39.

Na temelju članka 34. Statuta Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/09) i članka 9. Odluke o ustrojstvu i djelokrugu Gradske uprave Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 35/09) Gradonačelnik Grada Raba, 24. lipnja 2010. godine donosi

PRAVILNIK
o pravima iz radnog odnosa zaposlenih
u Gradskoj upravi Grada Raba

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom uređuju određena prava iz radnog odnosa zaposlenih u Gradskoj upravi Grada Raba.

Pod pojmom »zaposlenik« u smislu ovog Pravilnika podrazumijevaju se službenici i namještenici zaposleni u Gradskoj upravi Grada Raba na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim vremenom i vježbenici, uključujući i unutarnjeg revizora.

Članak 2.

Na prijam u službu te prava, obveze i odgovornosti zaposlenika u Gradskoj upravi Grada Raba primjenjuju se odredbe Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

II. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Članak 3.

Puno radno vrijeme zaposlenika je 40 sati tjedno.

Raspored rada tijekom radnog dana utvrđuje se sa početkom u 07,00 sati i završetkom u 15,00 sati sa dnevnim odmorom od 30 minuta, od 11,00 do 11,30 sati od ponedjeljka do petka.

Odmori

Članak 4.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Članak 5.

Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor subotom i nedjeljom u trajanju od 48 sati neprekidno.

Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna i to tako da za svaki dan koji je radio u vrijeme tjednog odmora ima pravo na jedan i pol radni dan tijekom sljedećeg tjedna.

Ako zaposlenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 2. ovog članka, može ga koristi naknadno prema odluci pročelnika.

Članak 6.

Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 dana.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Članak 7.

Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 8.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio nadležni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 9.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.

Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugoga zakonom određenoga opravdanog razloga, ne ubraja se u rok određen u stavku 1. ovoga članka.

Članak 10.

Zaposlenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora određenog na način propisan odredbom članka 11. ovog Pravilnika za svaki navršeni mjesec dana rada, u slučaju:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije stekao pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo šest mjeseci neprekidnog rada,

- ako radni odnos prestane prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada

- ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja tekuće godine ima pravo na puni godišnji odmor.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovog članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.

Članak 11.

Godišnji odmor od 20 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:

1. s obzirom na složenost poslova:

- zaposlenicima na radnom mjestu za koje

se zahtijeva VSS 4 dana

- zaposlenicima na radnom mjestu za koje

se zahtijeva VŠS 3 dana

- zaposlenicima na radnom mjestu za koje

se zahtijeva SSS 2 dana

- zaposlenicima na radnom mjestu za koje

se zahtijeva NSS 1 dana

2. s obzirom na dužinu radnog staža:

- do 5 godina radnog staža 1 dan

- od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana

- od 10 do 15 godina radnog staža 3 dana

- od 15 do 20 godina radnog staža 4 dana

- od 20 do 25 godina radnog staža 5 dana

- od 25 do 30 godina radnog staža 6 dana

- od 30 do 35 godina radnog staža 7 dana

- od 35 i više godina radnog staža 8 dana

Navršene godine radnog staža utvrđuju se na dan 31. prosinca kalendarske godine za koju zaposlenik koristi godišnji odmor.

3. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete još po 1 dan

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepiranog djeteta, bez obzira na ostalu djecu 3 dana

- osobi s invaliditetom 2 dana.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se najkraćem trajanju godišnjeg odmora iz članka 11. ovog Pravilnika, pribrajaju dani godišnjeg odmora utvrđeni točkama od 1. do 3. stavka 1. ovoga članka, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana u godini.

Članak 12.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora što ga donosi pročelnik vodeći računa i o pisanoj želji svakog pojedinog zaposlenika.

Članak 13.

Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora, pročelnik donosi za svakog zaposlenika posebno rješenje kojim mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 11. ovoga Pravilnika, ukupno trajanje godišnjeg odmora te vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Rješenje iz stavka 1. ovog članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 14.

Zaposlenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.

Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od 10 dana.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora zaposlenik može prenijeti i iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

Članak 15.

Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, zaposlenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

Članak 16.

U slučaju prestanka rada Grad Rab je dužan zaposleniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Naknada iz stavka 1. ovog članka određuje se sukladno članku 6. ovog Pravilnika razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

Članak 17.

Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti pročelnika, najmanje jedan dan prije.

Članak 18.

Zaposleniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih poslova.

Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi pročelnik.

Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Dopusti

Članak 19.

Zaposlenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

- zaključenje braka 5 radnih dana

- rođenje djeteta 5 radnih dana

- smrti supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta,

posvojitelja, posvojenika i unuka 5 radnih dana

- smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika 3 radna dana

- selidba u istom mjestu stanovanja 2 radna dana

- selidba u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana

- dobrovoljni davatelj krvi za svako dobrovoljno davanje 2 radna dana

- teške bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja 3 radna dana

Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaćenog dopusta u pravilu se koriste neposredno nakon davanja krvi, a u slučaju nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi, dani plaćenog dopusta koristit će se u dogovoru s pročelnikom.

Članak 20.

Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za polaganje državnoga stručnog ispita, prvi put, u trajanju od sedam radnih dana, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

Članak 21.

Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, zaposleniku se za pripremanje i polaganje ispita može odobriti godišnje do sedam radnih dana plaćenog dopusta.

Članak 22.

Zaposlenik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje za pripremanje i polaganje ispita ima pravo na plaćeni dopust od 15 radnih dana godišnje.

Za pripremanje i polaganje završnog ispita zaposlenik, osim plaćenog dopusta iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na još pet radnih dana plaćenog dopusta.

Ako to okolnosti zahtijevaju, zaposleniku se može odobriti plaćeni dopust za školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje i u dužem trajanju, ali ne duže od 60 radnih dana u jednoj godini.

Članak 23.

Zaposlenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na pla

ćeni dopust, osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.

Ako okolnost iz članaka 19. ovog Pravilnika nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), zaposlenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju, osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.

Članak 24.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Odluku o plaćenom dopustu donosi pročelnik na pisani i obrazloženi zahtjev zaposlenika.

Članak 25.

Zaposleniku se može na njegov zahtjev odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na osobni trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije:

Zaposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u toku jedne godine:

- za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi, 5 dana

- za pripremanje i polaganje ispita na dodiplomskom ili poslijediplomskom studiju kao i za pravosudni ispit 10 dana

- za sudjelovanje na stručnim seminarima i savjetovanjima, 5 dana

- za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (učenje stranih jezika, informatičko obrazovanje i dr.), 2 dana

Ako to okolnosti zahtijevaju, zaposleniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti i u trajanju dužem od 30 dana.

Članak 26.

Za vrijeme neplaćenog dopusta zaposleniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

III. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 27.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela dužan je osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost zaposlenika.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela poduzet će sve zakonske mjere za zaštitu života te sigurnost i zdravlje zaposlenika uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu i pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela dužan je osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida, u skladu s posebnim propisima.

IV. PLAĆE, DODACI NA PLAĆU I NAKNADE

Članak 28.

Plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovna plaća je umnožak pripadajućeg koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Plaće zaposlenika utvrđuju se posebnom odlukom.

Članak 29.

Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za prethodni mjesec.

Od jedne do druge isplate plaće ne može, u pravilu proći više od 30 dana.

Članak 30.

Zaposlenici mogu primati plaću i ostala primanja putem tekućih računa banaka prema osobnom odabiru.

Članak 31.

Poslodavac je dužan na zahtjev službenika ili namještenika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.).

Članak 32.

Osnovna plaća zaposlenika bit će uvećana:

- za rad noću 40%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 50%

- za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%

Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Prekovremenim radom, kad je rad zaposlenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom.

Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada zaposlenik može koristiti slobodne dane.

Članak 33.

Za ostvarene natprosječne rezultate rada zaposleniku se može isplatiti nagrada.

Visina, kriteriji i način isplate nagrade iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se posebnim aktom.

Članak 34.

Ako je zaposlenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini od 95 % od njegove plaće kao da je na radu, ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo s bolovanjem.

Za bolovanje zbog profesionalne bolesti ili pretrpljene ozljede na radu naknada se isplaćuje u 100%-tnom iznosu.

V. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Naknada za godišnji odmor

Članak 35.

Zaposlenik može ostvariti pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u iznosu ne manjem od iznosa koji se može isplatiti neoporezivo, u smislu propisa o porezu na dohodak.

Regres iz stavka 1. ovoga članka bit će isplaćen u cijelosti, jednokratno, najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.

Zaposlenik koji ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ostvaruje pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovog članka, razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Članak 36.

Zaposleniku pripada pravo na jednokratni dodatak - božićnicu u iznosu ne manjem od iznosa koji se može isplatiti neoporezivo, u smislu propisa o porezu na dohodak.

Otpremnina kod odlaska u mirovinu

Članak 37.

Zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na neto otpremninu u visini deset prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Naknada u slučaju smrti

Članak 38.

Obitelj zaposlenika ima pravo na pomoć u slučaju:

- smrti zaposlenika koji izgubi život u obavljanju službe odnosno rada, u visini 5 prosječnih mjesečnih neto plaća i troškovi pogreba

- smrti zaposlenika, u visini 3 prosječne mjesečne neto plaće i troškovi pogreba.

Prosječna mjesečna neto plaća iz prethodnog stavka je prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Troškovima pogreba iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se stvarni troškovi pogreba, ali najviše do visine dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Članak 39.

Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta ili roditelja, očuha ili maćehe u visini jedne prosječne mjesečne neto plaća isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Jednokratna naknada

Članak 40.

Zaposlenik ima pravo na pomoć, jedanput godišnje, po svakoj osnovi u slučaju:

- nastanka teške invalidnosti službenika i namještenika

na radu 2 prosječne mjesečne neto plaće,

- bolovanja službenika namještenika dužeg od 90 dana 1 prosječna mjesečna neto plaća

- nastanka teške invalidnosti službenika i namještenika

djeteta ili supružnika službenika i namještenika 1 prosječna mjesečna neto plaća

- za rođenje djeteta 1 prosječna mjesečna neto plaća

- za otklanjanje posljedica elementarne nepogode u visini stvarnih troškova nastale štete, a najviše do visine 1 prosječne mjesečne neto plaće.

Prosječna mjesečna neto plaća iz prethodnog stavka je prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Naknada za službena putovanja

Članak 41.

Zaposleniku upućenom na službeno putovanje u zemlji pripada dnevnica, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja u visini iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.

Zaposleniku upućenom na službeno putovanje u inozemstvo pripada dnevnica, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja na način i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja u inozemstvo na način kako je to regulirano za tijela državne vlasti.

Članak 42.

Zaposleniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta toga zaposlenika.

Zaposlenik ima pravo na naknadu za odvojeni život u visini iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.

Troškovi prijevoza na i s posla

Članak 43.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla sukladno posebnoj odluci.

Jubilarne nagrade

Članak 44.

Zaposleniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni rad u upravnim tijelima Grada Raba kada navrši:

- 10 godina radnog staža

- 15 godina radnog staža

- 20 godina radnog staža

- 25 godina radnog staža

- 30 godina radnog staža

- 35 godina radnog staža

- 40 godina radnog staža

u iznosima za koje se prema važećim propisima ne plaća porez.

Pod neprekidnim radom u upravnim tijelima Grada Raba smatra se ukupan neprekinuti rad u ranijim tijelima Skupštine općine Rab, Organima uprave SO, mjesnim zajednicama, SIZ-ovima, Fondovima i upravnim tijelima Grada Raba pod uvjetom da nije bilo prekida radnog odnosa.

Zaposleniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu.

Dar djetetu do 15 godina starosti i dar u naravi

Članak 45.

Zaposleniku će se za svako dijete koje do 31.12. tekuće godine navršava 15 i manje godina starosti, u prigodi Dana svetog Nikole isplatiti u iznosu na koji se prema važećim propisima ne plaća porez.

Ako su oba roditelja zaposlenici u upravnim tijelima Grada Raba, sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se roditelju preko kojega je dijete zdravstveno osigurano.

Članak 46.

Zaposleniku se može jednom godišnje dati dar u naravi u vrijednosti koja ne prelazi iznos na koji se prema propisima ne plaća porez.

Naknada za izum

Članak 47.

Zaposleniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje.

Posebnim Ugovorom zaključenim između zaposlenika i poslodavca uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 48.

Osiguranje zaposlenika

Zaposlenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.

VI. ZAŠTITA PRAVA ZAPOSLENIKA

Članak 49.

O ostvarivanju prava iz ovog Pravilnika donosi se rješenje.

Za zaposlenike, gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika rješenje iz stavka 1. ovog članka donosi pročelnik.

Članak 50.

Za zaposlenike se utvrđuju otkazni rokovi sukladno Zakonu o radu, ukoliko se zaposlenik i poslodavac ne sporazumiju drugačije.

Članak 51.

Zaposlenik kojem je prestao radni odnos zbog poslovnih, organizacijskih, odnosno posebnih potreba službe, nakon isteka roka u kojem je bio na raspolaganju ima pravo na otpremninu u visini najmanje jedne prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u prethodna tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje za svaku navršenu godinu radnog staža u Gradskoj upravi Grada Raba.

Članak 52.

Gradonačelnik i zamjenik Gradonačelnika ostvaruju prava iz radnog odnosa shodnom primjenom odgovarajućih odredaba ovog Pravilnika.

Članak 53.

Na prava, obveze i odgovornosti kao i druga pitanja od značaja za rad zaposlenika koja nisu uređena ovim Pravilnikom, na odgovarajući način primjenjivat će se opći propisi o radu i Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike.

Članak 54.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu, Klasa: 022-01/96-01/01, Urbroj: 2169-01-96-01/01-9 od 24. lipnja 1996. godine.

Članak 55.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 023-05/10-01/46

Ur. broj: 2169-01-01-10-01-1

Rab, 24. lipnja 2010.

Gradonačelnik

Zdenko Antešić, dipl. ing. el., v. r.