7.
Na temelju članka 57. stavka 3 Zakona o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), članka 21. stavka 2. Statuta Općine
Vrbnik (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 24/01 i 29/01), po
pribavljenoj suglasnosti Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša,
graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove u Primorsko-goranskoj županiji, klasa:
350-05/04-01/168, ur. broj: 2170-83-01-04-2-JM od 31. ožujka 2004., Općinsko
vijeće Općine Vrbnik, na 38. sjednici održanoj dana 23.4.2004. godine, donijelo
je
ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja
Općine Vrbnik
Članak 1.
(1) Prostorni plan uređenja Općine Vrbnik (u daljnjem tekstu: Prostorni
plan), utvrđuje svrhovito korištenje, namjenu i oblikovanje građevinskog i
drugog zemljišta, zaštitu okoliša, zaštitu osobito vrijednih dijelova prirode
te zaštitu graditeljske baštine na području Općine Vrbnik.
(2) Granice obuhvata Prostornog plana su granice područja Općina Vrbnik
određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
(NN 90/92. i 58/ 93.).
(3) Statistička naselja u sastavu Općine Vrbnik su: Vrbnik, Risika, Garica i
Kampelje.
Članak 2.
(1) Prostorni plan iz članka (1) sadržan je u elaboratu Prostorni plan
uređenja Općine Vrbnik, koji se sastoji od:
A) TEKSTUALNI DIO
0. Uvodni dio
I. Obrazloženje
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Vrbnik u odnosu na prostor
i sustave županije Primorsko-goranske i Republike Hrvatske
1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.2.1. Prirodni sustavi
1.2.1.1. Geološka obilježja
1.2.1.2. Seizmičnost
1.2.1.3. Mineralne sirovine
1.2.1.4. Reljef
1.2.1.5. Hidrogeološka osnova - hidrologija Vrbničkog sliva
1.2.1.6. Klimatska obilježja
1.2.1.7. Tlo
1.2.1.8. Živi svijet
1.2.1.9. More
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje
1.2.2.1. Demografska struktura
1.2.3. Naselja
1.2.3.1. Povijesni razvoj naselja
1.2.3.2. Struktura naselja
1.2.4. Sadržaji javnih funkcija
1.2.4.1. Državna uprava i područna (regionalna) samouprava
1.2.4.2. Lokalna samouprava
1.2.4.3. Predškolsko i školsko obrazovanje
1.2.4.4. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
1.2.4.5. Kultura
1.2.4.6. Vjerske zajednice
1.2.4.7. Udruge građana i sportska društva
1.2.4.8. Ocjena stanja društvenih djelatnosti
1.2.5. Gospodarstvo
1.2.5.1. Radna snaga i zaposlenost
1.2.5.2. Ostali gospodarski pokazatelji
1.2.5.3. Vodeće gospodarske grane
1.2.5.4. Gospodarski subjekti i poslovni prostor
1.2.6. Infrastrukturni sustavi
1.2.6.1. Prometni sustav
1.2.6.2. Sustav telekomunikacija i pošte
1.2.6.3. Vodnogospodarski sustav
1.2.6.4. Energetski sustav
1.2.7. Zbrinjavanje otpada
1.2.8. Zaštita prostora
1.2.8.1. Prirodna baština
1.2.8.2. Kulturno-povijesna baština
1.2.8.3. Kakvoća zraka
1.2.8.4. Kakvoća podzemnih i površinskih voda
1.2.8.5. More
1.2.8.6. Tlo
1.2.8.7. Buka
1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg
područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske
i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.0. Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja
2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja
2.2.1. Demografski razvoj
2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.3.1. Osnove razvoja naselja
2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti
2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih cjelina
2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti
2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti
2.2.4.3. Zaštita kulturno povijesnih cjelina
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine Vrbnik
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i
planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i
gustoću izgrađenosti, obilježja
naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina
2.3.2.1. Postojeći i planirani broj stanovnika
2.3.2.2. Gustoća stanovanja
2.3.2.3. Izgrađenost
2.3.2.4. Obilježja naselja
2.3.2.5. Vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine Vrbnik u odnosu na
prostornu i gospodarsku strukturu Županije
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina
3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)
3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene
3.2.2.1. Gospodarska namjena - poslovna (K)
3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T)
3.2.2.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R)
3.2.2.4. Groblja (G)
3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja
3.2.4. Poljoprivredne površine
3.2.5. Šumske površine
3.2.6. Vodne površine
3.2.6.1. Morske površine
3.2.6.2. Vodne površine na kopnu
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti
3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti
3.3.1.1. Poljoprivreda i stočarstvo
3.3.1.2. Turizam
3.3.1.3. Poslovna djelatnost i građevinarstvo
3.3.1.4. Lov
3.3.1.5. Šumarstvo
3.3.2. Globalne projekcije gospodarskog razvoja do 2015. godine
3.3.3. Razvoj društvenih djelatnosti
3.3.3.1. Uprava i pravosuđe
3.3.3.2. Predškolsko i školsko obrazovanje
3.3.3.3. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
3.3.3.4. Kultura i sport
3.3.3.5. Vjerske zajednice, udruge građana
3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora
3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora
3.4.2.1. Građevinska područja naselja
3.4.2.2. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene
3.4.3. Uvjeti zaštite prostora
3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine
3.4.3.2. Zaštita kulturnog naslijeđa
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometni sustav
3.5.1.1. Cestovni promet
3.5.1.2. Pješački promet
3.5.1.3. Promet u mirovanju
3.5.1.4. Pomorski promet
3.5.1.5. Zračni promet
3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta
3.5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje
3.5.3.1. Sustav vodoopskrbe
3.5.3.2. Sustav odvodnje
3.5.4. Energetska infrastruktura
3.5.4.1. Elektroopskrba
3.5.4.2. Plinoopskba i obnovljivi izvori energije
3.6. Postupanje s otpadom
3.7. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
3.7.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda
3.7.4. Zaštita mora
3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke
3.7.6. Mjere posebne zaštite
3.7.6.1. Sklanjanje ljudi
3.7.6.2. Zaštita od rušenja
3.7.6.3. Zaštita od požara
3.7.6.4. Zaštita od potresa
II. Odredbe za provođenje
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE VRBNIK
1.1. Površine naselja
1.2. Površine za izdvojene namjene
1.3. Poljoprivredne površine
1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište
1.5. Šumske površine
1.6. Vodne površine
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju
2.2. Građevinska područja naselja
2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog
dijela područja
2.2.2. Građevine stambene namjene
2.2.3. Građevine društvene (ili javne) namjene
2.2.4. Građevine gospodarske namjene
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene
2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi
2.3. Izgrađene strukture izvan naselja
2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene
2.3.2. Građenje izvan građevinskog područja
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1. Prometni sustav
5.1.1. Cestovni promet
5.1.2. Pješački promet
5.1.3. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)
5.1.4. Pomorski promet
5.1.5. Zračni promet
5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta
5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje
5.3.1. Sustav vodoopskrbe
5.3.2. Sustav odvodnje
5.4. Energetska infrastruktura
5.4.1. Elektropskrba
5.4.2. Plinoopskrba i obnovljivi izvori energije
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH
CJELINA
6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti
6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti
6.2.1. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - na kopnu
6.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu u moru
6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina
7. POSTUPANJE S OTPADOM
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
8.1. Zaštita tla
8.1.1. Šumsko tlo
8.1.2. Poljoprivredno tlo
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
8.2. Zaštita zraka
8.3. Zaštita voda
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda
8.4. Zaštita mora
8.5. Zaštita od prekomjerne buke
8.6. Mjere posebne zaštite
8.6.1. Sklanjanje ljudi
8.6.2. Zaštita od potresa
8.6.3. Zaštita od rušenja
8.6.4. Zaštita od požara
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja
9.1.1. Urbanistički planovi uređenja
9.1.2. Detaljni planovi uređenja
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
9.2.1. Uređenje zemljišta
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
B) GRAFIČKI DIO
a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000
1. Korištenje i namjena površina 1:25000
2. Infrastrukturni sustavi i mreže 1:25000
3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
- područja posebnih uvjeta korištenja 1:25000
3A Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
- područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25000
3B Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
područja i dijelovi primjene planskih mjera
zaštite 1:25000
b) Kartografski prikaz u mj. 1:5000
4. Građevinska područja:
4.1. Vrbnik1:5000
4.2. Uvala Potovošće, Uvala Sv. Juraj1:5000
4.3. Risika, Uvala Petrina, Uvala Melska1:5000
4.4. Garica, Donja Garica, Kampelje1:5000
4.5. Mestinjak, Mali Drmuni1:5000
(2) Kartografski prikazi i tekst ovih Odredbi za provođenje (u daljnjem
tekstu: Odredbe) temeljni su dokumenti za primjenu Prostornog plana.
Članak 3.
U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju
imaju slijedeće značenje:
1. Općina Vrbnik - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu
jedinicu lokalne samouprave.
2. Vrbnik - označava naselje Vrbnik.
3. Naselje - struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih
funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.
4. Granica građevinskog područja je linija razgraničenja površina koje služe
za građenje naselja ili površina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih
površina prema kriterijima iz Prostornog plana.
5. Građevinsko područje naselja je područje na kojem se predviđa gradnja,
odnosno proširenje postojećeg naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i
dijela predviđenog za daljnji razvoj. Unutar njega smještaju se osim stanovanja
i sve potrebne i spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja,
kao što su: javna i društvena namjena, ugostiteljsko-turistička, gospodarska
namjena (zanatska, poslovna, poljoprivredne gospodarske građevine), površine
infrastrukturnih sustava, groblja, vjerske građevine, zdravstvene i
rekreacijske građevine te javne površine.
6. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija
udaljenosti građevinskog područja manja od 100 m od obale mora.
7. Površine za izdvojene namjene - površine za specifične funkcije koje
svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. Osnovne
grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička
namjena, sportsko-rekreacijska namjena, groblja.
8. Građevine stambene namjene utvrđene ovim Prostornim planom dijele se na
obiteljsku kuću, stambene građevine i višestambene građevine.
- obiteljska kuća koja prema tipovima gradnje može biti slobodnostojeća,
dvojna ili u nizu. Maksimalni broj stambenih jedinica - dvije (2).
- stambene građevine, mogu biti slobodnostojeće ili dvojne. Minimalni broj
stambenih jedinica je tri (3), a maksimalni dopušteni broj stambenih jedinica
je četiri (4).
- višestambene građevine, sadrže više od 4 stambene jedinice ali ne više od
deset (10) stambenih jedinica.
9. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene utvrđene ovim Prostornim
planom smještaju se unutar građevinskog područja naselja ili u površinama za
izdvojene namjene, a to su: smještajni kapaciteti (T1), vikend i apartmanska
naselja (T2), turistička naselja (T3).
10. Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji
građevine osnovne namjene (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske
stanice, vrtne sijenice, ljetne kuhinje, roštilji do 2,5 m2 i sl.).
11. Manje građevine gospodarske - obrtničke namjene su građevine s pretežno
zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima
koje ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim
česticama.
12. Poljoprivredne gospodarske građevine su:
bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici,
gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.
s izvorima zagađenja: staje, kokošinjci, kunićnjaci i sl.
13. Podrum je dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih
strana u teren, s time da - na ravnom terenu - kota gornjeg ruba stropne
konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od kote konačno zaravnatog terena.
14. Potkrovljem se smatra prostor između stropne konstukcije građevine i
krova građevine, čiji nadozid iznad stropne konstrukcije može biti najviše 1,50
m, a može se koristiti u stambene ili poslovne svrhe.
15. Tavan je prostor između stropne konstrukcije građevine i krova
građevine, čija visina do sljemena iznosi najviše 2,0 m.
16. Etaža - etažom se smatraju:
- stambene ili poslovne prostorije svjetle visine prostorije minimalno 2,4
m,
- pomoćne prostorije visine minimalno 2,1 m,
- prizemlje i bilo koji kat građevine,
- potkrovlje.
17. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine
zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište
pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na
građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame,
spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u teren i obrađene kao
okolni teren, terase na terenu do h = 0,8 m, pergole, brajde, roštilji do 2,5 m2
i parkirališne površine. Nadstrešnica je natkriveni otvoreni prostor iznimno
zatvorena samo s jedne strane udaljena od granice građevinske čestice minimalno
3 m (za nove građevine). Nadstrešnice na terenu veće od 2,5 m2
moguće je izvesti isključivo kao laku montažnu konstrukciju (drvo, metal i sl.)
bez mogućnosti natkrivanja armirano-betonskim stropom.
18. Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne (brutto)
razvijene površine pod građevinama i površine građevne čestice.
19. Nivelacijska kota je kota gotovog poda najniže nadzemne etaže, koja
iznosi najviše 0,5 m iznad najniže točke konačno zaravnatog terena na građevnoj
liniji.
20. Visina građevine (V) u metrima je udaljenost mjerena od najniže točke
konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba vijenca građevine.
21. Regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica,
prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice osnovne namjene.
22. Građevni pravac je vertikalna projekcija najistaknutijeg dijela pročelja
prema čestici javne površine.
23. Infrastrukturni koridor je planski ili zaštitni prostor namijenjen za
smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan
građevinskog područja.
24. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se:
- reljef, vode, zelenilo;
- posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;
- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;
- ambijentalne vrijednosti;
- veličina i izgrađenost građevnih čestica;
- način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;
- komunalna oprema;
- opremljenost komunalnom infrastrukturom;
- druge vrijednosti i posebnosti.
25. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta određene ovim Prostornim
planom su:
- I. minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i
pristupni put,
- II. optimalno uređeno građevinsko zemljište, obuhvaća osim pripreme i
osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrba, odvodnja i električna
energija,
- III.visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente
pripreme i opremanja.
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE VRBNIK
Članak 4.
(1) Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom
prikazana je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u
mj. 1:25.000.
(2) Prostor Općine Vrbnik se prema namjeni dijeli na:
- površine naselja,
- površine izvan naselja za izdvojene namjene,
- poljoprivredne površine,
- šumske površine,
- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,
- vodne površine.
(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog
područja i iznimno izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:
1. Građevinska područja za:
površine naselja,
površine izvan naselja za izdvojene namjene.
2. Područja i građevine izvan građevinskog područja: građevine
infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.) i gospodarske građevine u
funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
1.1. POVRŠINE NASELJA
Članak 5.
Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima
se već nalazi ili se planira stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji
prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi,
centralni, komercijalni i društveni sadržaji, ugostiteljstvo i turizam,
sportske i uređene zelene površine, pješački putevi i stubišta, prometnice,
parkirališta i sl., parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i
rekreacijski centri, groblja, skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice
i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i
ne privlače veći promet teretnih vozila, poslovni sadržaji, zabavni, kulturni,
zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine.
Članak 6.
(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja za Općinu
Vrbnik, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora, i to za naselja:
Vrbnik, Risika, Garica i Kampelje.
(2) Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenog
dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina
namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i drugih djelatnosti
koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.
(3) Građevinska područja naselja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na
katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5000, na kartografskim prikazima br. 4
»Građevinska područja«.
1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE
Članak 7.
(1) Ovim Prostornim planom određuju se slijedeća građevinska područja izvan
naselja za izdvojene namjene:
. gospodarska namjena (K):
- poslovne zone (K) - pretežito uslužne, manje proizvodne,
komunalno-servisne, koje obuhvaćaju slijedeće zone na području Općine Vrbnik:
Mestinjak zapad (K11) Mestinjak- istok (K12), Garica
(Garica) (K21), Mali Drmuni (Vrbnik) (K22), Zabrda (Vrbnik)
(K3)
. ugostiteljsko-turistička namjena (T):
- zone smještajnih kapaciteta (T1), koje obuhvaćaju slijedeće zone na
području Općine Vrbnik: uvala Zgribnica (T11), »Namori« (Vrbnik) (T12),
Uvala Petrina (Risika) (T13), Vrbnik (T14), zone vikend i
apartmanskih naselja (T2), koje obuhvaćaju slijedeće zone na području Općine
Vrbnik: Supeška (Vrbnik) (T21) i Mavri (naselje Risika) (T22)
naselje Risika (T23 i T24) i naselje u uvali Melska
(Risika) (T25);
turistička naselja (T3), koji obuhvaćaju slijedeće zone na području Vrbnik:
uvala sv. Juraj (T31) i uvala Potovošće u naselju Vrbnik (T32);
. sportsko-rekreacijska namjena (R1), koja obuhvaća sportsko rekreacijski
centar uvala sv. Juraj (Vrbnik) (R11) i uvala Melska (R12)
u naselju Risika, te rekreacijske površine - kupalište (na moru) - R2.
. groblja (G) uz naselja Vrbnik (G1), Risiku (G2), i
Garice (G3).
(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na
kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000, te
br. 4. Građevinska područja, mj. 1:5000.
Članak 8.
(1) Razgraničenje površina izvan naselja namijenjenih za infrastrukturu
dijeli se na:
- površine predviđene za infrastrukturne koridore, smještene uzduž pravaca
infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se obostrano
od osi trase širinom pojasa u metrima,
- površine predviđene za građevine prometa i građevine veza koje mogu biti
kopnene (ceste, optički kabel, itd.), pomorske (luke, pristaništa) i zračne
(helidrom),
- površine za građevine telekomunikacija i pošte,
- površine za građevine vodoopskrbe i odvodnje,
- površine za energetske građevine za transformaciju i prijenos energenata
(električna energija).
(2) Građenje novih građevina druge namjene na površinama predviđenim za
infrastrukturne koridore i građevine nije dozvoljeno.
1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
Članak 9.
(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem
vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na
kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000, dok
su detaljni rezultati vrednovanja kartiranih jedinica tala i njihova
rasprostranjenost prikazani na kartogramu »Bonitetno vrednovanje i kategorije
zaštite tla«, koji je sastavni dio Obrazloženja.
(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije
u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na osobito
vrijedno obradivo tlo (P1), vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla
(P3).
(3) Namjena vrijednog obradivog tla (P1) je vinograd na Vrbničkom polju.
1.4. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
Članak 10.
(1) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta
obavlja se temeljem Kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla.
(2) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište je područje na kojem
se prostor može koristiti na način predviđen za šumsko ili poljoprivredno tlo.
1.5. ŠUMSKE POVRŠINE
Članak 11.
(1) Razgraničenje namjene šumskih površina prikazano je na kartografskom
prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.
(2) Šumske površine razgraničene su na gospodarske šume, zaštitne šume i
šume posebne namjene.
1.6. VODNE POVRŠINE
Članak 12.
(1) Razgraničenje namjene vodnih površina prikazano je na kartografskom
prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:25.000.
(2) Vodne površine razgraničuju se prema namjeni na vodne površine na kopnu
i morske površine.
(3) Namjena i način korištenja mora odnosi se na prostor ispod i iznad vodne
plohe.
(4) Vodne površine na kopnu razgraničavaju se na izvorišta vode za piće,
vodotoke i sve veće lokve.
(5) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:
- prometne djelatnosti (luka otvorena za javni promet- luka lokalnog
značaja)1,
- rekreacijske površine - obuhvaćaju kupališta (R2) i druge dijelove
akvatorija uz obalu - obalno područje namijenjeno kupanju i rekreaciji (R3),
koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi.
- ostale morske površine.
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA PRIMORSKO- GORANSKU ŽUPANIJU
Članak 13.
(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za
Primorsko-goransku županiju ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni
plansko-usmjeravajući uvjeti.
(2) Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju koje se grade i
rekonstruiraju unutar građevinskog područja Općine Vrbnik uređuju se prema
odredbama ovog Prostornog plana.
Članak 14.
Prostornim planom određene su slijedeće građevine od važnosti za državu i
Primorsko-goransku županiju:
Građevine od važnosti za državu:
1. poštanske i telekomunikacijske građevine:
a) međunarodni TK kabeli I. razine:-Rijeka -Krk - Senj / Rab - Novalja,
Građevine od važnosti za Županiju:
1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Ostale državne ceste:
- Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga - Rab -
Mišnjak (trajekt) -
- Biškupica (planirana)
b) Osnovna županijska cesta:
- Krk - Baška - (dio D102).
- Krk - Dobrinj.- Šilo (dio Ž - 5107)
- Vrbnik - Garica (Ž 5108)
2. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima,
uređajima i instalacijama:
a) telekomunikacijske građevine:
- magistralni TK kabeli II razine - Rijeka - Krk - Rab - Pag,
- Mali Lošinj - Krk - Senj (alternativni pravac)
3. Građevine za vodoopskrbu s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama: - podsustav »Rijeka«
1 Luka otvorena za javni promet - luka lokalnog značaja sastavni
je dio ostalih morskih površina.
4. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
-Krk
5. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
a) distribucijski dalekovod 110 kV:
- Krk - Rab
6. Građevine za postupanje s otpadom
- transfer stanica - Vrbnik
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog
dijela područja
Članak 15.
(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području
Općine Vrbnik i to za naselja Vrbnik, Risika, Garica i Kampelje na slijedeći
način:
- Vrbnik NA1,
- Risika NA 2_1 do NA2_10,
- Garica NA 3_1 do NA3_8,
- Kampelje NA 4_1 do NA4_3.
(2) Na građevinskim područjima naselja na području Općine Vrbnik gradi se u
skladu s odredbama ovog Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije
prostorno-planske dokumentacije, kada se ona izradi.
(3) Sva građevinska područja naselja na području Općine Vrbnik moraju imati
I. kategoriju uređenosti, a za naselje Vrbnik (NA1) i Risika (NA 2_1, NA 2_2 i
NA 2_3) propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevnog zemljišta.
(4) Obvezatna viša razina uređenosti građevinskog područja određuje se
temeljem odluke izvršnog tijela lokalne samouprave i Programa mjera za
unapređenje stanja u prostoru.
Članak 16.
(1) Za naselja, odnosno dijelove naselja, koja su registrirana kao povijesne
graditeljske cjeline (I. stupanj zaštite), i to za gradsko naselje - Vrbnik, te
seosko naselje Risika-Glavica, građevne aktivnosti u smislu prigradnji,
nadogradnji i adaptacija moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i
prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela, odnosno detaljne planske
dokumentacije.
(2) Za naselja odnosno dijelove naselja koja se nalaze unutar registrirane
etno zone (II. stupanj zaštite) i to etno zone Risika - Dolinje selo i Risika -
Paprata (NA2_3, NA2_6, NA2_7 i NA2_8) građevne aktivnosti u smislu nove
izgradnje, prigradnji, nadogradnji i adaptacija moguće su temeljem odredbi ovog
Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela odnosno
detaljne planske dokumentacije.
Članak 17.
(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela
predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju.
(2) Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su
izgrađene građevine stambene i druge namjene, izgrađene infrastrukturne
građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta,
uređene plaže i dr.).
(3) Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju
se i koriste na način propisan ovim Prostornim planom, a prikazani su na
kartografskim prikazima br.1 »Korištenje i namjena površina«, u mj. 1:25000 i
br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5000.
Članak 18.
(1) Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće
ili planirane javne i nerazvrstane prometnice.
(2) Neposredni pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se
osigurati prometnicom širine najmanje 4,50 m, pješačkim prolazom ili stubištem
širine najmanje 1,50 m i maksimalne dužine 30 m.
(3) Pristup s građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se odrediti
tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica
nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima županijski značaj, prilaz s te
čestice na javno prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.
(4) Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uzduž
županijske ceste mora se planirati sabirna ulica.
Članak 19.
(1) Udaljenost građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina od
regulacijskog pravca do granice građevne čestice za nerazvrstane ceste ne može
biti manja od 5,0 metara.
(2) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može
biti manja od 5,0 metara za lokalne i županijske, odnosno 10,0 m za državne
ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih
osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama, ali isključivo za
infrastrukturne građevine u funkciji prometnice.
(3) U slučaju rekonstrukcije u izgrađenim dijelovima naselja na terenima s
velikim nagibom i u slučaju interpolacije novih građevina unutar građevinskog
područja naselja Vrbnik (NA11) i Risika (NA2_10) može se dopustiti
izgradnja građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina i na manjim
udaljenostima od stavka (1) i (2) ovog članka te na regulacijskom pravcu ako to
dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih institucija. Na
regulacijskom pravcu mogu se graditi samo prizemne građevine. Iznimno, u
slučaju interpolacije između susjednih građevina osnovne namjene, građevine
osnovne namjene mogu se graditi i s većom visinom radi usklađenja izgleda
uličnog pročelja, uz uvjet da je osigurana prometna preglednost.
Članak 20.
(1) Unutar građevinskog područja naselja na području Općine Vrbnik mogu se
graditi i postavljati građevine:
- stambene namjene,
- društvene namjene,
- gospodarske namjene,
- ugostiteljsko-turističke namjene,
- infrastrukturne i komunalne namjene,
- montažne građevine - štandovi, kiosci.
(2) Namjene navedene u stavku (1) ovog članka mogu se kombinirati i unutar
jedne građevine u svim građevinskim područjima naselja.
2.2.2. Građevine stambene namjene
Članak 21.
(1) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene
namjene i uz nju i dvije pomoćne (garaže, drvarnice, spremišta i sl.), manje
građevine gospodarske - obrtničke namjene ili poljoprivredne gospodarske
građevine (sjenice, ljetne kuhinje i sl.), ukoliko zadovoljavaju uvjete
utvrđene ovim Prostornim planom.
(2) U sklopu građevine stambene namjene omogućava se i poslovna namjena za
tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti
od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55
danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice
mješovite robe, caffe-i, buffet-i, kao i bučnih djelatnosti: automehaničarske
radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske
građevine, pečenjarnice i slično.
Članak 22.
Ovim Prostornim planom građevine stambene namjene iz članka 21. stavak (2)
ovog Prostornog plana dijele se na:
a) obiteljsku kuću, koja može biti slobodnostojeća, dvojna ili u nizu;
maksimalno dopušteni broj stambenih jedinica su dvije (2),
b) stambene građevine koje mogu biti slobodnostojeće poluotvorene ili u
nizu; minimalni dopušteni broj stambenih jedinica je tri (3), a maksimalno
dopušteni broj stambenih jedinica je četiri (4),
c) višestambene građevine sadrže više od četiri (4) stambene jedinice ali ne
više od deset (10).
2.2.2.1. Obiteljska kuća
Članak 23.
Izgradnja obiteljskih kuća temeljem odredbi ovog Prostornog plana moguća je
unutar građevinskog područja svih naselja na području Općine Vrbnik .
Članak 24.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim,
djelomično izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima
građevinskog područja naselja:
a) Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:
- za slobodnostojeće građevine: 400 m2
- za dvojne građevine: 300 m2
- za građevine u nizu: 250 m2.
Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja površina građevne čestice može
biti i manja, prema lokalnim uvjetima (definiranim člankom 3., stavak 21.).
b) Najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće
iznosi 1000 m2, za sve tipove gradnje.
c) Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine -
obiteljske kuće - iznosi:
- za slobodnostojeće građevine: 80 m2
- za dvojne građevine: 60 m2
- za građevine u nizu: 50 m2.
d) Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine -
obiteljske kuće - iznosi 150 m2 za sve tipove gradnje.
e) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:
- za slobodnostojeće građevine 0,3
- za dvojne građevine 0,4
- za građevine u nizu 0,5.
f) Iznimno, izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim
cjelinama) sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent
izgrađenosti (Kig) može biti i 1,00 za sve tipove gradnje, s tim da
u građevini - obiteljskoj kući - moraju biti definirani svi pomoćni prostori,
kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).
g) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:
- za slobodnostojeće građevine 0,6
- za dvojne građevine 0,8
- za građevine u nizu 1,00.
Članak 25.
(1) Najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi 2 etaže, s
mogućnošću izgradnje podruma.
(2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,50 metara, mjereno od kote
konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.
2.2.2.2. Stambene građevine
Članak 26.
(1) Stambene građevine na području Općine Vrbnik grade se unutar
građevinskog područja svih naselja.
(2) Unutar granice obuhvata DPU »Vrani« ne vrijede odredbe od članka 27-40
ovoga Plana, već odredbe DPU »Vrani« koji je na snazi.
Članak 27.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice u
postojećim izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim
dijelovima građevinskih područja naselja:
a) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambenih
građevina iznosi:
- za slobodnostojeće građevine 500 m2
- za dvojne građevine 400 m2.
b) Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2.
c) Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine
iznosi 100 m2 za sve tipove gradnje.
d) Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine
iznosi:
- za slobodnostojeće građevine 180 m2
- za dvojne građevine 150 m2.
Na predjelu »Vrani« (unutar granica obuhvata DPU »Vrani«) najveća dopuštena
površina tlocrtne projekcije nove građevine određena je navedenim Planom.
e) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:
- za slobodnostojeće građevine 0,3
- za dvojne građevine 0,4.
f) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:
- za slobodnostojeće građevine 0,9
- za dvojne građevine 1,2.
Članak 28.
(1) Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine iznosi 3 etaže, s
mogućnošću izgradnje podruma.
(2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,6 m, mjereno od kote konačno
zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.
Udaljenost građevina stambene namjene - obiteljske kuće i stambene građevine
od granica građevnih čestica
Članak 29.
(1) Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način
moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine i ne
manje od 4 metra od granice građevne čestice, osim unutar povijesnih
graditeljskih cjelina.
(2) Građevine stambene namjene koje će se graditi kao dvojne, tako da će se
jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice,
moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice
susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 5 metara od granice građevne
čestice.
(3) Obiteljske kuće koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti
prislonjene na granice susjednih građevnih
čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljene
najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3 metra.
Priključivanje građevina stambene namjene - obiteljske kuće i stambene
građevine na komunalnu infrastrukturu
Članak 30.
(1) Unutar građevinskih područja naselja u kojima nije izgrađen sustav
vodoopskrbe i odvodnje uvjetuje se gradnja cisterni i sabirnih jama, a prema
posebnim uvjetima nadležnih službi.
(2) Priključak na građevine elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu
utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.
Pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene i poljoprivredno
gospodarske građevine uz građevine stambene namjene - obiteljske kuće i
stambene građevine
Članak 31.
(1) Pomoćne i manje građevine gospodarske-obrtničke namjene mogu se graditi
na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene - obiteljsku kuću i stambenu
građevinu najviše kao jednoetažne.
(2) Pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene grade se uz
uvjet da:
- visina od kote konačno zaravnatog terena do vijenca građevine nije viša od
visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 3,0 metra,
- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 60 m2.
(3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od susjednih
građevnih čestica mora biti:
- ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i do granice
građevne čestice,
- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj
građevnoj čestici,
- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne
građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti
na toj građevnoj čestici.
(4) Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske
namjene od regulacijskog pravca iznosi 5 metara.
(5) Iznimno, građevine se mogu graditi i na regulacijskom pravcu, kada je
takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahvat
predstavlja jedini način pristupa na cestu, odnosno uvjetuje ga položaj ostalih
građevina.
(6) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 metara za
jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, regulacijski
pravac formirati će se na način da se osigura prostor za širenje nerazvrstane
ceste na 4,5 ili 5,5 metara, a za ostale čestice prema lokalnim uvjetima.
(7) Ako građevine iz stavka (1) ovog članka imaju otvore prema susjednoj
građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 metra.
(8) Kod građenja građevina gospodarske namjene, odgovarajući prostor za
parkiranje osigurat će se u okviru građevne čestice.
Članak 32.
(1) Na građevnoj čestici osim građevine stambene namjene - obiteljske kuće i
stambene građevine - mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine kao
jednoetažne tako da:
- visina građevine od kote konačno zaravnatog terena do vijenca građevine
može biti najviše 2,5 metara;
- građevinski pravac u pravilu je iza građevinskog pravca građevine osnovne
namjene,
- građevine moraju biti udaljene najmanje 8 metara od građevine osnovne
namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 metara od građevine osnovne
namjene na susjednoj građevnoj čestici;
- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 3 metra,
- na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od tri metra do susjedne
građevne čestice, ne mogu se projektirati ni izvoditi otvori.
- otvorom se ne smatra ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.
(2) Poljoprivredne gospodarske građevine sa izvorima zagađenja nije moguće
graditi unutar građevinskog područja naselja Vrbnik.
(3) Građevine iz stavka (1) ovog članka koje se izgrađuju kao dvojne, jednom
svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu
građevinu, dok udaljenost drugih dijelova građevine od ostalih granica građevne
čestice ne može biti manja od 3 metra.
(4) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja
od stambenih i manjih građevina poslovne namjene ne može biti manja od 12
metara, a gnojišta ne manje od 15 metara.
(5) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala. Pod mora biti
nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.
(6) Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni
od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi
u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu.
(7) Jame za osoku moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju
imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje.
Dopuštene udaljenosti od ostalih građevina za jame za osoku jednake su kao i za
gnojišta.
(8) Udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od građevina za opskrbu
vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima
nadležnih službi.
Članak 33.
Postojeće pomoćne, manje građevine gospodarske-obrtničke namjene i
poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene u skladu s prijašnjim propisima
mogu se rekonstruirati i prenamjeniti u postojećim gabaritima, ukoliko nisu
zadovoljeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom.
Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene - obiteljskih kuća i
stambenih građevina
Članak 34.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih
građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni
građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih
građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji (glatko žbukana
obrada fasade, kamene crte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, pune
zidane ograde na balkonima i terasama i dr.).
(2) U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom
preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu
arhitekturu.
(3) Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u
korist dužine pročelja.
(4) Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije
karakteristične za arhitekturu Vrbničkog podneblja, te moraju biti zaštićeni
drvenim dvokrilnim griljama (škurama).
(5) Krovišta građevina moraju biti
kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha
ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha između 17 i 22o.
Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje, ali i drugi
materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu
sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.
(6) Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće
ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve
energije.
(7) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
Uređenje građevinskih čestica građevina stambene namjene - obiteljskih kuća
i stambenih građevina
Članak 35.
(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se,
u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i
oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta -
ružmarina, lavande, brnestre, agave, tamarisa, a izbjegavanjem bora i palme.
Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.
(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
(3) Najmanje 20 0rađevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
(4) Ograde se u pravilu izrađuju od neobrađenog kamena bez fuge, zelenila i
metala visine najviše 120 cm.
(5) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu
se zabranjuje gradnja podzida viših od 150 cm.
(6) Iznimno od stavka (5) ovog članka, ukoliko konfiguracija terena to
uvjetuje, mogu se graditi i viši podzidi, ali samo na temelju idejnog projekta.
2.2.2.3. Višestambene građevine
Članak 36.
(1) Višestambene građevine mogu se graditi unutar građevinskog područja
naselja Vrbnik NA1) i Risika (NA2_2).
(2) Za izgradnju višestambenih građevina unutar građevinskog područja
naselja Vrbnik (NA1) i Risika (NA2_2) propisuje se II kategorija uređenosti
građevinskog zemljišta.
(3) Za izgradnju višestambenih građevina unutar građevinskog područja
naselja Risika (NA2_2) obavezna je izrada detaljnog plana uređenja.
(4) Višestambene građevine mogu imati i garaže, te poslovne sadržaje u
prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez
opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske
radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti, koji ne
proizvode buku veću od 55 dcB danju i 45 dcB noću, koji ne zagađuju zrak i koji
svojim oblikovanjem, ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete
stanovanja.
Članak 37.
Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju višestambenih
građevina:
. Najmanja površina građevne čestice iznosi 1000 m2.
. Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,8.
. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 3,2.
Članak 38.
(1) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine je 4 (prizemlje, 3
kata bez mogućnosti izgradnje potkrovlja), s mogućnošću gradnje podruma.
(2) Najveća dopuštena visina građevine je 11,00 m mjereno od kote konačno
zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.
(3) Krovišta građevine moraju biti kosa, nagiba između 22o i 25o,
a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje.
Članak 39.
(1) Za arhitektonsko oblikovanje građevine, te uređenje građevne čestice
višestambene građevine vrijede uvjeti iz članka 34. i 35. ovog Prostornog
plana.
(2) Pojedinačne intervencije, osim adaptacija interijera, a osobito na
pročeljima, nisu dopuštene.
Članak 40.
(1) Svaka stambena jedinica mora imati osigurano minimalno 1,5 parkirališno
mjesto.
(2) Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se na građevnoj čestici
višestambene građevine. Iznimno, detaljnim planom uređenja moguće je utvrditi
rješavanje parkirališnih mjesta izvan građevne čestice na javnoj površini.
Članak 41.
Priključak na građevine vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i
telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih
službi.
2.2.3. Građevine društvene (ili javne) namjene
Članak 42.
(1) Prostorni raspored građevina društvene namjene na području Općine Vrbnik
prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u
mj. 1:25.000.
(2) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima
javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti
građene kvalitetno i racionalno.
(3) Za izgradnju građevina društvene namjene unutar građevinskog područja
naselja Vrbnik (NA1) propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog
zemljišta.
Članak 43.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina za društvene
djelatnosti (obrazovne i zdravstvene ustanove, muzeji, galerije, vjerske
građevine, sportske dvorane, kina i ostale građevine) u planiranim,
neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:
. Građevine za društvene djelatnosti mogu se graditi unutar građevinskog
područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica
širine minimalno 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni.
. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se
graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim površine za sport i
rekreaciju i vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 0,8.
. Građevine društvene namjene (osim crkve), mogu se graditi do visine od
najviše 4 etaže (prizemlje, 2 kata i potkrovlje).
. Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a
najmanje 30jene površine treba hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim
dijelovima naselja.
Članak 44.
(1) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih
područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade urbanističkog plana
uređenja iz članka 191. mogu se graditi otvorena sportska igrališta i
ambulante, dok se za izgradnju ostalih građevina društvene namjene propisuje
obavezna izrada detaljnog plana uređenja.
(2) Za izgradnju građevina društvene ili javne namjene, kao i kod
rekonstrukcija postojećih u već izgrađenim odnosno djelomično izgrađenim
dijelovima naselja granične vrijednosti utvrđuju se u skladu s lokalnim
uvjetima.
Članak 45.
(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:
(2) Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)
- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m2
po djetetu, za dvoetažnu 25 m2 po djetetu,
- minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m2.
(3) Osnovne škole
- brutto površina građevine je oko 6 m2/učeniku,
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu,
prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.,
- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m2 /
učeniku za rad škole u 2 smjene.
(4) Sport i rekreacija
- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih
sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana) te bazena i otvorenih sportskih
sadržaja,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se
graditi zatvorena sportska građevina iznosi 0,8,
- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u
neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih
mjesta.
(5) Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost
- građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih
područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da
pridonose kvaliteti života u naselju.
- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja
specijalističkih ambulanti i poliklinika, za prostore zdravstvene stanice
(ambulante) optimalna površina iznosi 0,02 - 0,05 m2 /st. Za Općinu
Vrbnik to je min. 26-66 m2.
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se
graditi građevina zdravstvene namjene (ambulanta) iznosi 0,5,
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.
(6) Vjerske građevine
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5;
- najmanje 40 0rađevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem
krajobraznog projekta.
(7) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za
izgradnju od dviju kombiniranih namjena.
(8) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima
javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti
građene kvalitetno i racionalno.
2.2.4. Građevine gospodarske namjene
Članak 46.
(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine
gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom,
smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu
infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih
utjecaja na okoliš, tj. kojom se ne narušavaju uvjeti života i stanovanja.
(2) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi:
- građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke,
komunalno servisne, te manje zanatske),
- poljoprivredne gospodarske građevine.
(3) Unutar građevinskog područja naselja Vrbnik nije dopuštena izgradnja
poljoprivrednih gospodarskih građevina.
Članak 47.
(1) Izgradnja građevina poslovne namjene do 200 m2 brutto
površine građevine vrši se temeljem odredbi ovog Prostornog plana, a za
građevine veće od 200 m2 brutto površine obavezna je izrada
detaljnog plana uređenja, osim za područje obuhvaćeno Urbanističkim planom
uređenja iz članka 191.
(2) Zatečene građevine proizvodne ili poslovne namjene u izgrađenim
dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite
okoliša.
(3) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od
buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih
i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije
koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i
kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru
dosega negativnih utjecaja.
Članak 48.
(1) Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene, kada zahvati na
građevini ne zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim
Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.
(2) Rekonstrukcija građevina iz stavka (1) ovog članaka moguća je u cilju
održavanja ili promjene namjene.
2.2.4.1. Građevine poslovne namjene
Članak 49.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina poslovne
namjene u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim,
neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja:
. Površina građevne čestice za građevine poslovne namjene ne može biti manja
od 300 m2.
. Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 3000 m2.
. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.
. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.
Članak 50.
(1) Dopuštena etažnost građevine poslovne namjene je najviše 2 etaže.
(2) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te
tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine, mjereno od kote
konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca iznosi 6,5 metara.
Članak 51.
(1) Najmanja udaljenost građevine poslovne namjene od susjednih građevina
iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 5 metara od granice građevne
čestice.
(2) Građevine poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja
naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne
širine 5,5 metara.
Članak 52.
(1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom
drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.
(2) Najmanje 300ovršine građevne čestice mora biti uređeno kao
parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
(3) Ograde se grade kao krute metalne (ne smiju biti žičane) u kombinaciji
sa kamenom ili betonom i ne mogu biti više od 2 m, osim iznimno kada je to
nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.
(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s
funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz
maksimalnu prilagodbu prirodnom ambijentu.
Članak 53.
(1) Parkirališta se moraju planirati unutar građevne čestice građevine
poslovne namjene.
(2) Iznimno, unutar već izgrađenih dijelova naselja investitor može osigurati
parkirališno mjesto i kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini, uz
javnu prometnu površinu.
(3) Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u
izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati 1000ovršine građevne
čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.
2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine
Članak 54.
Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju poljoprivrednih
gospodarskih građevina u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u
planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:
. Površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m2.
. Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1500 m2.
. Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 120 m2.
. Dopuštena je izgradnja najviše jedne etaže. Najveća dopuštena visina
građevine iznosi 3,0 m do vijenca građevine.
Članak 55.
Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te izgradnja
poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja, s tim
da se za poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja to odnosi na
uzgoj maksimalno:
- konja do 4 komada,
- peradi do 150 komada,
- kunića do 50 komada,
- ovce, koze 20 komada.
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
Članak 56.
(1) Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine
namijenjene smještaju i prehrani, tj. ugostiteljsko- turističkoj djelatnosti.
(2) Ugostiteljsko-turistička djelatnost može se planirati kao izdvojena
prostorna cjelina.
(3) Pojedinačne građevine ugostiteljsko-turističke namjene do 400 m2
brutto površine građevine grade se neposrednim provođenjem odrednica ovog
Prostornog plana.
(4) Za građevine veće od 400 m2 brutto obavezna je izrada
detaljnog plana uređenja, osim za područje obuhvaćeno Urbanističkim planom
uređenja (UPU 1).
Članak 57.
(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice u
postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim
dijelovima građevinskog područja naselja:
. Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine
ugostiteljsko-turističke namjene, i to iz skupine hotela, pansiona, vila i
aparhotela iznosi 800 m2.
(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar izgrađenog dijela građevinskog
područja naselja izgradnja je moguća i na česticama manje površine, ako se
predmetna građevina interpolira u postojeću izgrađenu strukturu.
. Najmanja dopuštena veličina građevne čestice je 400 m2.
. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5.
. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,5.
. U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni,
terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ali
moraju biti na terenu.
Članak 58.
(1) Najveći broj etaža građevine iznosi 3 etaže (prizemlje i 2 kata) bez
mogućnosti izgradnje potkrovlja.
(2) Najveća dopuštena visina građevine (h) je 11,0 metara, mjereno od
najniže kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.
Članak 59.
(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi
najmanje h/2 visine građevine, ali ne manje od 5 m od granice građevne čestice,
a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da
se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 5 metara od granice
čestice ne dopušta izgradnja otvora.
(2) Građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu čiji je
kolnik širine minimalno 5,5 metara.
Članak 60.
Za smještajne i uslužne kapacitete potrebno je na građevnoj čestici
osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta u skladu s člankom
125. i 126., stavak (1).
Članak 61.
(1) Najmanje 500ovršine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno -
pejzažno zelenilo, u što je uračunata površina bazena, teniskih terena i sl., s
tim da hortikulturno uređena površina iznosi najmanje 300ovršine građevne
čestice.
(2) Za uređenje građevne čestice građevine ugostiteljsko- turističke namjene
obavezno je idejno rješenje okoliša sa svim potrebnim odrednicama - tip
hortikulturnog rješenja, obrada partera i sl.
Članak 62.
Za arhitektonsko oblikovanje građevina ugostiteljsko-turističke namjene
vrijede odredbe članka 34. ovog Prostornog plana.
Članak 63.
(1) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
(2) Postojeći hoteli, pansioni, odmarališta, turistička naselja i depadanse
namijenjeni ugostiteljsko-turističkoj djelat
nosti ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.
Članak 64.
(1) Kod rekonstrukcije postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene
u izgrađenim dijelovima naselja i povijesnim graditeljskim cjelinama moguća su
odstupanja od uvjeta za novu gradnju, a prema lokalnim uvjetima.
(2) Rekonstrukcija postojećih građevina moguća je i u cilju održavanja ili
podizanja kategorije građevine.
2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene
Članak 65.
(1) Građevine infrastrukturne namjene su vodovi i građevine u funkciji
prometnog sustava, sustavi veza, sustavi vodoopskrbe i odvodnje i sustava
energetike smješteni u infrastrukturne koridore.
(2) Građevine komunalne namjene su odlagalište otpada - reciklažno dvorište,
transfer stanica i groblja.
(3) Građevine infrastrukturne namjene, osim groblja grade se neposrednim
provođenjem ovog Prostornog plana.
2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi, reklamni panoi
Članak 66.
(1) Kiosci su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za
prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje
manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.
(2) Lokacije za postavu kioska na području Općine Vrbnik utvrđuju se planom
rasporeda kioska kojeg donosi Općinsko vijeće.
Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu
Općine Vrbnik, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u
jednu funkcionalnu cjelinu.
Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na česticama u privatnom vlasništvu,
ali samo u skladu s planom rasporeda kioska.
(3) Reklamni panoi mogu se postavljati na zelene površine, pročelja
građevina, potporne i obložne zidove i dr. Mogu se postavljati unutar i izvan
građevinskog područja, uz javne ili nerazvrstane ceste. Uvjeti za postavljanje
reklamnih panoa reguliraju se posebnom općinskom odlukom.
2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA
Članak 67.
U smislu ovog Prostornog plana, izgrađene strukture izvan građevinskih
područja naselja su:
- građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene,
- građenje izvan građevinskog područja
2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene
Članak 68.
(1) Ovim Prostornim planom određena su građevinska područja izvan naselja za
izdvojene namjene.
(2) U površinama za izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena gradnja.
(3) Površine za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene
su na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj.
1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5000.
(4) U područjima iz stavka (1) ovog članka mogu se uređivati površine za
parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji u funkciji
osnovne namjene, što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti
prostora.
Članak 69.
Nova izgradnja u građevinskim područjima za izdvojene namjene moguća je samo
temeljem planova užih područja, što je određeno člancima 191. i 192. ovog
Prostornog plana.
Članak 70.
Prostornim planom određene su površine za slijedeće izdvojene namjene:
- gospodarsku namjenu - poslovnu,
- ugostiteljsko-turističku namjenu,
- sportsko-rekreacijsku namjenu,
- groblja,
2.3.1.1. Površine gospodarske namjene
Članak 71.
(1) Prostornim planom određene su površine za gradnju gospodarskih sadržaja:
. poslovne namjene
- pretežito uslužne: - (K11) - Mestinjak - zapad - površina 5,43
ha, neizgrađena,
- (K12) - Mestinjak - istok - površine 0,93 ha, neizgrađena,
- manje proizvodne: - (K21) - Garica (Garica) - površine 0,52 ha,
neizgrađena,
- (K22) - Mali Drmuni (Vrbnik) - površine 1,26 ha, neizgrađena
- komunalno-servisne: - (K3) - Zabrda (Vrbnik) - površine 1,86 ha,
neizgrađena
(2) Uz osnovnu djelatnost iz ovog članka moguće je na površinama gospodarske
namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne
djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.
Poslovna namjena
Članak 72.
(1) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje
obuhvaćaju manje proizvodne, skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno
servisne sadržaje.
(2) Za površine poslovne namjene Mestinjak - zapad (K11),
Mestinjak - istok (K12), Mali Drmuni (Vrbnik) (K22)
obavezna je izrada urbanističkog, dok je za zone Zabrda (Vrbnik) (K3), Garica
(Garica) (K21) obavezna izrada detaljnog plana uređenja.
(3) Za zone poslovne namjene: K2 - Mali Drmuni, K11 - Mestinjak
zapad, K12 - Mestinjak istok, prije izrade urbanističkih planova
uređenja potrebno je provesti hidrogeološka istraživanja.U tim se područjima
ograničavaju bilo kakvi zahvati u prostoru prije provedenih hidrogeoloških
istraživanja.
Članak 73.
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju u građevinskim
područjima za poslovnu namjenu:
. Najmanja dopuštena površina građevne čestice poslovne namjene je 200 m2.
. Najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 m,
. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne
čestice je 0,5.
. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne
čestice je 1,0.
. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m, mjereno od kote konačno
zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.
Članak 74.
(1) Na površini gospodarske namjene - poslovne mogu se uz građevine osnovne
namjene graditi i ostale građevine kao što su:
- nadstrešnice i trijemovi,
- prostori za manipulaciju,
- potporni zidovi,
- komunalne građevine i uređaji,
- površine i građevine za sport i rekreaciju,
- druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.
(2) Ostale građevine iz stavka (1) ovog članka grade se, u pravilu, unutar
gradivog dijela čestice.
(3) Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati:
- potporni zidovi,
- prostori za manipulaciju,
- komunalne građevine i uređaji,
- prometne građevine i uređaji.
Članak 75.
(1) Obavezni građevni pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 10 m od
regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene - poslovne
prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.
(2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama,
granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice
najmanje 6 m.
Članak 76.
(1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema
načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih
materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.
(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog
članka.
Članak 77.
(1) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
(2) Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom
tehnologijom građenja objekta.
(3) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te
kolektore sunčeve energije.
Članak 78.
(1) Parkirališta na površinama gospodarske namjene (poslovne i proizvodne)
rješavaju se, u pravilu, na građevnim česticama gospodarske namjene.
(2) Na građevnim česticama odredit će se:
- parkirališna mjesta za zaposlenike, po jedno parkirališno mjesto na 1-5
zaposlenih u većoj radnoj smjeni, u pravilu, na odvojenom parkiralištu iza
ulične ograde građevne čestice,
- parkirališna mjesta za posjetitelje, u pravilu, na odvojenom parkiralištu,
ispred ili iza ulične ograde građevne čestice, prema tablici br. 43 iz članka 126.
(stavak 1) ovih Odredbi.
Članak 79.
(1) Ograde građevnih čestica gospodarske namjene (funkcionalnih ili
vlasničkih cjelina) grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili
drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.
(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti
neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi
građevne čestice).
(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu,
do 1,8 m.
(4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu
do 2 m.
(5) Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to
potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.
Članak 80.
(1) Najmanje 200ovršine građevne čestice poslovne namjene potrebno je
urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s
autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.
(2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama,
posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve
zaštitnog zelenila iz stavka (1) ovog članka.
(3 Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što
većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj
čestici.
(4) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim
elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i
drugim elementima.
Članak 81.
(1) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno
je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.
(2) Prilaz vatrogasnih vozila građevinama gospodarske namjene treba
omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila,
prema važećim zakonima i propisima.
2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene
Članak 82.
(1) Prostornim planom predviđene su površine za gradnju sadržaja
ugostiteljsko-turističke namjene.
(2) Na površinama iz stavka (1) ovog članka, osim građevina namijenjenih
smještaju i prehrani, mogu se planirati i svi prateći sadržaji - sportski,
rekreacijski, zabavni i uslužni sadržaji i građevine, te parkovne površine koje
upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje.
(3) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim
planom obuhvaćaju:
- zone smještajnih kapaciteta koje u pravilu čine pojedinačne građevine
(T1),
- vikend i apartmanska naselja (T2),
- turistička naselja koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma, kao
što su apartmansko naselje, vikend naselje, kampovi, ostali smještajni
kapaciteti, sportske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo itd.(T3).
(4) Za zone ugostiteljsko-turističke namjene propisuje se II kategorija
uređenosti građevinskog zemljišta.
Smještajni kapaciteti (T1)
Članak 83.
(1) Na području Općine Vrbnik predviđena su slijedeća građevinska područja
za izgradnju smještajnih kapaciteta iz skupine hoteli, pansioni, aparhoteli,
vile i sl.:
- zona »Uvala Zgribnica« (Vrbnik) - T11, pretežito neizgrađena,
površine 0,80 ha,
- zona »Namori« (Vrbnik) - T12, izgrađena , površine 1,42 ha,
- zona »Uvala Petrina« (Risika) - T13, neizgrađena, površine 5,00
ha,
- zona »Vrbnik-sjever« (Vrbnik) - T14, neizgrađena, površine
3,55. ha,
(2) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iz
stavka (1) ovog članka. iznosi 800 m2.
- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5.
- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,5.
- Najveći broj etaža građevine iznosi 3 etaže (prizemlje i 2 kata bez
mogućnosti izgradnje potkrovlja).
- Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11,0 m, mjereno od kote konačno
zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.
(3) Područja iz stavka (1) ovog članka koja se nalaze uz građevinsko
područje naselja Vrbnik T11, T12 i T14
obuhvaćena su obaveznom izradom Urbanističkog plana uređenja (UPU 1), dok je za
zonu T13 određena obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja (UPU
3).
Članak 84.
(1) Unutar zone »Uvala Petrina« omogućava se izgradnja najviše 2 lokacije
turističkih sadržaja - smještajnih kapaciteta - visoke kategorije.
(2) Najveća dopuštena površina na kojoj se može izgraditi jedan turistički
sadržaj iznosi 2,5 ha, uz mogućnost izgradnje do 50 smještajnih jedinica
(soba).
(3) Radi zaštite obalnog pojasa, turistički sadržaji ne mogu se locirati na
udaljenosti manjoj od 150 m od obale mora, što će se uzeti u obzir prilikom
izrade urbanističkog plana uređenja.
(4) Na području iz stavka (1) ovog članka obavezna je izrada urbanističkog
plana uređenja (UPU3).
Apartmanska i vikend naselja (T2)
Članak 85.
(1) Na području Općine Vrbnik određena su slijedeća područja apartmanskih i
vikend naselja:
- Vrbnik - zona »Supeška« - T21, neizgrađena, površine 8,72 ha,
- Risika - zona » Mavri« - T22 (A-C), pretežito neizgrađena,
površine 4,78 ha,
- zona »Risika - istok« - T23, neizgrađena, površine 2,26 ha,
- zona »Risika - zapad« - T24, neizgrađena, površine 3,20 ha,
- zona »Uvala Melska« - T25, neizgrađena, površine 4,20 ha.
(2) Za zone T21 - T24 vrijedi:
- Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iz
stavka (1) ovog članka. iznosi 400 m2.
- Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1500 m2.
- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5.
- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,0.
- Najveći broj etaža građevine iznosi 2 etaže (prizemlje i 1 kat bez
mogućnosti izgradnje potkrovlja.
- Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,7 m, mjereno od kote konačno
zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.
(3) Za zonu T25 detaljni uvjeti gradnje utvrditi će se
Urbanističkim planom uređenja (UPU 4). Nisu moguća odstupanja od uvjeta
utvrđenih u stavku (2) ovog članka, koji se odnose na dopušteni koeficijent
izgrađenosti, koeficijent iskorištenosti i maksimalni broj etaža.
Članak 86.
(1) Zona postojećeg apartmanskog i vikend naselja »Mavri« (Risika) (T22A)
obuhvaćena je obaveznom izradom urbanističkog plana uređenja (UPU 2).
(2) U izgrađenim dijelovima zone »Mavri« T22B i T22C
koja nije obuhvaćena izradom UPU-a, moguća je rekonstrukcija postojećih
građevina definirana čl. 91 stavak (3) ovih Odredbi i gradnja prema čl. 85
stavak (2).
(3) Zone apartmanskih i vikend naselja »Risika - istok« - T23, i
zona »Risika - zapad« - T24 obuhvaćene su obaveznom izradom
urbanističkog plana uređenja (UPU 8 za T23 i UPU 9 za T24).
(4) Zona apartmanskih i vikend naselja: »Supeška« (Vrbnik T21) obuhvaćena je
obaveznom izradom Urbanističkog plana uređenja (UPU 1) NA_1 zajedno sa T12,
T11, T14 i R23.
(5) Zona apartmanskog i vikend naselja T25 obuhvaćena je
obaveznom izradom Urbanističkog plana uređenja (UPU 4) zajedno sa R12
i R22.
Turistička naselja (T3)
Članak 87.
(1) Na području Općine Vrbnik predviđena su sljedeća građevinska područja
namijenjena smještaju turističkih naselja:
Vrbnik - zona »Uvala sv. Juraj« - T31, neizgrađena, površine 3,07
ha,
- zona »Uvala Potovošće« T32, neizgrađena, površine 3,00 ha.
(2) Površina ugostiteljsko-turističke namjene uz uvalu Sv. Juraj i uz uvalu
Potovošće namjenjuje se smještaju turističkog naselja ekskluzivne turističke
ponude sa:
- individualnim građevinama i pripadajućim parcelama
- građevinama i površinama u službi turističkog naselja, a to su:
- gospodarske (prostori kuhinja, recepcija),
- uslužne (manje trgovine),
- ugostiteljski sadržaji: restorani,
- servisi.
(3) Uvjeti uređenja površina iz stavka (1) ovog članka su sljedeći:
- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m2.
- najveća dopuštena veličina građevne čestice nije ograničena.
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5.
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,0.
- dopuštena je izgradnja najviše dvije etaže, a najveća dopuštena visina
građevine iznosi 7,7 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg
ruba krovnog vijenca,
- elementi oblikovanja građevine moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi
okolnom prirodnom okolišu.
(4) Zone »Uvala sv. Juraj« (T31)
i »Uvala Potovošće« (T32) obuhvaćene su obaveznom izradom
urbanističkih planova uređenja (UPU 5) zona T31 zajedno sa zonom
sportsko rekreacijskog centra R11 i kupališta R25 i UPU 6
za zonu T32 zajedno sa R24.
2.3.1.4. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R)
Članak 88.
(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Općine Vrbnik dijele
se na:
sportski centar (R1) na kopnu:
- Vrbnik - zona »Sv. Juraj«, R11, površine 5,58 ha, neizgrađena,
- Risika - zona »uvala Melska«, R12 , površine 5,10 ha,
neizgrađena.
R2 - rekreacijsko područje - kupališta (na moru):
- R21 -.....Risika - uvala Petrina.........površine 3,20 ha
- R22 -.....Risika - uvala Melska.........površine 9,30 ha
- R23 -.....Risika - uvala Zgribnica.... površine 2,40 ha
- R24 -.....Vrbnik - uvala Potovošće... površine 4,20 ha
- R25 -.....Vrbnik - uvala Sv. Juraj.......površine 7,80 ha.
R3 - rekreacijsko područje obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji (na
moru):
- R31 -.....Risika - uvala Petrina........ površine 6,7 ha
- R32 -.....Risika - uvala Melska........površine 30,60 ha
- R33 -.....Vrbnik - uvala Zgribnica.....površine 13,30 ha
- R34 -.....Vrbnik - uvala Potorošće....površine 13,20 ha
- R35 -.....Vrbnik - uvala Sv. Juraj......površine 3,60 ha.
(2) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene na kopnu predviđa se
izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta (mali nogomet, rukomet, košarka,
odbojka i dr.), i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te
smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih
(ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.
(3) Površine sportsko-rekreacijske namjene uz naselje Vrbnik i Risiku
obuhvaćene su obaveznom izradom urbanističkog plana uređenja UPU 5 zajedno sa
T31 i UPU 4 zajedno sa T25 i R22.
(4) Za površinu sportsko-rekreacijske namjene R11 (dio koji se
nalazi unutar zone registrirane sakralne građevine - crkve Sv. Jurja) obavezno
je u Urbanistički plan uređenja (UPU 5) ugraditi uvjete zaštite i uređenja
prostora koji će propisati nadležna Konzervatorska služba.
Članak 89.
(1) Kupališta (plaže) na području Općine Vrbnik prikazane su na
kartografskom prikazu 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000, te u mj.
1:5000 na kartografskim prikazima 4.1 - 4.5 »Građevinska područja«.
(2) Prostornim planom omogućuje se uređenje, održavanje ili sanacija
kupališta (dohranjivanje žala, obnova postojećih te betoniranje novih betonskih
ili kamenih podloga, opločenja i sl.), a ukoliko se predviđenim rješenjem
značajno mijenja postojeći izgled obale (nasipavanje i sl.), obavezna je izrada
Procjene utjecaja na okoliš.
(3) Za površine sportsko-rekreacijske namjene propisuje se I. kategorija
uređenosti građevinskog zemljišta.
2.3.1.5. Površine groblja (G)
Članak 90.
(1) Površine za razvoj groblja izvan građevinskog područja naselja na
području Općine Vrbnik su:
- Vrbnik (G1), površine 0,46 ha,
- Risika (G2), površine 0,17 ha,
- Garica (G3), površine 0,09 ha,
(2) Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine
namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl., te
komunalna infrastruktura.
(3) Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme koja
se postavlja na groblju mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji.
2.3.2. Građenje izvan građevinskog područja
Članak 91.
(1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a
izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije
15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog
područja i mogu se rekonstruirati prema odredbama stavka (2) i (3) ovog članka.
(2) Za postojeće pojedinačne građevine stambene i druge namjene izvan
građevinskih područja dozvoljava se rekonstrukcija, adaptacija, dogradnja i
održavanje građevine u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.
(3) Pod rekonstrukcijom u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i
rada smatra se:
- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih
dijelova građevina u postojećim gabaritima, te održavanje građevine,
- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te
rekonstrukcija svih vrsta instalacija,
- dogradnja ili nadogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne
površine max 12 m2,
- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u
stambeni prostor,
(4) Nije dozvoljena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih građevina
izvan građevinskih područja u građevine stambene namjene.
(5) U obalnom pojasu širine 150 m od morske obale izvan građevinskog
područja naselja nije moguća nova izgradnja.
Članak 92.
(1) Izvan građevinskog područja mogu se graditi:
- građevine infrastrukture (prometne, telekomunikacijske, energetske,
vodnogospodarske i komunalne građevine)
- gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti
(vinogradarsko - vinarski pogoni, staklenici, plastenici i manja spremišta, te
farme za uzgoj stoke i peradarske farme),
- građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina.
(2) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na
gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne
mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom.
(3) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i
zahvata u prostoru su:
- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna),
- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja
krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva,
- građevine se koriste i grade na način da nisu izvor požara ili eksplozije,
te da ne ugrožavaju okoliš,
- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju i
energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.).
(4) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana mogu se graditi građevine
infrastrukture i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne
djelatnosti, izuzev građevina iz članka 97. i 98. ovih Odredbi za koje je
obvezna izrada detaljnog plana uređenja.
2.3.2.1. Građevine infrastrukture
Članak 93.
(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava,
sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u
infrastrukturne koridore.
(2) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i
infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovog Prostornog plana.
2.3.2.2. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne
djelatnosti
Članak 94.
Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi gospodarske građevine,
ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, uz uvjet da je
investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti i to:
- gospodarske građevine u funkciji vinogradarstva (vinogradarsko-vinski
pogoni i manja spremišta),
- gospodarske građevine u funkciji stočarstva,
- farme za stočarsku i peradarsku proizvodnju,
- staklenici i plastenici.
Članak 95.
(1) Gospodarske građevine u funkciji vinogradarstva (vinogradarsko-vinarski
pogoni) i maslinarstva mogu se planirati na posjedu primjerene veličine
definirane u stavku (2) ovog članka.
(2) Najmanja površina poljoprivrednog kompleksa za izgradnju građevina iz
stavka (1) ovog članka ne može biti manja od 10.000 m2.
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m,
- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,5 m,
- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 300 m3,
- omogućava s izgradnja građevine za agregat (čvrste građe) površine do 3,5
x 2,5 m.
Članak 96.
Izgradnja manjeg spremišta (za traktore, druge strojeve i priključke) može
se graditi na poljoprivrednim površinama - (P3) i (PŠ) veličine 2500 m2
i većim, najveće visine građevine prizemlje (P) površine tlocrtne projekcije
građevine do 15 m2, svijetle visine prizemlja do 2,60 metara.
Krovište mora biti dvostrešno između 18o i 20o pokriven
kupom kanalicom ili mediteran crijepom (na stropnu konstrukciju se postavlja
direktno bez nadozida). Udaljenost od međe susjedne parcele je najmanje 2,0 m i
ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.
Članak 97.
(1) Gospodarske građevine u funkciji stočarstva mogu se graditi poštivanjem
sljedećih kriterija:
- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m2,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara,
- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 metra,
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,5 m,
- najveća dopuštena površina sjenika, odnosno spremišta iznosi 200 m2,
- najveća dopuštena površina štale za prehranu stoke (ovce, koze i sl.)
iznosi 140 m2,
- najveća dopuštena površina prostora namijenjenog za vršenje strojne mužnje
ili sl. (nadstrešnica) iznosi 100 m2,
- omogućava se i izgradnja građevine za agregat (čvrste građe) površine do
3,5x2,5 m.
(2) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može
planirati izgradnja farmi za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznosi 5
uvjetnih grla.
(3) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se
koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom
slijedećih koeficijenata:
Tablica 40.
|
Vrsta stoke
|
Koeficijent
|
Broj grla
|
|
- krava, steona junica
|
1,00
|
5
|
|
- junad 1-2 god.
|
0,7
|
7
|
|
- junad 6-12 mjeseci
|
0,5
|
10
|
|
- telad
|
0,25
|
20
|
|
- ovce, koze
|
0,1
|
50
|
|
- janjad i jarci
|
0,05
|
100
|
|
- tovna perad
|
0,00055
|
9000
|
|
- konzumne nesilice
|
0,002
|
2500
|
|
- rasplodne nesilice
|
0,0033
|
1500
|
Članak 98.
(1) Farme za stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se graditi poštovanjem
sljedećih kriterija:
- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 800 m2,
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 100,0 m za
državne ceste, 50,0 m od županijske, 30 m od lokalne te 10,0 m od nerazvrstane
ceste,
- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m,
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m,
- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 200 m2,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4.
(2) Građevine (farme) za stočarsku i peradarsku proizvodnju moraju se
planirati na odgovarajućoj udaljenosti od granice područja predviđenog za
razvoj naselja kako bi se spriječili mogući negativni utjecaji.
(3) Udaljenosti građevina od građevinskog područja naselja ne mogu biti
manje od:
Tablica 41.
|
Broj uvjetnih grla:
|
Minimalna udaljenost (m):
|
|
5-10
|
70
|
|
10-15
|
100
|
|
16-100
|
150
|
|
101-300
|
300
|
(4) Za građevine iz članka 97. i ovog članka obavezna je izrada detaljnog
plana uređenja.
Članak 99.
(1) Izgradnja staklenika i plastenika te sličnih građevina na
poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja
naselja dozvoljava se ako se najmanje 80 0ovršine obrađuje
jednom ili više slijedećih kultura: vinova loza, masline, voće ili povrće,
cvijeće i dr.
(2) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni
prilaz širine najmanje 3,0 m.
(3) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m.
(4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice je 0,6.
(5) Najmanja dozvoljena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 3,0 m.
Članak 100.
Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan
građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.
2.3.2.3. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina
Članak 101.
(1) Lokalitet za iskorištavanje mineralnih sirovina građevno-tehničkog
kamena s asfaltnom bazom »Garica« prikazan je na kartografskom prikazu br. 1
»Korištenje i namjena površina« simbolom E31, a na kartografskom
prikazu br. 3B »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja i
dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mj. 1:25.000 određen je kao
površina za koju je propisana obavezna izrada studije utjecaja na okoliš, s
obzirom da se nalazi u trećoj vodozaštitnoj zoni.
(2) Za lokaciju napuštenog eksploatacijskog polja E32 »Zakojnica«
u kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu
prostora - područja i dijelovi primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«,
određena je sanacija.
(3) Metode eksploatacije moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi ambijentu,
ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti na način da se eksploatacija
vrši potpunim uklanjanjem istaknutih morfoloških elemenata (humaka, brdskih
kosa itd.);
- rudarski objekti izvode se unutar planiranih eksploatacijskih polja
temeljem posebnih propisa o rudarstvu. Unutar eksploatacijskog polja mogu se
graditi građevine i postavljati prijenosne građevine i tehnološka oprema
isključivo u neposrednoj funkciji rudarske djelatnosti (vađenje i
oplemenjivanje sirovine);
- lokacijske dozvole za uređenje eksploatacijskih polja moraju se temeljiti
na planovima i projektima saniranja istih, a Prostorni plan obvezuje izradu
programa po pojedinačno završenim etapama eksplotacije i to kao krajobrazno
oplemenjivanje;
- eksploatacija ne smije prekinuti prometnu i drugu infrastrukturnu mrežu.
Korištenje i uređenje eksploatacijskog polja mora poštivati postojeću
infrastrukturu naselja ili osigurati izgradnju nove koja treba unaprijediti
komunalne uvjete u susjednim naseljenim prostorima;
- transport sirovine predvidjeti isključivo izvan područja naselja;
- skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti
smještena na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora.
(4) Postojeće eksploatacijsko polje građevno-tehničkog kamena moguće je
koristiti uz uvjete propisane Zakonom o rudarstvu, a dijelove i cjeline koji se
napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamjeniti
prema načelima zaštite okoliša.
(5) Nakon obavljenih eksplotacijskih radova obavezno je sanirati devastirani
prostor. Prijedlog sanacijskih radova odnosno konačni oblik i uređenje čitavog
prostora dat će se u okviru glavnog rudarskog projekta eksploatacije.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Šumarstvo
Članak 102.
(1) Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na
načelu održivog gospodarenja.
(2) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na području Općine Vrbnik
podrazumijeva, uz gospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti,
sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šuma, kako bi se ispunile
gospodarske, ekološke i društvene funkcije šuma.
(3) Gospodarenje šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite
prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske
struke, u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šume i održavanja ekološke
ravnoteže.
Poljoprivreda
Članak 103.
(1) Razvoj poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti na prostoru Općine
Vrbnik treba se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu i tržišnim načelima.
(2) Potrebno je zaustaviti svako daljnje širenje šumskih površina na
pašnjake, a poželjno je pristupiti novom utvrđivanju vrijednosti - boniteta tla
i djelotvornijoj zaštiti kvalitetnog, plodnog zemljišta.
(3) Osnovne djelatnosti su: vinogradarstvo, ovčarstvo, maslinarstvo,
pčelarstvo, mediteransko voćarstvo.
(4) Pravci budućeg razvitka u okviru primarnog sektora tj. poljoprivredne
djelatnosti su:
- oživljavanje postojeće vinogradarske djelatnosti na osobito vrijednom
obradivom tlu (P1) Vrbničkog polja, povećanjem proizvodnje, zadržavanjem visoke
razine kvalitete, proširivanjem vrsta prerađevina od grožđa, te uključivanjem u
turističku ponudu Vrbnika kroz tržišni pristup plasmanu proizvoda.
Proširivanjem vinogradarske djelatnosti na druge predjele pod vrijednim
obradivim tlom (P2).
- oživljavanje kroz razvoj maslinarstva posebno na padinama prema Puntarskoj
Dragi i južno od naselja Vrbnik u okviru obiteljskih domaćinstava,
- uvođenjem novih poljoprivrednih djelatnosti (povrtlarstvo, voćarstvo,
proizvodnja zdrave hrane) na vrijednom obradivom tlu u okolici naselja Risike,
te Garice i Kampelja,
- proizvodnja začinskog bilja, cvjećarstvo, pčelarstvo, kozarstvo,
ovčarstvo, peradarstvo itd.
(5) U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti razvitak
konvencionalne, a promovirati razvitak ekološke poljoprivrede.
(6) Ekološka poljoprivreda (organska, biološka) je poljoprivredna
proizvodnja bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida i drugih agrokemikalija.
Konvencionalna poljoprivreda je poljoprivredna proizvodnja koja uz pomoć
mehanizacije, agrokemikalija, velike količine energije i novostvorenih sorti i
pasmine postiže visoke prinose.
Ugostiteljstvo i turizam
Članak 104.
(1) Razvitak turizma, s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u
prostoru vezan je naročito uz:
- područje Općine Vrbnik ( uvala »sv. Juraj«, uvala »Potovošće«, zona
»Namori«, zona »Supeška«
- područje Risike ( uvala »Melska«, uvala »Petrina«, zona »Risika - istok« i
»Risika - zapad«, i zona »Mavri«, te Paprata za seoski turizam.
(2) Uređenje i izgradnju turističkih
sadržaja potrebno je planirati i provoditi tako da se u najvećoj mogućoj mjeri
očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja.
Lovstvo
Članak 105.
(1) Granice lovišta i lovnih površina prikazane su na kartografskom prilogu
br. 3A »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih
ograničenja u korištenju«, mj. 1:25.000.
(2) Područje Općine Vrbnik ulazi dijelom u Županijsko lovište I. Krk i
državno lovište VI/a/17 Punat.
Ostale gospodarske djelatnosti
Članak 106.
(1) Postojeće zone malog gospodarstva, obrtništva i poduzetništva trebaju se
racionalno koristiti i popunjavati, a planiranje novih radnih zona treba
temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove
pripreme, opremanja i uređenja zemljišta.
(1) Kolni i pješački pristup građevinama i površinama gospodarske namjene
potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za
sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 107.
(1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka
sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih
i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te
ostalih građevina javnog interesa.
(2) Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1)
ovog članka, prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena
površina« u mjerilu 1:25.000.
Predškolske i školske ustanove
Članak 108.
(1) Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) i osnovna škola
(središnja i područna) smjestit će se na način da se ostvare najprimjerenija
gravitacijska područja za svaku građevinu.
(2) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem
pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to:
- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,
- za osnovne škole 10,5%.
(3) Prostornim planom se zadržava postojeća područna škola u Vrbniku uz
mogućnost opremanja potrebnim sadržajima.
Sport i rekreacija
Članak 109.
(1) Građevine i područja namijenjena za smještaj sportsko-rekreacijskih
sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja naselja i u površinama za
izdvojene namjene.
(2) Detaljniji uvjeti gradnje građevina u građevinskim područjima naselja
određeni su u članku 45. stavak (4).
Zdravstvo i socijalna skrb
Članak 110.
(1) Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivati će se i
adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili ograničenjima).
(2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 45.
stavak (5).
Vjerske građevine
Članak 111.
(1) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u
građevinskim područjima naselja.
(2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 45.
stavak (6).
(3) Manje kapelice, križevi i sl. mogu se smjestiti i izvan građevinskih
područja naselja.
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 112.
(1) Planom namjene površina osigurane su površine za infrastrukturne
koridore i površine za infrastrukturne građevine i to za:
- prometnu infrastrukturu (cestovni, pješački, promet u mirovanju, pomorski
i zračni promet),
- infrastrukturu telekomunikacija i pošta,
- infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje,
- energetsku infrastrukturu.
(2) Površine za infrastrukturne koridore prikazane su na kartografskom
prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i
mreže«, u mjerilu 1:25.000.
Članak 113.
(1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i
instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.
(2) Površine za infrastrukturne građevine određuju prostor za smještaj
uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se na slijedeće namjene:
1. Prometni sustav
a) morske luke
- morska luka za javni promet lokalnog značaja (Vrbnik)
- privezišta (Namori, Petrina, Marak, Melska, Sv. Juraj, lokacija Gospoja).
b) helidrom - lokacija »Černec«
2. Vodnogospodarski sustav
a) vodoopskrba - vodocrpilišta (Rovoznik, Grabrovnik i EP-1)
b) odvodnja otpadnih voda
- uređaji za pročišćavanje i ispuste
3. Elektroenergetski sustav
a) transformatorski uređaji
- trafostanica TS 10 (20) kV Vrbnik,
- trafostanica TS 10 (20) kV Risika.
(3) Kriteriji razgraničenja infarsturkturnih koridora prikazani su u tablici
br. 42.
Tablica br. 42.
(4) Razvrstaj građevina infrastrukture od županijskog značaja prikazan je u
članku 14. ovih Odredbi.
Članak 114.
(1) Građenje novih građevina druge namjene na površinama predviđenim za
infrastrukturne koridore i građevine nije dozvoljeno.
Za gradnju cestovnih prometnica čuvaju se planski koridori širine određene u
tablici 42., čl. 113.
(2) Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, izgradnja novih
građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne
uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz uvjete
Općinskog vijeća Općine Vrbnik ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.
Članak 115.
Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz
postojeće prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim člankom mogu se
rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste
5.1. PROMETNI SUSTAV
Članak 116.
(1) Prostornim planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju
osnove cestovnog, pomorskog i zračnog sustava, te poštanskog i
telekomunikacijskog sustava.
(2) Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje
i namjena površina«, mj. 1:25.000.
5.1.1. Cestovni promet
Članak 117.
(1) Prostornim planom određena je osnovna mreža prometnica koju na području
Općine Vrbnik čine:
- državne ceste,
- županijske ceste,
- lokalne ceste,
- ostale nerazvrstane ceste.
(2) Državna cesta na području Općine Vrbnik je dio ceste Omišalj - Vrbnik
(dio ceste je nov) - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga-Rab - Mišnjak
(trajekt) -Biškupica (planirana).
(3) Na području Općine Vrbnik u kategoriju osnovnih županijskih cesta
razvrstane su:
- dio Krk - Baška u dužini 4 km
- dio Krk - Dobrinj - Šilo u dužini 1 km
- spoj na županijsku cestu ( Krk -Dobrinj -Šilo) - Garica - spoj na državnu
cestu (Omišalj - Vrbnik. - Stara Baška -(trajekt)- Supetarska Draga - Rab -
Mišnjak (trajekt) - Biškupica) u dužini 3 km
- spoj naselja Vrbnik sa državnom cestom Omišalj - Vrbnik - Stara Baška
(trajekt) - Supetarska Draga - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica.
(4) Mrežu lokalnih prometnica na području Općine Vrbnik čine:
. postojeće ceste:
- spoj naselja Garica - raskrižje sa državnom cestom (Omišalj - Vrbnik -
Stara Baška - (trajekt)- Supetarska Draga - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica
)-sa naseljem Risika u dužini oko 4,5 km,
- spoj naselja Risika (sjever) na državnu cestu (Omišalj - Vrbnik. - Stara
Baška -(trajekt)- Supetarska Draga - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica ) u
dužini 0,5 km,
- spoj naselja Risika sa- D. Selo i uvalom Sv. Marak,
- spoj naselja G. Garica sa naseljem D. Garica i naseljem Kampelje u dužini
3,0 km,
. planirane kolne prometnice za koje se predlaže kategorizacija:
- spoj D. Selo sa uvalom Petrina (do turističke zone u uv. Petrina) u dužini
2,5 km,
- spoj državne ceste (Omišalj - Vrbnik - Stara Baška -(trajekt)- Supetarska
Draga - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica ) - uvala Melska (do turističke i
sportsko- rekreacijske zone) sa lokalnom cestom (Risika - Dolinje Selo - uvala
Sv. Marak ) u dužini 3,0 km.
- spoj naselja Vrbnik (jug) - uvala Sv. Juraj (do turističkog naselja u uv.
Sv. Juraj) u dužini 3,5 km,
- spoj državne ceste (Omišalj - Vrbnik. - Stara Baška - (trajekt)-
Supetarska Draga - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica ) - Mali Drmuni (zona
poslovne namjene).
(5) Mrežu ostalih nerazvrstanih prometnica na području Općine Vrbnik čine
slijedeće prometnice:
- spoj naselja Risika - Mavri u dužini 0,6 km,
- spoj naselja Risika - G.Selo u dužini 0,5 km,
- spoj naselja Risika - Glavica - Paprata - Grmovi u dužini 2,0 km,
- Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga - Rab - Mišnjak (trajekt) -
Biškupica) - naselje Risika
- spoj dijela županijske ceste (Garica - Vrbnik) na lokalnu cestu (Vrbnik
(jug) - uvala Sv. Juraj),
- spoj naselja Vrbnik - groblje (Vrbnik)
- spoj naselja Vrbnik - zona poslovne namjene »Zabrda«
- spoj naselja Risika - Grmovićevo Selo.
Državne ceste
Članak 118.
(1) Dio državne ceste - Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt) -
Supetarska Draga - Rab - Mišnjak (trajekt) obuhvaća postojeću trasu i nove
dijelove sljedećih prometnica na području Općine Vrbnik:
- dio lokalne ceste (Dobrinj- Risika) - obilaznica naselja Risike (novi dio)
- spoj na županijsku cestu (Krk - Dobrinj - Šilo) - Garica - Vrbnik,
- nerazvrstana cesta: spoj dijela županijske ceste (Garica - Vrbnik) -
Mestinjak - Mali Drmuni -spoj na županijsku cestu Krk - Baška).
(2) Dio državne ceste Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska
Draga - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica, na području Općine Vrbnik potrebno
je rekonstruirati prema idejnom rješenju koridora državne ceste i idejnih
rješenja obilaznica naselja Risika.
(3) Ovim je Prostornim planom u mj. 1:25000 načelno utvrđena trasa
obilaznice naselja Risika, dok će se detaljni položaj trase u mj. 1:5000 moći
odrediti tek nakon izrade elaborata iz stavka (2) ovog članka.
Županijske i lokalne ceste
Članak 119.
(1) Za postojeće županijske i lokalne ceste potrebno je predvidjeti
rekonstrukcije i proširenja, na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti.
(2) Izgradnja novih kolnih prometnica za koje se predlaže kategorizacija
navedena je u članku 117. stavak (4).
(3) Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih
elemenata ne smatra se promjenom trase.
Ostale nerazvrstane ceste
Članak 120.
(1) Nerazvrstane prometnice na području Općine Vrbnik treba privesti
funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, a prioriteti trebaju biti na
prostorima na kojima je moguće u što kraćem razdoblju doprinijeti oživljavanju
pojedinih dijelova Općine Vrbnik.
(2) Za područje Općine Vrbnik od osobite je važnosti i potreba obnove
postojećih, te izgradnja novih protupožarnih puteva, koji bi se ujedno
koristili i kao gospodarski putevi u obavljanju poljoprivrednih djelatnosti.
(3) Na svim nerazvrstanim cestama zabranjena je motocross vožnja i off road
utrke.
Članak 121.
(1) Minimalna širina za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metara za
jednosmjernu cestu, a 5,5 metara za dvosmjernu cestu, osim za rekonstrukciju
već postojećih cesta čija širina može iznositi manje od 4,5 metara.
(2) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 metara za
jednosmjerni promet odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, udaljenost
regulacijskog pravca prve izgrađene građevne čestice od osi nerazvrstane ceste
treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili
5,5 metara. Udaljenosti regulacijskog pravca ostalih građevnih čestica određuju
se prema lokalnim uvjetima.
(3) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca unutar granica obuhvata DPU
»Vrani« određuje se prema odredbama DPU »Vrani« koji je na snazi.
5.1.2. Pješački promet
Članak 122.
(1) Prostornim planom predviđena je izgradnja obalne šetnice (lungo mare)
od:
- Vrbnika do uvale Potovošće i uvale Sv. Juraj,
- Vrbnik - uvala Melska - uvala Petrina,tj. duž pristupačnih dijelova obalne
linije područja Vrbnik.
(2) Točna trasa, način uređenja i opremanja šetnice »lungo mare« odrediti će
se za područje Općine Vrbnik izradom urbanističkog plana uređenja, a za
prostore izvan građevinskih područja idejnim projektom.
(3) Na području Općine Vrbnik gradit će se biciklističke staze i trake:
- odvojene od županijske ceste,
- kao zasebna površina unutar profila lokalnih i nerazvrstanih cesta.
(4) Pješačke staze, šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno
nadograđivati na temelju prirodnih vrijednosti i uz obavezno uvažavanje
tradicionalnog načina izvedbe - zemljani put, obrada u kamenu (podzidi,
potporni zidovi i sl.), kombinacija betona i kamena i sl.
(5) Sve pješačke - postojeće ili planirane staze moraju biti obilježene
putokazima i drugim odgovarajućim oznakama, a mogu sadržavati i manje prostore
za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje - drvene klupe, nadstrešnice i sl.
(6) Način korištenja pješačkih staza ovisit će o budućim rekreacijskim
programima, kao i o gospodarskom korištenju, prvenstveno u funkciji
vinogradarstva, stočarstva i maslinarstva.
(7) Na pješačkim stazama nije dopuštena vožnja motociklima i motornim
vozilima, pa na ishodišne točke tih staza treba postaviti odgovarajuće oznake.
5.1.3. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)
Članak 123.
(1) Parkiranje i garažiranje vozila za stambene građevine rješava se na
građevnoj čestici te građevine.
(2) Iznimno, ukoliko već postoji izgrađeni garažni niz, garažiranje vozila
može se riješiti i na zasebnoj građevnoj čestici.
Članak 124.
(1) Parkiranje i garažiranje vozila za višestambene građevine rješava se na
građevnoj čestice te građevine.
(2) Garažiranje vozila u pravilu se rješava unutar višestambene građevine.
(3) Iznimno, kada je nemoguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene
građevine dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza, s mogućnošću
druge namjene na krovnoj površini.
Članak 125.
(1) Parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene
(poslovne i proizvodne), ugostiteljsko-turističke namjene i
sportsko-rekreacijske namjene rješava se na građevnoj čestice te namjene.
(2) Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u
izgrađenost građevne čestice.
(3) Iznimno od stavka (1) ovog članka, ukoliko nije moguće osigurati prostor
za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu
uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo
istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.
Članak 126.
(1) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni
prostora u građevinama određuje se:
Tablica br 43.
(2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina
sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite
vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.
(3) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik
prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i
drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to
omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i
prolazima za pješake i invalide.
(4) Postojeće garaže i garažno - parkirališna mjesta ne mogu se
prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno
mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.
(5) Za područje obuhvata DPU »Vrani« broj garažnih i parkirališnih mjesta
određuje se prema odredbama DPU »Vrani« koji je na snazi.
Članak 127.
Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje
50arkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na
parkiralištima s manje od 20 mjesta.
5.1.4. Pomorski promet
Morske luke, privezišta i unutrašnji plovni put
Članak 128.
Na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, mj. 1:25000
određen je raspored luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, te
privezišta za brodove lokalnog stanovništva i trase unutrašnjih plovnih puteva.
Članak 129.
(1) Morska luka otvorena za javni promet lokalnog je značaja u naselju
Vrbnik.
(2) Privezišta za potrebe lokalnog stanovništva, osim unutar uvale Namori u
Vrbniku planirana su i u akvatoriju uz Uvalu Sv. Juraj, Uvalu Sv. Marak, Uvalu
Petrina, te na lokaciji Gospoja.
(3) Plovni putevi planirani su tako da povezuju luku otvorenu za javni
promet lokalnog značaja sa lukama u Crikvenici, Novom Vinodolskom, Šilu,
Baškoj, te sa svim privezištima iz stavka (2) ovog članka.
5.1.5. Zračni promet
Članak 130.
(1) Prostorni plan određuje smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) na
predjelu brijega »Černec« (kartografski prikaz br. 1a »Korištenje i namjena
površina - prometni i telekomunikacijski sustav«, mjerilo 1:25.000).
(2) Veličina prostora helidroma je najmanje 100 x 100 metara, a prateći
sadržaji smještaju se sukladno mogućnostima terena.
5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTA
Članak 131.
(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog sustava i pošte prikazani su na
kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000.
(2) Prostornim planom određena je trasa za izgradnju distributivne
telekomunikacijske kanalizacije uz državnu cestu Omišalj - Vrbnik - St. Baška
koja ima značaj međužupanijske povezanosti tj. dio je magistralne mreže.
(3) Postojeći UPS Vrbnik kao i
planirani UPS-ovi Risika i Garica izgradnjom distributivne telekomunikacijske
mreže povezat će se optičkim sustavom prijenosa na višu prometnu razinu.
Članak 132.
(1) Rekonstrukcija postojećih pristupnih TK mreža izvoditi će se postupno,
najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a
potom prema starosti mreže.
(2) Na području Općine Vrbnik predviđa se pored postojećeg UPS »Vrbnik« i
ugradnja slijedećih UPS-ova: UPS »Risika«, UPS »Garica«.
(3) Dogradnjom DTK vršit će se zamjena postojećih TK vodova te postupno
prelaziti na podzemne priključke osobito do obiteljskih kuća u centrima
naselja.
Članak 133.
(1) Za povezivanje postojećih i planiranih udaljenih pretplatničkih
stupnjeva (UPS-ova i UPM-ova) na višu prometnu razinu koristiti će se u
potpunosti optički sistemi prijenosa.
(2) Povezivanje optičkim sistemom prijenosa planirano je od Vrbnika prema
Risiki i od Vrbnika prema Garici, uz trase postojećih i planiranih prometnica.
(3) Izgradnja nove pristupne podzemne mreže utvrđuje se temeljem broja
potencijalnih korisnika, po načelu 1 stan = 1 parica
(4) Građevine mobilne mreže (bazne stanice) ne smiju se graditi na
udaljenosti manjoj od 500 m od granice građevinskog područja naselja niti
unutar područja zaštićene prirodne i kulturne baštine.
5.3. INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE
5.3.1. Sustav vodoopskrbe
Članak 134.
(1) Prostornim planom utvrđeni sustav vodoopskrbe na području Općine Vrbnik,
prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«,
mj. 1:25.000, kojim su obuhvaćene:
- postojeći vodozahvat - »Rovoznik«, »Grabrovik«, te EP 1,
- postojeće vodospreme - Sv. Nedija, Vrbnik I,
- planirane vodospreme - Garica, Paprat i Risika.
(2) Razvoj sustava vodoopskrbe podrazumijeva primarno opskrbu vodom za piće
naselja Risike, Garice, i Kampelja, te turističkih naselja: uvala Sv. Juraj,
Potovošće, Melska i uvala Petrina.
(3) Opskrba naselja Risika, Garice i Kampelje planirana je prema
Vodoopskrbnom planu otoka Krka iz 1994. godine.
(4) Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području Općine Vrbnik
treba biti u skladu s Vodoopskrbnim planom Primorsko-goranske županije.
Članak 135.
(1) Naselje Risika potrebno je uključiti u vodoopskrbni sistem naselja
Vrbnik. Planom se utvrđuje samostalna vodoopskrbna mreža na temelju novih
istraživanja izvorišta bunara Rovoznik i bunara EP-1.
(2) Opskrba naselja Risika, turističkih naselja »Petrina« i »Melska«
osigurava se iz planirane vodospreme »Risika«.
(3) Opskrba naselja Garica i Kampelje osigurava se iz planirane vodospreme
»Garica«.
(4) Opskrba vodom planiranih vodosprema »Risika« i »Garica« osigurava se iz
vodozahvata EP 1 i planirane vodospreme »Paparata« crpnim stanicama.
Uvjeti utvrđivanja koridora za vodoopskrbne cjevovode
Članak 136.
(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu
minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od
mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora.
(2) U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće
je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali
uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim
kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim
projektom.
(3) Vertikalni razmak s ostalim instalacijama izvodi se minimalno 50 cm. Za
osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite
cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim
uvjetima iznad tjemena cijevi.
5.3.2. Sustav odvodnje
Članak 137.
(1) Prostornim se planom određuje pet zasebnih sustava javne odvodnje
otpadnih voda (model razdjelne kanalizacije), te njima pripadajuće građevine i
instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje, ispusti) - za naselje
Vrbnik, za naselje Garica, za naselje Risika, te za sva turistička naselja uz
obalu: u uvali sv. Juraj (Potovošće), uvali Melska, i uvali Petrina.
(2) Za naselja u unutrašnjosti otoka: Garica i Kampelje odvodnja otpadnih
voda rješavat će se preko septičkih taložnica ili sabirnih jama u skladu s
higijensko-tehničkim uvjetima u prvoj fazi, a u drgoj fazi se planira izgradnja
biološkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za naselje Garica. Dozvoljava
se i izgradnja biljnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
(3) Na područjima iz stavka (1) ovog članka do izgradnje sustava javne
odvodnje obavezna je izgradnja nepropusnih septičkih jama, a ovisno o mjesnim
prilikama i posebnim uvjetima tijela nadležnog za zaštitu voda.
(4) Za poslovnu zonu K21 »Garica« koja se nalazi unutar III
vodozaštitne zone slivnog područja akumulacije Ponikve odvodnja otpadnih voda
rješavati će se rješenjima iz čl. 181 stavak 9 ovih Odredbi.
(5) Za poslovne zone Mestinjak zapad i istok K11 i K12
koje se nalaze u neistraženim područjima vodozaštite odvodnja otpadnih voda
rješavati će se prema čl. 181 stavak 11. ovih Odredbi.
(6) Iznimno, ukoliko ekonomsko-tehnička analiza u višim fazama projektiranja
pokaže da je ekonomski isplativije i tehnički svrsishodnije objedinjavanje pet
zasebnih kanalizacijskih sustava u jedan ili više kanalizacijskih sustava sa
jednim centralnim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda može se odstupiti od
stavka (1) ovog članka.
Članak 138.
(1) Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda vršiti će se po fazama,
i to:
I. faza:mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s podmorskim ispustom na
dovoljnoj dubini;
II. faza:kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu
odgovarajućih građevina za taloženje;
III. faza:viši stupanj pročišćavanja izgraditi će se kada na to ukažu
rezultati sustavnog istraživanja otpad
nih voda, rada podmorskih ispusta i kakvoće mora.
(2) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti će se u skladu s
odredbama Zakona o vodama (NN 53/97), Državnog plana za zaštitu voda i drugih
odluka.
(3) Za ostale uređaje za pročišćavanje otpadnih voda primjenjuje se
istovjetan kriterij, sukladno odredbama zaštite i korištenja prostora.
Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju
Članak 139.
(1) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil
samog cjevovoda.
(2) Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju
nivelete, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog
pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u
slučaju potrebe treba izvršiti izmicanje i preseljenje istih.
(3) Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je min. 1 m i
proizlazi iz uvjeta održavanja. Razmak od drvoreda, građevina u skladu je s
lokalnim uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je
odvodnja ispod.
(4) Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje,
kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u
cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu
ceste).
5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA
5.4.1. Elektroopskrba
Članak 140.
Sustav elektroopskrbe na području Općine Vrbnik prikazan je na kartografskom
prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, mj. 1 : 25.000.
Prijenosna 110 i 35 kV mreža
Članak 141.
(1) Napajanje električnom energijom postojećih i planiranih potrošača vrši
se iz TS 35/10 kV Dunat na području Grada Krka i TS 35/10(20) kV Malinska putem
10-10(20) kV vodova i deset trafostanica 10/0,4 odnosno 10(20)/0,4 kV.
(2) Postojeći 110 kV dalekovod koji prolazi područjem Vrbnik je:
- TS 110/35 kV Krk - TS 110/20 kV Rab.
(3) Postojeći 35 kV nadzemni vodovi na području Vrbnik su:
- DV 35 kV TS 35/10 kV Dunat - TS 35/10 (20) kV Baška,
(4) Unutar zaštićenog koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je
posebnim tehničkim propisima.
Razdjelna 10 (20) kV mreža
Članak 142.
(1) Postojeća 10 (20) kV mreža proširiti će se izgradnjom novih trafostanica
10 (20) / 0,4 kV sa pripadajućom 10 (20) kV mrežom i niskonaponskom mrežom.
(2) Trase 10 (20) kV vodova i lokacije trafostanica 10 (20)/0,4 kV bit će
osigurane kroz urbanističke, odnosno detaljne planove uređenja.
Niskonaponska mreža i javna rasvjeta
Članak 143.
Niskonaponska mreža i javna rasvjeta u naseljima razvijat će se podzemnim
kabelima odnosno kao nadzemna sa samonosivim kabelskim sklopom.
5.4.2. Plinoopskrba i obnovljivi izvori energije
Članak 144.
(1) Obzirom na malu zastupljenost potrošnje energije u industriji, kao i na
udaljenost budućih magistralnih plinovoda od područja Općine Vrbnik, cilj je
korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se skladišti u bocama ili
spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog
broja potrošača.
(2) Prostornim planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem
dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora
Općine Vrbnik.
(3) Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, a
prvenstveno vjetra, sunca i vode.
(4) Vjetroenergija je ekološki prihvatljiv i raspoloživ izvor energije, za
čije je korištenje potrebno prikupiti detaljne podatke o pojedinoj
mikrolokaciji, uz suradnju s Državnom upravom za zaštitu prirode.
(5) U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju
samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 - 1000 kW.
(6) More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je kao izvor energije,
naročito kod primjene toplinskih crpki.
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH
CJELINA
6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
Članak 145.
(1) Područja osobito vrijednog predjela - prirodnog i kultiviranog
krajobraza prikazana su na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti za korištenje,
uređenje i zaštitu prostora-područja posebnih ograničenja u korištenju«, u
mjerilu 1:25.000.
(2) Osobito vrijedan prirodni krajobraz predstavlja predio šuma
sjeverozapadno od naselja Risike.
(3) Osobito vrijedan kultivirani krajobraz predstavlja šira okolica Vrbnika,
te Vrbničko polje
(4) Prirodni i kultivirani krajobraz štititi će se i unaprijediti tako da
se:
- u urbanom krajoliku spriječi gradnju na zelenim površinama: vrtova,
parkova i trgova,
- sačuvaju različitosti prostornih cjelina, te karakterističnih slika
prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima, tipovima naselja i
kulturno-povijesnim naslijeđem,
- očuvaju i obnove estetske vrijednosti krajobraza (vinogradi, gromače,
pašnjačke površine),
- gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju se i projektiraju tako
da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore.
(5) Točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza su:
- Mali Hlam
- vizura na poluotok Sv. Marak s prilazne ceste
- vizura na Vrbnik s mora i kopna.
6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Članak 146.
Zaštićeni i za zaštitu predloženi dijelovi prirode (prema Zakonu o zaštiti
prirode), prikazani su na kartografskom
prikazu br. 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu
prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25.000.
6.2.1. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - na kopnu
Posebni rezervat
Članak 147.
U posebnim rezervatima nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva
karakteristična za rezervat, kao što su uznemiravanje, hvatanje i ubijanje
životinja, unošenje stranih (alohtonih) vrsta, branje i uništavanje biljaka,
melioracijski zahvati te razni oblici gospodarskog korištenja koji nisu
utemeljeni na tradicionalnim djelatnostima, kao što su ribarstvo, stočarstvo,
poljoprivreda i ostalo.
Članak 148.
(1) Prostornim planom se predlaže zaštita za područje Sv. Marak - Skudeljnji
u kategoriji posebni rezervat - botanički.
(2) Posebni rezervat iz stavka (1) ovog članka županijskog je i lokalnog
značaja.
(3) Na području iz stavka (1) ovog članka nije dopušteno uništavati te brati
zaštićene botaničke vrste, unositi strane (alohtone) vrste, melioracijski
zahvati, te razni oblici gospodarskog korištenja radi očuvanja integriteta
osjetljive geološke podloge i biljnog pokrivača.
Članak 149.
(1) Prostornim planom se predlaže zaštita za područje sjeverno (šuma kod
Dobrinja) i južno od Vrbničkog polja u kategoriji posebni rezervat - šumske
vegetacije:
(2) Posebni rezervat iz stavka (1) ovog članka županijskog je i lokalnog
značaja.
(3) Na području iz stavka (1) ovog članka nije dopuštena sječa stabala
(hrast medunac, grab, te crni bor), potrebno je zadržati postojeću strukturu
drveća, te izraditi uvjete zaštite njegovih temeljnih obilježja i mogućnosti
korištenja u edukativne i znanstvene svrhe.
Članak 150.
(1) Područje poluspilja ispod Vrbnika predlaže se za zaštitu u kategoriji
posebnog rezervata - botanički
(2) Posebni rezervat iz stavka (1) ovog članka je lokalnog značaja.
(3) Na području iz stavka (1) ovog članka nije dopušteno uništavati te brati
zaštićenu botaničku vrstu (nalazište suličastog jelenka), unošenje stranih
(alohtonih) vrsta.
Zaštićeni krajolik
(1) U kategoriji zaštićenog krajolika za zaštitu se predlažu slijedeća
područja:
- vršno područje otoka Krka - Veli Hlam,
- šire područje naselja Vrbnik.
(2) Područja iz stavka (1) ovog članka županijskog su i lokalnog značaja.
(3) U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju
izgled i ljepotu krajolika, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i
zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.
(4) Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i
neizgrađenih površina, šuma, pašnjaka, autohtone šumske zajednice i druge
zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure.
(5) Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim
materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu
njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim.
Spomenik prirode
Članak 151.
(1) Za zaštitu se predlažu, u kategoriji spomenika prirode, sljedeći
dijelovi prirode:
- sve veće lokve navedene u Obrazloženju ovog Prostornog plana - županijskog
do lokalnog značaja.
(2) Lokve je potrebno očistiti od mulja na tradicionalan način.
(3) Prije čišćenja lokvi od mulja potrebno ih je točno locirati,
evidentirati, izmjeriti veličinu i dubinu, utvrditi kemizam vode te istražiti
njihov biljni i životinjski svijet. Paralelno je potrebno pristupiti čišćenju
od vegetacije (selekcijski, ovisno o biljnim vrstama) te gornjeg sloja mulja.
(4) Živi svijet, a posebno vodozemce i rakove koji obitavaju uz lokve nije
dozvoljeno loviti i uništavati.
6.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - u moru
Spomenik prirode
Članak 152.
Za zaštitu se predlažu, u kategoriji spomenika prirode, slijedeći vrijedni
dijelovi prirode u moru:
- Uvala Sv. Juraj - županijskog značaja.
Članak 153.
U svrhu preventivne, a i trajne zaštite plitke zamuljene uvale treba
predvidjeti zabranu bilo kakve graditeljske djelatnosti u području uvale.
6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
Članak 154.
(1) Registrirana, preventivno zaštićena i evidentirana kulturno-povijesna
baština na području Općine Vrbnik prikazana je na kartografskom prikazu br. 3
»Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta
korištenja«, u mjerilu 1:25.000.
(2) Pregled kulturno-povijesne baštine iz stavka (1) dan je u točki 1.2.8.2.
Obrazloženja ovog Prostornog plana.
(3) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom, drugim
propisima i ovim Prostornim planom.
(4) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi iz članka 154. do 163.
nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.
Arheološka baština
Članak 155.
(1) U kategoriji arheološke baštine Prostornim planom evidentirani su ovi
lokaliteti:
1. Kopneni:
- Gradac - prapovijesna gradina
- ruševine srednjovjekovne utvrde Gradac - knezova Frankopanskih
- Krševanski vrh (Garica) - prapovijesna gradina
- Rt Sv. Marak (Risika) - antičko nalazište
- romanička crkvica Sv. Marak (ruševina)
- Sv. Kuzam (Vrbnik) - prapovijesna gradina
- Kostrilj (Vrbnik) - prapovijesna gradina
- Sv. Mavar (Vrbnik) - ruševine romaničke i gotičke crkve
- Uporica (Vrbnik) - nalazište prethistorijskog brončanog nakita
- rt Tenki i uv. Sv. Juraj - nalazište ostataka prethistorijskog naselja
- Hlam, južno od Vrbnika - prethistorijska gradina
- Mestinjak - prethistorijsko i antičko nalazište
- Kampelje (Garica) - antičko nalazište
- Garica - antička zidana grobnica u blizini naselja
- Zagraina - prethistorijska gradina
- Val (Na Stazi) - nalazište antičke nekropole
- Skudeljin (Risika) - antička keramika
- Mavri (Risika) - nalazište antičke nekropole
2. Pomorski:
- arheološki pojedinačni lokalitet u uvali Sv. Marak - antičko nalazište,
- arheološki pojedinačni lokalitet u uvali Melska - nalazište antičke
nekropole,
- arheološki pojedinačni lokalitet u uvali Lučica - antičko nalazište.
(2) Svi zahvati u zonama navedenim u stavku (1) ovog članka uvjetovani su
prethodnim istraživanjima (rekognosciranje, sondiranje, itd.). Na svim
arheološkim lokalitetima nije dozvoljena nova gradnja, posebice za lokalitete
poluotok Sv. Marak i srednjovjekovna utvrda Gradac. Poluotok s ruševinom
crkvice Sv. Maraka treba urediti i prezentirati, bez nove gradnje na njemu,
niti u plitkoj uvali gdje je antičko nalazište, kao ni na padini iznad nje gdje
su isto prisutni arheološki nalazi.
(3) Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i
usaglašeni s planiranom intervencijom u prostoru, prije izrade dokumentacije i
početka izvođenja bilo kakvih terenskih radova.
(4) Nužna je izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite
postojećih i mogućih arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore,
osobito cestovne pravce.
(5) Prapovijesnu Gradinu - ruševinu srednjovjekovne Frankopanske utvrde
potrebno je obuhvatiti cjelovitim programom istraživanja, čišćenja,
konzervacije i prezentacije, na temelju Konzervatorske studije s detaljnim
uvjetima.
Etnološka baština
Članak 156.
U kategoriji etnološke baštine registrirane su:
- etno zona Risika - Dolinje Selo - etno zone Risika - Paprata (unutar njega
etno objekt Paprata)
- etno zona Misućajnica.
(1) Za etnozonu Risika - Dolinje Selo i Risika - Paprata propisuje se II
stupanj zaštite koji podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne planske
matrice naselja (zbijeni tip naselja), gabarita gradnje (male tlocrtne
površine), karakterističnih građevinskih materijala (suhozid, kupa kanalica),
te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme. Potrebna je
revizija Rješenja o upisu u Registar kulturnih dobara, odnosno revizija granica
zone zaštite koju će provesti nadležno tijelo.
(2) Za etno zonu Misučajnica određuje se sanacija i rekonstrukcija pod
konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima Službe zaštite kulturnih dobara.
Povijesna graditeljska cjelina
Članak 157.
(1) Registrirane povijesne graditeljske cjeline (gradska i seoska naselja)
svrstane su u I zonu zaštite.
(3) Obuhvati zona I stupnja zaštite povijesnih graditeljskih cjelina
određeni su kartografskim prikazima br. 4 »Građevinska područja«, u mjerilu
1:5.000.
Članak 158.
(1) I. stupanj zaštite određen je za registrirane povijesne graditeljske
cjeline:
- gradsko naselje (urbana cjelina) - naselje Vrbnik;
- seosko naselje (ruralna cjelina) - Risika - Glavica.
(2) Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu urbane, odnosno
ruralne strukture i arhitekture. Na području navedenih cjelina ne preporuča se
nikakva promjena oblikovanja građevina, a svi zahvati trebaju težiti
rekonstrukciji povijesnih oblika.
(3) Građevne aktivnosti u naseljima I stupnja zaštite provode se temeljem
članka 16, stavak (1) ovog Prostornog plana.
Članak 159.
(1) Za dijelove naselja koji se nalaze unutar granica registrirane etno zone
Risika - Dolinje Selo i Risika - Paprata određen je II stupanj zaštite.
(2) Drugi stupanj zaštite podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne
planske matrice naselja (zbijeni tip naselja), gabarita gradnje (male tlocrtne
površine), karakterističnih građevinskih materijala (suhozid, kupa kanalica),
te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme.
(3) Građevne aktivnosti u dijelovima naselja II stupnja zaštite provode se
temeljem članka 16. stavak (2) ovog Prostornog plana.
Povijesni sklop i građevina
Članak 160.
(1) Za civilne i sakralne građevine koje se nalaze unutar povijesnih
graditeljskih cjelina (I. ili II. stupnja zaštite), uvjeti zaštite zadani su
unutar valoriziranih zona, a ovisno o njihovom povijesnom i spomeničkom značaju
te regionalnoj vrijednosti, podliježu određenom stupnju zaštite.
(2) Za civilne i sakralne građevine koje se nalaze izvan povijesnih
graditeljskih cjelina I ili II stupnja zaštite, nužna je zaštita, tj. očuvanje
osnovnog volumena, gabarita te kompozicije pročelja a sve prema uvjetima
gradnje propisanima od nadležnog Konzervatorskog odjela.
Članak 161.
Registrirane sakralne građevine na području Općine Vrbnik su:
- građevine izvan zaštićene urbanističke cjeline
- crkvica Sv. Jurja u uvali Planin. kanala (registarski br. 400 - 1976.)
- crkva Sv. Ivana (registarski br. 267 iz 26.5.1970.).
Članak 162.
Evidentirane sakralne građevine na području Općine Vrbnik su:
građevine unutar zaštićene urbanističke cjeline naselja Vrbnik
- župna crkva Sv. Marije,
- zvonik župne crkve,
- kapela Sv. Martina,
- crkva Bl. Djevice Marije od Porođenja.
građevine izvan zaštićene urbanističke cjeline naselja Vrbnik
- crkva Sv. Marije Magdalene (Rovoznik),
- crkva Sv. Krševana (Garica,)
- crkva Sv. Petra (Garica),
- crkva Sv. Ante Padovanskog (Dubac),
- crkva Gospe od zdravlja (uvala Planin. kanala),
- crkva Sv. Anton (uvala Planin. kanala).
(2) Evidentirane civilne građevine su:
- »Baćin dvor«, Frankopanska palača iz 16. st. (Dubac),
- »Knežev dvor«, 1811. g. preuređen u školu u Vrbniku.
(3) Evidentirana vojna građevina je:
- Vrbnik, ostaci gradskog bedema, 16. st.
Članak 163.
U kategoriji spomen (memorijalni) objekt evidentirana je:
- Biblioteka Dinka Vitezića (Vrbnik).
7. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 164.
(1) Na području Općine Vrbnik planirana je izgradnja reciklažnog dvorišta i
transfer stanice na lokaciji Treskavac (lokacija postojećeg odlagališta
komunalnog otpada).
(2) Transfer stanica je prostor na kojemu se komunalni otpad sabija
(kompaktira) i prekrcava iz manjeg u veće vozilo. Transfer stanice u pravilu
sadržavaju i manje reciklažno dvorište.
(3) Reciklažno dvorište je prostor na kojem se odvojeno prikupljaju pojedine
vrste otpada (papir, staklo, metal, PVC i drugo). Tako skupljen otpad prerađuje
se i plasira kao sekundarna sirovina.
Članak 165.
Prije formiranja reciklažnog dvorišta i transfer stanice obavezno je
sanirati današnje odlagalište provođenjem svih potrebnih postupaka u sklopu
tehnologije sanacije. Naposljetku je potrebno izraditi završni pokrovni sloj i
ozeleniti saniranu površinu.
Članak 166.
Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i
propisima.
Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:
- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u
tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem
ambalaže,
- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - podrazumijeva
odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta
otpada,
- zbrinjavanju ostatka otpada - podrazumijeva da se preostali otpad tretira
odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima.
Članak 167.
(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:
- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,
- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,
- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske
svrhe,
- odlaganjem otpada na odlagališta,
- saniranjem otpadom onečišćenih površina.
(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač,
obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (Narodne novine broj
20/2003.) i drugih propisa:
- Pravilnika o vrstama otpada (Narodne novine broj 27/ 1996.)
- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine broj
123/1997.)
- Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (Narodne novine broj
53/1996.)
- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine broj
32/1998.)
Članak 168.
(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Općina
Vrbnik, odnosno ovlaštena pravna osoba.
(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava
županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.
(3) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za
Republiku Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske,
odnosno ovlaštene pravne osobe.
Članak 169.
(1) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je
otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i
svojstvima, te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u
svrhu ponovne obrade.
(2) Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je
prema zakonu i propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i
kao krajnju mjeru odložiti.
(3) Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne
može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične
vrijednosti emisija u okoliš.
Članak 170.
(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti
komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem
djelatnosti.
(2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i
prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada.
(3) Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju
biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje
prašine, buke i mirisa.
Članak 171.
(1) Postupanje s tehnološkim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima.
(2) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih
ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine
upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje
primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o vrstama otpada).
(3) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane
oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje
otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.
Članak 172.
(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog
materijala.
(2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u
njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.
(3) Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada
proizvođača koje je stavio u promet.
(4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava
proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na
javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.
Članak 173.
(1) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu
proizvoda koje je stavio u promet.
(2) Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama
koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje
istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije.
(3) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su
na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih
svojstava otpadne ambalaže od tih tvari.
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 174.
(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup
aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.
(2) Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji
obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i
mjere posebne zaštite.
(3) Kao posebna mjera zaštite za sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš,
planom se uvjetuje izrada procjene utjecaja na okoliš za novi dio trase državne
ceste Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (obilaznica naselja Risike) s pripadajućim
objektima i uređajima, turističkog naselja »uvala Melska« (T25)
zajedno sa sportsko-rekreacijskim centrom (R11), za kamenolom
Garica« (E 31), te građevine u slivnim područjima izvorišta vode za
piće, ukoliko proizvode ili koriste otpasne tvari, te ostale zahvate i
građevine koji obuhvaćaju nasipavanje u more. Planom se utvrđuje obaveza izrade
studije utjecaja na okoliš za reciklažno dvorište i transfer stanicu, te
sanacija za napušteno eksploatacijsko polje »Zakojnica«.
8.1. ZAŠTITA TLA
8.1.1. Šumsko tlo
Članak 175.
Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se sljedećim mjerama:
- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine,
a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,
- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,
- povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti
zaštiti od požara,
- u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu,
- kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti
šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja
stabilnih šuma.
8.1.2. Poljoprivredno tlo
Članak 176.
(1) Obzirom na buduću namjenu i korištenje, poljoprivredno tlo na području
Općine Vrbnik podijeljeno je u tri kategorije zaštite. Detaljni rezultati
vrednovanja kartiranih jedinica tala i njihova rasprostranjenost prikazani su
na kartogramu »Bonitetno vrednovanje i kategorije zaštite tla«, koji je
sastavni dio Obrazloženja.
(2) Prva kategorija zaštite predstavlja tla namijenjena strogo primarnoj
poljodjelskoj proizvodnji i ta tla ne smiju se koristiti za druge svrhe. Prema
bonitetu, to su zemljišta I - IV. bonitetne klase, od posebne su važnosti za
Vrbnik (P1 i P2 - prostorna kategorija korištenja zemljišta).
(3) Drugu kategoriju zaštite čine zemljišta koja dolaze u V. i VI. bonitetnu
klasu, i u P3 (ostala obradiva tla), prostornu kategoriju zemljišta. Zemljišta
druge kategorije obuhvaćaju uglavnom zapuštene poljoprivredne površine i
pašnjačke površine, koje su od osobite važnosti za razvitak ovčarstva ili
oživljavanje poljoprivredne proizvodnje. Za pašnjačke površine potrebno je
predvidjeti režime košnje, raskrčivanja od smreke, bez mogućnosti da se te
površine pošumljavaju.
(4) Treću kategoriju zaštite uglavnom čini ostalo poljoprivredno tlo, šume i
šumska zemljišta (PŠ), te plitka tla umjerene stjenovitosti, pokrivena šumama,
a četvrtu kategoriju predstavljaju vrlo plitka tla strmih područja. Na
zemljištima III i IV kategorije dopušteno je planiranje bez ograničenja.
(5) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za
poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se slijedeće mjere:
- osobito vrijedno obradivo tlo Vrbničkog polja (P1) strogo čuvati od
prenamjene,
- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe (P2 i
P3),
- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,
- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a temelj trebaju
biti obiteljska poljodjelska gospodarstva,
- vrijedno poljoprivredno zemljište - oranice, pašnjake, voćnjake,
maslinike, vinograde i livade treba održavati i sačuvati sukladno njihovoj
namjeni,
- poljoprivrednim zemljištem treba gospodariti uz osiguranje prirodno
ekoloških uvjeta koji će zaštititi biljni i životinjski svijet, uz očuvanje
biološke raznolikosti,
- gospodarenjem šumama i ispašom sačuvati livade i pašnjake od zarastanja
šumom.
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
Članak 177.
(1) Na području Općine Vrbnik izdvojeni su prostori koji se, prema
fizičko-mehaničkim značajkama, svrstavaju u 5 geotehničkih kategorija,
prikazane na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti za korištenje, uređenje i
zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25.000.
(2) I GEOTEHNIČKA KATEGORIJA - ZONA KRŠA
obuhvaća područja matične stijenske mase karbonatnog kompleksa (na najvećem
dijelu područja Općine) slijedećih karakteristika:
- karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je
pokrivena crvenicom;
- teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;
- nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih
aktivnim siparima;
- upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo
mala;
- teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su
speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine;
(3) Ia GEOTEHNIČKA KATEGORIJA - ZONA POKRIVENOG KRŠA
je područje crvenice na karbonatima, koju karakterizira:
- karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine 4 2 m;
- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;
- nema opasnosti od pojave nestabilnosti;
- upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u
cijelosti dobra, mogućnost erozije je mala;
- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih
geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške
pojave ispod crvenice;
(4) III GEOTEHNIČKA KATEGORIJA - ZONA FLIŠA
je zona fliša pokrivenog padinskim tvorevinama na području sjeveroistočno od
Garice sve do granice sa općinom Dobrinj, koju karakterizira:
- osnovna stijena-fliš je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice
debljim od 2 m;
- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;
- dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima, velika je opasnost od
pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili nasipavanja;
- upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je
vodonepropusna, a pokrivač promjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozije je
znatna;
- teren je pogodan za građenje uz predhodno provedena detalja istraživanja;
(5) IVa GEOTEHNIČKA KATEGORIJA- ZONA NAPLAVINA VRBNIČKOG POLJA
- naplavine su debljine do deset metara i vrlo raznolikog granulometrijskog
sastava;
- teren je jako deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;
- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti
prilikom zasjecanja;
- upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka,
postoji mogućnost plavljenja tijekom kišnih razdoblja;
- teren je u cijelosti manje pogodan za građenje;
(6) IVb GEOTEHNIČKA KATEGORIJA- ZONA BUJIČNIH NAPLAVINA
- naplavine su debljine nekoliko metara i pretežito krupnozrnastog
granulometrijskog sastava;
- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;
- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti
prilikom zasjecanja;
- upojnost i vodopropusnost terena je dobra; postoji opasnost od izražene
erozije i naplavljivanja tijekom kišnih razdoblja;
- teren je u cijelosti manje pogodan za građenje;
(7) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu
Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko
zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja na
temelju topografske podloge mjerila 1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i
terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće
precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su
nepogodne za građenje.
8.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak 178.
(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje
emisije onečišćujućih tvari u zrak.
(2) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:
- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem
tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih
tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.).
- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na
okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr.
TA-LUFT standardima). U kotlovnicama na loživo ulje koristiti niskosumporno loživo
ulje sa sadržajem sumpora do 1%.
- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se
razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem
opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u
nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora.
- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora
onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i
graničnim vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996.).
- stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se
ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni,
opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad
graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine
broj 48/1998.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u
zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.).
- potrebno je graditi kanalizacijski sustav koji osigurava malo retenciono
vrijeme u anaerobnim uvjetima (kada su neizbježni), radi sprečavanja emisije u
zrak neugodnih mirisa (vodik-sulfid i amonijak),
- redovno ispitivanje koncentracije vodik-sulfida u zraku u neposrednoj
radnoj okolini uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, na crpnim postajama i
prekidnim oknima, budući da svojom prisutnošću u zraku, već i u vrlo malim
količinama smanjuje kakvoću življenja.
(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:
- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom
tijelu državne uprave i lokalne samouprave,
- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te
redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša.
- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih
izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje,
cirkulaciju i regeneraciju zraka,
- kotlovnice na kruta goriva, ukoliko postoje pregraditi na tekuće gorivo,
ili plin,
- zagađenost zraka od prometa smanjiti rekonstrukcijom postojećih prometnica
i izgradnjom zaobilaznica ugroženih naselja,
- provoditi monitoring zagađenja zraka za vozila javnog prometa, dostavna
teretna vozila, te sva vozila starija od 5 godina.
8.3. ZAŠTITA VODA
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
Članak 179.
Zaštitnim mjerama učinkovito se štite podzemne i površinske vode, a
razlikujemo dvije osnovne skupine:
- mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, što se
regulira odlukom o vodozaštiti,
- mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih
građevina i zahvata u prostoru. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja
sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Članak 180.
Zaštita podzemnih i površinskih voda prikazana je na kartografskom prikazu
br.3B »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja i dijelovi
primjene planskih mjera zaštite u mj. 1:25.000«.
Članak 181.
(1) Granice zona sanitarnih zaštita određene su na temelju hidrogeoloških
istražnih radova, a sastavni su dio Odluke o uspostavljanju i održavanju zona
sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode (SN
15/1991.).
(2) Na području Općine Vrbnik postoji slivno područje akumulacije »Ponikve«
i slivno područje Vrbničkog polja s izvorima Rovoznik i Grabovik, te bunarom
EP-1.
(3) Vodozaštitno područje akumulacije Ponikve na području Općine Vrbnik
prema stupnju opasnosti od zagađenja dijeli se na:
- uže vodozaštitno područje (II zona) koja dijelom obuhvaća okolicu naselja
Garica i južni dio područja Hlama i Treskavca.
- šire vodozaštitno područje III. zona koja obuhvaća naselje Garica sa užom
okolicom.
(4) II. zona sanitarno-tehničke
zaštite obuhvaća zaleđe izvorišta pitke vode iz kojeg voda gravitira neposredno
prema izvoru. Unutar zone mjerama zaštite i ograničenja treba isključiti sve
djelatnosti koje mogu utjecati na kakvoću vode i izdašnost kaptiranih izvora, a
u suglasnosti sa Odlukom iz stavka (1) ovog članka.
(5) Za šire vodozaštitno područje - III. zona mjere zaštite i ograničenja
izgradnje određene su u okviru Odluke o uspostavljanju i održavanju zona
sanitarne zaštite (SN 15/91).
6) Neistražena i nedovoljno istražena područja su posebno osjetljivi
prostori na kojima se ograničavaju bilo kakvi zahvati u prostoru prije
provedenih hidrogeoloških istraživanja.
(7) Na području Općine Vrbnik potrebno je nastaviti sa hidrogeološkim
istražnim radovima, u cilju zaštite podzemnih voda i izvora, određivanja
slivnih područja i granica zaštitnih zona izvora, odnosno radi pronalaženja
novih izvora voda.
(8) Na području Općine Vrbnik u III vodozaštitnoj zoni nalazi se naselje Garica.
Odvodnja otpadnih voda u naselju Garica (III vodozaštitna zona) vršiti će se
putem nepropusnih septičkih taložnica ili sabirnih jama prema vodopravnim
uvjetima (prva faza), a kasnije se planira izgradnja kanalizacijskog sustava i
biološkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (druga faza).
(9) Odvodnja otpadnih voda za poslovnu zonu K21 »Garica« koji se
nalazi u III vodozaštitnoj zoni vrši se uz prethodno pročišćavanje prije
ispuštanja u planirani sustav javne odvodnje.
(10) Odvodnja otpadnih voda za postojeći kamenolom Garica (E3)
riješit će se pročišćavanjem prije ispuštanja u teren do razine propisane
mjerama zaštite za III. vodozaštitnu zonu.
(11) Odvodnja otpadnih voda za poslovne zone Mestinjak - zapad i istok K11
i K12, riješit će se pročišćavanjem prije ispuštanja otpadnih voda u
teren do razine propisane mjerama zaštite za neistraženo područje vodozaštite.
(12) Odvodnja naselja Kampelje riješiti će se ispuštanjem otpadnih voda u
nepropusne sabirne jame.
Članak 182.
Zaštitu površinskih voda, koje su na području Općine Vrbnik prisutne kao
vodotok i veće ili manje lokve, potrebno je provoditi čišćenjem i održavanjem,
u skladu sa smjernicama navedenim u članku 151. stavak (3).
Članak 183.
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i
površinskih voda su:
- zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje
vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na
zelene površine duž prometnica,
- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne
mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te
štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,
- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih
voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju
iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u
okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema
Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i
otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99).
8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 184.
(1) Zbog zaštite postojećih i planiranih sadržaja, prvenstveno u naseljima
Vrbnik i Risika potrebno je izraditi studiju (elaborat) o odvodnji oborinskih
voda i sprovesti njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog projekta.
(2) Zaštita od eventualnog plavljenja Vrbničkog polja može se provoditi
prema »Studiji odvodnje Vrbničkog polja«, koju je izradila R.O. »Vodoprivreda«
- Rijeka, 1985. g. Varijanta »B« tunelom »Lug - Kozica« južno od naselja Vrbnik
do mora.
(3) Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na
područjima pod djelovanjem bujice treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama
(NN 53/90), te županijskim planovima obrane od poplava.
8.4. ZAŠTITA MORA
Članak 185.
(1) Mjere za zaštitu mora obuhvaćaju:
- mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu:
U svim građevinskim područjima (postojećim i planiranim) u pojasu širine 15
m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju.
Samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili
one koje pripadaju krugu općeg interesa mogu se smještavati na obali mora,
- u obalnom pojasu širine 150 m od obale mora zabranjena je gradnja izvan građevinskih
područja,
- mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna
izgradnja javnih sustava za odvodnju otpadnih voda.
(2) Nužno je i kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja,
koji uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom)
prije podmorske dispozicije, čime se za oko 50manjuju suspendirane tvari prije
upuštanja u more.
(3) Obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu
sustava gospodarenja otpadom na razini Županije.
(4) Kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu mora od onečišćenja obuhvaća
i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja,
organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom
sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera.
8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE
Članak 186.
(1) Planom se propisuju mjere zaštite od buke za građevinska područja i
pojedinačne građevine. Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo
buke jeste 55 dBA danju i 45 dBA noću.
- prema čl. 6 (NN 20/03.) zaštita od buke se provodi danonoćno,
- prostor prolaza brze prometnice (Omišalj - Vrbnik - Stara Baška) u
neposrednoj blizini naselja mora biti uređen na način da se postigne zaštita od
buke.
- pri izradi dokumenata prostornog uređenja užih područja potrebno je
zadržavati nivo buke u dopustivim granicama prometnog sustava. Optimalnim
rješenjima namjene površina, tj. promišljenim uzajamnim lociranjem izvora buke
i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke,
- u izgrađenim dijelovima naselja uz frekventne prometnice mogu se poduzimati
mjere kao što su: gradnja protuzvuč
nih ekrana (zidova) izvedba zemljanih nasipa s raslinjem (ne
samo uz prometnice već i uz gospodarska postrojenja.
(2) Općine su dužne izraditi kartu buke. Karta buke predstavlja stručnu
podlogu za izradu prostornih planova, a sastavni je dio informacijskog sustava
zaštite okoliša Republike Hrvatske.
(3) Potrebno je stalno vršiti akustička mjerenja radi provjere i stalnog
nadzora stanja buke.
(4) U procjeni utjecaja na okoliš za zahvate u prostoru za koje je obvezna
procjena po posebnim propisima treba biti obuhvaćena i procjena razine buke te
mjere zaštite od buke.
(5) Do izrade stručne podloge iz stavka (2) ovog članka primjenjuju se
vrijednosti iz Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj
ljudi rade i borave (NN 37/90) i odrednice iz Zakona o zaštiti od buke (NN
20/03).
8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE
8.6.1. Sklanjanje ljudi
Članak 187.
Naselje Vrbnik prema Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i
naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za
zaštitu (NN 2/91), ne podliježe obaveznoj izgradnji skloništa i drugih objekata
za zaštitu stanovništva.
8.6.2. Zaštita od potresa
Članak 188.
(1) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi
sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.
(2) Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno projektiranje
treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.
(3) Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se
provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za
konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička
istraživanja.
(4) Važne građevine iz stavka (3) ovog članka su sve veće stambene građevine
i građevine društvene i ugostiteljsko-turističke namjene, energetske građevine
i sl.
8.6.3. Zaštita od rušenja
Članak 189.
(1) Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja
zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i
dobara.
(2) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja za neizgrađene dijelove
građevinskog područja potrebno je definirati i dimenzionirati sustav
ulazno-izlaznih prometnica.
8.6.4. Zaštita od požara
Članak 190.
(1) Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i
planu zaštite od požara.
(2) Na području Općine Vrbnik od posebne je važnosti zaštita šuma od požara.
Za državne šume učinjeno je stupnjevanje ugroženosti od požara (III. stupanj).
Za šume u privatnom vlasništvu potrebno je, prema metodologiji i stupnjevanju
ugroženosti za šume u državnom vlasništvu, tek ustanoviti procjenu ugroženosti
od požara.
(3) Obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu
udaljenost građevina provoditi prema kriterijima utvrđenim propisima,
pravilnicima i normativima.
(4) U cilju zaštite od požara potrebno je:
- graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti,
- graditi protupožarne zidove,
- izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske
mreže i dr.
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
9.1.1. Urbanistički planovi uređenja
Članak 191.
(1) Urbanistički plan uređenja izradit će se za:
. naselje Vrbnik - UPU 1 (NA 1 sa površinama izdvojenih namjena T11,
T12, T14, T21, R23 i dio R33.
. registriranu ruralnu cjelinu: UPU 7 (NA2_5)
. površine za izdvojene namjene:
a) smještajni kapaciteti: UPU 3 - Uvala Petrina (Risika) R13
zajedno sa R21, UPU 2 - Risika (T22A).
b) vikend i apartmansko naselje: UPU 4 - uvala Melska (Risika) T25
zajedno sa R12 i R22,
UPU 8 - T23 - Risika - istok
UPU 9 - T24 - Risika - zapad
c) turistička naselja: UPU 5 - uvala Sv. Juraj (Vrbnik) T31
zajedno sa R11 i R25 te dijelom R35
UPU 6 - uvala Potovošće (Vrbnik) T32 zajedno sa R24.
. Gospodarska namjena
a) zone poslovne namjene
UPU10 - Mestinjak zapad (Vrbnik) (K11),
UPU11 - Mestinjak istok (Vrbnik) (K12),
UPU12 - Mali Drmuni(Vrbnik) (K22).
(2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog
članka prikazane su na kartografskom prikazu 3B »Uvjeti za korištenje, uređenje
i zaštitu prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mj.
1:25.000 i kartografskom prikazu br. 4 Građevinska područja u mj. 1:5000«.
9.1.2. Detaljni planovi uređenja
Članak 192.
(1) Detaljni planovi uređenja donijet će se za prostore i građevine utvrđene
ovim Prostornim planom i temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u
prostoru, a obavezno za:
. građevinska područja - površine za izdvojene namjene:
Gospodarska namjena:
- zone poslovne namjene:
- manja proizvodna: DPU2 - Garica (Garica) (K21) i
- komunalno servisna: DPU1 - Zabrda (Vrbnik) (K3).
(2) Granice obuhvata detaljnih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka
prikazane su na kartografskom prikazu 3B »Uvjeti za korištenje, uređenje i
zaštitu prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mj.
1:25.000 i kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja« u mj. 1:5000.
9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
9.2.1. Uređenje zemljišta
Članak 193.
(1) U cilju provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Općine
Vrbnik Općinsko vijeće donosi dvogodišnje Programe mjera za unapređenje stanja
u prostoru.
(2) Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se:
- gospodarski i društveni razvoj kroz izradu i dopunu prostorno planske
dokumentacije,
- zaštita prostora,
- upravljanje prostorom,
- ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja,
- stručne podloge i studije (konzervatori, promet, energetika, vodoopskrba i
ostalo),
- nositelji pojedinih obveza, rokovi i troškovi planiranih mjera,
- odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni
doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja).
9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
Članak 195.
Za građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do
stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i u skladu s dokumentima
prostornog uređenja, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim
Prostornim planom, ne može se do privođenja planiranoj namjeni izdati
lokacijska dozvola, osim za održavanje i dogradnju sanitarnog čvora unutar
gabarita građevine.
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 196.
Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj.
1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica
odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u
mjerilu 1:5000.
Članak 197.
(1) Do donošenja Urbanističkog plana uređenja naselja Vrbnik - UPU1,
dopuštena je rekonstrukcija svih građevina prema čl. 91 stavak (3) ovih Odredbi
i gradnja prema odredbama Detaljnog plana uređenja »Vrani«, a za I. zonu
zaštite naselja Vrbnik (urbana cjelina) dozvoljena je rekonstrukcija uz
suglasnost konzervatorskog odjela.
(2) Do donošenja Urbanističkog plana uređenja za postojeće vikend i
apartmansko naselje Risika - UPU 2, dopuštena je izgradnja infrastrukturnih
građevina, te rekonstrukcija postojećih građevina.
(3) Do donošenja Urbanističkog plana uređenja (UPU 7) za Registriranu seosku
cjelinu Risika - Glavica (NA 2_5) dopuštena je rekonstrukcija postojećih
građevina (dogradnja, nadogradnja, sanacija) a prema uvjetima nadležnog
Konzervatorskog odjela.
(4) Na područjima iz članka 191. za koje je propisana izrada Urbanističkog
plana uređenja, UPU 3 - UPU 12, do donošenja tih planova, a temeljem ovog
Prostornog plana nije dopuštena nova gradnja niti uređenje površina.
(5) Na područjima iz članka 192. za koje je propisana obavezna izrada
Detaljnog plana uređenja, do donošenja tih planova, a temeljem odrednica ovog
Prostornog plana nije dopuštena nova gradnja niti uređenje površina.
Članak 198.
Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom
Općinskog vijeća Općine Vrbnik i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine
Vrbnik i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.
Članak 199.
Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije koji su izdani prije stupanja na
snagu ovog Prostornog plana vrijede ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim
Prostornim planom i ukoliko je podnesen zahtjev za građevnu dozvolu.
Članak 200.
Tekstualni dio (Glava I - Obrazloženje), grafički dio (kartografski prikazi
u mj. 1:25000 i 1:5000), sastavni su dijelovi Prostornog plana, ali nisu
predmet objave.
Članak 201.
Ovaj Prostorni plan stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim
novinama« Primorsko-goranske županije a primjenjuje se od 1. lipnja 2004.
godine.
Klasa: 350-01/01-04/20
Urbroj: 2142-07-03-04-1
Vrbnik, 23. travnja 2004.
Predsjednik
Općinskog vijeća
Franjo Toljanić, v. r.
