14.
Na temelju članka 100. stavak 7. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09) članka 133.
Prostornog plana uređenja Općine Brod Moravice (»Službene novine« broj 35/03 i
14/07), i članka 32. Statuta Općine Brod Moravice (»Službene novine PGŽ«« broj
30/09), Općinsko vijeće Općine Brod Moravice, na sjednici održanoj 28. svibnja
2010. godine, donijelo je:
ODLUKU
O DONOŠENJU
Urbanističkog plana uređenja zone »UPU6 - Građevinsko područje
ugostiteljsko-turističke namjene T1 - Matika«, Brod Moravice
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja zone
»UPU6 - Građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T1 - Matika«,
Brod Moravice (u daljnjem tekstu: Plan), koji je izradio »URBING« d.o.o. iz
Zagreba, broj elaborata A-438/09, na Hrvatskoj osnovnoj karti u mjerilu 1:5000.
Obuhvat Plana iznosi 8,61 ha.
Članak
2.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se
sastoji od slijedećih sastavnih dijelova: tekstualnog dijela, grafičkog dijela
i obveznih priloga:
A-TEKSTUALNI DIO
I.UVOD
II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2.Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih
i pratećih građevina
3.Uvjeti smještaja ostalih građevina
4.Uvjeti i način gradnje građevina
5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja infrastrukturne mreže s pripadajućim objektima i
površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
6.Uvjeti uređenja javnih i drugih zelenih
površina
7.Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
8.Postupanje s otpadom
9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
10.Mjere provedbe plana
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
11.Mjere zaštite od prirodnih i drugih
nesreća
B-GRAFIČKI DIO mjerilo
1.KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1 : 5.000
2.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA 1 : 5.000
3.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA 1 : 5.000
4.NAČIN I UVJETI GRADNJE 1 : 5.000
C-PRILOZI:
OBVEZNI PRILOZI:
I.OBRAZLOŽENJE PLANA
II. IZVOD IZ PPU OPĆINE BROD MORAVICE
III. STRUČNE PODLOGE na kojima se temelje
prostorno-planska rješenja
IV.POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA koje
je bilo potrebno poštovati pri izradi Plana
V. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA
VI. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI
VII. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
VIII. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I
DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA
IX. SAŽETAK ZA JAVNOST
OSTALI PRILOZI:
X.PODACI O IZRAĐIVAČU PLANA
Članak
3.
Elaborat Plana izrađen je u 6 (šest)
istovjetnih izvornika, od kojih se jedan čuva u pismohrani Općine Brod
Moravice, gdje se čuva i digitalni oblik Plana na DVD mediju.
Članak
4.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama PGŽ«.
Klasa: 350-02/10-01/03
Ur. broj: 2112-06-10-01-04
Brod Moravice, 28. svibnja 2010.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE BROD MORAVICE
Predsjednik
Branimir
Svetličić, v.r.
Urbanistički plan uređenja zone »UPU6 -
Građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T1 - Matika«, Brod
Moravice
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak
1.
(1) Granica obuhvata Urbanističkog plana
uređenja zone »UPU6 - Građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene
T1-Matika« Brod Moravice (u daljnjem tekstu »Plan«, »TZ Matika«) određena je
Prostornim planom uređenja Općine Brod Moravice, objavljenim u Službenim
novinama Primorsko-goranske županije br. 35/03, 14/07 i 33/07(u daljnjem tekstu
PPUO).
(2) Odluka o izradi Plana objavljena je u
Službenim novinama Primorsko-goranske županije br. 35/09.
(3) Granica obuhvata Plana prenesena je na
osnovnu državnu kartu (HOK) podlogu za izradu Plana u mjerilu 1:5000 i
prikazana je na svim kartografskim prikazima. Izvršena je korekcija granice
obuhvata u skladu s podlogom u većem mjerilu i novim elementima u prostoru (rub
novoizgrađene ceste).
(4) Ukupna površina zone obuhvaćene Planom
iznosi 8,61 ha (korigirano u odnosu na 8,94 ha iz PPUO) i u cijelosti je
neizgrađena.
Članak
2.
(1) Planom se za TZ Matika planira kapacitet
do 220 postelja i to minimalno 70% u hotelu i do 30% u vilama.
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
Članak
3.
(1) Razmještaj, veličina te razgraničenje
površina javnih i drugih namjena prikazano je bojom i planskim znakom na
kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina«, na slijedeći način:
- turističko-ugostiteljska namjena (T1), na
površini 4,81 ha,
zelene površine:
- park-šuma (Z1), na površini 1,93 ha,
- park-rekreacija (Z2), na dvije površine od
0,48 i 0,63, ukupno 1,11 ha,
površine infrastrukturnih sustava (IS),
- nerazvrstana cesta (IS1), (cca 170 m',
odnosno 0,11 ha se nalazi unutar obuhvata Plana),
- zona parkirališta uz cestu (IS2), ukupne
površine 0,64 ha,
(2) Javnim se prostorom i javnim namjenama u
smislu ovih odredbi smatraju sve zelene površine (Z1, Z2) i površine
infrastrukturnih sustava (IS1, IS2).
Članak
4.
Dijelove površina određenih namjena osim za
smještaj građevina osnovne namjene moguće je koristiti i urediti za potrebe
smještaja drugih površina i objekata, prije svega dijelova infrastrukturnih
sustava koji su nužni za realizaciju građevina osnovnih namjena, te za smještaj
jednostavnih građevina i opreme.
Članak
5.
(1) Granica obuhvata, razgraničenje površina
po namjeni i iskazane prostorne veličine u skladu su s točnošću koja proizlazi
iz mjerila 1:5000.
(2) Kod prijenosa granica iz kartografskih
prikaza u mjerilu 1:5000 na podloge u većim mjerilima dozvoljena su odstupanja
od grafičkih dijelova Plana u mjeri koja se može iskazati kao netočnost
geodetskih podloga. U razgraničavanju prostora granice se određuju u korist
zaštite prostora, te ne smiju ići na štetu javnog prostora.
Članak
6.
Razgraničenje ceste i građevnih čestica,
te status parkirališta uz cestu
(1) Granica između cestovnog zemljišta
nerazvrstane ceste i građevnih čestica ugostiteljsko-turističke namjene može
biti definirana na način da pojas parkirališna mjesta/pješačka staza uz cestu
budu na česticama ugostiteljsko-turističke namjene, na zasebnim česticama ili
na cestovnom zemljištu.
(2) U svakom slučaju se prava i obveze
gradnje i održavanja infrastrukturnih sustava i drugih građevina rješavaju
ugovorom između Općine i vlasnika/korisnika turističke zone. Sa stajališta
prostornog uređenja potrebno je osigurati uvjete sukladno odredbama Plana, a
posebice kontinuiranu pješačku komunikaciju duž cijele zone i osiguran potreban
broj parkirališnih mjesta.
2. Uvjeti smještaja
ugostiteljsko-turističkih i pratećih građevina
Članak
7.
(1) Na površinama namjene hoteli (T1) moguća
je gradnja smještajnih građevina te pratećih građevina trgovačke, uslužne,
ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene. Planirane su
slijedeće smještajne građevine: hotel sa pratećim sadržajima i vile.
(2) Podzidi, stepenice, pristupne rampe i
druge građevine i dijelovi građevina namijenjeni pristupu
ugostiteljsko-turističkim sadržajima mogu se graditi i na površinama namjene
parkirališta uz cestu (IS2).
Oblik, veličina i obvezni prostorni
pokazatelji za građevinske čestice
(3) Građevinsku česticu zgrada
ugostiteljsko-turističke namjene moguće je formirati preko površina različitih
namjena, s tim da se uvjeti gradnje odnose na česticu, a građevine se na nju
smještaju i čestica uređuje sukladno namjeni površine.
(4) Svaka građevinska čestica mora imati
neposredan pristup na javnu površinu. Način priključenja na javnu površinu, te
potrebni broj parkirališno-garažnih mjesta i uvjeti njihovog smještaja određeni
su posebnom odredbom.
(5) Veličina građevinske čestice (a) je:
- min. 1,5 ha za česticu hotela,
- min. 1,3 ha za česticu vila,
- min. 400 m2 za izdvojene građevne čestica za prateće sadržaje
(poput izdvojenog restorana, ili građevine za sport), na kojima ne može biti
smještajnih građevina.
(6) Koeficjent izgrađenosti (kis) i
iskorištenosti (kig) i površina čestice koja se mora urediti kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo (z) iznose:
- kig ? 0,25, kis ? 0,6, z ? 50%, za česticu
hotela,
- kig ? 0,15, kis ? 0,4, z ? 70%, za česticu
vila,
- kig ? 0,4, kis ? 0,8, z ? 30%, za čestice
građevina pratećih sadržaja .
(7) Površine sportskih terena ne uračunavaju
se u kig i kis.
Opći uvjeti za građevine
(8) Način građenja je slobodnostojeći gdje
svi pomoćni sadržaji čine arhitektonski oblikovnu cjelinu s građevinom hotela.
(9) Minimalna udaljenost građevine od kolnika
nerazvrstane ceste iznosi polovicu njene visine.
(10) Propisana visina građevina proizlazi iz
smjernica PPUO, pri čemu je visina od nivelacijske kote (tj. kote poda
prizemlja, koja je definirana PPUO) preračunata u visinu građevine (definiranu
Zakonom) dodavanjem 1,5 m koliko iznosi maksimalna zakonska visina poda prizemlj
u odnosu na teren.
Hotel
(11) Hotel se sastoji od jedne ili više
građevina, visine do 8,7 m, i 3 nadzemne etaže + suterenska etaža garaže.
Vile
(12) Vile su slobodnostojeće građevine sa do
dvije smještajne jedinice (apartmana), visine do 5,7 m, i 2 nadzemne etaže +
suterenska etaža.
(13) Minimalna udaljenost između građevina je
12 m.
Izdvojene prateće građevine
(14) Izdvojene prateće građevine ugostiteljske,
sportsko- rekreacijske, zabavne i druge namjene su slobodnostojeće građevine
visine do 5,2 m, i 2 nadzemne etaže.
Prateće građevine niskogradnje
(15) Na površinama namjene hoteli (T1) i
park-rekreacija (Z2) moguća je gradnja slijedećih građevina niskogradnje:
- sportskih terena, koji se moraju prirodno
smještati tako da ne bude zasjeka ili podzida u terenu viših od 5 m za (T1) i 3
m za (Z2);
- u prirodnom amfiteatru ili padini:
gledališta i pozornice konstrukcije oslonjene neposredno na tlo s pripadajućim
rukohvatima,
- ostalih građevina propisanih posebnim
propisima (zaštita od požara, gospodarenje šumom itd)
- prilaznih puteva i parkirališta,
- odgovarajućih jednostavnih građevina
određenih posebnim propisom.
3.Uvjeti smještaja ostalih građevina
Članak
8.
(1) Na području obuhvata Plana planiraju se
isključivo ugostiteljsko-turističke i prateće građevine, te građevine
infrastrukturne mreže.
4.Uvjeti i način gradnje građevina
Članak
9.
(1) Uvjeti i način gradnje
ugostiteljsko-turističkih i pratećih građevina određeni su u poglavlju 2.
Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih i pratećih građevina. Uvjeti i način
gradnje građevina infrastrukturne mreže određeni su u poglavlju 5. Uvjeti
uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja infrastrukturne mreže s
pripadajućim objektima i površinama.
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja infrastrukturne mreže s pripadajućim objektima i
površinama
Članak
10.
(1) Ovim Planom utvrđene su trase, koridori i
građevine prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastukturne mreže. Mjesto
i način opremanja zemljišta infrastrukturnom mrežom prikazani su kartografskom
prikazu 2. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža«.
(2) Površine infrastrukturnih sustava, podnamjene
nerazvrstana cesta (IS1), namijenjene su smještaju prometnice.
(3) Površine infrastrukturnih sustava,
podnamjene parkirališta uz cestu (IS2), namijenjene su gradnji parkirališta,
pješačkih staza, te podzida, stepenica, pristupnih rampi i drugih građevina i
dijelova građevina namijenjenih pristupu ugostiteljsko-turističkim sadržajima.
(4) Linijski objekti prometnog,
telekomunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog sustava, smještaju se
pretežito unutar površina (IS1) i (IS2) sukladno Planu i posebnim propisima.
Rješenja temeljem kojih će se izdavati lokacijske dozvole iznimno mogu
odstupiti od planiranih, ukoliko se ukaže potreba zbog tehničkog ili
tehnološkog napretka, odnosno budućih novih saznanja, odnosno ukoliko to
predstavlja privremeno racionalnije rješenje, ili se radi o dodatnom raspletu
mreže razine koju ovaj Plan ne obrađuje, pri čemu je potrebno uvažavati
usvojene propise i standarde, posebne uvjete nadležnih tijela te pravila
tehničke prakse.
(5) Sve površine infrastrukturnih građevina
koje nisu zauzete infrastrukturnim građevinama visoko ili niskogradnje, uređuju
se prema odredbama za uređenje zelenih površina.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
11.
Nerazvrstana cesta
(1) Nerazvrstana cesta ima minimalnu širinu
kolnika 6 m.
Prometni prilazi na čestice i parkiranje
duž ceste
(2) Čestice ugostiteljsko-turističke namjene
priključak na prometnu površinu - nerazvrstanu cestu ostvaruju na dva načina:
prometnim prilazima i direktno sa parkirališta na cestu.
(3) Prometnim prilazima se prilazi na
površinu čestica, odnosno u garažu. Minimalna širina prometnih prilaza je 5,5
m, odnosno 4,5 m za jednosmjerni prilaz.
(4) Parkirališta za potrebe dijela gostiju,
te vanjskih korisnika ugostiteljsko-turističkih sadržaja planiraju se
neposredno uz nerazvrstanu cestu, kao okomita parkirališta u razini kolnika
dimenzija 2,5 m x 5,0 m, odnosno 3,7 m x 5,0 za parkirna mjesta invalida.
Obavezna je ugradnja plitkog betonskog kanala za oborinske i površinske vode,
između površine za parkiranje i kolnika, na strani parkinga. Površinu
parkirališta preporuča se obraditi travnatim betonskim elementima.
(5) Potreban broj parkirališnih/garažnih
mjesta:
- za turistički smještaj: prema posebnom
propisu (kategorizacija), ali ne manje od 1 PM po smještajnoj jedinici vila, te
0,3 PGM po smještajnoj jedinici hotela + 2 autobusa na izdvojenoj čestici
parkirališta,
- za ugostiteljstvo (na zasebnim česticama):
1 PM/5 konzumnih mjesta,
- za dnevne posjetitelje zone: dodatnih 20
parkirališnih mjesta (osigurati prilikom izgradnje smještajnih građevina).
Pješačke staze
(6) Obavezno je osigurati kontinuiranu
pješačku komunikaciju duž cijelog kontaktnog ruba turističke zone i
nerazvrstane ceste. Ova komunikacija, te sve glavne interne pješačke staze
(stepeništa i prilazi vilama, sportskim terenima itd.), trebaju biti minimalne
širine 1,6 m.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske
mreže
Članak
12.
(1) Osnovna DTK planira se uz nerazvrstanu
cestu, u pješačkoj stazi. Kapacitet DTK u svim njenim elementima
kao i kapacitet, tip i
razrada kabela definirati će se posebnim projektom. Distributivnu
telekomunikacijsku kanalizaciju graditi potrebnim brojem cijevi (plus rezervne
cijevi) i potrebnim brojem šahtova. Cijevi moraju biti žute boje, šahtovi
moraju biti označeni kao telefonski šahtovi.
(2) TK priključci grade se podzemno.
Priključni kabeli ugrađuju se u cijevi.
(3) Sve zgrade opremaju se TK instalacijom
koja izvedbom, tipu i kapacitetom odgovara njezinoj namjeni. Priključni ormarić
(od nehrđajućeg materijala) ugrađuje se na pročelju zgrade. U građevini hotela
je priključni ormarić moguće ugraditi i unutar zgrade uz uvjet da je omogućen
nesmetani pristup ormariću. Priključni ormarići se ugrađuju na visini 0,8 - 1,5
m od terena, odnosno poda.
(4) Kompletna mreža mora biti adekvatno
uzemljena.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne
infrastrukturne mreže
Članak
13.
Elektroenergetika
(1) Područje zone opskrbljivat će se
električnom energijom iz planirane TS 20/0,4 kV. Opskrbna mreža planira se uz
nerazvrstanu cestu, u pješačkoj stazi.
(2) U sklopu energetskog sustava hotelskog
kompleksa moguća je proizvodnja električne energije kogeneracijskim
postrojenjima, uz korištenje energije plina, sunčevog zračenja, vjetra i
biomase, sukladno posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela.
(3) Trafostanicu treba graditi što je moguće
bliže hotelu, a ako se radi o samostojećem objektu u vlasništvu HEP-a, potrebno
je osigurati zasebnu građevinsku česticu na način da trafostanica bude
minimalno udaljena 1 m od granice čestice i 2 m od prometnice.
(4) Javna rasvjeta izvodi se kao zaseban
sustav s napajanjem iz ormara javne rasvjete smještenog u TS.
Članak
14.
Plinoopskrba
(1) Planira se individualna opskrba plinom iz
spremnika ukapljenog naftnog plina. Spremnici se lociraju na česticama sukladno
posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela.
Članak
15.
Vodoopskrba
(1) Vodoopskrba se osigurava iz postojećeg
vodoopskrbnog sustava za što je potrebno izgraditi tranzitno-opskrbni cjevovod
uz nerazvrstanu cestu, kroz pojas parkirališta.
(2) Priključci na opskrbnu mrežu ostvaruju se
preko vodomjera u oknu s mogućnošću nesmetanog pristupa nadležne komunalne
službe.
(3) Za protupožarnu hidrantsku mrežu
planiraju se nadzemni hidranti na propisanom međusobnom razmaku. Potrebno je
provjeriti mogućnost korištenja stare vodospreme koja se nalazi na području
obuhvata Plana u svrhu protupožarne zaštite. Prilikom projektiranja javne
hidrantske mreže preporuča se usklađenje sa projektima zaštite od požara
građevina ugostiteljsko-turističke namjene, posebice u pogledu uvjeta za
smještaj spremnika ukapljenog naftnog plina i površina za operativni rad
vatrogasnog vozila.
Članak
16.
Odvodnja
(1) Područje zahvata nalazi se izvan zona
sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za
piće na području Gorskog kotara (Službene novine Primorsko-goranske županije
broj 23/2004).
(2) Na lokaciji nema registriranih stalnih
ili povremenih vodotoka.
(3) Planira se razdjelni sustav odvodnje
oborinskih i otpadnih voda.
Odvodnja oborinskih voda
(4) Oborinske vode s krovova, pješačkih,
cestovnih i zelenih površina upuštaju se u teren preko upojnih građevina,
odnosno slobodnim otjecanjem.
(5) Oborinske vode s parkirališnih i
manipulativnih površina kapaciteta preko 15 osobnih automobila ili površine
preko 1000 m2, ako su
kanalizirane putem otvorenih i zatvorenih kanala, mogu se ispuštati u upojne
građevine, odnosno u javni sustav oborinske odvodnje samo preko pjeskolova i
ugrađenih slivnika s taložnikom te hvatača masti i ulja.
Odvodnja otpadnih voda
(6) Planira se priključenje zone na sustav
javne odvodnje naselja Brod Moravice - uređaj za pročišćavanje. Za to je
potrebno izgraditi cjevovod uz nerazvrstanu cestu, kroz pojas parkirališta.
(7) Do izgradnje funkcionalnog sustava javne
odvodnje odvodnja otpadnih voda rješava se vodonepropusnim sabirnim jamama iz
kojih se otpad odvozi na prihvatnu stanicu uređaja u Delnicama.
(8) Sve građevine trebaju biti priključene na
sustav javne odvodnje otpadnih voda.
(9) Kakvoća otpadne vode koja se ispušta u
sustav javne odvodnje odnosno prijemnik treba biti u skladu s odredbama
Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama (NN 40/99, 6/ 01, 14/01).
6.Uvjeti uređenja javnih i drugih zelenih
površina
Članak
17.
(1) Površine namjene park-šuma (Z1) su
krajobrazno uređene površine na kojima je temeljem krajobraznog rješenja moguće
graditi isključivo građevine poput potpornih zidova, puteva, stepenica, i
ostalih zahvata koje treba harmonično uskladiti s tokom i karakterom postojećeg
terena, a prilikom projektiranja i gradnje potrebno je sačuvati, zaštititi od
oštećenja i saditi autohtone i udomaćene stablašice.
(2) Površine namjene park-rekreacija (Z2) su
krajobrazno uređene površine na kojima je osim građevina iz predhodnog stavka
temeljem krajobraznog rješenja moguće projektirati i graditi građevine
niskogradnje propisane člankom 7. st. 14. ovih Odredbi. Svi novi zahvati
trebaju se razvijati kao harmonično proširenje izvornog krajobraza.
(3) Na neizgrađenim površinama oznake (IS2),
uz nerazvrstanu cestu, preporuča se formiranje zaštitnih zelenih zavjesa s
drvoredima autohtonih i udomaćenih stablašica i mjestimičnog grmlja, bez
ometanja preglednosti.
(4) Projekti krajobraza trebaju dati
konkretna rješenja ili smjernice za izbor građevina i opreme iz ovog članka
kako bi oblikovanje otvorenog prostora bilo kvalitetno i ujednačeno, primjereno
karakteru turističke ponude. U krajobrazu zadržati, odnosno restituirati nekad
postojeće livade i travnate površine i čitljiv rub šume.
(5) Zelene površine (Z1, Z2) se ne smiju
ograđivati.
Projekti krajobraznog uređenja
(6) Sastavni dio projektne dokumentacije za
izdavanje lokacijske dozvole za sve građevine je integralno krajobrazno
(hortikulturno) rješenje.
7. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
18.
(1) Unutar granica obuhvata Plana nema
zaštićenih prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i ambijentalnih vrijednosti.
(2) Planira se zaštita površine namjene
park-šuma temeljem Zakona o zaštiti prirode.
(3) Unutar obuhvata Plana prisutni su
stanišni tipovi: C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na
karbonatnim tlima i E.5.2. Dinarske bukovo-jelove šume. Potrebno je provoditi
mjere zaštite navedene u obrazloženju Plana.
(4) Unutar obuhvata Plana nalazi se područje
nacionalne ekološke mreže odnosno tu se nalaze: područje važno za divlje svojte
i stanišne tipove HR5000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika, te
međunarodno važno područje važna za ptice HR1000019 Gorski kotar, Primorje i
sjeverna Lika. Obzirom na obuhvat planiranih zahvata i njihov geografski položaj
unutar područja ekološke mreže, procjenjuje se da isti neće imati bitan utjecaj
na ciljeve očuvanja i cjelovitosti ekološke mreže, pa se za njih ne propisuje
ocjena prihvatljivosti sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Smjernice za mjere
zaštite za područja ekološke mreže propisane su Uredbom o proglašenju ekološke
mreže (NN 109/07) i navedene u obrazloženju Plana. Potrebno je provoditi
navedene smjernice, te aktivnosti u zoni uskladiti sa Planovima upravljanja
područjima ekološke mreže kada se isti donesu.
8.Postupanje s otpadom
Članak
19.
(1) Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i propisa
donesenih temeljem Zakona.
Članak
20.
(1) Provođenje mjera za postupanje s otpadom
sukladno vrsti otpada osiguravaju nadležna tijela propisana Zakonom o otpadu, a
skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.
(2) Proizvođač otpada dužan je, u skladu s
načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili
odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.
(3) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane
spremnike u sklopu građevinske čestice, s kolnim prilazom za komunalno vozilo.
(4) Tehnološki otpad (ambalažni, građevni,
električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume), do odvoženja,
odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada, s mogućnošću privremenog
skladištenja unutar poslovnog prostora.
(5) Za skupljanje svog otpada moraju se
koristiti odgovarajući spremnici, kontejneri i druga oprema kojom će se
spriječiti rasipanje i prolijevanje otpada, te širenje prašine, mirisa i buke.
Članak
21.
(1) Opasni otpad mora se odvojeno skupljati.
Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i
označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih
pravnih osoba.
(2) Neopasni ambalažni, građevni, električki
i elektronički otpad, otpadna vozila, otpadne gume i drugi tehnološki otpad
čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, moraju se posebno skupljati,
označavati i u najvećoj mogućoj mjeri reciklirati.
(3) Proizvođač opasnog otpada i ambalažnoga,
građevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma
koji sam nije osigurao postupanje s otpadom, dužan je Burzi otpada pri
Hrvatskoj gospodarskoj komori prijavljivati podatke o količinama i vrstama
otpada, čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.
Članak
22.
(1) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno
trajno odlaganje otpada.
9.Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja
na okoliš
Članak
23.
(1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana
uređenja nisu planirane gospodarske djelatnosti čija tehnologija može štetnim i
prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš.
Članak
24.
(1) Zaštita tla i zemljine kore, te zaštita
zraka provodi se očuvanjem zelenih površina na području obuhvata Plana.
(2) Prostor obuhvata plana nalazi se izvan
zona sanitarne zaštite. Zaštita voda provodi se slijedećim planskim mjerama:
- planiranim razdjelnim sustavom odvodnje,
- preporukom za gradnju zelenih parkirališta,
- rješavanjem sustava oborinske odvodnje
sistemom upojnih bunara unutar obuhvata Plana,
- pridržavanjem važećih propisa, te općinskih
Odluka iz područja odvodnje otpadnih i oborinskih voda
(3) Zaštita prirode kroz očuvanje biološke i
krajobrazne raznolikosti provodi se:
- stvaranjem planskog temelja za proglašenje
park-šume prema Zakonu o zaštiti prirode,
- očuvanjem zelenih površina na području
obuhvata Plana,
- obvezom korištenja autohtonih vrsta
prilikom izrade projekata krajobraznog uređenja,
- obvezom zaštite, odnosno restitucija livada
i travnjaka, te čitljivog ruba šume.
(4) Zaštita od buke provodi se:
- odabirom i uporabom malobučnih strojeva,
uređaja i sredstava za rad i transport,
- izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije
građevina u kojima su izvori buke,
- uređenjem planiranih javnih zelenih
površina i zelenih površina u sklopu građevinskih čestica.
(5) Zaštita od svjetlosnog onečišćenja
provodi se:
- obvezom korištenja »ekoloških«, (HEP-ESCO)
rasvjetnih tijela za vanjsku rasvjetu građevnih čestica i prometnica.
10.Mjere provedbe plana
Članak
25.
(1) Na cjelokupnom području obuhvata, Plan će
se provoditi izdavanjem dozvola za zahvate u prostoru prema postupku
predviđenom Zakonom i ostalim propisima i u skladu sa uvjetima koje određuju
nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima.
(2) Unutar obuhvata Plana može se graditi
samo na uređenom građevinskom zemljištu. Na području obuhvata Plana određena je
I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta koja obuhvaća slijedeće:
- pristupni put (nerazvrstana cesta koja mora
biti evidentirana u katastru, odnosno ucrtana u posebnu u geodetsku podlogu
ovjerenu od nadležnog ureda za katastar),
- vodoopskrbu,
- odvodnju (spoj na kanalizacijski sustav ili
odvoz otpadnih voda na kanalizacijski sustav iz nepropusnih sabirnica),
- elektroopskrbu.
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
Članak
26.
(1) Na području obuhvata Plana ne planira se
izrada detaljnih planova uređenja.
11.Mjere zaštite od prirodnih i drugih
nesreća
Članak
27.
(1) U građevinama u kojima se okuplja veći
broj ljudi u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna
čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, mora se osigurati odgovarajući
sustav uzbunjivanja i obavješćivanja građana i prijem priopćenja nadležnog
centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
Članak
28.
(1) Protupotresno projektiranje, građenje i
rekonstrukciju građevina treba provoditi prema zakonskim i tehničkim propisima,
za intenzitet potresa do 7Ê MCS (MSK 64) skale
(2) Ovim Planom definirani su parametri za
gradnju od važnosti za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća:
- izgrađenost zemljišta pojedine građevinske
čestice koja nigdje ne prelazi 30%,
- međusobna udaljenost građevina odgovara
Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN broj: 29/83, 36/85 i 42/86),
članak 25. st. 1. i 2.
- na području obuhvata Plana i u bližoj
okolini nema registriranih klizišta, niti zona posebne namjene.
(3) U slučaju rušenja građevina
visokogradnje, protok i evakuacija ljudi i dobara je moguća nerazvrstanom cestom
koja prolazi duž cijele zone, koja nije ugrožena od urušavanja (udaljenost
građevina temeljem odredbi Plana ne smije biti manja od H/2).
(4) Otvorene površine (površine za sklanjanje
od rušenja i evakuaciju) osigurane su jednoliko raspoređenim površinama zelenih
površina i pješačkih površina duž ceste koje su dovoljno udaljene od susjednih
građevina i koje svojim kapacitetom (površinom) znatno premašuju potrebe prema
broju korisnika prostora.
(5) Plan mora biti usklađen sa Procjenom
ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od
katastrofa i velikih nesreća Općine Brod Moravice (kada on bude donesen).
Ukoliko neke od mjera propisanih Planom nisu usklađene s Procjenom, potrebno je
iste uskladiti prilikom izrade izmjena i dopuna Plana.
Članak
29.
(1) Kod projektiranja građevine, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno
je primjenjivati TRVB ili NFPA smjernice za projektiranje, uz primjenu važećih
zakonskih normi.
(2) Dosljedno se pridržavati važeće zakonske
regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz procjene ugroženosti od požara Općine brod
Moravice.
(3) Kod projektiranja internih prometnica,
prometnih prilaza i pristupa, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine«
35/ 94, 55/94 i 142/03).
(4) Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje vanjske hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 8/06).
(5) Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje zapaljivih tekućina i plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11.
Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95) i propisa donesenim
na temelju njega.
(6) Temeljem čl. 15. a Zakona o zaštiti od
požara potrebno je izraditi eleborat zaštite od požara za složenije građevine
(građevine skupine 2)
