21.
Na temelju članka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 67/07 i 38/09) te članka 19. Statuta
Općine Čavle (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09)
Općinsko vijeće Općine Čavle na XI. sjednici održanoj 19. kolovoza 2010.
godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
proizvodne zone I 1-Gorica (UPU 2)
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja
proizvodne zone I 1-Gorica (UPU 2) (u daljnjem tekstu: Plan).
Članak
2.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
naslovom Urbanistički plan uređenja proizvodne zone I 1-Gorica (UPU 2) u jednoj
knjizi i sadrži:
I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje)
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije
i opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim
objektima i površinama
5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
6. Postupanje s otpadom
7. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš
8. Mjere provedbe Plana
II. Grafički dio koji sadrži kartografske
prikaze u mjerilu 1:5000
1. Korištenje i namjena površina
2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža
2.1. Promet
2.2. Telekomunikacije
2.3. Elektroopskrba
2.4. Plinoopskrba
2.5. Vodoopskrba
2.6. Odvodnja oborinskih voda
2.7. Odvodnja otpadnih voda
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
4. Način i uvjeti gradnje
III. Obvezni prilozi
Članak
3.
Urbanistički plan uređenja proizvodne zone I
1-Gorica (UPU 2) izrađen je u skladu s Odlukom o izradi ovog Urbanističkog
plana uređenja (»Službeni novine Primorsko-goranske županije« broj 24/08).
Urbanistički plan uređenja proizvodne zone I
1-Gorica (UPU 2) izrađen je po ARHEO d.o.o. iz Zagreba.
Uvid u Urbanistički plan uređenja proizvodne
zone I 1- Gorica (UPU 2) može se obaviti u prostorima općinske uprave Općine
Čavle, Čavle 206.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
Članak
4.
Uvjeti za određivanje korištenja površina za
javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja su:
- temeljna obilježja prostora općine Čavle i
ciljevi razvoja gospodarskih djelatnosti na području Općine
- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene
sredine
- održivo korištenje i kvaliteta prostora i
okoliša, te unaprjeđenje kvaliteta života
- postojeći i planirani broj stanovnika
- poticanje razvoja pojedinih prostornih
cjelina općine
- povećanje broja radnih mjesta na području
općine i ostalog gravitacijskog područja
- racionalne korištenje infrastrukturnih
sustava
Članak
5.
Površine javnih i drugih namjena razgraničene
su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i
namjena površina u mjerilu M 1:5000 i to:
1. Gospodarska namjena - proizvodna - I1
2. Gospodarska namjena - pretežno zanatska -
I2
3. Zaštitne zelene površine - Z
4. Površine infrastrukturnih sustava - IS
Članak
6.
Površine gospodarske namjene - proizvodne I
određene su za:
- proizvodna namjena - pretežno industrijska
I1
- proizvodna namjena - pretežno zanatska I2
Na prostorima proizvodne namjene (I)
predviđena je izgradnja industrijskih, obrtničkih, zanatskih, gospodarski
pogoni svih vrsta, skladišni prostori, poslovne, upravne i trgovačke građevine
(I1 - pretežno industrijska namjena, I 2 - pretežno zanatska namjena).
Članak
7.
Zaštitne zelene površine oblikovane su radi
potrebe zaštite okoliša, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita
zraka i druge zaštitne zone).
U zaštitne zelene površine - Z spadaju sve
površine urbanog zelenila kao što su drvoredi, travnjaci, zelenila
uz prometnice kao i zelena
površine na građevinskim česticama.
Unutar zaštitnih zelenih površina ne mogu se
graditi nikakve građevine osim postave infrastrukturnih vodova ispod zemlje.
Članak
8.
Površine infrastrukturnih sustava - IS su
površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine
infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama, te linijske i
površinske građevine za promet.
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
Članak
9.
U gospodarsku namjenu - industrijsku (I)
spadaju:
- proizvodna namjena - pretežno industrijska
I1
- proizvodna namjena - pretežno zanatska I2
Na prostorima proizvodne namjene (I)
predviđena je izgradnja industrijskih, obrtničkih, zanatskih, gospodarski
pogoni svih vrsta, skladišni prostori, poslovne, upravne i trgovačke građevine
(I1 - pretežno industrijska namjena, I 2 - pretežno zanatska namjena).
Članak
10.
Prilikom izgradnje građevina proizvodne
namjene - pretežito industrijske I1 potrebno je pridržavati se sljedećih
uvjeta:
Minimalna površina građevinske čestice
proizvodne namjene je 1200 m2.
Najmanja dopuštena širina građevne čestice je
20 m.
Maksimalna površina građevinske čestice
proizvodne namjene nije određena.
Najveći dopušteni omjer širine i duljine
građevne čestice je 1:5.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice Kig = 0,3.
Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
građevne čestice Kis = 0,7.
Najveća dopuštena visina građevine V=12,5 m.
Maximalna katnost građevine je Po+P+2.
Iznimno visina građevine može biti i viša ako
to zahtjeva tehnološki proces ili drugi razlozi i ako se dokaže opravdanost u
pojedinoj građevini ili njenom dijelu.
Članak
11.
Prilikom izgradnje građevina proizvodne
namjene - pretežito zanatske I2 potrebno je pridržavati se sljedećih uvjeta:
Minimalna površina građevinske čestice
proizvodne namjene je 600 m2.
Najmanja dopuštena širina građevne čestice je
20 m.
Maksimalna površina građevinske čestice
proizvodne namjene nije određena.
Najveći dopušteni omjer širine i duljine
građevne čestice je 1:5.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne
čestice Kig = 0,3.
Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti
građevne čestice Kis = 0,7.
Najveća dopuštena visina građevine V=12,5 m.
Maximalna katnost građevine je Po+P+2.
Iznimno visina građevine može biti i viša ako
to zahtjeva tehnološki proces ili drugi razlozi i ako se dokaže opravdanost u
pojedinoj građevini ili njenom dijelu.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
12.
Minimalna udaljenost slobodnostojećih
građevina od međa susjednih građevinskih čestica je 6,0 m.
Minimalna udaljenost građevina (građevinski
pravac) od regulacione linije je 10,0 m.
Članak
13.
Na površinama gospodarske namjene mogu se uz
građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su: nadstrešnice i
trijemovi, portirnice, potporni zidovi, komunalne građevine i uređaji, druge
građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa, parkirališta, interne
prometnice i prostori za manipulaciju te uređene površine zelenila.
Unutar ili uz građevine gospodarske namjene
moguće je uređenje prostorija, odnosno građevina za potrebe privremenog
smještaja zaposlenika namjene za potrebe tvrtki (domari, zaštitarska služba,
vanjski suradnici i slično).
Površine za privremeni smještaj zaposlenika
mogu iznositi maksimalno 100 m2/1000
m2 BRP-a osnovne građevine.
Oblikovanje građevina
Članak
14.
Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i ostale građevine), primijeniti ista ili usklađena načela
oblikovanja, boje i materijale završne obrade.
Članak
15.
Ako se građevine iz članka 9. (I) grade kao
dvojni objekti moraju se graditi na način da budu od susjedne građevine
odvojene zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina
ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90
min.) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom
iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti
od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
Uređenje građevnih čestica
Članak
16.
Građevine gospodarske namjene moraju se
ograditi sigurnosnom ogradom. Dijelovi građevnih čestica koji su javnog
karaktera mogu biti neograđeni.
Ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu.
Ograda se može podizati i na međi prema
susjednim građevinskim česticama.
Na građevinskim česticama ograde se
postavljaju s unutrašnje strane međe, ili na drugi način, ali u dogovoru sa
susjedom.
Najveća visina ulične ograde i ograde prema
susjednim građevnim česticama može biti 2,00 m, pri čemu podnožje ograde može
biti izvedeno od čvrstog materijala (beton, opeka, metal i sl.) najveće visine
od 50 cm.
Iznimno, ograde mogu biti i više od 2,0 m,
kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja.
Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni
nasad (živica) ili prozračna, izvedena od drveta, pocinčane žice ili drugog
materijala sličnih karakteristika.
Članak
17.
Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih
završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.
Članak
18.
Teren oko građevine, potporne zidove, terase
i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se
onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih
građevina.
Minimum 20% površine građevne čestice trebaju
biti uređene površine zelenila koje se trebaju planirati na rubnim dijelovima
prema susjednim građevnim česticama.
Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na
građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje
zelenih površina.
Prema građevnim česticama druge namjene kao i
prema prometnicama treba planirati sadnje drvoreda.
Priključenje građevne čestice na
javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
19.
Građevna čestica mora biti priključena na
javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu: elektroopskrbu, vodoopskrbu
i na javnu kanalizaciju.
Priključci na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu označeni su i prikazani na grafičkom prikazu 4. OBLICI
KORIŠTENJA, u mjerilu 1:5000
Članak
20.
Građevinska čestica mora imati neposredan
pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 3,5 m.
Kote prilaza pojedinim građevnim česticama
gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti
okolnog terena.
U postupku izdavanja lokacijske dozvole
potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja na javnu prometnu površinu od
strane organizacije koja tom cestom upravlja.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz
građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora
imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu (važeći Pravilnik o
uvjetima za vatrogasne pristupe).
Članak
21.
Građevine u higijenskom i tehničkom smislu
moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine
prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.
Članak
22.
Sve gospodarske građevine moraju se obavezno
priključiti na vodovod koji će biti izveden prema projektno tehničkoj
dokumentaciji.
Prilikom gradnje ili rekonstrukcije
vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža određena prema
posebnom propisu (važećim Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara) i
Pravilnikom o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim
priključcima.
Potreba za hidrantskom mrežom kod pojedinog
objekta (na pojedinoj parceli) definirat će se izradom projektno tehničke
dokumentacije za pojedini objekt, te na osnovu požarnog opterećenja iz
Elaborata za zaštitu od požara važećim Zakonom o zaštiti od požara i važećim
Pravilnikom o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i
održavanje plinskih kotlovnica).
Članak
23.
Radi karakteristika područja Urbanističkim
planom uređenja predviđena je izvedba razdjelnog sustava odvodnje. Isti takav
sustav treba predvidjeti prilikom gradnje pojedinih objekata na zasebnim
građevinskim česticama.
Kod izrade projektno tehničke dokumentacije
za pojedini objekt (pojedinu česticu) ovisno o tehnologiji proizvodnje i
stupnju ev zagađenosti otpadnih voda potrebno je, ako je to potrebno,
predvidjeti predtretman otpadnih voda odnosno izvedbu bioloških ili drugih
odgovarajućih postupaka pročišćavanja.
U postupku izdavanja lokacijske dozvole za
svaki pojedini objekt unutar zone obuhvata ovog plana obavezno zatražiti
vodopravne uvjete od Hrvatskih voda.
Članak
24.
Priključivanje građevina na elektroopskrbu,
telekomunikacijsku mrežu i plinoopskrbu obavlja se na način propisan od
nadležnih organizacija, od kojih se u postupku izdavanja akta za građenje za
svaki pojedini objekt unutar zone obuhvata ovog plana trebaju zatražiti posebni
uvjeti priključenja.
3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
Članak
25.
Urbanističkim planom osigurane su
infrastrukturne površine i građevine, i to za:
. prometni sustav,
. telekomunikacije i pošte,
. energetski sustav,
. vodnogospodarski sustav.
Infrastrukturne površine i građevine grade se
prema važećim zakonima i propisima, pravilima struke, te ovim Odredbama.
Prilikom rekonstrukcije pojedinih komunalnih
instalacija potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvršiti rekonstrukciju
ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija.
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
26.
Na površinama infrastrukturnih sustava
namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i
uređaji za:
n
uličnu mrežu,
n
parkirališta i garaže.
Ovim Planom predviđa se gradnja i
rekonstrukcija prometnica, tako da se osigura usklađen razvoj javnog pješačkog
prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove prometne
mreže i javnih urbanih prostora.
Rješenja prometa i raskrižja,profili
planiranih prometnica, kod izrade projektno tehničke dokumentacije za
prometnice dani su u prikazu prometne ulične mreže na grafičkom prikazu 2.
PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.1. PROMET u mjerilu 1:5000.
Članak
27.
Osnovna ulična mreža sastoji se od glavnih
mjesnih, sabirnih i ostalih ulica.
Urbanističkim planom uređenja utvrđeni su
zaštitni koridori osnovnih prometnica unutar dijela naselja:
. širine cca 18.00m, koji treba rezervirati i
očuvati za izgradnju planirane, te proširenje i modernizaciju postojeće Planom
obuhvaćene cestovne mreže. Unutar predmetnog
koridora planirane su dvije
prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2 x 3,5 m, obostrano pješačke staze
širine 1,60 m, obostrane biciklističke staze širine 1.6m, te pojasom zelenila
širine 5m, unutar kojeg je moguć smještaj parkirališnih mjesta.
. širine cca 15 m, koji treba rezervirati i
očuvati za izgradnju planirane, te proširenje i modernizaciju postojeće Planom
obuhvaćene cestovne mreže. Unutar predmetnog koridora planirane su dvije
prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2 x 3,5 m, obostrano pješačke staze
širine 1,60 m, jednostrane biciklističke staze širine 1.6m, te pojas za stupove
javne rasvjete širine cca 1.6 m.
. sve prometne površine trebaju biti izvedene
bez arhitektonskih barijera.
. proširenje ili sužavanje koridora
prometnica, ukoliko to prometno-tehničko rješenje zahtijeva ili omogući, neće
se smatrati izmjenom ovog Plana.
Članak
28.
Ulice sa »slijepim« završetcima ne smiju biti
duljine veće od 150 m i trebaju imati poprečni profil kako je to određeno za
ostale prometnice.
Izgradnja građevina i ograda ili sadnja
nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u
zonama križanja, nisu dozvoljena.
Ulične ograde ne smiju biti podignute unutar
prometnih koridora.
Pristup s građevne čestice na javnu prometnu
površine ne smije biti širine manje od 3,5 m.
Na svim cestovnim prometnicama, a posebno u
zonama križanja, obavezno osigurati punu preglednost u svim privozima.
Članak
29.
Konačno oblikovanje prometnice, odnosno
oblika i veličine njene građevinske parcele, definirat će se kao posljedica
detaljnog tehničkog rješavanja u postupku ishođenja akta za građenje.
3.1.1. Biciklistički promet
Članak
30.
Biciklističke staze i trake mogu se graditi i
uređivati odvojeno od ulica kao zasebna površina unutar profila ulice, te kao
dio pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.
Biciklističke staze i trake obavezno se grade
i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu, a mogu se graditi i
uređivati na drugim površinama.
Najmanja širina biciklističke staze ili trake
za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,6 m. Ako je
biciklistička staze ili traka neposredno uz kolnik dodaje se zaštitna širina od
0,75 m.
Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake u
pravilu ne može biti veći od 6%.
3.1.2. Pješačke zone, putovi i drugo
Članak
31.
Za kretanje pješaka mogu se graditi i
uređivati osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, prolazi i šetališta.
Površine za kretanje pješaka moraju biti
dovoljne širine, u pravilu ne uže od 1,2 m.
Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je
predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u
kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.
3.1.3. Parkirališta i garaže
Članak
32.
Potreban broj parkirališnih ili garažnih
mjesta (PGM) mora se izgraditi unutar građevinske čestice za svaki pojedini
objekt, prema sljedećim normativima:
|
Namjena
sadržaja
|
Jedinica
|
Broj
parkirnih mjesta
|
|
Trgovački (maloprodaja)
|
30 m2 bruto površina
|
1
|
|
Robne kuće, trgovački centri
|
30 m2 bruto površina
|
1
|
|
Poslovne zgrade, uredi, agencije
|
50 m2 bruto površina
|
1
|
|
Skladišta i proizvodne građevine
|
125
m2 bruto površina
|
1
|
|
Servisi i obrt
|
100
m2 bruto površina
|
1
|
|
Ugostiteljstvo
|
25 m2 bruto površina
|
1
|
Minimalna dimenzija parkirališnih mjesta za
osobna vozila iznosi 2,5 x 5 m.
Na parkirnim površinama treba osigurati
najmanje 5% parkirališnih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti.
Ako se garažni prostori grade u podzemnoj
etaži (Po) Kig podzemnog može iznositi 0,6 kao i Kis podzemno te se isti
pribrajaju maksimalnom Kig-u i Kis-u iz članka 9. ovih Odredbi.
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
33.
Za izgrađenu telekomunikacijsku
infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem
telekomunikacijskih vodova, planirana je dogradnja, odnosno konstrukcija te
eventualno proširenje izgradnjom novih građevina, radi implementacije novih
tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o
pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora koji posjeduju propisanu
dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba
radiofrekvencijskog spektra.
Nova TK infrastruktura za pružanje TK usluga
putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirana je postavom
baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na
izgrađenim građevinama i rešetskastim i/ili jednocijevnim stupovima izvan
naselja bez detaljnog definiranja lokacija (točkastog označavanja) vodeći
računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom. Treba poštivati
načela zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god
je to moguće.
Za razvoj i izgradnju mjesne
telekomunikacijske mreže vodove izgrađivati prvenstveno u zelenom pojasu ulica,
a
ulice s užim profilom ispod
nogostupa sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim
kabelima. U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog
zauzimanja novih površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore.
Za razvoj mobilne telefonije potrebno je
omogućiti izgradnju građevina za potrebe javne pokretne telekomunikacijske
mreže (bazne stanice) unutar zone obuhvata Urbanističkog plana uređenja, ali
koristeći više dijelove građevine osnovne namjene za postavu istih.
Članak
34.
Planovi razvoja poštanske djelatnosti na
temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti
ulaze u sastav planova HP Zagreb.
Urbanistički plan uređenja ne definira točan
položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno izgradnju iste
u okviru sadržaja koji upotpunjuju sadržaj gospodarske zone.
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
35.
UPU-om su osigurane površine za razvoj
građevina, objekata, uređaja slijedećih sustava komunalne infrastrukture:
- energetski sustav (elektroenergetska i
plinska)
- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i
odvodnja otpadnih voda)
Detaljno određivanje trasa komunalne
infrastrukture, unutar koridora koji su određeni ovim Planom, utvrđuje se
lokacijskim odobrenjem vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima
itd.
Pri projektiranju i izvođenju pojedinih
građevina, objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je se
pridržavati važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih
infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.
Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz
ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se izvoditi
kao podzemna.
Komunalna infrastruktura može se izvoditi i
izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija
osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.
Priključenje na pojedinu komunalnu
instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributera iste.
3.3.1. Elektroenergetska mreža i javna
rasvjeta
Članak
36.
Na čitavom području obuhvata Plana kako je
predviđeno programom razvoja elektroenergetske mreže planira se prebacivanje
10kV naponskog na 20kV i to isključivo kabliranjem. Sve planirane trafostanice
10-20kV/04 izvodit će se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za
izgradnjom na dijelu područja.
Buduće trafostanice 10(20)/0.4 kV gradit će
se na načelnim lokacijama nacrtanim u grafičkom dijelu plana. Mikrolokacije
trafostanica 10(20)/0.4 kV odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba
budućih kupaca. Lokacije trafostanica treba odabrati tako da imaju osiguran
pristup vozilom radi izgradnje, održavanja i upravljanja. Pri tom se treba
držati propisanih minimalnih udaljenosti od susjednih objekata. Trafostanice
10(20)/0,4 kV se u pravilu postavljaju u središte konzuma, tako da se osigura
kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima.
Minimalna udaljenost objekta trafostanice od
granica od granica susjednih građevinskih čestica treba iznositi 1,0 m a od
regulacione linije 3,0 m.
Za mogućeg novog kupca električne energije
koji zahtijeva vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planiranih trafostanica
10(20)/0.4 kV iz ovog plana, napajanje će se osigurati iz trafostanica
10(20)/0.4 kV koje će se izgraditi u sklopu njegove građevinske čestice,
odnosno zahvata u prostoru (kao samostojeća građevina ili kao ugradbena u
građevini).
Članak
37.
Jedan izlaz iz transformatorske stanice
10(20)/0,4 kV treba osigurati za mrežu javne rasvjete koja se izvodi s kabelima
PP 41-A dim. 4x25 mm.
Mjerenje potrošnje električne energije
vanjske rasvjete biti će u zasebnom ormaru dok će se mjerenje potrošnje
električne energije za pojedine korisnike izvesti direktnim brojilima u okviru
glavnog razvodnog ormara.
Članak
38.
Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim
armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla
suvremeni i štedljivi.
Paljenje rasvjete predviđa se automatski
putem Luxomata a režim rada odrediti će nadležno komunalno poduzeće.
Svjetiljke bi trebale biti djelomično
zasjenjenje refraktorima.
Članak
39.
Zaštita od napona dodira na instalaciji javne
rasvjete rješava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji
u normalnom pogonu nisu pod naponom, treba povezati sa zaštitnim vodičem, a nul
vodič i zaštitni vodič trebaju se pouzdano povezati u transformatorsku stanicu.
U okviru mreže javne rasvjete treba osigurati
zaštitu od atmosferskog pražnjenja kroz uzemljenje stupa na uzemljivač koji se
polaže uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova vanjske rasvjete.
3.3.2. Plinoopskrba
Članak
40.
Za potrebe razvoja energetske infrastrukture
područja Općine Čavle izgrađen je S.T. distributivni plinovod od polietilena
visoke gustoće dimenzija, oblika i materijala, prema propisanim standardima -
PE - HD SDR 11 serija S5 ISO 4437 EN 1555.
Predviđeni max. radni tlak je 4 bara.
Ulični plinovod izvoditi od atestiranih
cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosječna dubina polaganja
plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednje tlačne plinovode 0,8
- 1,5 m, za niskotlačne plinovode 0,8 - 1,3 m, a za kućne priključke 0,6 -1,0
m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.
Plinovod položiti u rov na pripremljenu
posteljicu od sitnog pijeska minimalne debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije
biti kamenčića kako cijevi na tom mjestu ne bi nalijegale na njih, jer bi to
zbog koncentracije nalijeganja uzrokovalo pucanje cijevi.
Prilikom zatrpavanja zatrpati prvo slojem
sitnog pijeska s najmanjom debljinom nadsloja iznad vrha cijevi 10 cm, a dalje
zatrpavati u slojevima od po 30 cm uz propisno nabijanje. Na visini 30 - to cm
od vrha cijevi postaviti traku za obilježavanje plinovoda s natpisom
»POZOR PLINOVOD«. Osim te trake postaviti i
traku s metalnom žicom koja služi za otkrivanje trase plinovoda.
Sekcije plinovoda međusobno odijeliti
zapornim tijelima. Osigurati propisane sigurnosne udaljenosti od
elektroenergetskih vodova, plinovoda, cjevovoda kanalizacije, kao i njihovih
postrojenja.
Članak
41.
U svezi izgradnje plinovoda, odnosno
plinovodne mreže treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za
izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo), te njemačke
propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).
Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi
sukladno odredbama važećeg Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje,
gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica.
3.3.3. Vodoopskrba
Članak
42.
Kod izgradnje objekata i uređaja javne
vodoopskrbne mreže primijeniti Pravilnik o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne
mreže sa vodovodnim priključcima,Odluka o priključenju građevine na objekte
komunalne infrastrukture Općine Čavle ,Zakon o komunalnom gospodarstvu te
Tehničko-tehnoloških uvjeta za priključenje građevina na sustav vodoopskrbe, KD
Vodovod i kanalizacija.
Nova lokalna vodovodna mreža zbog uvjeta
protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od 1 110 mm.
Članak
43.
Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti
unutar zone UPU-a u koridoru planiranih prometnica mora se izvesti mreža
protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje
požara i Pravilnikom o opskrbi i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim
priključcima.
3.3.4. Odvodnja otpadnih voda
Članak
44.
Obzirom na način korištenja prostora unutar
obuhvata UPU-a (očekivane velike opločene slivne površine) sustav javne
odvodnje izvodi se kao razdjelni.
Otpadne vode prikupljaju se u sustav
zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih i tlačnih cjevovoda
usmjeravaju prema priključku na kanalizacijski sustav naselja Mavrinci i dalje
na kanalizacijski sustav Grada Rijeke (Kolektor Buzdohanj-Svilno-Orehovica)
zapadno od obuhvata.
Otpadne vode koje se ispuštaju u javnu
kanalizaciju moraju se svesti na kvalitetu vode utvrđenu prema važećim
propisima, vodopravnim uvjetima i aktima Javnog poduzeća VODOVOD I KANALIZACIJA
d.o.o. Rijeka, tj. do određenog standarda sanitarno-potrošnih voda, a koje neće
ugroziti pravilan rad - tehnološki postupak uređaja za pročišćavanje.
Otpadne vode koje su agresivne, toksične ili
su zagađene patogenim klicama, virusima pročišćavaju se i neutraliziraju putem
posebnih uređaja za pročišćavanje prije priključenja na sustav javne odvodnje.
U sustav javne odvodnje ne smiju se ispuštati
otpadne vode i tvari kojima se ugrožava predviđeni hidraulički režim toka
odvodnje otpadnih voda, vodonepropusnost cjevovoda, rad kanalizacijskih crpki, tekući
nadzor i održavanje objekata kanalizacije ili povećavaju troškovi
eksploatacije, kao i tvari koje miješanjem s prijemnikom stvaraju taloge.
Članak
45.
Odvodnja oborinskih otpadnih voda definirana
je Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području gdje
je obuhvat u III. zoni zaštite, Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih
voda na području gradova Rijeke,Bakra i Kastva i općina Jelenje, Čavle,
Kostrena, Viškovo i Matulji ,Odlukom o priključenju na komunalnu infrastrukturu
za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih i oborinskih voda u općini Čavle
(SN PGŽ 34/04) i Pravilnikom o odvodnji otpadnih i oborinskih voda,izvedbi
instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacijsku
mrežu.
U sustav oborinske odvodnje ne smije se
ispuštati:
- sanitarna otpadna voda,
- industrijska otpadna voda koja je nastala
kao posljedica tehnološkog procesa.
Oborinske vode sa parkirnih, radnih,
manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima prihvatiti u nepropusni
sustav oborinske odvodnje. Tako prihvaćena oborinska voda mora biti prethodno
pročišćena preko separatora masti i ulja izvedenih u skladu s vodopravnim
smjernicama za projektiranje, građenje i održavanje prometnica u vodozaštitnim
zonama na kršu, za svakog pojedinog korisnika.
Površine predviđene za izgradnju upojnih
bunara za prihvat oborinske vode smještene su u jugozapadnom i sjeveroistočnom dijelu
Plana, kako je prikazano u grafičkom dijelu Plana, 2.6. ODVODNJA OBORINSKIH
VODA.
Članak
46.
Na područjima gdje nije izgrađen sustav javne
odvodnje obvezna je izgradnja septičkih jama uz prethodno pribavljene uvjete
vodoprivrednih i sanitarnih tijela - uprave, sukladno Odluci o sanitarnoj
zaštiti izvora vode za piće na riječkom području, Odluci o priključenju na
komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda u
Općini Čavle i Pravilniku o odvodnji otpadnih i oborinskih voda,izvedbi
instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacijsku
mrežu.
Septičke jame moraju biti izgrađene kao
trokomorne taložnice s ispuštanjem vode u upojni bunar, a prema uvjetima koje
određuje nadležni organ.
U septičke jame mogu se upuštati samo:
- sanitarne otpadne vode,
- industrijske otpadne vode koje su nastale
kao posljedica tehnološkog procesa.
Minimalni profil internog kanalizacijskog
priključka iznosi 1 15 cm najmanje dubine 70-80 cm, nagiba 2- 10%, a prema
materijalu od kojeg su izgrađene, bez ukrštavanja sa vodovodnim instalacijama u
zemlji.
Oborinske i površinske, te vode koje nisu
nastale kao posljedica tehnološkog procesa, ne smije se ispuštati u septičke
jame.
Članak
47.
Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava
vlasnik, odnosno korisnik septičke jame dužan je izgraditi kanalizacijski
priključak radi priključenja na javni odvodni sustav.
Kod izgradnje objekata i uređaja javne
kanalizacije primijeniti Pravilnik o odvodnji otpadnih i oborinskih, izvedbi
instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacijsku
mrežu.
Minimalni profili javne razdjelne
kanalizacije iznose 1 30 cm sa nagibima od 0,3-100 %o ovisno o upotrijebljenim tipovima cijevi i izradi
kontrolnih okana na max 50m, kod prohodnih kanala.
Planom se utvrđuje obveza ishodovanja
vodopravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske dozvole, a u skladu s
Zakonom o vodama. Vodopravne uvjete izdaju Hrvatske vode.
Članak
48.
Prije upuštanja u upojni bunar otpadne vode
obavezno tretirati kroz pročistač. To znači nije moguće pustiti u rad bilo koji
radni proces u pojedinoj građevini dok se ne izgradi kanalizacijska mreža
naselja Mavrinci, na koju se planira spajanje kanalizacijske mreže Proizvodne
zone I1- Gorica. Preko kanalizacijske mreže naselja Mavrinci otpadne vode s
područja ovog UPU-a upuštaju se u kanalizacijski sustav grada Rijeke.
Iznimno iz stavka 1. ovog članka to se može
dopustiti, ako se za predmetnu česticu izradi vlastiti pročistač ili se pred
tretmanom otpadnih voda dokaže da je voda zadovoljavajuće kakvoće za upuštanje
u upojni bunar.
4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
Članak
49.
Urbanističkim planom uređenja određene su
neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zaštitno zelenilo.
To su područja unutar i oko cestovnih
koridora čije uređenje i održavanje spada u obavezu poduzeća nadležnog za tu
prometnicu.
Na površinama ove namjene može se postavljati
dodatna prometna mreža i vodovi komunalne infrastrukture.
5. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Na području obuhvata ovog Plana nema
postojećih niti planiranih zaštićenih dijelova prirode ali se u svim elementima
ovog Plana provode mjere za očuvanjem prirodnog okoliša i ambijentalnih
vrijednosti napose kroz Odredbe za provođenje Plana.
Prema podacima Ministarstva kulture, Uprave
za zaštitu kulturne baštine; Konzervatorski odjelu u Rijeci na području
obuhvata Plana nema zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina kao ni pojedinačnih
objekata.
6. Postupanje s otpadom
Članak
50.
Planom se predviđa sustav odvojenog i
organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.
Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada
predviđa se putem:
. tipiziranih posuda (spremnika) za otpad ili
metalnih kontejnera postavljenim na javnim površinama u svrhu odvajanja i
prikupljanja iskoristivih vrsta otpada od kojih naročito: staklo, PET, papir i
metalni otpad;
. tipiziranih spremnika koji se dostavljaju
kućanstvima u svrhu odvajanja i prikupljanja organskog otpada.
Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj
građevnoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i
zaštićeno mjesto, uvjetovano posebnom odlukom.
Spremnici za otpad na javnim površinama
postavljaju se na način da se ne ometa kolni i pješački promet.
Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj
se otpad skuplja mora biti takva da se spriječi rasipanje ili prolijevanje
otpada, te širenje prašine, buke i mirisa.
Zbrinjavanje komunalnog otpada treba
organizirati odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu nadležnog javnog
komunalnog poduzeća.
Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje
na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s važećim Zakonom o
otpadu, odvozom na određenu deponiju.
Članak
51.
Na području općine nije planirana
transfer-stanica, a prikupljeni se otpad odlaže na centralnu zonu za
gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije.
Predviđa se smještaj reciklažnih dvorišta
prema potrebi korisnika. Položaj, veličina i ostale mjere uređenja i zaštite
reciklažnih dvorišta odrediti će se prostornim planom.
Evidentirane divlje deponije na području
općine potrebno je sanirati.
7. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš
Članak
52.
Djelatnosti koje se obavljaju unutar obuhvata
Plana ne smiju proizvoditi infektivne, kancerogene toksične otpade, te otpade
koji imaju svojstva nagrizanja, ispuštanja otrovnih plinova te kemijsku ili
biološku reakciju.
Članak
53.
Za područje obuhvata Plana nije izrađen plan
upravljanja vodnim područjem.
Zaštitu podzemnih voda od zagađenja vršiti na
sljedeći način:
- izgraditi sustav javne nepropusne
kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih te ga
priključiti na kanalizacijski sustav Grada Rijeke,
- na područjima gdje nije izgrađen sustav
javne odvodnje obvezna je izgradnja septičkih jama, uz prethodno pribavljene
uvjete vodoprivrednih i sanitarnih tijela, kao trokomornih taložnica s
ispuštanjem vode u upojni bunar,
- oborinske vode sa parkirnih, radnih,
manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima prihvatiti u nepropusni
sustav oborinske odvodnje. Tako prihvaćena oborinska voda mora biti prethodno
pročišćena preko separatora masti i ulja izvedenih u skladu s vodopravnim
smjernicama za projektiranje, građenje i održavanje prometnica u vodozaštitnim
zonama na kršu, za svakog pojedinog korisnika.
Članak
54.
Za prostor obuhvata Plana do donošenja Zakona
o civilnoj zaštiti kojom će se detaljnije riješiti problematika zaštite i
sklanjanja ljudi i materijalnih dobara u suradnji s nadležnim državnim tijelom
primjenjivat će se važeći Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda
i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora u dijelu koji
nije u suprotnosti sa važećim odredbama Zakona o unutarnjim poslovima.
Članak
55.
Prostor obuhvata plana prema seizmičkim
kartama nalazi se u zoni VIIo
seizmičnosti (po MCS).
Izgradnja i saniranje građevina treba se
provoditi u skladu s zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.
Članak
56.
Na prostoru obuhvata plana zaštita zraka
provoditi će se smanjivanjem emisije onečišćujućih tvari u zrak i to
ograničavanjem emisije i propisivanjem tehničkih standarda u skladu s propisom
EU.
Članak
57.
Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati
zakonske regulative prilikom izgradnje novih građevina.
Unutar područja obuhvata Plana dozvoljeni
nivo buke je 55 dBa danju i 45 dBa noću.
Smanjenje buke postići će se upotrebom
odgovarajućih materijala kod gradnje građevina, njihovim smještajem u prostoru
te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke a prvenstveno
prema uličnim potezima.
Članak
58.
Mjere zaštita od požara temelje se na
procjeni ugroženosti od požara na taj način procijenjenih požarnih opterećenja,
vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim
prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Čavle, a
provodi se prema Planu zaštite od požara na području Općine Čavle.
Projektiranje građevina javne, poslovne i
gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara
provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara
te pravila struke.
U projektiranju planiranih građevina na
području Općine Čavle prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u
prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno
je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara
primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili
EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne
građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,
- DIN ili HRN EN (europske norme koje se
primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna
skladišta i ostale gospodarske građevine.
U projektiranju nove vodovodne mreže ili
rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog
razvoda i postave nadzemnih hidranata.
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za
gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od
požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera
zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih
državnih upravnih tijela.
Prilikom projektiranja izgradnje podzemnih
garaža primjenjivati američke smjernice NFPA 88A ili austrijske smjernice TRVB
N 106.
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i dosljedno se
pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja
zaštite od požara.
Temeljem članka 15 Zakona o zaštiti od požara
(»Narodne novine« broj 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) za složenije građevine
(građevine skupine 2) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.
U svrhu sprečavanja širenja požara na
susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina
najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje,
brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu
otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na
susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnih zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu
konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta)
nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste
vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od
negorivog materijala najmanje u dužini konzole.
8. Mjere provedbe Plana
Članak
59.
Provedba ovog Plana se vrši neposredno,
temeljem Odredbi za provođenje, uz obavezno korištenje Tekstualnog i Grafičkog
dijela Plana.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
60.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 02105/10-01/05
Ur. broj: 2170-03-10-01-03
Čavle, 19. kolovoza 2010.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE ČAVLE
Predsjednik
Josip Čargonja, v. r.
