20.
Na temelju članka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09) te članka 19. Statuta
Općine Čavle (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09)
Općinsko vijeće Općine Čavle, na sjednici broj XI održanoj 19. kolovoza 2010.
godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna Urbanističkog plana
uređenja zone poslovne namjene K1 - UPU 4
OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Donose se izmjene i dopune UPU 4:
Urbanistički plan uređenja građevinskog područja K1 - poslovne zone općine
Čavle, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07 i
38/09), Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Čavle za
razdoblje 2005. - 2009. godine (SN PGŽ 03/05) i Odlukom o II.izmjenama i
dopunama Odluke o Prostornom planu uređenja Općine Čavle (SN PGŽ 49/09); u
daljnjem tekstu: Plan.
Članak
2.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim
kartografskim prikazima u mjerilu 1 : 2000.
Urbanističkim planom uređenja građevinskog
područja K1 - poslovne zone općine Čavle potrebno je, poštujući uvjete i
smjernice gradnje građevina i uređenja površina određenih Prostornim planom
uređenja općine Čavle, odrediti:
- prostornu organizaciju područja obuhvata,
- uvjete gradnje i uređenja poslovnih
građevina,
- uvjete gradnje i uređenja prometnica,
javnih površina i infrastrukturnih građevina.
Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 18,95
ha.
Urbanistički plan uređenja građevinskog
područja poslovne namjene K1 - radne zone općine Čavle izrađuje se sukladno
pratećim podzakonskim aktima, te je sadržaj tekstualnog i grafičkog dijela
Plana propisan Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,
obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN
106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).
Članak
3.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se
sastoji od:
- knjige 1: odredbe za provođenje plana) i
grafičkog dijela, i
- knjige 2 (obvezni prilozi)
sve sa sljedećim tekstualnim i grafičkim
prilozima:
KNJIGA 1
OPĆI PRILOZI
- Izvod iz sudskog registra
- Suglasnost Ministarstva za obavljanje
djelatnosti
- Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih
arhitekata
- Rješenje o imenovanju odgovornog voditelja
plana
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i
drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
2.1. Neposredno provođenje
3. Uvjeti i način gradnje građevina
4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i
opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne
mreže s pripadajućim objektima i površinama
4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
6. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
7. Postupanje s otpadom
8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
9. Mjere provedbe plana
II. GRAFIČKI DIO
Kartografski prikazi:
1. Korištenje i namjena površina MJ 1:2000
2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža
2.1. Komunalna infrastrukturna mreža
- promet MJ 1:2000
2.2. Komunalna infrastrukturna mreža
- elektroopskrba i telekomunikacije MJ 1:2000
2.3. Komunalna infrastrukturna mreža
- vodoopskrba i odvodnja MJ 1:2000
2.4. Komunalna infrastrukturna mreža
- distribucija plina MJ 1:2000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina MJ 1:2000
4. Način i uvjeti gradnje
4A Način i uvjeti gradnje
- Oblici korištenja MJ 1:2000
4B Način i uvjeti gradnje - Način gradnje MJ
1:2000
KNJIGA 2
III. OBVEZNI PRILOZI
- Obrazloženje Plana
- Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine
ČAVLE
- Popis sektorskih dokumenata i propisa
- zahtjevi i mišljenja nadležnih tijela i
osoba (sukladno čl.
79 zakona o prostornom uređenju i gradnji NN
76/2007)
- očitovanja ,mišljenja, primjedbe i
prijedlozi nadležnih
tijela i osoba (sukladno čl. 94. zakona o
prostornom
uređenju i gradnji NN 76/2007)
- izvješće o prethodnoj raspravi
- izvješće o javnoj raspravi
- izvješće o ponovljenoj javnoj raspravi
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
Članak
4.
Određivanje i razgraničavanje namjene
površina unutar područja obuhvata Plana određuje se za potrebe gradnje
poslovnih građevina s pratećim sadržajima, uređenje javnih površina ulica i
drugih pješačkih površina, zasnivanje i uređenje zaštitnih zelenih površina te
izgradnju prometne i komunalne infrastrukture, kao i telekomunikacija.
Članak
5.
Razgraničenje prostora prema namjeni
prikazano je u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u
mjerilu 1 : 2000.
Namjena površina na području obuhvata Plana
određuje se kako slijedi:
1) Gospodarska namjena - poslovna pretežito
uslužna namjena (K1)
2) Zaštitne zelene površine (Z)
3) Površine infrastrukturnih građevina (IS)
Članak
6.
Područje gospodarske namjene - poslovne,
pretežito uslužne (K1) namjenjuje se izgradnji i uređenju građevina i površina
za poslovnu, uslužnu, u manjem obimu i proizvodnu, zanatasku, trgovačku i drugu
poslovnu djelatnost, zatim ureda, skladišta te obrtničkih zona i građevina,;
kao i gradnji i uređenju javnih i zelenih površina, cesta, parkirališta te
objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Unutar poslovnih zona je u manjem
opsegu moguće planirati i druge prateće programe u funkciji osnovne namjene,
sve pod uvjetom da se ne remeti javni red i mir i ne ugrožava zdravlje ljudi i
narušava okoliš.
Planiranje i gradnja građevina poslovnog
moguća je na način da se u najvećem mogućem opsegu osiguraju propisane mjere
zaštite okoliša-zaštita od otpadnih tvari, buke, zagađenja, prevelikog
opterećenja prometnica, zagađivanja podzemnih voda i slično.
Pored građevina za obavljanje osnovne namjene,
na području ove namjene mogu se uređivati površine zaštitnog zelenila, parkova,
sporta i rekreacije, parkirališne i manipulativne površine, te graditi drugi
prateći sadržaji što upotpunjuju osnovnu namjenu i pridonose kvaliteti prostora
u okruženju (ugostiteljski sadržaji i slično).
Članak
7.
Zone zaštitnih zelene površine (Z)
predstavljaju dijelove poslovne zone koji se planiraju i održavaju kao tamponi
isključivo niskog zelenila između različitih funkcionalnih i programskih
cjelina, uglavnom između infrastrukturnih koridora i okolnih sadržaja. Unutar
zaštitnog zelenila moguće je planirati manje zone rekreacije postavom urbane
opreme ili sprava od prirodnih materijala, kao i neke druge sadržaje primjerene
zonama izvan naselja koje neće narušiti poslovni kontekst ili prirodnu
vidljivost uz prometnice.
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti- poslovne,pretežito uslužne namjene K1
2.1. Neposredno provođenje
Članak
8.
Oblik i veličina građevne čestice na kojoj se
gradi građevina poslovne namjene mora omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih
uz tehničke karakteristike ili tehnološki proces (građevinu osnovne namjene,
sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni
prostor, manipulativni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.).
Članak
9.
Najmanja dozvoljena površina građevne čestice
je 1500 m2.
Najmanje dopuštena širina građevne čestice
mjereno na građevnom pravcu je 20 m.
Najmanja dozvoljena površina građevne čestice
za građevine koje se rekonstruiraju je 300 m2.
Na građevnoj čestici poslovne namjene može
biti smještena jedna ili više poslovnih osnovnih i pomoćnih građevina.
Udaljenost građevine od regulacijskog pravca,
odnosno granice građevne čestice prema sabirnim i ostalim ulicama iznosi
najmanje 6,0 m.
Udaljenost građevine od ostalih rubova
građevne čestice iznosi najmanje1/2 visine nadzemnog dijela građevine, ali ne
manje od 4 m.
Udaljenost slobodnostojećih niskih građevine
prema susjednoj građevini treba biti jednaka visini višeg objekta, odnosno
minimalno 6,0 m. Međusobni razmak kod stambeno poslovnih građevina ne može biti
manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići
minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne,
pojačane mjere zaštite od požara.
3. Uvjeti i način gradnje građevina
Članak
10.
Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice je kig=0,5.
Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti
građevne čestice je kis=1,2.
U slučaju kad je koeficijent izgrađenosti
postojeće građevne čestice kig veći od 0,5 dozvoljava se zadržati postojeći
koeficijent izgrađenosti, ali se zahvatom rekonstrukcije građevine na
postojećoj građevnoj čestici ne dozvoljava dodatno povećanje tog koeficijenta.
Najveća dopuštena visina građevina mjerena od
nivelacijske kote do visine vijenca je 12,5 m.
Najveći broj nadzemnih etaža za građevine
poslovne namjene su tri etaže (P + 2). Građevine se mogu graditi s podrumskim
etažama. Podrumom se podrazumijeva etaža koja je sa sve četiri strane ukopana u
teren.
Članak
11.
Nivelacijska kota od koje se mjeri visina
građevine je kota poda najniže nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne etaže
iznosi najviše 1 m iznad najniže točke zaravnatog terena građevne čestice koju
pokriva građevina.
Dijelovi građevina mogu biti najviše
dvostruko viši od najveće dopuštene visine građevina (akcent), ali ne viši od
15m. Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine iznosi 10% bruto
izgrađene površine građevine.
Članak
12.
Na površinama poslovne-pretežito uslužne
namjene K1 mogu se uz osnovnu građevinu graditi i ostale građevine u funkciji
osnovne građevine, i to:
- nadstrešnice i trijemovi;
- prostori za manipulaciju;
- parkirališta i garaže;
- potporni zidovi;
- komunalni objekti i uređaji;
- prometni objekti i uređaji;
- površine i građevine za šport i rekreaciju;
- druge poslovne građevine u skladu sa
zahtjevima tehnološkog procesa.
Članak
13.
Osnovne i pomoćne građevine poslovne
namjene-pretežito uslužne K1 treba projektirati i oblikovati prema načelima
suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih
materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.
Građevine se mogu graditi i kao montažne,
prema načelima stavka (1) ovog članka.
Krovište građevine može biti ravno ili koso,
nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta
pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja
objekta.
Zbog izloženosti niskim temperaturama i
snažnim vjetrovima područja potrebno je odabrati kvalitetne i trajne
materijale.
Članak
14.
Građevine se mogu graditi i kao građevine
montažne konstrukcije i svih drugih montažnih elemenata.
Članak
15.
Potrebno je posvetiti pozornost oblikovanju
elemenata vizualnih komunikacija na građevinama kako bi se ostvarila što bolja
urbana slika poslovne zone na deniveliranim platoima.
Na svim zelenim i pješačkim površinama
dozvoljava se postava paviljona, sjenica, kolonada i slično.
Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja.
Članak
16.
Vrsta krova nije određena, a na krovnim plohama
dozvoljeno je ugrađivati kupole za prirodno osvjetljavanje, kolektore sunčeve
energije, vanjske jedinice klima uređaja, te komunikacijske antene.
Članak
17.
Minimalni broj parkirališnih i garažnih
mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema
kriterijima iz tablice 1. ove Odluke.
Tablica 1: Parkirališta
|
Namjena
prostora
u građevinama
|
broj
parkirališnih ili
garažnih mjesta na 1000 m2
građevinske bruto površine
|
|
poslovna namjena
- servisni i skladišni sadržaji
|
4-8
|
|
trgovačka namjena
|
20-40
|
|
uredi
|
10-20
|
|
druge poslovne namjene
|
15
|
|
za ugostiteljsku namjenu
|
1 po
smještajnoj jedinici
|
Članak
18.
Od ukupnog broja parkirališnih/garažnih
mjesta iz članka 17. ove Odluke najmanje 5% parkirališnih mjesta mora biti
uređeno za parkiranje automobila osoba s invaliditetom i osoba smanjene
pokretljivosti.
Parkirno mjesto iz stavka 1. ovog članka je
veličine 3,70 x 5,0 m, a bira se mjesto koje je najbliže pješačkoj površini ili
ulazu u građevinu.
Minimalna veličina građevne čestice
izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne
automobile, a 120 m2 prometne
površine za autobuse i kamione.
Članak
19.
Otvorena parkirališta potrebno je ozeleniti
sadnjom stabala ili drugim visokim zelenilom.
Članak
20.
Ograđivanje građevnih čestica poslovne
namjene vrši se ogradama od zelenila, kamena, metala, drva, dijelovi građevnih
čestica koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni.
Najveća dopuštena visina ulične ograde
građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 m.
Najveća dopuštena visina ograde između
građevnih čestica je, u pravilu do 2 m.
Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m,
odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina
korištenja.
Članak
21.
Najveća dozvoljena visina potpornog i/ili
obložnog zida iznosi 1,5 m.
Potporni i/ili obložni zid izvodi se uporabom
betona ili kamena.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka,
ako to zahtijeva konfiguracija terena, visina potpornog i/ili obložnog zida
može iznositi do 7,0 m, ali tada je zid potrebno izvesti terasastim načinom
gradnje sa ozelenjenim terasama.
Širina terase između potpornih i/ili obložnih
zidova, koju je potrebno ozeleniti, iznosi najmanje 0,5 m. U širinu ozelenjene
terase nije uračunata debljina zida.
Članak
22.
Najmanje 20% površine građevne čestice
potrebno je urediti kao parkovnu ili zelenu površinu s travnjacima i autohtonim
vrstama grmlja i visokog zelenila.
Članak
23.
Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na
građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i uklopiti u novo uređenje
parkovnih ili zelenih površina na građevnoj čestici.
Parkovne ili zelene površine na građevnoj
čestici dozvoljeno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama,
elementima rasvjete, koševima za otpatke i sl.
Članak
24.
Građevna čestica priključuje se na sabirnu
ili ostalu ulicu izravno ili putem kolnog prilaza najmanje dozvoljene širine
5,5 m.
Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i
nadogradnje građevina unutar poslovne-pretežito uslužne (K1)
Članak
25.
Neposrednom provedbom Plana dozvoljena je
rekonstrukcija građevina gospodarske namjene u svrhu održavanja građevine,
poboljšanja uvjeta, gradnje instalacija i uređaja za provođenje mjera zaštite
okoliša, uređenja građevne čestice za smještaj vozila, prometnih i
manipulativnih površina, gradnja prometnog priključka, hortikulturno uređenje i
slično.
Pod rekonstrukcijom se, u smislu ovoga Plana,
podrazumijeva i povećanje građevinske bruto površine do 30%, pod uvjetom da je
to u suglasju s drugim odredbama ovog Plana.
Članak
26.
Prilikom rekonstrukcije građevine, ako to
prostorne mogućnosti dozvoljavaju, potrebno je poštivati kriterije o
osiguravanju parkirališnih mjesta unutar građevne čestice koji su određeni za
gradnju novih građevina.
Članak
27.
Ako se građevina nalazi na manjim
udaljenostima od ruba građevne čestice od onih utvrđenih ovim Planom,
rekonstrukciju građevine dozvoljeno je izvesti na način da se ne umanjuju
postojeće udaljenosti građevine od ruba građevne čestice te da se dogradnja i
nadogradnja izvode poštujući udaljenosti koje ovaj Plan određuje.
Članak
28.
Uklanjanje postojeće te gradnja nove
građevine na mjestu uklonjene, zahvat dogradnje i nadogradnje kojim se bruto
razvijena površina građevine povećava za više od 30%, u smislu ovog Plana,
smatra se gradnjom nove građevine.
Članak
29.
Pomoćne građevine na česticama građevina
poslovne namjene su: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori u funkciji
osnovne namjene, spremišta, kotlovnice i sl.
Pomoćne građevine mogu se, zbog lokalnih
uvjeta, graditi na manjim udaljenostima od granica građevne čestice od onih
koje su određene za osnovne građevine, ali pod uvjetom da na bilo koji način ne
ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja
prometa.
4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
30.
Gradnji prometne mreže pristupa se
neposrednom provedbom Plana.
Članak
31.
U kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična
i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:2000 utvrđeni su koridori. Do
njihove konačne realizacije potrebno je očuvanje sljedeće širine koridora:
-za pristupnu prometnicu, sabirnu
prometnicu i ostale prometnice: 10 m
Minimalna širina kolnika za planirane
nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metra za jednosmjernu cestu, a 5,5 metara za dvosmjernu
cestu.
Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih
cesta, širina kolnika može iznositi i manje od 4,5 m, odnosno 5,5 m, ako
položaj postojećih građevina onemogućava realizaciju obavezne širine propisane
stavkom 2 ovog članka.
Minimalna širina pločnika je 1,25 m, a
iznimno 0,75 m.
Nivelete ulica moraju biti usuglašene s
nivelacijskim kotama platoa za gradnju poslovnih sadržaja.
4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
32.
Gradnji telekomunikacijske mreže pristupa se
neposrednom provedbom Plana.
Telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvesti
sukladno kartografskom prikazu 2.2. Komunalna infrastrukturna mreža -
elektroopskrba i telekomunikacije u mjerilu 1:2000.
Telekomunikacijsku mrežu potrebno je graditi
podzemno.
Članak
33.
Prema Zakonu o telekomunikacijama investitor
prigodom gradnje poslovne građevine razvijene građevinske (bruto) površine više
od 400 m2 mora izgraditi
kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove za
kabelsku televiziju i mora u svoju građevinu ugraditi potpunu
telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, koja uključuje i
vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju. Telekomunikacijska
instalacija treba biti koncentrirana u kabelskom ormaru smještenom na pročelju
građevine veličine primjerene kapacitetu telekomunikacijske instalacije.
Pri projektiranju i izgradnji dijelova
telekomunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su
atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu, a prema uputama za
pojedine vrste radova koje je izdao ili prihvatio Hrvatski Telekom, odnosno
Hrvatska agencija za telekomunikacije.
Pri paralelnom vođenju i križanju DTK sa
ostalim instalacijama treba zadovoljiti propisana međusobne minimalne udaljenosti.
Prema Zakonu o telekomunikacijama za sve
građevne čestice na kojima je položen TK kabel, a na kojima se predviđa
prenamjena površina (iz zelene površine u kolnik i sl.), izgradnja poslovnih
građevina, ili građevinski radovi na izmjeni niveleta terena (spuštanje ili
dizanje nivoa terena) treba izraditi projekte izmicanja ili zaštite postojeće
TK mreže, te izvesti izmicanje trase u skladu sa novonastalim stanjem tako da
TK kabeli ne budu oštećeni za vrijeme izvođenja radova ni po njihovom završetku.
4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
4.3.1. Vodoopskrba
Članak
34.
Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje,
održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja
voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica vrši se
neposrednom provedbom Plana. Vodoopskrbni sustav potrebno je izvesti sukladno
kartografskom prikazu broj 2.3. Komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba i
odvodnja u mjerilu 1 : 2000.
Članak
35.
Izvedba priključaka pojedinih građevina
unutar poslovne zone treba biti usklađena s tehničkim uvjetima koje propisuje
nadležni vodovod.
Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno
s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se
poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina
izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.
Načelno, treba nastojati da se kod križanja s
mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.
4.3.2. Odvodnja
Članak
36.
Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.3. Komunalna
infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnja u mjerilu 1 : 2000.
Sustav javne odvodnje je koncipiran kao
razdjelni.
Podsustav otpadne vode prihvaćati će sve
kategorije otpadnih voda i transportirati ih prema uređaju za pročiščavanje
otpadnih voda grada Rijeke.
Podsustav oborinske vode prihvaćati će
površinske vode sa svih javnih prometnih površina i nakon pročišćavanja
upuštati preko upojne građevine u teren.
Sukladno smještaju područja u treću zonu
sanitarne zaštite voda, mjere zaštite provode se na sljedeći način:
Na području treće zone zaštite zabranjeno je:
1. postojanje i građenje industrijskih i
zanatskih pogona i drugih objekata koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne
tvari,
2. postojanje i građenje objekata za utovar,
istovar, skladištenje i manipulaciju opasnim i štetnim tvarima,
3. građenje transportnih cjevovoda za opasne
tvari,
4. odlaganje i prosipanje otpadnih tvari,
5. postojanje i građenje objekata za držanje
stoke i peradi preko dvadeset (20) uvjetnih grla,
6. postojanje i građenje deponija i uređaja
za zbrinjavanje otpada,
7. upotreba pesticida na bazi kloriranih
ugljikovodika, teških metala, cijanovodične kiseline, fenola i krezola i
organofosfornih pesticida,
8. eksploatacija zemlje, pijeska, šljunka i
drugih mineralnih sirovina.
Na području treće zone zaštite dozvoljeno je:
1. građenje naselja i pojedinačnih stambenih,
gospodarskih i pomoćnih te poslovnih i sličnih objekata,
2. postojanje i građenje industrijskih i
zanatskih pogona i drugih objekata koji nisu u suprotnosti sa člankom 24. ove
Odluke, a u kojima je riješen ili je moguće primijeniti zatvoreni tehnološki
proces, ili se otpadne vode priključuju na izvedeni javni odvodni sustav,
3. postojanje i građenje benzinskih stanica
sa propisanim mjerama zaštite,
4. postojanje i građenje spremnika tekućih
goriva za pogon i grijanje u svim vrstama objekata sa propisanim mjerama
zaštite,
5. korištenje postojećih transportnih
cjevovoda za opasne i štetne tvari uz izveden sistem zaštite i kontrole,
6. rekonstrukcija postojećih i građenje novih
cestovnih i željezničkih prometnica,
7. građenje novih i proširenje postojećih
groblja sa propisanim sanitarno ispravnim načinom ukopa,
8. postojanje i građenje objekata za držanje
stoke i peradi ograničeno na dvadeset (20) uvjetnih grla,
9. građenje uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda.
Članak
37.
Izgradnji novoplaniranih građevina na
području obuhvata plana može se pristupiti i prije izgradnje sustava za
odvodnju sanitarnih otpadnih voda, tako da se za pojedinu građevnu česticu, ili
za nekoliko građevnih čestica, ugradi odgovarajući propisani prečistač otpadnih
voda.
Prečistač naveden u stavku 1. ovog članka
održava investitor i u nadležnosti je investitora.
Pročišćene otpadne vode prije upuštanja u
teren moraju zadovoljiti uvjete:
- parametre izlaznih voda od 20 mg/l za BPK-5
i 20 mg/l za suspendirane tvari, i
- ostale parametre otpadnih voda II. stupnja
pročišćavanja prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i
drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).
U slučaju ugradnje uredaja za pročišćavanje
otpadnih voda, potrebno je dati prijedlog načina odlaganja mulja iz uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda i s nadležnim komunalnim poduzećem sklopiti ugovor
o odvozu na odlagalište odredeno od strane nadležnog tijela. Korisnik uredaja
za pročišćavanje otpadnih voda dužan je izraditi Pravilnik o radu uredaja za
pročišćavanje otpadnih voda, te predvidjeti obuku ljudi koji ce raditi na
održavanju uredaja, ili s isporučiteljem opreme ugovoriti održavanje istog.
Trajno rješenje zbrinjavanja
sanitarno-potrošnih, fekalnih i tehnoloških otpadnih voda planiranih sadržaja u
obuhvatu Plana osigurati će se priključkom lokalne mreže zone na planirani
javni mjesni sustav kanalizacije.
Prečistači se smiju smještati unutar zona
zaštitnog zelenila pojedine čestice.
Nakon izgradnje mjesne kanalizacijske mreže,
objekti će se spajati na sustav u skladu sa projektom »Idejni projekt - SUSTAV
ODVODNJE OTPADNIH VODA RIJEKA - GROBNIK: mjesna kanalizaciona mreža naselja
Bajčevo selo, Buzdohanj, Svilno, Orehovica, Cernik i Mavrinci«, izrađenom od
»TEH_PROJEKT HIDRO« d.o.o., br. pr. 0706.
Priključak na kanalizacionu mrežu sa
novoplanirane prometnice SU1, izvesti će se na sustav Sanitarne kanalizacije
naselja Bačina, a u skladu sa projektnom dokumentacijom »SANITARNA KANALIZACIJA
NASELJA MAVRINCI, PREDIO BAČINA - OPĆINA ČAVLE«, izrađenom od »TEH_PROJEKT
HIDRO« d.o.o., br. pr. 0810.
Članak
38.
Po izgradnji cjelokupnog sustava fekalne
odvodnje unutar poslovne zone i povezivanja iste na sustav odvodnje grada
Rijeke, potrebno je postojeće uređaje za pročišćavanje eliminirati i odvodnju
sanitarno potrošne vode prespojiti na istu.
Na svim priključcima objekata i lomovima
trase kanalizacije izvesti će se revizijska okna minimalnih gabarita 1,0 / 1,0
m, sa poklopcem 600/600 mm.
Članak
39.
Tehnološke otpadne vode odvode se u javni
sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, ili se odvode lokalno u sklopu
građevinske čestice u sustav sanitarnih otpadnih voda, uz prethodno
pročišćavanje na nivo sanitarnih otpadnih voda prema Pravilniku o graničnim
vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).
Članak
40.
Sve oborinske vode će se preko upojnih
građevina upuštati u teren, ali s različitim prethodnim tretmanom.
Oborinske vode s javnih prometnih površina
(ceste i parkirališta) je potrebno osloboditi masti i ulja preko centralnog
separatora do razine voda II. stupnja pročišćavanja prema Pravilniku o
graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama
(NN 94/08) i ispustiti u tlo preko upojne građevine. Separator i upojni bunar
izvesti na parceli prometnice GMC1 sukladno kartografskom prikazu broj 2.3.
Odvodnja oborinskih voda s pojedinih radnih
platoa, internih prometnica i parkirališta rješava se u sklopu pojedine
građevne čestice na način da se pročišćava na odgovarajućem internom separatoru
nakon kojega se voda, pročišćena za ispuštanje u vode II. kategorije, ispušta u
tlo.
Oborinske vode s krovova i pješačkih površina
mogu se direktno upustiti u teren preko upojnih građevina.
Članak
41.
Otpadna ulja i ostale štetne tvari
prikupljene u radionama prilikom održavanja vozila moraju se prikupiti i
odložiti u odgovarajuće spremnike, koje treba odvoziti i zbrinuti s ovlaštenom
organizacijom s kojom je korisnik dužan sklopiti ugovor.
Kanalska mreža predviđena je od PVC cijevi s
betonskim oknima i poklopcima prema očekivanom opterećenju, profila 1 400 i 1
200, odnosno prema projektiranim dimenzijama.
4.3.3. Elektroopskrba
Članak
42.
Gradnji elektroopskrbne mreže pristupa se
neposrednom provedbom Plana.
Elektroopskrbni sustav i sustav javne
rasvjete potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu 2.2. Komunalna
infrastrukturna mreža - elektroopskrba i telekomunikacije u mjerilu 1 : 2000.
Članak
43.
Distribucija električne energije prema
postojećim potrošačima, unutar granice plana vrši se, na 10(20) kV naponskom
nivou iz TS 35/10 kV GROBNIK, preko dvije distributivne trafostanice 10(20)/0,4
kV: TS Cernik 5 i TS Cernik 3. TS Cernik 5 (TS1) je u vlasništvu postojećeg
korisnika poslovne zone i nalazi se u granicama plana, dok je TS Cernik 3 u
vlasništvu HEP-a i nalazi se izvan granica plana. Trafostanice su izvedene kao
10(20)/0,4 kV, montažno betonskog tipa. TS Cernik 5 je maksimalnog kapaciteta
2x1000 kVA, dok je TS Cernik 3 maksimalnog kapaciteta 1x630 kVA.
Buduća trafostanica TS2 - 10(20) 0,4 kV
gradit će se na lokaciji načelno nacrtanoj u grafičkom dijelu plana. Mikro
lokacija trafostanice 10(20)/0,4 kV odredit će se lokacijskom dozvolom, nakon
rješavanja imovinsko - pravnih odnosa. Moguće odstupanje od lokacije predviđene
ovim planom, biti će posebno obrazloženo kroz dokumentaciju za ishodovanje
lokacijske dozvole. Trafostanica će se graditi kao samostojeća građevina, za
kabelske priključke na srednjem naponu i kabelske rasplete na niskom naponu.
Trafostanica 10(20)/0,4 kV mora biti
minimalno udaljena 1 m od granice parcele i minimalno 2 m od kolnika.
Za kupca električne energije koji zahtijeva
vršnu snagu višu nego što je predviđena ovim planom, a koja se ne može
osigurati iz postojećih i planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV iz ovog plana,
treba osigurati novu lokaciju trafostanice 10(20)/0,4 kV (kao samostojeću
građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar njegove građevinske čestice,
odnosno zahvata u prostoru.
Članak
44.
Vodove 10(20) kV naponskog nivoa izvoditi će
se isključivo podzemnim kabelima po trasama prikazanim u grafičkom dijelu.
Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a
točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.
Trase niskonaponske mreže načelno su
prikazane u grafičkom dijelu plana, a izvoditi ih treba prema zasebnim
projektima - tehničkim rješenjima. Niskonaponska mreža izvoditi će se kao
podzemna.
Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar
zone plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno
napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir
armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.
4.3.4. Plinoopskrba
Članak
45.
Gradnji plinske mreže pristupa se neposrednom
provedbom Plana.
Plinoopskrbu je potrebno izvesti sukladno
kartografskom prikazu broj 2.4. Komunalna infrastrukturna mreža - distribucija
plina u mjerilu 1 : 2000.
Planom je predviđeno polaganje plinovoda u
trup sabirne i pristupne prometnice i spajanje na plinovod koji prolazi cestom
Čavle-Mavrinci. Opskrba potrošača vršiti će se srednjetlačnim plinovodima
položenim u javnim površinama.
5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
Članak
46.
Zaštitni zeleni pojas širine 10 - 15 m
planira se izvesti prema granici sa državnom cestom D 40 i ARZom.
Na području namjene »Zaštitne zelene
površine« dozvoljava se gradnja i uređenje pješačkih puteva, stubišta,
odmorišta i slično te postava urbane ili likovne opreme i komunalnih uređaja.
Članak
47.
Najmanja dozvoljena širina pješačkog puta i
stubišta unutar zaštitinih zelenih površina iznosi 1.5 m.
Najveća dozvoljena visina podzida iznosi 1,5
m, a visinske razlike potrebno je urediti terasasto i ozeleniti.
Kod uređenja javnih zelenih površina potrebno
je sačuvati postojeće vrijedno zelenilo te ga dopunjavati autohtonim raslinjem.
Drvored ili grupu zelenila potrebno je
urediti jednom vrstom stabala.
6. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
48.
Na području obuhvata plana nema prirodnih i
kulturno- povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
7. Postupanje s otpadom
Članak
49.
Na području obuhvata Plana s otpadom je
potrebno postupati u skladu sa Zakonom o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04,
111/06) i podzakonskim propisima donijetim na temelju ovoga zakona.
Na području obuhvata Plana s otpadom je
potrebno postupati na sljedeći način:
- smanjivati količine otpada,
- otpad sortirati i obavljati druge radnje
radi smanjivanja količine i volumena otpada,
- organizirati sakupljanje, odvajanje i
odlaganje iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i druge
materijale).
Članak
50.
Proizvođač tehnološkog otpada dužan je
tehnološki otpad koji nastaje obavljanjem djelatnosti obraditi i skladištiti
sukladno propisima.
Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj
se sakuplja otpad moraju biti opremljeni na način kojim se sprječava
rasipanje ili prolijevanje
otpada te nastajanje i širenje prašine, buke i neugodnih mirisa.
Otpad čija se vrijedna svojstva mogu
iskoristiti, proizvođač otpada je dužan razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno
sakupljati po vrstama te osigurati uvjete skladištenja radi njegove ponovne
obrade.
Članak
51.
Ambalažni otpad proizvođač otpada je dužan
sakupljati odvojeno prema vrsti materijala, u spremnike koje je za tu namjenu
dužan postaviti unutar ili u neposrednoj blizini građevine planirane za
gradnju.
Proizvođač je dužan osigurati obradu
ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje
ambalaže u svrhu proizvodnje istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje
energije.
Članak
52.
Sukladno odredbama Uredbe o opasnim tvarima u
vodama (»Narodne novine« broj 78/98) na području obuhvata Plana zabranjuje se
utovar, istovar, skladištenje i manipulacija opasnim tvarima.
8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
Zaštita zraka
Članak
53.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama
Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04) uz obvezno provođenje
mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje
I kategorije kakvoće zraka.
Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene
vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o preporučenim i graničnim
vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96 i 2/97 - ispravak).
Zaštita tla
Članak
54.
Na području obuhvata plana izdvojena su
područja koja se prema fizičko-mehaničkim značajkama svrstavaju u dvije
geotehničke kategorije, prikazane na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti za
korištenje, uređenje i zaštitu prostora« u mjerilu 1:2000.
I. geotehnička kategorija obuhvaća zonu golog
krša. Teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su
speleološke pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.
I.a. geotehnička kategorija je zona
pokrivenog krša. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje
slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš. Manje pogodna mjesta su
speleološke pojave ispod crvenice.
Zaštita vode
Članak
55.
Područje obuhvata Plana pripada III. zoni
zaštite izvorišta vode riječkog područja - vidi kartografski prikaz br. 3
»Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora« u mjerilu 1:2000.
Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na
području obuhvata Plana, potrebno je provoditi sukladno Odluci o odvodnji i
pročišćavanju otpadnih i oborinskih voda na području gradova Rijeke, Bakra i
Kastva i općina Jelenje, Čavle, Kostrena i Matulji (»Službene novine Primorsko-
goranske zupanije« broj 15/98).
Sukladno Odluci, u području obuhvata Plana je
zabranjeno:
. postojanje i građenje industrijskih i
zanatskih pogona i drugih objekata koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne
tvari (u smislu Uredbe o opasnim tvarima u vodama »Narodne novine« broj 78/98),
- postojanje i građenje objekata za utovar,
istovar, skladištenje i manipulaciju opasnim tvarima,
- građenje transportnih cjevovoda za opasne
tvari,
- odlaganje i prosipanje opasnih tvari,
- postojanje i građenje deponija i uređaja za
zbrinjavanje otpada.
Pri odabiru uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda mora se voditi računa da uređaj za pročišćavanje mora postići takve
karakteristike pročišćavanja da efluent udovoljava vrijednostima iz Pravilnika
o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama
(»Narodne novine« broj 94/08).
Servisne radione kao i sve djelatnosti kod
kojih je moguća pojava štetnih i zauljenih tvari trebaju biti smještene
isključivo u zatvorenom prostoru, i trebaju imati odgovarajući uređaj za
prihvat i obradu zauljenih voda prije priključenja na sustav odvodnje.
Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak
56.
Oborinske i bujične vode s okolnih brda treba
zahvatiti i reguliranom odvodnjom povezati u cjeloviti sustav odvodnje poslovne
zone.
Prihvat oborinskih i bujičnih voda slivnog
područja riješit će se idejnim projektom u kojem će biti točno određena trasa
kolektora za bujične i oborinske vode slivnog područja.
Zaštita od buke
Članak
57.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi
sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09) te
podzakonskih propisa kojima se uređuje zaštita od buke.
U zonama gospodarske - poslovne namjene
(proizvodnja, skladišta, servisi), na granici građevne čestice unutar zone buka
ne smije biti viša od 80 dB(A). Na granici ove zone buka ne smije prelaziti
dopuštene razine zone s kojom graniči.
Zaštita od požara
Članak
58.
Mjere zaštita od požara temelje se na
procjeni ugroženosti od požara na taj način procijenjenih požarnih opterećenja,
vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim
prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Čavle, a
provodi se prema Planu zaštite od požara na području Općine Čavle.
Projektiranje građevina stambene, javne,
poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od
požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od
požara te pravila struke.
Rekonstrukcije postojećih građevina potrebno
je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje
građevine, zone ili naselja kao cjeline.
U projektiranju planiranih građevina na
području obuhvata plana prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u
prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom
dijelu glavnog projekta
potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od
požara primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili
EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne
građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,
- DIN ili HRN EN (europske norme koje se
primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za poslovne građevine, razna
skladišta i ostale gospodarske građevine.
U projektiranju nove vodovodne mreže ili
rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog
razvoda i postave nadzemnih hidranata.
Kod određivanja međusobne udaljenosti
objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog
zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i zidova, metereološkim
uvjetima i drugo. Udaljenost slobodnostojećih niskih građevine prema susjednoj
građevini treba biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 m.
Međusobni razmak kod stambeno poslovnih građevina ne može biti manji od visine sljemena
krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana
udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne , pojačane mjere
zaštite od požara.
Sve ceste u dijelovima naselja koje se
planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa
okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku:
- slijepa cesta dužine od 50,0 - 100,0 m mora
imati na svom završetku formirano ugibalište,
- slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora
na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog
vozila.
Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta
sa dvije dvosmjerne vozne trake potrebno je projektirati najmanje širine
kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju
propisanu širinu, nagib, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za
gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od
požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera
zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih
državnih upravnih tijela.
Prilikom projektiranja izgradnje podzemnih
garaža primjenjivati američke smjernice NFPA 88A ili austrijske smjernice TRVB
N 106.
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i dosljedno se
pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja
zaštite od požara.
Temeljem članka 15 Zakona o zaštiti od požara
(»Narodne novine« broj 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) za složenije građevine
(građevine skupine 2) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.
9. Mjere provedbe plana
Obveza izrade detaljnih planova uređenja
Članak
59.
Na području obuhvata plana nije predviđena
izrada detaljnih planova uređenja.
Ostale mjere provedbe plana
Članak
60.
Svi započeti upravni postupci pokrenuti do
stupanja na snagu ovih Izmjena i dopuna Plana dovršiti će se prema odredbama
Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja zone poslovne namjene K1
(»Službene novine PGŽ« broj 1/03) i Odluke o donošenju izmjena i dopuna
Detaljnog plana uređenja (DPU) dijela poslovne zone K1 (»Službene novine PGŽ«
broj 1/03 i 47/09) koji su bili na snazi u vrijeme njihovog podnošenja.
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno članku 122.
Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95).
Posebne mjere radi održavanja vodnog režima
provode se u skladu s člankom 106. Zakona o vodama.
Članak
61.
Protupotresno projektiranje građevina kao i
građenje provodi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne
novine« broj 76/07 i 38/09) i postojećim tehničkim propisima.
Građevine i zahvati u prostoru za koje je
prilikom izgradnje potrebna procjena utjecaja na okoliš i izrada studije
utjecaja na okoliš (SUO) određeni su zakonskom propisom - Uredbom o procjeni
utjecaja na okoliš (»Narodne novine« broj 64/08) i pripadajućim Popisom
zahvata, te člankom 35. odredbi Prostornog plana Primorsko-goranske županije
(»Službene novine PGŽ« broj 14/00, 12/05 i 50/ 06).
Članak
62.
Kod gradnje nove građevine te uređenja javne
površine potrebno je postupiti u suglasju s odredbama Pravilnika o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
(»Narodne novine« broj 151/05).
Članak
63.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih
površina potrebno je postupiti u suglasju s odredbama Pravilnika o prostornim
standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje
stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 47/82 i
30/94).
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
64.
Plan iz članka 1. ove Odluke izrađen je u 4
(četiri) izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Čavle i potpisom
predsjednika Općinskog vijeća Općine Čavle.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohranama
Upravnog odjela Općine Čavle i Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije (po jedan primjerak) i u Odjelu za graditeljstvo i
zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Odsjek za prostorno uređenje i
graditeljstvo koji je nadležan za njegovo provođenje (dva primjerka).
Članak
65.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz
članka 3. ove Odluke, koji čine sastavni dio Odluke, nisu predmet objave.
Članak
66.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
II. GRAFIČKI DIO
Kartografski prikazi:
1. Korištenje i namjena površina MJ 1:2000
2. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža
2.1. Komunalna infrastrukturna mreža
- promet MJ 1:2000
2.2. Komunalna infrastrukturna mreža
- elektrodistribucija i telekomunikacije MJ
1:2000
2.3. Komunalna infrastrukturna mreža
- vodoopskrba i odvodnja MJ 1:2000
2.4. Komunalna infrastrukturna mreža
- distribucija plina MJ 1:2000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina MJ 1:2000
4. Način i uvjeti gradnje
4A Način i uvjeti gradnje
- Oblici korištenja MJ 1:2000
4B Način i uvjeti gradnje - Način gradnje MJ
1:2000
Klasa: 021-05/10-01/04
Ur. broj: 2170-03-10-01-04
Čavle, 19. kolovoza 2010.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE ČAVLE
Predsjednik
Josip Čargonja, v.r.
