom.

Putove evakuacije predstavljaju sve postojeće i planirane kolne, kolno-pješačke i pješačke prometnice na području obuhvata Plana. Određeni su pravci za evakuaciju ljudi, i to prometnice koje su zaštićene od zarušavanja duž trasa planiranih za prolaz interventnih vozila.

Određena je površina za odlaganje materijala od urušavanja uz glavnu mjesnu cestu GMC 1 na području zone Zb.

Lokacija za sustav javnog uzbunjivanja ljudi definirana je u sklopu građevine Vatrogasnog doma.

Hidrantska mreža je određena u grafičkom prilogu 3.2. Mjere posebne zaštite.

9.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 100.

Za prostor obuhvata Plana nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje stanovništva na prostoru obuhvata Plana rješava se Planom zaštite i spašavanja Općine.

9.6.2. Zaštita od potresa

Članak 101.

Sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet potresa u skladu sa zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju odnosno sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

Intezitet najjačih zemljotresa na području općine Skrad procjenjen je na VII stupnju MCS skale (prema Karti seizmičkog rizika na povratni period od 100 godina).

Zaštita od rušenja

Članak 102.

Planirane prometnice moraju se projektirati u skladu s posebnim propisima i na način da ih eventualno rušenje građevina ne blokira, te da bude omogućena nesmetana evakuacija ljudi i pristup interventnih vozila.

Zaštita od požara

Članak 103.

Prilikom projektiranja i izvođenja treba primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti požara i posebnih propisa iz zakonske regulative oblasti zaštite od požara.

Pridržavajući se odredbi propisa Planom su osigurani vatrogasni prilazi do svih zona po planiranim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice.

Kod planiranja internih prometnica obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa, koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s odredbama posebnih propisa iz zakonske regulative u oblasti zaštite od požara.

Kod projektiranja građevina radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnog dijela projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu općepriznatu metodu.

Treba izgraditi planom određene cjevovode za potrebne količine vode za gašenje požara.

Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava obvezna je izgradnje hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa iz zakonske regulative oblasti zaštite od požara.

Na svim površinama potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 104.

Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni vrši se unutar gabarita postojeće građevine.

II. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 105.

Plan je izrađen u 7 (sedam) izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Skrad i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Skrad.

Članak 106.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Općine Skrad, Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko- goranske županije Rijeka, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša - Ispostava Delnice i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske.

Članak 107.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana te obvezni prilozi iz članka 4. ove Odluke, koji čine sastavni dio ove Odluke nisu predmet objave.

Članak 108.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Generalni urbanistički plan Skrad (»Službene novine PGŽ« broj 48/87, 19/92 i 9/99).

Članak 109.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/08-01/2

Ur. broj: 2112/04-08-01-55

Skrad, 10. prosinca 2010.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SKRAD

Predsjednik

Ivan Crnković, v. r.