48.
Na temelju odredbi članka 100. stavka 7 i
članka 101. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj
76/07, 38/09) i članka 32. Statuta Općine Matulji (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 26/09 i 38/09), Općinsko vijeće Općine
Matulji, na sjednici održanoj 18. studenoga. 2010. godine, donosi
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
23 Poslovne zone Rupa
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja 23
Poslovna zona Rupa (u daljnjem tekstu: Plan).
Članak
2.
Plan iz članka 1. je dokument prostornog
uređenja, koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela, kako slijedi:
TEKSTUALNI DIO:
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i
drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i
opremanja, prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i
površinama
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
3.1.1. Cestovna mreža
3.1.2. Javna parkirališta
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
3.3.1. Vodoopskrba
3.3.2. Odvodnja otpadnih voda
3.3.3. Elektroenergetika
3.3.4. Plinoopskrba i alternativni izvori
energije
4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
5. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
6. Postupanje s otpadom
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
8. Mjere provedbe plana
II. GRAFIČKI DIO:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj 1:2000
2.a. PROMETNA I ULIČNA MREŽA mj 1:2000
2.b. Komunalna infrastrukturna mreža -
TELEKOMUNIKACIJE mj 1:2000
2.c. Komunalna infrastrukturna mreža -
ELEKTROOPSKRBA mj 1:2000
2.d. Komunalna infrastrukturna mreža -
VODOOPSKRBA I ODVODNJA mj 1:2000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA mj 1:2000
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE mj 1:2000
III. OBVEZNI PRILOZI PLANU
I. OBRAZLOŽENJE PLANA
II. ODLUKA O IZRADI PLANA
III. IZVOD IZ DOKUMENTA PROSTORNOG
UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA
IV. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I
PROPISA
V. ZAHTJEVI IZ ČLANAKA 79. ZAKONA O
PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI
VI. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI
VII. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
VIII. MIŠLJENJA IZ ČLANAKA 94. ZAKONA O
PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI
IX. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I
DONOŠENJA PLANA
X. SAŽETAK ZA JAVNOST
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
3.
Namjena površina u obuhvatu plana određena je
u kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina«.
U prostoru obuhvata plana određene su
slijedeće namjene:
- površine gospodarske - poslovne namjene
- površine infrastrukturnih objekata i
uređaja
- javne prometne površine
- zaštitne zelene površine
Članak
4.
POVRŠINE GOSPODARSKE - POSLOVNE NAMJENE
Površine gospodarske - poslovne namjene
obuhvaćaju sve površine planiranih građevnih čestica u poslovnoj zoni,
namijenjenih organizaciji trgovačkih, skladišnih, uslužnih, servisnih i obrtničkih
djelatnosti. Ti sadržaj mogu se organizirati u sklopu jedne od slijedećih,
detaljnije određenih namjena:
* Mješovita poslovna namjena (K) određuje se
za površine namijenjene organizaciji raznih trgovačkih, uslužnih, servisnih,
skladišnih i prijevozničkih djelatnosti.
U sklopu te namjene, uz osnovnu poslovnu
namjenu može se organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji
osnovne djelatnosti (ugostiteljska, zabavna i sl.), na način da ne ometa proces
osnovne djelatnosti, te da obuhvaća manje od 25% građevinske bruto površine.
U sklopu te namjene može se organizirati i
obrtnička djelatnost.
* Poslovna trgovačko-servisna namjena (K2)
određuje se za površinu namijenjenu auto centru u sklopu kojeg se organiziraju
salon i trgovina vozila, skladište i prodaja rezervnih dijelova, servis vozila,
lakirnica, te prateće djelatnosti ugostiteljstva.
* Poslovna obrtnička namjena (K4) određuje se
za površinu namijenjenu organizaciji djelatnosti malih poduzetnika - obrtnika:
primarno servisa, uslužnih djelatnosti i manjih proizvodnih obrta, a dopušteni
su i sadržaji trgovine i skladištenja.
Postojeća namjena stanovanja na k.č. 736/10
može se zadržati, a uvjeti rekonstrukcije određuju se člankom 82. ovih Odredbi.
Članak
5.
POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA I UREĐAJA
U sklopu obuhvata plana definiraju se
građevne čestice - površine namijenjene građevinama i uređajima potrebnim u
komunalnom opremanju same zone. To su:
* »Trafostanice« (TS) su površine građevnih
čestica namijenjenih gradnji planiranih trafostanica.
Članak
6.
JAVNE PROMETNE POVRŠINE
* Građevna čestica javnih prometnih površina
uključuje dio postojeće ceste u sklopu obuhvata plana (s pješačkim nogostupima
i proširenjima), u profilu nužnom za njenu rekonstrukciju.
Zelene površine u sklopu građevne čestice
javnih prometnih površina se hortikulturno uređuju, a uz oblikovnu i zaštitnu
funkciju mogu biti namijenjene i uređenju objekata prometnice (odvodnja
oborinskih otpadnih voda, potporni zid).
Javne prometne površine namijenjene su kolnom
i pješačkom prometu. Javne prometne površine namjenjuju se i vođenju
infrastrukturnih vodova u sklopu komunalnog opremanja zone.
Članak
7.
ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE
* Zaštitne zelene površine (Z) definiraju se
u dijelovima obuhvata plana koji su neprimjereni za organizaciju građevnih
čestica poslovne namjene.
U sklopu zaštitnih zelenih površina planira
se ozelenjivanje sadnjom odgovarajuće autohtone vegetacije, a mogu se uređivati
i infrastrukturni objekti (upojni bunari oborinske kanalizacije) i vodovi.
Članak
8.
Površine poslovne namjene koje ostaju izvan
građevnih čestica mogu se namijeniti javnim prometnim površinama, kolno
pješačkim pristupima i uređenim zelenim površinama.
Kod formiranja građevnih čestica dopuštena su
odstupanja od granice između pojedinih površina poslovne namjene, ali najviše
do 6 m, u skladu s vlasničkim odnosima.
Granica između javnih prometnih površina i
površina - građevnih čestica poslovne namjene određuje se temeljem prometnih
uvjeta odnosno projekta rekonstrukcije ceste. Građevna čestica ceste može
obuhvatiti i dio obvezne zelene površine u sklopu poslovne namjene (za
izgradnju potpornog zida, uređenje pokosa, sustava odvodnje oborinskih voda i
drugih objekata ceste).
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
9.
Površine za smještaj građevina gospodarskih
djelatnosti (K, K2 i K4) određene su u kartografskom prikazu br 1. »Korištenje
i namjena površina«.
Građevine gospodarskih djelatnosti grade se
neposrednom provedbom ovog plana.
Građevine gospodarske namjene se grade na
način da površinom građevne čestice, veličinom građevine, smještajem u zoni i
osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu
omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš,
odnosno na način da ne narušavaju uvjete rada i korištenja ostalih površina
zone i posebno sadržaja u kontaktnim površinama naselja.
Uvjeti smještaja i način gradnje građevina
gospodarskih djelatnosti prikazani su u kartografskom prikazu br. 4. »Način i
uvjeti gradnje«.
Oblik i veličina građevnih čestica
Članak
10.
Oblik i veličina građevnih čestica utvrđuje
se u sklopu površine pojedine cjeline - zone, određene u kartografskom prikazu
br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
Oblikom i veličinom građevne čestice mora se
osigurati organiziranje potrebnih sadržaja tehnološkog procesa: građevine,
prometne i manipulativne površine i parkirališta, kolni i pješački pristup,
građevine individualne komunalne infrastrukture, zelene površine, ograđivanje i
drugo.
Najmanja dopuštena veličina građevne čestice
u zoni mješovite poslovne namjene (K) je 2.000 m2, a najmanja širina na građevnom pravcu 25 m.
Najmanja dopuštena veličina građevne čestice
u zoni trgovačko-servisne namjene (K2) je 10.000 m2.
Najmanja dopuštena veličina građevne čestice
u obrtničkoj zoni (K4) je 1.000 m2, a najmanja širina na građevnom pravcu 20 m.
Najveća dopuštena veličina građevne čestice u
obrtničkoj zoni (K4) je 3000 m2,
a za ostale cjeline - zone se ne određuje.
Namjena građevina
Članak
11.
Osnovna namjena građevine mora biti u skladu
s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1
»Korištenje i namjena površina« i br. 4 »Način i uvjeti gradnje«. Uz osnovnu
namjenu, u sklopu građevine može se organizirati i druga djelatnost - prateća
ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ne ometa proces osnovne
djelatnosti.
Građevinom gospodarske djelatnosti se smatra
građevina koja je u cjelini ili pretežitim dijelom namijenjena obavljanju
djelatnosti gospodarske namjene određene člankom 4. ovih odredbi.
Građevinom se smatra i više građevina na
istoj građevnoj čestici međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih u jednu
cjelinu.
Na građevnoj čestici većoj od 5000 m2 može se organizirati djelatnost više korisnika i
različite namjene, u skladu s ostalim odredbama ovog plana.
Veličina i površina građevina
Članak
12.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice (odnos izgrađene površine i
površine građevne čestice) iznosi:
- za mješovitu poslovnu namjenu: 0,40
- za trgovačko servisnu namjenu: 0,35
- za obrtničku namjenu: 0,35
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(Kis) građevne čestice (odnos
građevinske bruto površine i površine građevne čestice) iznosi:
- za mješovitu poslovnu namjenu: 0,90
- za trgovačko servisnu namjenu: 0,80
- za obrtničku namjenu: 0,80
Najmanji dopušteni koeficijent iskorištenosti
građevne čestice iznosi kis =
0,2.
Članak
13.
Najveći dopušteni broj etaža (E) je 2
nadzemne etaže i 1 podrumska etaža (Po+P+1).
Najveća dopuštena ukupna visina građevine
(V), mjerena od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na
njegovom najnižem dijelu do najviše točke krova iznosi 9,0 m.
Dijelovi građevina na građevnoj čestici u
sklopu trgovačko servisne namjene (K2) mogu biti do 50% viši od najveće
dopuštene visine građevine (do 13,5 m), a reklamna oznaka na građevini može
biti visine do 18 m. Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine je 10%
najveće dopuštene izgrađene površine građevne čestice.
Podrum (Po), odnosno jednu podzemnu etažu,
dopušteno je graditi unutar gradivog dijela građevne čestice. Podrum se
uključuje u izračun iskoristivosti građevne čestice (Kis).
Do podruma se može urediti kolni pristup -
rampa najveće dopuštene širine 8 m. Visina podruma u dijelu pristupa - rampe ne
uračunava se u ukupnu visinu građevine.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
14.
Cjelokupni tlocrt građevine, uključujući i
podrum, mora biti smješten unutar granice gradivog dijela čestice, određenog
građevnim pravcem i udaljenostima od ostalih granica građevnih čestica.
Građevni pravac mora biti udaljen od
regulacijskog pravca najmanje :
- za mješovitu poslovnu namjenu: 12 m
- za trgovačko servisnu namjenu: 16 m
- za obrtničku namjenu: 8 m
Udaljenost gradivog dijela građevne čestice
od ostalih granica građevne čestice iznosi najmanje:
- za mješovitu poslovnu namjenu: 6 m
- za trgovačko servisnu namjenu: 10 m
- za obrtničku namjenu: 5 m
Udaljenost gradivog dijela građevne čestice
od obvezne zelene površine u sklopu građevne čestice, određene u kartografskom
prikazu br 4. »Način i uvjeti gradnje«, iznosi najmanje 5 m, a izuzetno za
obrtničku namjenu najmanje 3 m.
Dopušta se rekonstrukcija postojećih
poluugrađenih građevina na k.č. 736/9 i 736/10 u maksimalnoj dužini gradivog
dijela granicom građevne čestice do 20 m.
Članak
15.
Unutar gradivog dijela građevne čestice se uz
osnovne građevine mogu graditi i ostale građevine: prateće i pomoćne građevine,
druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa, infrastrukturne i
komunalne građevine i uređaji, nadstrešnice i sl.
Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu
se graditi:
- potporni zidovi, prometne kolne i pješačke
površine, parkirališta, infrastrukturni vodovi i sl.;
- iza građevnog pravca i na udaljenosti
najmanje 3,0 m od granice građevne čestice - infrastrukturne građevine (plinska
stanica, uređaji odvodnje otpadnih voda, trafosta
nice i sl.), kolni pristup -
rampa do podruma, nadstrešnice parkirališta, pergole i konstrukcije kolektora
sunčane energije;
- nadstrešnica nad ulazom u osnovnu građevinu
dubine do 1,5 m ispred građevnog pravca.
Na građevnoj čestici većoj od 5.000 m2 dozvoljeno je graditi više osnovnih građevina. Više
građevina na jednoj građevnoj čestici gradi se kao sklop ili na međusobnoj
udaljenosti koji iznosi najmanje zbroj polovica visina susjednih građevina.
Smještaj građevine na građevnoj čestici mora,
ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti
neometan kolni pristup, manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih
pristupa.
Oblikovanje građevina
Članak
16.
Građevine gospodarske - poslovne namjene treba
oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključujući
montažnu gradnju u betonu ili čeliku, primjenu suvremenih materijala i
slobodniju kolorističku obradu.
Pročelja skladno oblikovati ujednačenom
raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora
unificirati.
Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste
materijale završne obrade.
Krovište građevine može biti ravno ili koso,
nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja. Vrsta pokrova ne određuje
se.
Na krovište je dopušteno ugraditi kupole za
prirodno osvjetljenje i kolektore sunčane energije.
Uređenje građevnih čestica
Članak
17.
Građevne čestice načelno se uređuju kao
platoi. Nivelacijske kote platoa određuju se obzirom na planirano uređenje
građevne čestice, topografiju terena, priključak na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu.
Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina
do 3,0 m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima)
u sklopu zelenih površina unutar građevne čestice ili izvedbom platoa u više
razina.
Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti
uvjeti korištenja susjednih građevnih čestica i javnih prometnih površina.
Najmanje 20 % površine građevne čestice
uređuje se kao zelena površina. Zelene površine uređuju se na određenim
obveznim zelenim površinama u sklopu cjelina - zona i, u pravilu, rubnim dijelovima
građevnih čestica.
Obvezne zelene površine u sklopu cjelina -
zona, određene u kartografskom prikazu br 4. »Način i uvjeti gradnje«, su u
funkciji oblikovanja i zaštite prostora prema javnim prometnim površinama i
naselju.
Obvezne zelene površine određuju se kao pojas
zelenila u širini 6 m, a dijelom se mogu pripojiti građevnoj čestici javne
prometne površine, ili u njenom sklopu urediti pojedini objekti ceste (potporni
zid, odvodnja oborinskih voda i sl.).
Članak
18.
U pojasu »ograničenja gradnje i uređenja
prostora«, određenom u kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje«,
mogu se uređivati zelene površine, parkirališta za osobna vozila, pješačke
površine, te graditi građevine - dijelovi građevina sa uredskim, trgovačkim i
drugim tihim i čistim sadržajima koji ne odstupaju od kriterija za naseljske
površine.
U tom pojasu ne smiju se uređivati
parkirališta za teška vozila, otvorene manipulativne površine, skladištenje na
robe na otvorenom, spremnici za prikupljanje otpada i sl.
Članak
19.
Građevne čestice mogu se ograđivati ogradom
od kamena, metala, prefabriciranih betonskih elemenata ili kao zelena živica.
Ograda se može postaviti rubom građevne čestice ili rubom uređenog platoa.
Ograde se mogu izvoditi kao puna ograda do
visine 1,0 m, a do ukupne visine od 2 m kao transparentna ograda ili zelena
živica.
Članak
20.
Organizacijom kolnog priključka i prometa
unutar građevne čestice, obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološki proces, mora
se osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i
propisani protupožarni pristupi građevini.
U sklopu svake građevne čestice mora se
osigurati najmanji broj parkirnih-garažnih mjesta prema slijedećim odredbama:
-1 PM za svako vozilo koje koristi u
poslovanju
-1 PM na dva zaposlena
-1 PM na 25 m2 građevinske bruto površine maloprodajnog prostora
-1 PM na 60 m2 građevinske bruto površine veleprodajnog prostora
-1 PM na 50 m2 građevinske bruto površine za ostale (servisne,
uslužne i sl.) djelatnosti namijenjene širem krugu korisnika (građanima)
- za druge djelatnosti prema potrebama
tehnološkog procesa
U postupku ishođenja lokacijske dozvole
potrebno je utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je
potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju
posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa.
Površine parkirališta uređuju se sadnjom
visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala. Nadstrešnice
parkirališta se ne uključuju u izračun koeficijenata izgrađenosti i
iskorištenosti građevne čestice.
Priključenje građevne čestice na javno-
prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
21.
Građevna čestica mora imati izravni kolni i
pješački pristup na javnu prometnu površinu - prilaznu cestu, minimalne širine
8 m.
U sklopu obrtničke zone (K4) dopušta se
organizacija kolno-pješačkog pristupa najmanje širine 7 m i dužine do 50 m.
U sklopu mješovite poslovne zone (K) dopušta
se organizacija kolno-pješačkog pristupa najmanje širine 9 m i dužine do 80 m.
Na kolno-pješački pristup može se priključiti
više građevnih čestica.
Članak
22.
Građevna čestica mora biti priključena na
elektriku, vodovod i javnu kanalizaciju (odnosno do izgradnje javnog sustava
vlastiti zatvoreni sustav s uređajem za biološki ili drugi odgovarajući stupanj
pročišćavanja).
Odvodnja oborinskih voda rješava se na
odgovarajući način u sklopu pojedine građevne čestice.
Članak
23.
Priključci na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu br. 4 »Način i
uvjeti gradnje«, načelno su određeni i mogu se odrediti na drugoj poziciji
regulacijskog pravca, uz uvjet da nagib pristupa ne prelazi 10 %.
3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
3.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
3.1.1. CESTOVNA MREŽA
Članak
24.
Na području obuhvata Plana određene su
površine i tehnički elementi za izgradnju i rekonstrukciju prometne
infrastrukture, prikazani na kartografskom prikazu broj 2a. »Prometna i ulična
mreža«.
Članak
25.
U kartografskom prikazu br 2.a. »Prometna i
ulična mreža« određene su površine građevnih čestica javnih prometnih površina
koje uključuju uređenje kolnika, nogostupa, usjeka, nasipa i ostalih objekata
ceste, i uređenih zelenih površina. Detaljni odnosi između tih površina mogu se
izvedbenom dokumentacijom korigirati u detalju, ukoliko ne narušavaju planiranu
organizaciju prostora i druge odredbe Plana.
Lokalne ceste
Članak
26.
Za postojeću lokalnu cestu L58111 (izvan
obuhvata plana) utvrđuje se zaštitni pojas širine 30 m, označen u kartografskom
prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«.
Rekonstrukcija ceste obuhvaća izgradnju
pješačkog nogostupa širine 1,6 m i uređenje postojećih i planiranog priključka.
Regulacijski pravac građevnih čestica
poslovne namjene mora biti odmaknut najmanje 2 m od ruba postojećeg kolnika.
Za ishođenje lokacijske dozvole odnosno
uređenje prostora u zaštitnom pojasu, potrebno je zatražiti posebne uvjete
nadležne uprave za ceste, u skladu s Zakonom o javnim cestama.
Članak
27.
Za cestu A-A (dio stare trase državne ceste
D8 - planirana lokalna cesta) utvrđuje se zaštitni pojas širine 19 m, označen u
kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«.
Rekonstrukcija ceste obuhvaća izgradnju
obostranog pješačkog nogostupa širine 1,6 m i uređenje pristupa planiranim
građevnim česticama.
Zadržava se postojeća širina kolnika 2 x 3,5
m, a minimalni profil (građevna čestica) ceste utvrđuje se širine 11 m.
Ostale ceste
Članak
28.
Cestu B-B (postojeća nerazvrstana cesta uz
sjeverozapadni rub obuhvata plana) planira se rekonstruirati u skladu s
odredbama Prostornog plana uređenja Općine Matulji za nove nerazvrstane ceste,
neposrednom provedbom tog plana. Za cestu je određen zaštitni pojas širine 15
m.
Rekonstrukciju ceste potrebno je izvesti u
cijelom potezu, uključujući i križanje sa cestom A-A.
Širina kolnika je 2 x 3,0 m, ukupni profil
ceste minimalne širine 8,5 m, sa poprečnim nagibima 2,5 % i maksimalnim
uzdužnim nagibom do 5 %.
Cesta je planirana za dvosmjerni promet, s
proširenjem u zavojima za teretna vozila s prikolicom i tegljač s poluprikolicom.
Kolnička konstrukcija treba biti
dimenzionirana za teški teretni promet.
Uz prometnicu se predviđa izgradnja
jednostranog pješačkog nogostupa, u širini od 1,6 m.
Članak
29.
Ceste se moraju projektirati, graditi i
uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture.
Obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa
koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse,
a u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.
Članak
30.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene u
skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak
31.
Oborinske vode s površina prometnica treba
sustavom slivnika i kolektora prikupiti i provesti mrežom oborinske odvodnje do
separatora masti i ulja te upustiti u tlo putem upojnih građevina.
Priključci građevnih čestica i kolno-pješački
pristupi
Članak
32.
Kolni priključci pojedinih građevnih čestica
ostvaruju se neposrednim povezivanjem na navedene prometnice. Kolni priključci
načelno su određeni su u kartografskim prikazima 2.a.»Prometna i ulična mreža«
i 4.»Način i uvjeti gradnje«.
Izuzetno se može formirati i više
priključaka. Kod interpolacije priključka potrebno je osigurati odgovarajuću
udaljenost između dva priključka.
Na priključcima treba osigurati mogućnost
prolaska teretnih vozila (tegljača s prikolicom).
Priključke je potrebno izvesti na način da ne
ometaju odvijanje prometa na javnim prometnim površinama (ulazna rampa
odmaknuta za dužinu vozila, preglednost).
U sklopu zona poslovne namjene mogu se
urediti interni kolno pješački pristupi za više građevnih čestica. Pristupi se
uređuju na lokacijama označenim za kolne priključke. Minimalna širina pristupa
u zoni mješovite namjene (K) je 9 m, a u zoni obrtničke namjene (K4) 7 m.
3.1.2. JAVNA PARKIRALIŠTA
Članak
33.
Potrebne površine za parkiranje vozila
osiguravaju se u sklopu građevnih čestica, prema odredbama iz članka 20. ovih
Odredbi za provođenje.
3.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak
34.
Povezivanje na elektroničko komunikacijsko
čvorište će se osigurati telekomunikacijskom kanalizacijom izvedenom uz
autocestu prema udaljenom pretplatničkom stupnju, povezivanjem točke B i točke
C (označene u kartografskom prikazu 2.b.»Telekomunikacijska mreža«).
Kao privremeno rješenje mogu se koristiti
postojeći TK resursi u točki A (označena u kartografskom prikazu 2.b.), odnosno
priključenjem na postojeći TK kabel.
U okviru koridora prometnica (nogostupi)
izgraditi novu distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) kapaciteta
2/3 kom polietilenskih ili fleksibilnih PEHD/FD cijevi 1=50 mm, u ovisnosti o
potrebama, sa standardiziranim montažnim zdencima.
Investitor pojedine građevine mora izgraditi
kabelsku kanalizaciju za pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu primjerenu
namjeni građevine, te postaviti elektroničku komunikacijsku mrežu i pripadajuću
elektroničku komunikacijsku opremu.
Točna trasa privodne DTK i povezivanje na
priključne točke odrediti će se projektnom dokumentacijom za ishođenje
lokacijske i građevne dozvole, koju je potrebno ishoditi suglasnost nadležnog
tijela.
Članak
35.
Pri projektiranju i izvođenju TK
infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o
minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti
suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
Za izgradnju DTK na planiranim pravcima
osigurati koridor širine 40 - 45 cm. Dimenzije rova su u prosjeku 0,4 x 0,8 m,
osim na prekopima prometnica gdje je dubina rova 1,0 m.
U zoni elektroničke komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme ne smiju se izvoditi radovi niti graditi nove
građevine koje bi mogle oštetiti ili ometati rad te infrastrukture ili opreme.
Članak
36.
U obuhvatu plana, u sklopu građevnih čestica
poslovne namjene, dopušta se gradnja GSM postaja druge i treće generacije za
potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže uz poštivanje
zakonskih odredbi, kao i ostalih propisanih uvjeta za takvu vrstu građevina.
Antenski sustavi na građevini mogu biti visine najviše 5 m iznad najveće visine
građevine.
3.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE
MREŽE
Članak
37.
Gradnju instalacija, objekata i uređaja komunalne
infrastrukture treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim u
obrazloženju Plana i kartografskim prikazima »Komunalna infrastrukturna mreža«.
Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja
pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim
propisima.
U projektiranju i realizaciji instalacija,
objekata i uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja
ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja javnih prometnih površina i građevnih
čestica poslovne namjene.
Trase mreža treba gdje god je moguće voditi
javnim površinama.
3.3.1. VODOOPSKRBA
Članak
38.
Vodoopskrba korisnika unutar obuhvata Plana
osigurava se iz postojećeg vodoopskrbnog sustava, priključkom na opskrbnu mrežu
iz V. »Kavrani breg« (1090 m3
t646) preko R.S. »Rupa« (t448, 4,3 bara).
Članak
39.
Trase razvodne i protupožarne vodovodne
opskrbne mreže vode se prometnicama, u zajedničkom kanalu s ostalim
instalacijama. Cijevi su profila 1 100 i 1 150, od »Duktile« nodularnog liva,
tipa prema očekivanim najvećim pritiscima.
Cijevi se polažu u rov s pješčanom oblogom.
Nadsloj nad cijevima je najmanje 100 cm (poželjno 110 - 130 cm).
Za protupožarnu zaštitu planiraju se nadzemni
požarni hidranti 1 80 mm na propisanom međusobnom razmaku 100 - 120 m.
Priključci planiranih građevina s vodomjerom
za obračunavanje utroška vode izvode se na javnoj površini ili površini s
javnim pristupom. Točna lokacija priključka odrediti će se prilikom izrade
projektne dokumentacije samih građevina prema uvjetima davatelja usluge - K.D.
»Komunalac«.
3.3.2. ODVODNJA OTPADNIH VODA
Članak
40.
Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje
vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o komunalnom
gospodarstvu i drugih pravnih propisa, te usvojenom koncepcijom rješavanja
odvodnje otpadnih voda na prostoru Općine Matulji. Predviđen je razdjelni
sustav odvodnje, što znači da će se odvojeno prikupljati, odvoditi i tretirati
sanitarne otpadne vode od oborinskih voda i voda od pranja radnih platoa.
Članak
41.
Zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda i
tehnoloških otpadnih voda planiranih sadržaja u obuhvatu Plana osigurati će se
priključkom na planirani javni sustav sanitarne kanalizacije naselja Rupa.
Tehnološke vode kao i one iz ugostiteljskih djelatnosti
treba prije upuštanja u javnu mrežu internom obradom svesti na kvalitetu
propisanu za komunalne otpadne vode.
Do izgradnje javnog sustava odvodnje
sanitarnih otpadnih voda dopušteno je sanitarne otpadne vode s radnih platoa -
građevnih čestica kondicionirati preko manjih individualnih uređaja s biološkim
ili s drugim odgovarajućim stupnjem pročišćavanja s upuštanjem u tlo preko
upojnih bunara.
Izgradnja tih uređaja kao i njihovo
održavanje je obveza vlasnika (korisnika) pojedinih platoa - građevnih čestica.
Nakon izgradnje javnog sustava, korisnici su
dužni priključiti se na taj sustav.
Članak
42.
Čiste oborinske vode s krovnih i sličnih
površina se prikupljaju i upuštaju u podzemlje upojnim građevinama u sklopu
pojedine građevne čestice.
Oborinske vode s manipulativnih i
parkirališnih površina pojedinih građevnih čestica - radnih platoa će se
odvoditi, kondicionirati i deponirati u tlo za svaku građevnu česticu posebno u
sklopu njene opreme i organizacije rada.
Rješenjem odvodnje oborinskih otpadnih voda u
sklopu građevne čestice treba spriječiti preljevanje na javne površine ili
susjedne građevne čestice.
Članak
43.
Oborinske vode s cestovnih površina (kolnik i
pločnik) se zasebnom mrežom kanala odvode do upojnih bunara s prethodnom
separacijom ulja i masti.
Članak
44.
Trase kanalske mreže unutar obuhvata Plana
položene su prema konfiguraciji terena i uzdužnim profilima prometnica po
kojima su kanali maksimalno vode.
Sanitarna kanalizacija dijelom se, obzirom na
konfiguraciju terena, vodi površinama poslovne namjene. Prilikom uređenja
građevnih čestica treba voditi računa o nivelaciji terena i mogućnostima
gravitacionog tečenja.
Kanalska mreža obje kanalizacije predviđena
je od PVC cijevi s betonskim oknima i poklopcima prema očekivanom opterećenju,
profila 1 30 i 1 25 cm.
3.3.3. ELEKTROENERGETIKA
Članak
45.
Planirane trafostanice 20/0,4 kV graditi će
se na lokacijama određenim u kartografskom prikazu 2.c. »Elektroopskrbna
mreža«. Trafostanice će se graditi kao samostojeće građevine, na zasebnim
parcelama, uz uvjet da im je osiguran pristup na javnu prometnu površinu, na
građevnoj čestici minimalne površine od 48 m2.
U slučaju da pojedini kupci električne
energije zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz novoplaniranih
trafostanica 20/0,4 kV iz ovog plana ili žele imati vlastitu trafostanicu s
mjerenjem na srednjem naponu, trebaju osigurati lokaciju trafostanice 20/0,4 kV
unutar svoje građevinske čestice, odnosno prostora obuhvaćenog ovim planom.
Trafostanicu je moguće graditi kao samostojeću ili kao ugradbenu u sklopu
građevine kupca.
Novoplanirani vodovi 20 kV i 0,4 kV naponskog
nivoa izvoditi će se isključivo sa podzemnim kabelima po trasama koje su
načelno prikazane u kartografskom prikazu 2.c. »Elektroopskrbna mreža«.. Moguća
odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju. Nove
trafostanice graditi će se za kabelske priključke na srednjem naponu i kabelske
rasplete na niskom naponu.
Članak
46.
Javna rasvjeta javnih prometnih površina
unutar zone plana riješiti će se prema zasebnim projektima, kojima će se
definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u
prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.
Članak
47.
Prije izrade projekta električnih instalacija
novih građevina predviđenih ovim planom, investitor je dužan zatražiti uvjete
priključenja na distributivnu mrežu od nadležne distribucije.
3.3.4. PLINOOPSKRBA I ALTERNATIVNI IZVORI
ENERGIJE
Članak
48.
U poslovnoj zoni planira se mogućnost
korištenja ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se skladišti u bocama ili
spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog
broja potrošača.
Predviđa se racionalno korištenje energije
korištenjem dopunskih izvora. Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi
izvori, prvenstveno sunce.
4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
49.
Javne zelene površine određene u
kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina su: zaštitne zelene
površine (Z) i uređene zelene površine u sklopu površina - građevnih čestica
javnih prometnih površina.
Članak
50.
Površine zelenila određenih u sklopu
građevnih čestica javnih prometnih površina uređuju zatravnjenijem i sadnjom
niskog raslinja.
Sastavni dio tih površina su i elementi
cesta: nasipi, potporni i ogradni zidovi i objekti odvodnje oborinskih otpadnih
voda. Tim površinama mogu se voditi i podzemni infrastrukturni vodovi.
Članak
51.
Zaštitne zelene površine (Z-1 i Z-2),
određene u kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina«, čuvaju se u postojećem stanju ili se kultiviraju sadnjom autohtonih
kultura. Pri uređenju terena dopušteno je usklađivanje s oblikovnim i visinskim
elementima uređenih platoa, uz obvezno ozelenjivanje.
5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
52.
U samom obuhvatu plana, kao i u njegovom
neposrednom okruženju, nema zaštićenih prirodnih, kulturno-povijesnih i
ambijentalnih vrijednosti i cjelina.
Zaštita ambijentalnih vrijednosti šireg
prostora osigurava se primjenom svih odredbi ovog plana, odnosnih zakonskih
akata, kao i organizacijom i praćenjem provedbe plana u skladu s postavljenim
smjernicama i odredbama.
Posebno se to odnosi na formiranje zelenog
pojasa širine 6 m u sklopu građevnih čestica - platoa prema površinama naselja,
uređenjem površina, namjenom i oblikovanjem građevina orijentiranih prema
površinama naselja.
Članak
53.
Kod svih infrastrukturnih radova (podzemnih
vodova vodovoda, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacija, potrebno je
ishoditi posebne konzervatorske uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.
6. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
54.
Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i
podzakonskih propisa donesenih temeljem Zakona. te s odredbama Prostornog plana
Primorsko-goranske županije i Prostornog plana uređenja Općine Matulji.
Članak
55.
Proizvođač otpada dužan je, u skladu s
načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili
odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.
Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane
spremnike koji se postavljaju na organiziranim skupljalištima uređenim u sklopu
pojedine građevne čestice, s kolnim prilazom za komunalno vozilo.
Tehnološki otpad, odnosno posebne vrste
otpada, do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada u sklopu
svog prostora.
Proizvođač tehnološkog otpada može
privremeno, na propisani način, skladištiti otpad unutar svog poslovnog
prostora. Prostor za skladištenje mora biti obilježen, osiguran od utjecaja
atmosferilija i bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.
Za skupljanje svog otpada moraju se koristiti
odgovarajući spremnici, kontejneri i druga oprema kojom će se spriječiti
rasipanje i prolijevanje otpada, te širenje prašine, mirisa i buke.
Članak
56.
Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva
mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno
skupljati po vrstama i svojstvima te osigurati propisne uvjete skladištenja za
osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade. Ako proizvođač otpada ne može
iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i drugim pravnim
propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na burzi otpada i kao krajnju
mjeru odložiti. Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad
koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane
granične vrijednosti emisija u okoliš.
Članak
57.
Opasni otpad iz tehnološkog procesa mora se
odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno
skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane
ovlaštenih pravnih osoba.
Članak
58.
Radi sprječavanja nenadziranog postupanja s
otpadom potrebno je voditi propisanu evidenciju i redovito dostavljati podatke
o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu nadležnom tijelu.
Članak
59.
U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno
odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati.
7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
60.
Zaštita okoliša provodit će se sukladno
Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti zraka, Zakonu o zaštiti od buke,
Zakonu o vodama, Zakonu o otpadu i drugim zakonima i provedbenim propisima
donesenim temeljem Zakona.
Članak
61.
Općina Matulji Programom zaštite okoliša
utvrđuje mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i mjere usmjerene
na unapređenje stanja okoliša.
Ovim Planom određuju se kriteriji zaštite
okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, zaštitu od prekomjerne buke,
zaštitu od požara i mjere posebne zaštite.
Članak
62.
Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja
nije dopuštena organizacija gospodarske djelatnosti čija tehnologija može
štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, nije u skladu s
propisanim mjerama zaštite okoliša, odnosno nije u skladu s ograničenjima
zahvata određenih člankom 262. Prostornog plana uređenja Općine Matulji.
Obrtničke proizvodne djelatnosti mogu imati
do 500 m2 građevinske bruto
površine, s tehnološkim procesom organiziranim isključivo u zatvorenom prostoru
i do 10 zaposlenih.
Zahvati koji su dopušteni ne smiju ispuštati
u okoliš onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisija utvrđenih
posebnim propisima.
Zaštita tla
Članak
63.
Osnovne mjere zaštite tla osiguravaju se
građenjem na terenima povoljnih geotehničkih karakteristika, te dokazivanjem
stabilnosti i nosivosti tla za izgradnju planiranih građevina.
Područje obuhvata plana se prema
fizičko-mehaničkim značajkama nalazi u I. geotehničkoj kategoriji - zoni golog
krša. Prostor je općenito povoljnih geotehničkih karakteristika za gradnju i
nije podložan eroziji.
Prostor nema posebnih vrijednosti kao šumsko
ili poljoprivredno tlo koje bi trebalo štititi.
Članak
64.
Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja
nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih
voda.
Zabranjeno je nepropisno odlaganje
tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i
podzemnih voda.
Zaštita zraka
Članak
65.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama
Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.
Zahvatima na području Plana ne smije se
narušiti postojeća (I.) kategorija kakvoće zraka, odnosno prouzročiti
prekoračenje propisanih graničnih vrijednosti određenih Uredbom o graničnim
vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku.
Prije izgradnje gospodarske građevine koja bi
mogla biti izvor onečišćenja zraka treba utvrditi mjere zaštite primjenom
najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera.
Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja
zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih Uredbom o
graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora.
Poticati korištenje čistih energenata:
ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije i sl.
U organizaciji tehnološkog procesa i
uređenjem građevne čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih
mirisa i sl., kojima se može pogoršati uvjete korištenja susjednih građevnih
čestica i površina naselja.
Zaštita voda
Članak
66.
Zaštita voda se provodi sukladno Zakonu o
vodama te u skladu s propisima, odlukama i drugim dokumentima iz područja
vodnoga gospodarstva.
Unutar obuhvata plana nema površinskih
vodotoka. Za područje nije donesen plan upravljanja vodnim područjem.
Prostor je dijelom u sklopu zone djelomičnog
ograničenja, prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće
na riječkom području
(»Službene novine PGŽ« 6/94, 12/94, 12/95, 24/96 i 4/01). Svi zahvati u
prostoru zone djelomičnog ograničenja mogu se obavljati ako nisu u suprotnosti
s odredbama važeće Odluke. Mjere zaštite provode se sukladno članku 36. navedene
Odluke.
Članak
67.
Zaštita voda provodi se primarno pravilnim
zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda, u skladu s
člancima 40. - 44. ovih Odredbi za provođenje.
Svi korisnici prostora dužni su osigurati
propisani način odvodnje otpadnih voda, brinuti se o zaštiti i održavanju
vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar svoje čestice, te
štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.
Otpadne vode od pranja automobila, drugih
vozila, strojeva i sl, garaža, mehaničarskih i bravarskih radionica i drugo,
trebaju se pročistiti preko taložnica za krute tvari i odjeljivača za ulja,
masti i tekuća goriva prije upuštanja u prijemnik.
Otpadne vode iz restorana, kuhinja javne
ishrane i sličnih sadržaja moraju se na odgovarajući način pročistiti putem
odjeljivača masti i ulja prije upuštanja u sustav javne odvodnje odnosno
prijemnik.
Svi korisnici prostora moraju osigurati da
kakvoća otpadnih voda, odnosno granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene
koncentracije opasnih i drugih tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje
odnosno u prijemnik, trebaju biti u skladu s odredbama Pravilnika o graničnim
vrijednostima otpadnih i drugih tvari u otpadnim vodama.
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana investitori su dužni
ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
Zaštita od prekomjerne buke
Članak
68.
Mjere zaštite od buke provode se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa donesenih temeljem
Zakona.
Zahvatima na području Plana ne smiju se
prekoračiti najviše dopuštene razine buke.
Za područje obuhvata plana određuje se
najviša dopuštena razine buke prema propisanim vrijednostima za industrijska,
skladišna i servisna postrojenja, i ne smije na granici pojedine građevne
čestice prelaziti 80 dB(A).
Na vanjskoj granici zone prema stambenim
zonama odnosno građevinskom području naselja buka ne smije prelaziti 55 dB(A)
za dan i 45 dB(A) za noć.
Članak
69.
Za planirane građevine - sadržaje, primjenom
mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije,
osigurati što manju emisiju zvuka, i to:
- odabirom i uporabom malobučnih strojeva,
uređaja i sredstava za rad i transport
- izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije
građevina u kojima su izvori buke
- uređenjem planiranih zelenih površina u
sklopu građevnih čestica
Mjere zaštite od požara
Članak
70.
Dosljedno se pridržavati važeće zakonske
regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine
Matulji, te mjera zaštite od požara predviđenih provedbenim odredbama
Prostornog plana uređenja Općine Matulji.
Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera
zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je
primjenjivati numeričku metodu TRVB 100, ili neku drugu opće priznatu metodu.
Kod određivanja međusobne udaljenosti
građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevine, intenzitetu
toplinskog zračenja kroz otvore građevine, vatrootpornosti građevine i fasadnih
zidova, meteorološkim uvjetima i drugo. Kada se izvode slobodnostojeće niske
građevine, njihova međusobna udaljenost treba biti jednaka visini više građevine,
odnosno minimalno 6 m. Međusobni razmak građevina ne može biti manji od visine
sljemena krovišta više građevine. Ukoliko se ne može postići minimalna
propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane
mjere zaštite od požara.
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i
propisa donesenih temeljem tog Zakona.
Kod projektiranja novih prometnica ili
rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i
142/03).
Prilikom projektiranja i gradnje garaža
primijeniti austrijske smjernice TVRB N 106.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnog sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).
Temeljem članka 15.a Zakona o zaštiti od
požara (NN 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) potrebno je izraditi elaborat zaštite
od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).
Posebne mjere zaštite
Članak
71.
Posebne mjere zaštite se određuju sukladno
Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86 i 30/94).
Članak
72.
Za prostor u obuhvatu plana nije utvrđena
obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.
Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim
izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih
građevina za funkciju sklanjanja ljudi, a utvrđuje Planom zaštite i spašavanja
Općine Matulji.
U obuhvatu plana se ne planiraju građevine
javne namjene niti prostori za okupljanje većeg broja ljudi.
Deponij materijala uslijed urušavanja
građevina se određuje izvan granica ovog plana, a utvrđuje Planom zaštite i
spašavanja Općine Matulji.
Mogući izvori tehničko tehnološke nesreće na
prostoru u obuhvatu plana mogu biti podzemni i nadzemni spremnici energenata
(nafte, naftnih derivata i ukapljenog plina) poslovnih sadržaja u zoni.
Članak
73.
Mogućnost evakuacije ljudi i pristup
interventnih vozila osigurava se organizacijom prometne mreže, uvjetima
gradnje novih prometnica, te
određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina
građevina.
Pravci evakuacije određuju se trasom lokalne
ceste
Članak
74.
Zaštita od potresa provodi se protupotresnim
projektiranjem građevina i građenjem u skladu sa seizmičkim kartama, zakonima i
propisima. Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije,
protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim
kartama.
Maksimalni očekivani intenzitet potresa za
povratni period od 500 godina, za ovo područje je 7o - 8o
MSK-64 ljestvice.
Sve građevine moraju biti statički
proračunate i dimenzionirane prema pravilima struke i na osnovi geotehničkih
istražnih radova, te moraju zadovoljavati tehničke propise za građenje u
seizmičkim područjima.
Članak
75.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih
površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
8. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
76.
Provedba plana, gradnja i uređenje površina
vršit će se sukladno ovim Odredbama i kartografskom dijelu Plana, te zakonskim
odredbama.
Članak
77.
Graditi se može samo na uređenom građevinskom
zemljištu (II. kategorija uređenosti).
Građevna čestica mora imati osiguran kolni i
pješački pristup na javnu prometnu površinu u skladu s člankom 21. ovih
odredbi, propisani broj parkirnih/garažnih mjesta, priključak na zatvoreni
sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, priključak na sustav vodoopskrbe i
priključak na elektroenergetski sustav.
Članak
78.
Lokacijska dozvola za gradnju građevina s
priključkom na cestu B-B se ne može utvrditi prije rekonstrukcije te ceste.
Iznimno se dozvola može izdati ako je prije izdana lokacijska i građevna
dozvola za cestu, te ako je trasa ceste iskolčena na terenu.
Članak
79.
Uređenje građevinskog zemljišta; priprema
zemljišta za izgradnju, izgradnja prometne i komunalne infrastrukture i
telekomunikacija, treba se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i
realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.
Članak
80.
Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u
Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim
ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program
izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.
8.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA
Članak
81.
Za područje obuhvata plana ne određuje se
obveza izrade detaljnih planova uređenja.
8.2. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA
PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
Članak
82.
Postojeća stambena namjena u sklopu građevine
na k.č. 736/10 može se zadržati, odnosno rekonstruirati do najveće građevinske
bruto površine od 150 m2.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
83.
Plan je izrađen u četiri (4) izvornika
ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Matulji i potpisom predsjednika
Općinskog vijeća Općine Matulji.
Po jedan izvornik čuva se u:
- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva,
- Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije,
- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu
okoliša Primorsko-goranske županije, ispostava Opatija,
- Pismohrani Općine Matulji.
Članak
84.
Tekstualni i grafički dijelovi i obvezni
prilozi iz članka 2. ove Odluke, sastavni su dijelovi Plana, ali nisu predmet
objave.
Članak
85.
Plan je izradio »Urbanistički studio Rijeka«
d.o.o. iz Rijeke.
Članak
86.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/10-01/1
Ur. broj: 2156-04-10-62
Matulji, 18. studenoga 2010.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE MATULJI
Predsjednik
Željko Grbac, oec., v.r.
