23.
Na temelju odredbe članka 28. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«
broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00 i 32/ 02), Programa mjera za unapređenje stanja
u prostoru na području Grada Kastva za razdoblje ožujak 2003. - ožujak 2005.
godine (»Službene novine« Primorsko - goranske županije broj 10/03 i 26/03), te
članka 15. Statuta Grada Kastva (»Službene novine« Primorsko-goranske županije
broj 24/01) Gradsko vijeće Grada Kastva, na 5. sjednici održanoj dana 27.
svibnja 2004. godine donosi
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja poslovnog
kompleksa »Domeni«
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Detaljni plan uređenja poslovnog kompleksa »Domeni« (u daljnjem
tekstu: Plan).
Članak 2.
Plan iz članka 1. ove Odluke sadržan je u elaboratu »Detaljni plan uređenja
poslovnog kompleksa Domeni«, koji sadrži tekstualne i kartografske dijelove
kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO:
I. Obrazloženje
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u obuhvatu plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti gradnje i način korištenja i uređenja
2.4.2. Zaštita ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš
2.6. Zaštita od požara
2.7. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
II. Odredbe za provođenje
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevne čestice i
građevine
2.1. Veličina i oblik građevne čestice (izgrađenost, iskorištenost i gustoća
izgrađenosti)
2.2. Veličina i površina građevine (ukupna bruto izgrađena površina
građevine, visina i broj etaža)
2.3. Namjena građevine
2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevine
2.6. Uređenje i korištenje građevne čestice
3. Način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom
infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Pristupne ulice
3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj parkirališnih mjesta)
3.1.3. Javne pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Uvjeti i način gradnje
6. Mjere zaštite prirodnih kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
7. Mjere provedbe plana
8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
9. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
III. Posebne odredbe
1. Zaštita od požara
2. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
B. KARTOGRAFSKI PRIKAZI:
1. Detaljna namjena površina 1:1000
2.1. Telekomunikacijska i elektroopskrbna mreža 1:1000
2.2. Vodnogospodarski sustav 1:1000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:1000
4. Uvjeti gradnje 1:1000
Članak 3.
(1) Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskim prikazima od 1. do 4.
(2) Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 0,31 ha.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak 4.
(1) Namjena površina je poslovna djelatnost s pratećim sadržajima.
(2) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. Detaljna
namjena površina.
(3) Djelatnosti koje svojim djelovanjem trajno narušavaju okoliš su
zabranjene.
(4) Uvjet za obavljanje djelatnosti je da ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuje
nedopuštenu buku, vibracije i sl., ne zagađuje tlo i zrak, ne proizvodi mirise
i da svojim djelovanjem ne narušava uvjete života i rada iznad dozvoljenih
limita.
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
Članak 5.
(1) Na kartografskom prikazu br. 3. grafičkog dijela Plana dan je prikaz
uvjeta korištenja, uređenja i zaštite, a na kartografskom prikazu br. 4. uvjeti
gradnje građevne čestice i građevina.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i
gustoća izgrađenosti)
Članak 6.
(1) Veličina i oblik građevne čestice prikazan je na kartografskim prikazima
Plana.
(2) Oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih
sadržaja vezanih uz tehnološki proces (građevine - jedna ili više njih, interne
prometnice, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i dr.).
(3) Iznimno, u slučajevima kad to ne remeti provedbu Plana moguće je
usklađenje oblika i veličine građevne čestice sukladno stanju u katastru
zemljišta.
2.2. Veličina i površina građevine (ukupna bruto izgrađena površina
građevine, visina i broj etaža)
Članak 7.
(1) Ukupna tlocrtna površina osnovne građevine i ostalih dijelova građevine,
koje prema Planu ulaze u obračun površine izgrađenosti, ne smije prelaziti
najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice 0,30.
(2) U izgrađenu površinu građevne čestice pod građevinom i ukupnu (bruto)
izgrađenu površinu se obračunavaju tlocrtni gabariti građevine i svih
natkrivenih prostora.
(3) U izgrađenu površinu građevne čestice pod građevinom i ukupnu (bruto)
izgrađenu površinu se ne obračunavaju konstrukcije za tende, pergole, potpuno
ukopane ispod razine terena i zemljom pokrivene građevine (jame, spremišta,
spremnici raznih namjena i sl.), podrumski prostori kada je ispunjen uvjet
odnosa nivelacione kote i najniže točke postojećeg terena.
(4) Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja i postava
infrastrukturnih, tehnoloških objekata i uređaja u skladu sa zakonskim
propisima.
Članak 8.
(1) Brojčani prostorni pokazatelji veličine građevne čestice i građevina,
izgrađenost i iskorištenost zemljišta prikazani su u tablici;
* Napomena: izgrađena površina zemljišta pod građevinom i ukupna bruto
izgrađena površina može se uvećati za ostale građevine koje prema članku 7.
točka 3. Plana ne ulaze u obračun.
Članak 9.
(1) Visina građevine određuje se od najniže kote zaravnjenog okolnog
zemljišta mjereno uz rub građevine do donjeg ruba konstrukcije krovnog vijenca
ili donjeg ruba konstrukcije ravnog krova.
(2) Dozvoljena odstupanja od utvrđene najviše visine građevine su: stubišne
vertikale, funkcionalno-dekorativni elementi pročelja nužni radi
prepoznatljivosti građevine, vijenci iznad prozora i vrata krovne terase.
(3) Najniža kota zaravnjenog okolnog zemljišta prikazana je na kartografskom
prikazu br. 3.
Članak 10.
(1) Najniža visina građevina planiranih na građevnoj čestici se ne utvrđuje.
(2) Najviša visina građevine K1-1 je 6,0 m.
(3) Najviša visina građevine K1-2 je 9,0 m.
(4) Najviša visina građevine K1-3 je 6,0 m.
(5) Najviša visina građevine K1-4 je 6,0 m.
Članak 11.
(1) Nivelacijska kota građevine može biti max. 0,5m iznad najniže kote
postojećeg zaravnjenog okolnog zemljišta uz građevinu.
(2) Moguće odstupanje od utvrđene nivelacijske kote je +/-20%. pri čemu se
isto ne može primijeniti kod definiranja ukupnog broja etaža.
(3) Iznad razine nivelacijske kote može se graditi planirani broj nadzemnih
etaža.
Članak 12.
(1) Za sve građevine planirane na građevnoj čestici, kao najmanji broj
etaža, utvrđuje se 1 etaža.
(2) Za građevinu K1-1, kao najveći broj etaža utvrđuje se 1 etaža.
(3) Iznimno, u sklopu građevine K1-1, unutar definiranog najvećeg broja
etaža, mogu se djelomično interpolirati prateći sadržaji (garderobe,
sanitarije, uredi i sl.), te formirati dvije etaže.
(4) Za građevinu K1-2, kao najveći broj etaža utvrđuje se 3 etaže.
(5) Za građevinu K1-3, kao najveći broj etaža utvrđuje se 2 etaže.
(6) Za građevinu K1-4, kao najveći broj etaža utvrđuje se 1 etaža.
Članak 13.
(1) Podrumski prostor se ne računa kao etaža ukoliko gornja ploha stropne
konstrukcije ne prelazi visinu nivelacijske kote.
2.3. Namjena građevina
Članak 14.
(1) Osnovna namjena prostora određuje se kako slijedi:
GRAĐEVNA ČESTICA br. 1. - GOSPODARSKA NAMJENA - poslovna - pretežito
uslužna: određuje se kao osnovna namjena za planiranu građevnu česticu (radni,
proizvodni i skladišni prostori; obrtnički, zanatski, uslužni, servisni,
trgovački i sl. prostori).
Uz poslovnu namjenu kao osnovnu namjenu u osnovnoj građevini može se
planiraiti stambeni sadržaj, na način da površina stambenog prostora mora biti
manja od površine poslovnog prostora.
U sklopu osnovne građevine mogu se planirati prateći i pomoćni prostori u
funkciji osnovne namjene.
Na građevnoj čestici se u sklopu gradivog dijela ostalih građevina mogu
planirati prateći i pomoćni sadržaji u funkciji osnovne namjene koji se
komplementarno nadopunjavaju (skladište, garaža, pomoćna i sl. građevina).
Neizgrađeni dio površine građevne čestice namjenjuje se uređenju parkovnih,
pješačkih, pješačko-kolnih, kolnih, parkirališnih i manipulativnih površina,
postavi urbane opreme, te sl. radovima na uređenju zemljišta.
Na cijeloj površini građevne čestice dozvoljava se podzemna izvedba objekata
i uređaja komunalne i telekomunikacijske infrastrukture.
JAVNA PJEŠAČKA POVRŠINA: Površina se namjenjuje uređenju javne pješačke
površine - nogostupa uz prilaznu prometnicu, u sklopu koje se može urediti
parterno zelenilo, izvoditi potporni zidovi, usjeci, pokosi i drugi radovi na
uređenju zemljišta, te objekti i uređaji komunalne infrastrukture u pravilu kao
podzemni.
2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Članak 15.
(1) Osnovnu građevinu i ostale građevine na građevnoj čestici se dozvoljava
smjestiti samo unutar granice gradivog dijela građevne čestice, koja je
definirana građevnim pravcem i min. udaljenostima građevine od rubova građevne
čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova.
(2) Građevnim pravcem se smatra pravac pročelja građevine u razini
prizemlja, a određen je udaljenošću nadzemnog dijela pročelja osnovne građevine
od krajnjih točaka građevne čestice prilazne ceste.
(3) Građevina K1-1 je udaljena min. 14,0 m od istočnog ruba građevne
čestice.
(4) Građevina K1-2, je udaljena min. 6,0 m od istočnog ruba građevne
čestice.
(5) Građevina K1-3, je udaljena min. 6,0 m od južnog ruba građevne čestice.
(6) Građevina K1-4, je udaljena min. 14,0 m od istočnog ruba građevne
čestice.
IZGRAĐENOST I ISKORIŠTENOST ZEMLJIŠTA
|
GR.
ČE.
|
UKUP. POVR. ZEMLJ. POD GRAĐ. ČEST.
|
IZGRAĐ.
POVR.
ZEMLJ. POD GRAĐ. m2
|
UKUPNA (bruto)
IZGRAĐ.
POVR. m2
|
KOEFIC.
IZGRAĐ.
k ig
|
GUSTOĆA
IZGRAĐENOSTI
G ig
|
KOEFIC.
ISKORIŠT.
k is
|
KOEFICIJENT
ISKORIŠTENOSTI
K is
|
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5 (3/2)
|
6 (S 5/br.građ.č.u1)
|
7 (4/2)
|
8 (S 7/br.građ.č.u1)
|
|
1
|
2.890
|
862
|
1.504
|
0,30
|
0,30
|
0,52
|
0,52
|
(7) Građevni pravac i min.
udaljenosti građevine od rubova građevne čestice prikazani su u kartografskom
prikazu br. 4. Uvjeti gradnje.
Članak 16.
(1) Poslovna građevina mora biti udaljena najmanje 1/2 svoje visine od
granica građevne čestice sa svih strana (ali ne manje od 4,0 m), te najmanje
6,0m od javne prometne površine i od susjednih građevina.
(2) Min. udaljenost najistaknutijeg dijela septičke taložnice od ruba
građevne čestice iznosi 4,0 m.
(3) Unutar gradivog dijela građevne čestice može se izgraditi jedna ili
sklop građevina.
Članak 17.
(1) Ispred građevnog pravca dozvoljava se gradnja, odnosno postava objekata
i uređaja koji se, prema Planu, ne obračunavaju u površinu izgrađenosti
građevne čestice i bruto izgrađenu površinu.
(2) Izvan gradivog dijela građevne čestice, a ispred građevnog pravca,
dozvoljava se postavljanje: konstrukcije za tende i pergole, elemenata za
označavanje djelatnosti - reklame, svijetlećih i drugih elemenata urbane
opreme, pod uvjetom da ne ometaju pješački ili kolni promet.
(3) Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja: potpornih
zidova, potpuno ukopanih ispod razine terena i zemljom pokrivenih pomoćnih
građevina (jame, spremišta, razni spremnici i sl.) i instalacija komunalne
infrastrukture koji su potpuno ukopani ili izgrađeni u razini terena.
2.5. Oblikovanje građevine
Članak 18.
(1) Elementi oblikovanja građevine trebaju sadržavati osobitosti arhitekture
sukladne planiranoj namjeni, pri čemu treba težiti usklađenju s okolnim građevinama
i naseljem kao cjelinom.
(2) Ukoliko se gradi sklop građevina pri oblikovanju treba uskladiti
kompozicije i raščlambe pročelja u veličini, oblicima i teksturama, materijale
treba nastojati povezati (uvođenjem jednog dominantnog uz ostale heterogene),
boje pročelja uskladiti i sl., ovisno o arhitektonskoj koncepciji sklopa.
(3) Građevine građene kao dio sklopa mogu se međusobno povezati trijemovima,
nathodnicima, natkrivenim komunikacijama i sl.
(4) Kvalitetu oblikovanja cijelog prostora treba postići i oblikovanjem
neizgrađenih dijelova građevne čestice, koje treba projektirati zajedno s
građevinom kao dio jedinstvene oblikovne cjeline.
Članak 19.
(1) Krov građevine može biti ravan ili kos.
(2) Geometrija krova nije uvjetovana, a nagib i broj krovnih ploha, te vrsta
krovnog pokrova odredit će se usvojenom tehnologijom gradnje građevine.
(3) Gradnja krovnih terasa moguća je do max. 200ovršine krova.
Članak 20.
(1) Na krovu građevine dozvoljava se montaža antena, kolektora sunčeve
energije, pod uvjetom da su postavljeni u ravnini kosih krovnih ploha ili
kompozicijski usklađeni s osnovnim oblikovanjem građevine.
(2) Na krovu građevine dozvoljava se postava uređaja za klimatizaciju,
ventilaciju pod uvjetom primjene vizualnih barijera koje su kompozicijski usklađene
s osnovnim oblikovanjem građevine.
2.6. Uređenje i korištenje građevne čestice
Članak 21.
(1) Neizgrađeni dio građevne čestice ili njen dio koji je izgrađen samo pod
razinom terena uređuje se kao kolna, manipulativna, parkirališna, pješačka i
parkovno uređena površina.
(2) Korištenje i uređenje građevne čestice se ne uvjetuje u segmentu
razgraničenja parkovno uređenih, kolno-manipulativnih i pješačkih površina, već
se određuje u vidu smjernica koje se mogu interpretirati na adekvatan
varijantni način.
(3) Na kartografskim prikazima br. 3. i 4. grafičkog dijela Plana dan je
prikaz uvjeta uređenja i korištenja građevne čestice.
Članak 22.
(1) Pod uređenjem građevne čestice smatra se sljedeće; postavljanje
konstrukcije za pergole, nadstrešnice, gradnja ograde, podzida, vanjskog
stubišta u nivou terena kao nekonstruktivnog dijela zgrade, pješačke staze,
hortikulturno uređenje, opremanje komunalnom infrastrukturom i sl.
(2) Kota parkovno uređenog dijela građevne čestice između regulacijskog i
građevnog pravca mora biti min. 5,0 m iznad najniže kote konačno uređenog
zemljišta uz građevinu.
(3) Na dijelovima građevne čestice, ispod kojih su podzemno izgrađeni
dijelovi građevine, dozvoljava se izgradnja svjetlika.
Članak 23.
(1) Dio građevne čestice predviđen za kretanje i parkiranje vozila potrebno
je asfaltirati, a preporuča se popločenje betonskim ili sl. kockama.
(2) Parkiralište na terenu treba ozeleniti najmanje s jednim stablom na
četiri parkirna mjesta.
(3) Pješačke površina treba odvojiti od kolnih površina drukčijom obradom i
izborom materijala, što će omogućiti njihovu izvedbu u istom nivou, kako se ne
bi stvarale fizičke barijere za vozila.
(4) Pri uređenju pješačkih površina preporuča se korištenje materijala
uobičajenih za obradu pješačkih površina kao npr.; kamene ploče, kulir ploče,
granitne kocke, betonski elementi i sl.
Članak 24.
(1) Obveza investitora je uređenje i opremanje parkovnih površina u sklopu
građevne čestice.
(2) Min. 20eizgrađenog dijela površine građevne čestice treba urediti kao
parkovnu površinu, uglavnom kao travnjak i parterno raslinje, uz sadnju
pojedinačnih stablašica.
(3) Za hortikulturno uređenje treba koristiti autohtone i parkovne biljne
vrste pogodne za lokalnu klimu i tlo.
(4) Zbog uvjeta korištenja građevne čestice, uvjetuje se uređenje zaštitnog
parkovnog pojasa min. širine 2.0 m, u kombinaciji niskog (grmlje) i visokog
raslinja (stablašice) duž zajedničke granice, sa susjednim građevnim česticama
stambene izgradnje.
(5) Parkovno uređene površine treba opremiti elementima urbane opreme
(košarice za otpatke, rasvjeta i sl.), koje treba unificirati, a primijenjeni
elementi urbane opreme moraju biti povezani i oblikovno i sadržajno.
Članak 25.
(1) Određuje se kvalitetno oblikovanje i izvedba zaštitne ograde i potpornih
zidova.
(2) Zaštitna ograda je u pravilu transparentna, metalna ili žičana, visine
koja osigurava zaštitu i čuvanje.
(3) Dijelovi građevne čestice koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni
(parkiralište za posjetitelje, pješački prilazi i drugi sl. dijelovi građevne
čestice).
(4) Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton.
(5) Uz vidljive dijelove ograde prema javnim prostorima treba predvidjeti
sadnju živice, a uz potporne i obložne zidove sadnju biljaka penjačica.
Članak 26.
(1) Najveća dopuštena visina punog dijela ulične ograde građevne čestice
iznosi od 0.6 m do 0.9 m, odnosno sveukupno max. 2,0 kod kombinirane ograde.
(2) Iznimno, visina ograde može biti i viša, kada je to potrebno zbog
zaštite ili načina korištenja građevine.
(3) Visina potpornih i obložnih zidova, u pravilu, ne smije prelaziti 2,5 m.
(4) Iznimno, potporne i obložne zidove visine veće od 2,5 m potrebno je izvoditi
terasasto, odnosno u više ravnina, a horizontalne platoe između njih, min.
širine od 60 cm, kao i prostor uz njihovu najnižu i najvišu točku, treba nasuti
zemljom za sadnju parkovnog raslinja koje se penje ili spušta po plohi zida.
(5) Pri gradnji ogradnih i potpornih zidova posebnu pažnju treba obratiti da
se ne promijeni prirodno otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i
susjednih građevina.
Članak 27.
(1) Površina građevne čestice se oprema funkcionalnom opremom prema programu
korisnika, pri čemu se očekuje sistematizirana postava i unificirano
oblikovanje urbane opreme.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, telekomunikacijskom i komunalnom
infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Pristupne ulice
Članak 28.
(1) Građevna čestica je kolno i pješački spojena na postojeću javnu
prometnicu, koja nije obuhvaćena Planom, a namjeravanim se zahvatom u prostoru
ne dira.
(2) Predloženo rješenje internih prometnih površina predstavlja prostornu
provjeru, pa se može mijenjati ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz Pravilnika o
uvjetima za vatrogasne pristupe.
(3) Mjesto kolnog priključka na prometnu mrežu prikazano je na kartografskom
prikazu br. 4. Uvjeti gradnje.
Članak 29.
(1) Postojeći kolni spoj na javnu cestu, dionica Matulji - Kastav, zadržava
se za interventne potrebe.
3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj parkirališnih mjesta)
Članak 30.
(1) U obuhvatu Plana nisu planirana javna parkirališta.
Članak 31.
(1) U cilju zadovoljenja zadanih standarda u sklopu građevne čestice
potrebno je osigurati;
- za poslovni/ uredski / trgovački /uslužni prostor 1 pm/ 40m2
korisne površine i 1 pm /0.3 zaposlena djelatnika,
- za skladišni prostor min. 1 pm /80m2 korisne površine,
- za stambeni prostor min. 2 pm na 1 stan.
- za ugostiteljski sadržaj: 1 pm /3 do 8 sjedala.
(2) Odstupanje od zadanih normativa može iznositi najviše 10%.
3.1.3. Javne pješačke površine
Članak 32.
(1) U granicama obuhvata Plana od javnih pješačkih površina planiran je
nogostup uz prilaznu prometnicu.
(2) Dijelove građevne čestice namijenjene javnom korištenju treba graditi i
uređivati prema odredbama Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko
tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera, te Pravilnika o projektima potrebnim za
osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i drugim osobama
smanjene pokretljivosti.
(3) Planom obuhvaćeni prostor je moguće pješački priključiti i na javnu
cestu, dionica Matulji - Kastav.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Članak 33.
(1) Građevnu česticu treba priključiti na javnu TK mrežu koja se nalazi u
sklopu pristupne ceste.
(2) Mjesto priključivanja građevne čestice na TK mrežu definirano je
načelno, a odnosi se na rub građevne čestice duž kojega se priključak može
translatirati.
(3) Mjesto priključenja na javnu TK mrežu prikazano je na kartografskom
prikazu br. 2.1. Telekomunikacijska i elektroopskrbna mreža.
Članak 34.
(1) Priključak na javnu TK mrežu vrši se prema sljedećim uvjetima ovlaštenog
distributera (HT TKC Rijeka).
- tehnološko rješenje telekomunikacijske mreže (dimenzioniranje TK kabela,
razmještaj pojedinih kabelskih izvoda i sl.) izraditi će nadležni ovlašteni
distributer i nije predmet izrade ovog Plana.
- TK kabele, od postojeće javne TK mreže do mjesta koncentracije u
građevini, treba voditi podzemno,
- za priključenje građevne čestice potrebno je položiti min. dvije cijevi 1
40 (50) mm, i to od mjesta spoja na DTK (priključni zdenac) do mjesta
koncentracije TK instalacija u građevini,
- investitor treba izgraditi DTK za pretplatničke TK vodove i vod kabelske
televizije, a u svoju građevinu treba ugraditi telekomunikacijsku instalaciju,
koja uključuje i vodove za antenski sustav i kabelsku televiziju,
- koncentraciju kabela treba izvesti u kabelskom razdjelniku odgovarajućeg
kapaciteta, postavljenog u građevini na pristupačnom mjestu (izvodni ormarić) i
spojenog na centralni uzemljivač građevine,
- prilikom projektiranja i izgradnje predvidjeti uporabu materijala koji su
atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu
- pravac priključenja građevine na javnu TK mrežu se, u pravilu, može
poklapati s pravcem priključenja drugih komunalnih priključaka, pri čemu se
može koristiti zajednički rov uz poštivanje min. tehničkih uvjeta koji se
odnose na međusobni položaj i udaljenost pojedinih instalacija.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
Članak 35.
(1) Mjesto priključivanja građevne čestice na komunalnu infrastrukturnu
mrežu i vodove je definirano načelno, a odnosi se na rub građevne čestice duž
kojega se priključak može translatirati.
(2) Mjesto priključivanja je prikazano na kartografskom prikazu br. 2.2.
Vodnogospodarski sustav.
(3) Priključak građevne čestice vrši se prema uvjetima nadležnog komunalnog
društva navedenim u članku 37. i 38. ove Odluke.
Članak 36.
(1) Komunalnu infrastrukturnu mrežu i vodove preko građevne čestice treba
voditi podzemno, sukladno posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva i
trgovačkog društva s javnim ovlastima.
(2) Pravac priključenja raznih komunalnih priključaka se može poklapati, pri
čemu se, uz poštivanje min. tehničkih uvjeta u odnosu na međusobni položaj i
udaljenost pojedinih instalacija, može koristiti zajednički rov.
(3) Projektanti komunalne infrastrukture su pri izradi tehničke
dokumentacije obvezni kontaktirati stručne službe nadležnih komunalnih
poduzeća.
Članak 37.
(1) Priključak građevne čestice na javnu vodoopskrbnu mrežu izvesti prema
sljedećim uvjetima nadležnog komunalnog društva Vodovod i kanalizacija d.o.o.
PRJ Vodovod, Rijeka:
- građevnu česticu priključiti na mrežu javnog vodovoda 1 125 mm Ductile,
položenu u trupu pristupne ceste,
- priključno mjerno mjesto mora biti na javnoj površini,
- za poslovni prostor treba predvidjeti odvojeno priključno mjerno mjesto,
- protupožarna instalacija treba imati odvojeno mjerno mjesto,
- priključak izvesti prema rješenju i tehničkim uvjetima za izvedbu
priključka izrađenom od nadležnog komunalnog društva,
- zbog povećanog tlaka u javnoj vodovodnoj mreži preporuča se ugradnja
regulatora tlaka, na dijelu instalacije između vodomjernog okna i građevine,
- vodoopskrbu građevine projektirati prema čl. 36. Zakona o komunalnom
gospodarstvu.
Članak 38.
(1) Priključak građevne čestice na mrežu javne odvodnje izvesti prema sljedećim
uvjetima nadležnog komunalnog društva Vodovod i kanalizacija d.o.o. PRJ
Kanalizacija, Rijeka:
- sanitarne i tehnološke otpadne vode s građevne čestice treba odvesti u
mrežu javne odvodnje, kad ista bude u funkciji,
- priključak izvesti prema rješenju i tehničkim uvjetima izrađenim od
nadležnog komunalnog društva,
- do izvedbe mreže javne odvodnje sanitarne otpadne vode treba privremeno
upuštati u trodjelnu nepropusnu septičku taložnicu s upojnim bunarom, nakon
biološkog ili drugog odgovarajućeg postupka pročišćavanja,
- do izvedbe mreže javne odvodnje tehnološke otpadne vode nastale pranjem
zidova, podova, alata i dijelova strojeva u radnom prostoru zatvorenog dijela
radionice treba privremeno upuštati u trodjelnu nepropusnu septičku taložnicu s
upojnim bunarom, nakon predtretmana u odjeljivaču ulja i masti,
- izdvojene naftne derivate i otpadna ulja treba sakupljati u zatvorenim
bačvama ili kontejnerima.
- oborinske vode s vanjskih radnih i manipulativnih površina i parkirališta,
kao i onečišćene otpadne vode treba sakupiti i prije upuštanja u tlo,
pročistiti u odjeljivaču ulja, masti i naftnih derivata,
- oborinske vode s krovova građevina i neizgrađenih površina građevne
čestice se, kao relativno čiste, mogu upustiti u tlo.
Članak 39.
(1) Elektroopskrbu će se izvesti prema sljedećim uvjetima nadležne
distribucije (Hrvatska Elektroprivreda d.d., DP Elektroprimorje Rijeka, Pogon
Opatija);
- građevnu česticu treba podzemnim kabelom spojiti na javnu NN mrežu u
pristupnoj Ulici Frana Supila,
- mjerne uređaje za mjerenje potrošnje električne energije treba instalirati
prema tehničkim uvjetima za obračunsko mjesto,
- prije izrade projekta elektroinstalacija, investitor je dužan, od nadležne
distribucije, zatražiti uvjete priključenja na distributivnu mrežu, kroz koje
će se, ovisno o traženom vršnom opterećenju, odrediti smještaj priključno
mjernog ormara, sastav mjernog mjesta i odabir zaštite od previsokog dodirnog
napona,
- zaštitu od dodirnog napona izvesti »nulovanjem« uz obveznu ugradnju
temeljnog uzemljivača i izjednačavanje potencijala prema važećim tehničkim
propisima i standardima,
(2) Eventualno premještanje dijela postojeće NN mreže i stupno mjesto, kao
posljedica planiranog širenja pristupne prometnice, izvesti će se tijekom
izvođenja radova u dogovoru s nadležnom distribucijom.
(3) Elektroopskrbna mreža i mjesto priključenja prikazani su na
kartografskom prikazu br. 2.1. Telekomunikacijska i elektroopskrbna mreža.
Članak 40.
(1) Rasvjetu vanjskih prostora građevne čestice treba riješiti u sklopu
projekta uređenja okoliša, kojim će se definirati tip stupova rasvjete,
armature, sijalice, napajanje i upravljanje.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
Članak 41.
(1) Unutar prostora obuhvaćenog Planom nisu planirane javne parkovno uređene
površine.
5. Uvjeti i način gradnje
Članak 42.
(1) Na kartografskim prikazima br. 3. i 4. Plana dan je prikaz uvjeta
gradnje građevne čestice i građevina.
(2) Gradnja se, glede izbora materijala i tehnologije gradnje ne uvjetuje.
(3) Gradnja je moguća u etapama, što ovisi o nivou uređenosti građevinskog
zemljišta, kao i planu izgradnje sačinjenog od investitora.
(4) Bez obzira na veličinu i sadržaj pojedine etape nužno je osigurati
sljedeće osnovne uvjete:
- svaka etapa mora formirati zaokruženu funkcionalnu cjelinu u pogledu
cjelovitosti buduće građevine,
- izgradnja pojedine etape ne smije kontinuirano remetiti zatečene uvjete
stanovanja i rada u odnosu na postojeću obodnu izgradnju,
- u prvoj etapi potrebno je ostvariti cjelovite radove gradnje ili
rekonstrukcije infrastrukturnih vodova (podzemnih ili nadzemnih), zemljanih
radova širokog iskopa i sl.,
(5) Etape gradnje i etape uređenja prostora trebaju biti međusobno usklađene
(6) Gradnja objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture treba
pratiti dinamiku izgradnje građevina.
Članak 43.
(1) Gradnja i uređenje dijelova građevne čestice namijenjenih javnom
korištenju treba vršiti prema Pravilniku o prostornim standardima, urbanističko
tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera, te Pravilniku o projektima potrebnim za
osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i drugim osobama
smanjene pokretljivosti.
6. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
Članak 44.
(1) Unutar prostora obuhvaćenog Planom nisu evidentirane prirodne
kulturno-povijesne cjeline i građevine i ambijentalne vrijednosti.
(2) Osnovni elementi zaštite ambijentalnih vrijednosti sadržani su na
planiranoj razini oblikovanja i izvedbe građevine i uređenja površina, kako bi
se novim zahvatima utjecalo na podizanje razine uređenja ambijenta.
7. Mjere provedbe plana
Članak 45.
(1) Za provedbu Plana služi poglavlje »II. Odredbe za provođenje« i
kartografski prikazi br. 1., 3. i 4., a za tumačenje služe preostali dijelovi
Plana i Izrađivač.
(2) Pri izdavanju izvoda iz Plana za sadržaje koji su izvor zagađenja
okoline, odnosno koji bi mogli nepovoljno djelovati na zdravlje ljudi treba
prethodno nedvojbeno utvrditi da će se tijekom građenja, uporabe i rada, po
prestanku rada, te u incidentnim slučajevima, primjenjivati mjere zaštite
kojima se nepovoljni utjecaj na okoliš svodi na dopuštene granice.
(3) Zbog uvjeta korištenja građevne čestice, uvjetuje se parkovno uređenje
pojasa zaštitnog zelenila min širine cca 2,0 m, duž granice prema susjednim
građevnim česticama stambene namjene, te dijela uz glavni ulaz. Pojas zaštitnog
zelenila treba formirati u kombinaciji niskog (grmlje) i visokog raslinja
(stablašice).
8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
Članak 46.
(1) Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš potrebno je provoditi
sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i svih podzakonskih propisa koji se
odnose na tu tematiku.
Članak 47.
(1) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi prema odredbama Zakona o
zaštiti od buke i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u
kojoj ljudi borave i rade.
(2) Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke
za vanjske prostore po danu iznosi 65 dB, a za noć 50 dB.
Članak 48.
(1) Zaštitu zraka treba postići pravilnim tretmanom plinova prije njihovog
ispuštanja u zrak.
(2) Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka, uz
obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjenje onečišćenja zraka koje
vrijede za područje I. kategorije kakvoće.
(3) Nije dozvoljeno prekoračenje vrijednosti kakvoće zraka preporučene
Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka, niti ispuštanje
u zrak onečiščujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane Uredbom
o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak od stacionarnih
izvora.
Članak 49.
(1) Tehnološke i oborinske otpadne vode s parkirališnih i manipulativnih
površina, prije ispuštanja u tlo, treba tretirati u separatoru ulja i masti.
(2) Dozvoljava se uporaba naftnih derivata kao energenta za centralno
grijanje, pri čemu spremnik goriva mora biti čelični, dvostijenski ili
jednostijenski u vodonepropusnoj betonskoj tankvani.
(3) Naftne derivate i otpadna ulja izdvojene u odjeljivaču treba sakupljati
u zatvorenim bačvama ili spremnicima (kontejnerima).
(4) Za istrošena ulja i masnoće, boje, lakove i otapala treba predvidjeti
zaseban, odgovarajući prostor, zaštićen od atmosferilija i s nepropusnom
podlogom.
(5) Tehničkom dokumentacijom potrebno je predvidjeti i druge odgovarajuće
mjere da gradnjom ne dođe do šteta i nepovoljnih posljedica za vodnogospodarske
interese.
(6) U skladu sa Zakonom o vodama na tehničku dokumentaciju potrebno je
ishoditi vodopravnu suglasnost.
Članak 50.
(1) Proizvođači otpada i ostali sudionici u postupanju s otpadom dužni su
pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i svih podzakonskih propisa, a posebno
odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom i Pravilnika o vrstama
otpada.
(2) Otpad treba prikupljati unutar građevne čestice na za to određenom
sabirnom mjestu s kojeg se otprema na deponij.
(3) Na sabirnom mjestu potrebno je osigurati prostor za spremnik otpada, u
pravilu ograđen i visokim raslinjem odijeljen od pješačkih površina, sukladno
uvjetima nadležnog komunalnog društva.
9. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 51.
(1) Unutar prostora obuhvaćenog Planom nema građevina čija je namjena
protivna planiranoj namjeni niti građevina predviđenih za uklanjanje.
III. POSEBNE ODREDBE
1. Zaštita od požara
Članak 52.
(1) Planirane odredbe za zaštitu ljudi i materijalnih dobara su:
- radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na
građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz sukladno
Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe,
- za interventne potrebe građevnu česticu je preko pomoćnog kolnog ulaza, sa
sjeverne strane, moguće priključiti i na javnu cestu Matulji - Kastav,
- osnovnu protupožarnu zaštitu ostvariti preko vanjske hidrantske mreže u
sklopu pristupne ceste,
- radi brzog i efikasnog gašenja požara i evakuacije osoba iz građevine,
moraju se primijeniti mjere za nužno odvođenje topline i dima, sukladno
Pravilniku o tehničkim normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih
u požaru,
- u svrhu sprječavanja širenja požara, građevina mora biti udaljena od
susjednih građevina min. 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir
požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala
građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar
neće prenijeti na susjedne građevine,
- za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštovati odredbe čl.11. Zakona o zapaljivim
tekućinama i plinovima, te propisima donesenim na temelju tog Zakona,
- ukopani spremnik tekućeg goriva postaviti na udaljenosti min. 6,0 m od
građevine
- na građevini treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu sukladno
Pravilniku o tehničkim propisima o gromobranima.
Članak 53.
(1) Prilikom projektiranja, izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od
požara kao zasebni elaborat glavnog projekta, temeljem čl. 14. Zakona o zaštiti
od požara, te za svaku primjenjenu mjeru navesti odredbu primjenjenog propisa
ili norme.
(2) Prilikom projektiranja, u glavnom projektu, unutar programa kontrole i
osiguranja kvalitete, prema prikazu predviđenih mjera zaštite od požara,
utvrditi odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi siguranja potrebnih
dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova,
stručnosti djelatnika koji su tu ugradnju obavili, kao i potrebnih ispitivanja
ispravnosti i funkcionalnosti.
(3) Temeljem čl. 15. st.1. Zakona o zaštiti od požara, na glavni projekt odnosno
njegove izmjene, obvezno treba ishoditi suglasnost Policijske uprave
Primorsko-goranske Rijeka, kojom se potvrđuje da su predviđene propisane i
posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara.
Članak 54.
(1) U slučaju nedostatka hrvatskih propisa i normi koristiti strane propise
i norme, kao i pravilima tehničke prakse usvojene mjere zaštite od požara, s
posebnim osvrtom na sljedeće austrijske smjernice (za prodajna mjesta - TRVB
138/00, za sprinkler instalacije - TRBV 127/99, za zaštitu od požara u pogonu
organizacija - TRVB 139/94 i za zaštitu od požara u garažama srednje veličine i
u velikim garažama - TRVB 106/90).
2. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
Članak 55.
(1) Konstruktivni dijelovi građevine moraju biti statički proračunati prema
pravilima struke i na bazi geotehničkih istražnih radova i procjena,
(2) Obuhvaćeni prostor nije u zoni obvezne izgradnje skloništa.
(3) Podrumski i zaštićeni (ukopani) dijelovi suterena mogu se koristiti kao
dvonamjensko sklonište.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 56.
(1) Plan je izrađen u četiri (4) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća
Grada Kastva i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Kastva.
(2) Plan s Odlukom se čuva u Pismohrani Grada Kastva i Uredu državne uprave
u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša,
graditeljstvo i imovinsko.pravne poslove u Rijeci, koji je nadležan za njegovo
provođenje.
Članak 57.
(1) Tekstualni i kartografski dijelovi Plana iz članka 2. ove Odluke, čine
njen sastavni dio, ali nisu predmet objave.
Članak 58.
(1) Ova Odluka objavit će se u »Službenim novinama« Primorsko-goranske
županije, a stupa na snagu osmog dana od dana objave.
Klasa: 021-05/04-01/5
Ur. broj: 2170-05-01-1-04-3
Kastav, 27. svibnja 2004.
GRADSKO VIJEĆE GRADA KASTVA
Predsjednik
Gradskog vijeća
Grada Kastva
Ivo Mladenić, v.r.
