SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVIII. - broj 18. Petak, 14. svibnja 2010.
GRAD KRALJEVICA
7

33.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja UPU 16

turističke zone T13 Šmrika (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 33/08 i 41/09) i članka. 32. Statuta Grada Kraljevice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 29/09), Gradsko Vijeće Grada Kraljevice, na svojoj 9. sjednici održanoj dana 6. svibnja 2010. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
UPU 16 turističke zone T1
3
Šmrika

I. UVODNE ODREDBE

Glava I.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 16 turističke zone T13 Šmrika (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Kraljevicom.

Glava II.

Plan se donosi za prostor obuhvata određen Prostornim planom uređenja Grada Kraljevice (»Službene novine PGŽ« broj 16/07), odnosno za građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene izdvojeno iz naselja - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne, zabavne i sl. namjene (T1).

Površina obuhvata Plana iznosi 1,75 ha i u cijelosti je smještena unutar Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP).

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Glava III.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice (»Službene novine PGŽ« broj 16/07), te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno komunalne infrastrukturne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Glava IV.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja UPU 16 turističke zone T13 Šmrika, sastoji se od:

I. Tekstualnog dijela Plana:

Odredbe za provođenje plana

II. Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav

2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE - Oblici korištenja

4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE - Način gradnje

III. Obveznih priloga:

III - 1. Obrazloženje prostornog plana

III - 2. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja

III - 3. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

III - 4. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana

III - 5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ZPUG-a

III - 6. Izvješće o prethodnoj raspravi

III - 7. Izvješće o javnoj raspravi

III - 8. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

III - 9. Sažetak za javnost

III-10 Stručni izrađivač

III-11 Nacrt Odluke o donošenju

Elaborat Plana iz stavka 1., točaka I, II. i III. ovoga članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Kraljevice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Kraljevice, sastavni je dio ove Odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

Članak 1.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su:

- temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja;

- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;

- održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje kvalitete života;

- postojeći i planirani broj korisnika zone.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 2.

Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju prikazano je na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, a određeno je za:

- površinu ugostiteljsko-turističke namjene - hotel s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne i sl. namjene (T1),

- površine infrastrukturnih građevina - javne ceste (IS).

1.2.1. Ugostiteljsko-turistička namjena - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne i sl. namjene (T1)

Članak 3.

Ugostiteljsko-turistička namjena - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne i sl. namjene (T1), određena je za cijelo područje obuhvata Plana, izuzev dijelova javne ceste, koji predstavljaju priključak planirane građevne čestice na javnu prometnu i komunalnu mrežu.

Unutar površine ugostiteljsko - turističke namjene moguć je smještaj pratećih sadržaja ugostiteljstva i turizma, kao što su trgovački sadržaji (supermarket, butici) restorani, zabavni sadržaji (noćni klub - disco, ljetna pozornica),

sportsko - rekreativni sadržaji, uredski dio za potrebe upravljanja kompleksom i sl.

1.2.2. Površine infrastrukturnih građevina - javne ceste (IS)

Članak 4.

Površine infrastrukturnih građevina - javne ceste (IS) unutar granice obuhvata Plana su dvije manje površine javne ceste, od kojih je jedna dio površine priključka planirane građevne čestice hotela s pratećim sadržajima na javnu prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu, dok je druga dio javne površine na mjestu pristupa interventnim vozilima.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 5.

Smještaj sadržaja gospodarskih djelatnosti se na području obuhvata Plana predviđa na površini koja je kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA određena kao površina ugostiteljsko - turističke namjene - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne i sl. namjene (T1).

Unutar površine koja je kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA određena kao površina ugostiteljsko - turističke namjene T1, kartografskim prikazom br. 4.b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje definirana je jedna zona zahvata/gradnje hotela s pratećim sadržajima (T1zh), koja je ujedno jedna planirana građevna čestica i koja je istovjetna površini ugostiteljsko - turističke namjene (T1) iz prvog stavka ovog članka.

Članak 6.

Građevna čestica ugostiteljsko-turističke namjene mora imati neposredan pristup na javnu prometnicu i propisani broj parkirališnih mjesta te priključak na osnovnu komunalnu infrastrukturu, u skladu s uvjetima ovog Plana.

Zona zahvata/gradnje hotela s pratećim sadržajima ugostiteljsko - turistička namjena - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne i sl. namjene (T1zh)

Članak 7.

Zona zahvata/gradnje hotela s pratećim sadržajima (T1zh) podrazumijeva jednu građevnu česticu, čiji su oblik i veličina definirani kartografskim prikazom br. 4.b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje. Iznimno, u slučaju gradnje samostojeće trafostanice, iz zone (T1zh) izuzet će se površina potrebna za formiranje građevne čestice trafostanice.

Unutar zone zahvata /gradnje hotela s pratećim sadržajima T1zh (planirane građevne čestice hotela s pratećim sadržajima) gradi se neposrednom provedbom ovog Plana.

Unutar planirane građevne čestice iz prethodnog stavka moguć je smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne, zabavne i sl. namjene.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno (kin) iznosi 0,8.

Najveća dopuštena visina građevina iznosi 17 metara, odnosno 4 nadzemne etaže. Broj podzemnih etaža građevina nije ograničen.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 150 postelja.

Udaljenost građevine od regulacijskog pravca prometnice ne može biti manja od 6 metara.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja.

Najmanje 40% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta potrebno je osigurati unutar građevne čestice, prema normativima iz točke 5.1.1.Promet u mirovanju (parkirne površine).

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 8.

Na području obuhvata Plana nije predviđen smještaj sadržaja društvene namjene.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 9.

Unutar obuhvata Plana nije dopuštena gradnja zgrada namijenjenih stanovanju.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 10.

Planom su osigurane površine i predviđeni osnovni pravci infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav;

- sustav pošte i telekomunikacija;

- vodnogospodarski sustav;

- energetski sustav.

Na kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje, grafički je određen način priključenja građevne čestice na infrastrukturnu mrežu.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 11.

Na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav, prikazan je prometni sustav zone ugostiteljsko - turističke namjene, koji podrazumijeva načelni prikaz internih prometnica unutar same zone zahvata /gradnje hotela s pratećim sadržajima (planirane građevne čestice) te način njihovog priključenja na sustav javnih prometnica, odnosno na postojeću državnu cestu.

Unutar obuhvata Plana nema planiranih javnih prometnica, izuzev dvije manje površine koje predstavljaju priključke planirane građevne čestice na javnu prometnicu. Sav interni promet unutar zone zahvata/gradnje hotela s pratećim sadržajima (planirane građevne čestice ugostiteljsko - turističke namjene) točno će se definirati u fazi provođenja Plana, kao sastavni dio akata kojima se odobrava gradnja.

Priključak planirane građevne čestice ugostiteljsko - turističke namjene na prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu predviđen je sa državne ceste na sjeveroistočnom dijelu obuhvata plana - na postojeću državnu cestu D 501.

Prilaz zoni ugostiteljsko-turističke namjene treba riješiti kao trokrako kanalizirano raskrižje, čime se zadržava kontinuitet brzine na glavnom pravcu - državnoj cesti.

5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine)

Članak 12.

Unutar obuhvata Plana nisu predviđene površine javnih parkirališta, te se površine za parkiranje ili garažiranje vozila osiguravaju isključivo unutar građevne čestice.

Normativi za utvrđivanje potrebnog broja parkirališnih mjesta su:

Namjena prostora u
građevinama gospodarske namjene

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1000 m2 brutto-razvijene
površine


hotel, pansion, motel

20-40
1 mjesto za autobus na 100 kreveta

trgovački sadržaji

20-40

uredi

10-20

restorani i kavane

na 4 sjedala po 1 mjesto

drugi poslovni sadržaji

15

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 13.

Mreža DTK vodova prikazana je na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije. Prikazani su osnovni pravci su za izgradnju podzemne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK).

Na području obuhvata Plana ne postoji izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura.

Planom se treba predvidjeti izgradnja nove infrastrukture za elektroničke komunikacije i povezne opreme. Izgradnjom nove elektroničke komunikacijske infrastrukture, komunikacijska mreža svojom strukturom, kvalitetom i kapacitetom treba omogućiti pružanje različitih vrsta usluga, od osnovne govorne usluge do širokopojasnih usluga (prijenos podataka, brzi pristup internetu, IPTV...).

Smještaj nove koncentracije elektroničke komunikacijske mreže (komutacija) treba biti u prostoru predviđenom za smještaj komunikacijske opreme, a isti mora biti veći od 6 m2, kao samostojeći objekt ili u prizemlju objekta, sa posebnim ulazom i neograničenim pristupom.

Na području obuhvata Plana očekuje se u konačnici do 60 komunikacijskih priključaka. Infrastrukturu za elektroničke komunikacije treba graditi isključivo kao kabelsku kanalizaciju duž cijelog zahvata u koju će se po potrebi uvlačiti žični odnosno svjetlosni komunikacijski vodovi. Kabelsku kanalizaciju treba projektirati i izvesti cijevima PEHD 1 50 mm i cijevima PVC 1 110 mm. Na mjestima kri¸anja, na mjestima oštrih lomova trase, te mjestima postavljanja kabelskih nastavaka i mjestima priključka objekata na komunikacijsku mrežu treba ugraditi kabelske zdence za te namjene a koji su namijenjeni za prihvat opreme. Trasa kabelske kanalizacije na prostoru zone predviđa se u pravilu u nogostupu ili zelenom pojasu budućih prometnica. Cijevi kabelske kanalizacije moraju biti prekinute u kabelskim zdencima.

Kapacitet i promjer cijevi kabelske kanalizacije (broj i veličina cijevi), kao veličina i smještaj kabelskih zdenaca odredit će se izvedbenim projektima. U izgrađenu kabelsku kanalizaciju uvući će se odgovarajući komunikacijski vodovi i završiti u priključnoj točci smještenoj u objektu ili kao samostalni ormarić, samostojeći ili na stupu.

Prigodom gradnje poslovne građevine, investitor mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu, primjerenu namjeni te postaviti elektroničku komunikacijsku mrežu i pripadajuću elektroničku komunikacijsku opremu, u skladu s glavnim i izvedbenim projektom.

Od kabelskog ormara do ugrađenog kabelskog zdenca na granici parcele treba položiti najmanje dvije cijevi minimalnog promjera 1 40mm što će omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu komunikacijsku mrežu. Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni uzemljivač građevine.

Pri projektiranju i izgradnji komunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu, a za pojedine vrste materijala i izvođenje radova po uputama koje je izdao ili prihvatio HAKOM.

Pri paralelnom vođenju i križanju elektroničke komunikacijske infrastrukture sa ostalim instalacijama treba zadovoljiti propisane međusobne minimalne horizontalne i vertikalne udaljenosti.

U zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme ne smiju se izvoditi radovi niti graditi nove građevine koje bi mogle oštetiti ili ometati rad te infrastrukture ili opreme.

U zaštitnoj zoni i radijskom koridoru određenih radijskih postaja ne smiju se izvoditi radovi, graditi nove građevine, niti postavljati elektronička komunikacijska infrastruktura ili povezana oprema, ili postrojenja koja bi svojim radom ili smještajem mogla umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja, ili stvarati smetnje u radiofrekvencijskom spektru.

Ispod nadzemnih i iznad podzemnih elektroničkih komunikacijskih vodova, ili u njihovoj neposrednoj blizini, te u zaštitnoj zoni i radijskom koridoru određenih radijskih postaja ne smiju se saditi nasadi koji bi mogli oštetiti elektroničke komunikacijske vodove ili umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja.

Ako je nužno zaštititi ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, investitor radova ili građevine obvezan je, o vlastitom trošku, osigurati zaštitu ili premještanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.

Pokretne (mobilne) telekomunikacije

U cilju razvoja postojećeg infrastrukturnog sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, na području obuhvata ovog plana moguća je izgradnja i postavljanje osnovnih postaja (baznih stanica) pokretnih komunikacija smještanjem na antenske prihvate na građevinama, uz suglasnost vlasnika građevine.

Osnovne postaje moraju se postavljati sukladno zakonima i posebnim propisima koje uređuju njihovo postavljanje u Republici Hrvatskoj (zaštita zdravlja i dr). Planom se dopušta postavljanje baznih stanica više operatora na isti prihvat na građevini samo ukoliko to dozvoljavaju tehnički i imovinsko-pravni uvjeti.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba

Članak 14.

Sustav vodoopskrbe prikazan je na kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju vodoopskrbne mreže, s time da se kod razrade u projektima, u postupku provođenja Plana, trase mogu korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima.

Vodoopskrba planirane zone ugostiteljsko - turističke namjene omogućit će se iz vodospreme VS Šmrika od 1500 m3 na koti 288/283 m n.m. Za vodoopskrbu planirane zone potrebna je dogradnja dovodnog opskrbnog cjevovoda u duljini od cca 1000 m sa spojem na cjevovod PVC DN 125 mm iz navedene vodospreme, sve izvan obuhvata Plana.

Nova vodoopskrbna mreža gradit će se za potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, za protupožarne potrebe vanjske hidrantske mreže i šprinkler sustav u garažama. Za protupožarne potrebe predviđena je ugradnja nadzemnih hidranata najmanjeg promjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti koja je definirana propisima. Za šprinkler sustav prema hidrauličkom proračunu i definiranim propisima, ako se pokaže da vodoopskrbna mreža ne zadovoljava tražene uvjete potrebno je osigurati sustav traženog volumena i tlaka unutar plana zahvata.

Gradnja nove vodoopskrbne mreže vršit će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležni vodovod (Komunalno društvo vodovod i kanalizacija, Rijeka). Predviđeno je korištenje duktilnih cijevi.

Sva čvorna mjesta sa ograncima, zračni ventili i muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna koja omogućuju nesmetanu ugradnju, te kasnije održavanje i popravke. Poklopci okana su min. otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa prometnim opterećenjem površine.

Izvedba priključka treba biti usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležni vodovod.

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno sa ostalim instalacijama, ili kod križanja sa ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja sa mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

Odvodnja

Članak 15.

Sustav odvodnje prikazan je na kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju individualne mreže odvodnje otpadnih voda sa područja obuhvata Plana, s tim da se kod razrade u projektima, u postupku provođenja Plana, trase kolektora i lokacije pojedinih objekata (separatori, crpne stanice i sl.) mogu korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima. Moguća je i fazna izgradnja planiranog zahvata u prostoru, pod uvjetom da svaka faza čini jednu funkcionalno - tehničko-tehnološku cjelinu u pogledu prihvata, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda.

Za planiranu zonu ugostiteljsko-turističke namjene ne postoji izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. Prema izrađenom Idejnom rješenju Kanalizacijskog sustava otpadnih i oborinskih voda Grada Kraljevice (br. projekta 441/IR i Idejnom projektu Kanalizacije otpadnih voda naselja Bakarac, Kraljevica i Oštro, br. projekta 441/IP izrađivači Hidroconsalt d.o.o. Rijeka i Hidroelektra-projekt d.o.o Zagreb) planirano područje spaja se preko crpne stanice u četvrtoj etapi izgradnje kanalizacijskog sustava, od ukupno četiri etape, na sustav sanitarne odvodnje naselja Šmrika, te na uređaj za pročišćavanje u Jadranovu.

Do izgradnje planiranog sustava sanitarne odvodnje moguća je izgradnja lokalnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prema važećoj zakonskoj regulativi. Područje obuhvata Plana nalazi se u manje osjetljivom području, tj. izvan zone sanitarne zaštite, a pročišćene otpadne vode ispuštaju se u tlo. Moguća je izvedba odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda minimalne izlazne kvalitete od 25 mg/l za BPK5, 125 mg/l za KPK i 60 mg/l za suspendiranu tvar (prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama NN 94/ 08), a sve sukladno uvjetima koje će propisati nadležno komunalno društvo i vodopravni uvjeti. Ispust obrađene vode na izlazu iz uređaja potrebno je izvesti u teren, unutar površine građevne čestice. Zakonski vlasnik uređaja za pročišćavanje morati će sklopiti ugovor o održavanju sa isporučiteljem usluge javne odvodnje ili drugim ovlaštenim osobama, u skladu sa zakonom.

Sustav odvodnje je razdjelnog tipa, a planirani zahvati u sklopu gradnje sustava odvodnje obuhvaćaju gradnju individualnog sustava odvodnje otpadnih voda sa područja obuhvata Plana sa priključenjem na planirani sustav javne kanalizacijske mreže, te gradnju individualne odvodnje oborinskih voda sa područja obuhvata Plana, sa prometnih površina i parkirališta sa separatorom.

Odvodnja sanitarnih otpadnih voda

Mreža kanalizacije sanitarnih otpadnih voda ima namjenu prikupiti otpadne vode i putem kolektora i crpnih stanica transportirati ih do lokacije priključenja na javni sustav odvodnje (tj. uređaj za pročišćavanje kao privremeno rješenje do izgradnje javnog sustava odvodnje). Mreža kanalizacije oborinskih voda ima osnovnu namjenu prikupljanja oborinskih voda putem kanalizacijskih kolektora i njihovo odvođenje do dispozicije u teren, uz uvjet prethodnog pročišćavanja na separatorima.

Gradnja sanitarne kanalizacijske mreže vršit će se sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Kraljevice (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 20/98), a prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno komunalno društvo (Komunalno društvo vodovod i kanalizacija, Rijeka).

Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima, potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna.

Kod priključaka koji se odnose na privredne subjekte, potrebno je nivo kvalitete otpadnih voda dovesti na nivo sanitarnih otpadnih voda, te je tek nakon toga moguće obrađene otpadne vode priključiti na sustav javne odvodnje. Kod objekata koji imaju izražen pojačani udio masnoća u otpadnim vodama (npr. restorani) potrebno je prije priključka na individualni sustav odvodnje otpadnih voda sa područja obuhvata Plana ugraditi odgovarajući mastolov - gravitacijski sakupljač ulja.

Crpne stanice potrebno je dimenzionirati na način da se predvide radna i rezervna crpka, a ovisno o veličini dotoka, crpna stanica će imati ugrađene crpke režima rada 1+1 ili 2+1.

Crpne stanice potrebno je opremiti sigurnosnim preljevom za slučaj prestanka rada crpki, a ovisno o karakteristikama lokacije crpne stanice, može se kao sigurnost u slučaju prestanka rada crpki predvidjeti mogućnost korištenja dizel agregata (stabilnog ili mobilnog) ili retencijskog bazena koji će prikupiti otpadnu vodu za vrijeme koje je potrebno da se kvar otkloni. Zakonski vlasnik crpne stanice morati će sklopiti ugovor o održavanju sa isporučiteljem usluge javne odvodnje ili drugim ovlaštenim osobama, u skladu sa zakonom.

Svi objekti trebaju biti priključeni na interni sustav odvodnje otpadnih voda unutar obuhvata Plana.

Odvodnja oborinskih voda

Gradnja kanalizacijske mreže za oborinske vode vršit će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati upravitelj sustavom za odvodnju oborinskih voda jedinice lokalne samouprave.

Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima, potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna.

Oborinske vode sa krovova zgrada i uređene okućnice prikupljaju se i zbrinjavaju unutar građevne čestice, korištenjem upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav oborinske odvodnje.

Separatori oborinskih voda predviđeni su kod prihvata oborinskih voda sa površina prometnica i kod parkirališta. Kritični intenzitet za dimenzioniranje je 15 l/s/ha, dok se vode iznad tog intenziteta mogu preljevati, s time da je na sustavu odvodnje moguće koristiti preljeve i na mreži kolektora, koristeći raspoložive zelene površine.

Gradnja individualnog sustava odvodnje oborinskih voda sa područja obuhvata Plana vršiti će na sljedeći način:

- individualni sustav kanalizacije oborinskih voda sa područja obuhvata Plana gradi se u sklopu uređenih prometnih i parkirališnih površina,

- kao recipijent koristi se teren (upojne građevine),

- kod ispuštanja vode u teren potrebno je voditi računa da se ne izazovu erozijski procesi.

5.3.2. Energetski sustav

Elektroopskrba

Članak 16.

Napajanje područja obuhvaćenog Planom osigurava se na 20 kV naponskom nivou iz trafostanice 35/10(20) kV Kraljevica, koja je smještena izvan granica obuhvata Plana. Trafostanica 35/10(20) kV Kraljevica svojim kapacitetom osigurava razvoj za cijelo konzumno područje koja napaja, a time i za područje obuhvata Plana. Rezervno napajanje predmetnog područja osigurano je na 20 kV naponskom nivou iz TS 110/20 kV Crikvenica.

Na osnovi Planom predviđene ukupne izgrađenosti, te namjene prostora, moguće neistovremeno vršno opterećenje cijelog obuhvata Plana procijenjeno je na nivou 1000 kW. Uz faktor istovremenosti 0,5 procjenjujemo vršnu snagu zone na cca 500 kW. Točna snaga će se iskazati u fazi projektiranja pojedinih građevina.

Napajanje električnom energijom predviđeno je iz planirane trafostanice 20/0,4 kV, čija je načelna lokacija prikazana u grafičkom dijelu plana. Planiranu trafostanicu moguće je izgraditi kao slobodnostojeću građevinu ili u sklopu budućeg energetskog bloka. U slučaju gradnje slobodnostojeće građevine, za predviđenu trafostanicu potrebno je osigurati zasebnu česticu, na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 metar od granice građevne čestice.

Kapacitet trafostanice odredit će se u toku izrade projektne dokumentacije.

Za eventualne nove kupce električne energije koji bi zahtijevali vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planirane trafostanice 20/0,4 kV, treba osigurati prostor za novu trafostanicu 20/0,4 kV (kao ugradbenu u građevini) unutar njegove građevine.

Buduća trafostanica mora imati osiguran trajni pješački pristup i pristup vozilom s javne površine za slučaj zamjene - popravka opreme.

Ovisno o potrebama, buduća trafostanica može biti u vlasništvu kupca s preuzimanjem električne energije na 20 kV naponskom nivou ili u vlasništvu elektrodistribucije u slučaju mjerenja na 0,4 kV naponskom nivou ili kombinirano sa SN i NN mjerenjima, a što će kupac i elektrodistribucija definirati prije izrade projektne dokumentacije za pojedine građevine.

Trafostanica će biti povezana u srednjenaponsku mrežu sa podzemnim 20 kV kabelima koji će svakoj od njih uz redovno napajanje osigurati i potpunu rezervu. Načelne trase 20 kV kabela prikazane su u grafičkom dijelu Plana.

Nova niskonaponska mreža unutar područja obuhvata Plana izvodit će se podzemnim kabelima.

Buduća rasvjeta unutar područja obuhvata Plana riješit će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

Plinoopskrba

Članak 17.

Osnovni pravci plinovoda za potrebe potrošača prikazani su na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije.

Realizacija plinoopskrbnog sustava područja obuhvata Plana podrazumijeva izgradnju plinske distributivne mreže primarno namijenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina (UNP-zrak) do njegovog dolaska.

Koncepcija plinifikacije temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Županije primorsko- goranske.

Sustav plinoopskrbe čini plinovod visokog tlaka čija je trasa utvrđena Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice (po trasi JTC i županijskoj cesti uz obuhvat Plana), te plinska mreža do potrošača (plinovod srednjeg tlaka) i priključak na građevinu.

Unutar obuhvata Plana ne predviđa se smještaj redukcijskih stanica. Navedeno područje opskrbljivati će se plinom srednjega tlaka (max. 4 bar) iz redukcijske stanice RS Šmrika.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 18.

U obuhvatu Plana nisu planirane javne zelene površine.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

Članak 19.

U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.

Područje obuhvata Plana nalazi se unutar Zaštićenog obalnog područja mora, prostora od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku.

Područje Zaštićenog obalnog područja mora prikazano je na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 20.

Kako područje obuhvata Plana nema status zaštićene cjeline u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a također ne postoje ni valorizirana i registrirana kulturna dobra unutar tog areala, za intervencije na promatranom području nije propisana obaveza ishođenja posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra i prethodnog odobrenja od strane nadležnog Konzervatorskog odjela.

Kako se ne bi dogodila degradacija ambijentalnosti, buduća gradnja treba biti koncipirana na način da respektira osobitosti prostora.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 21.

Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati opasni otpad.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04) i propisa donesenih temeljem Zakona.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran prilaz za komunalno vozilo. Potrebno je osigurati spremnike za odvojeno skupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža).

Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 22.

U obuhvatu Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.

9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 23.

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje te propisanom II. kategorijom uređenosti građevinskog zemljišta za svu novu izgradnju.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda i voda onečišćenih detergentima, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i ispred vlastite građevne čestice.

Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema posebnim propisima.

9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 24.

Na području obuhvata Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje bi ugrožavale zdravlje ljudi i štetno utjecale na okoliš.

Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti.

Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

9.3. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 25.

Smanjenje prekomjerne buke planira se prema posebnim propisima, čime se onemogućuje nastajanje prekomjerne buke pri lociranju građevina, sadržaja ili namjena te smanjuje prekomjerna buka u dopuštene granice.

Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine. Mjere zaštite od buke obuhvaćaju, među ostalim, i izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori.

9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 26.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s pla

niranjem zaštite, što se posebno ističe određenim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom korištenja zone.

Za područje Grada Kraljevice potrebno je izraditi elaborat »Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Grada Kraljevice« kojim će se propisati preventivne urbanističke mjere zaštite, čime će se umanjiti eventualne štetne posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških čimbenika.

Sklanjanje ljudi

Planom višeg reda nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem korisnika, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Kraljevice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.

Pri projektiranju podzemnih građevina dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

9.5. Mjere zaštite od požara

Članak 27.

Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. Obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu udaljenost građevina treba provoditi prema kriterijima utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima.

U cilju zaštite od požara potrebno je:

- kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, primjenjivati austrijsku numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće poznatu metodu. Kod projektiranja specijaliziranih trgovačkih prostora - trgovina u vidu shopping mall-a, primjenjivati austrijsku numeričku metodu TRVB N138 i N139,

- kod projektiranja novih prometnica obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03),

- kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini viših objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara,

- prilikom gradnje vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06),

- potrebno je dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Kraljevice i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

9.6. Mjere zaštite od potresa

Članak 28.

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu.

Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja.

Mjere koje omogućuju lokaliziranje i ograničavanje dometa posljedica prirodnih opasnosti - potresa su:

- definirane površine za odlaganje materijala od urušavanja - kartografski prikaz

- definirane površine za prikupljanje evakuiranih osoba van zona urušavanja - kartografski prikaz.

9.7. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu

Članak 29.

Predviđene su sljedeće mjere koje omogućuju učinkovitije provođenje zaštite od tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu:

- kartografski prikaz mogućih izvora tehničko - tehnološke nesreće,

- definirati zone dometa istjecanja opasnih tvari u zrak, tlo i vode,

- izvršiti analizu mogućih utjecaja na korisnike zone.

9.8. Mjere koje omogućuju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite

Članak 30.

Predviđene su sljedeće mjere koje omogućuju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite:

- lociranje sirena za uzbunjivanje stanovništva - kartografski prikaz

- za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi definirati obavezu realizacije vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno propisima,

- definirati evakuaciju - puteve evakuacije u izvanrednim uvjetima, puteve evakuacije ljudi (cestovne),

- odrediti lokacije za izmještanje - kampovi, domovi, dvorane, škole, turističke građevine,

- posebnu pažnju posvetiti ugrađivanju mjera zaštite poradi velikog broja korisnika zone i pojačanih rizika.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnijih planova

Članak 31.

Na području obuhvata Plana ne propisuje se izrada detaljnog plana uređenja.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Glava V.

Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u službenim prostorijama Grada Kraljevice.

Glava VI.

Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-03/08-01/6

Ur. broj: 2170/08-08-10-10

Kraljevica, 6. svibnja 2010.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRALJEVICE

Predsjednik
Alen Vidović, v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=671&mjesto=10001&odluka=33
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr