33.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), Odluke o
izradi Urbanističkog plana uređenja UPU 16
turističke zone T13 Šmrika (»Službene novine Primorsko- goranske
županije« broj 33/08 i 41/09) i članka. 32. Statuta Grada Kraljevice (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 29/09), Gradsko Vijeće Grada
Kraljevice, na svojoj 9. sjednici održanoj dana 6. svibnja 2010. godine donijelo
je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
UPU 16 turističke zone T13
Šmrika
I. UVODNE ODREDBE
Glava
I.
Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 16
turističke zone T13 Šmrika (u
nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka URBANISTICA d.o.o. iz
Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Kraljevicom.
Glava
II.
Plan se donosi za prostor obuhvata određen
Prostornim planom uređenja Grada Kraljevice (»Službene novine PGŽ« broj 16/07),
odnosno za građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene izdvojeno iz
naselja - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske,
športske, rekreativne, zabavne i sl. namjene (T1).
Površina obuhvata Plana iznosi 1,75 ha i u
cijelosti je smještena unutar Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP).
Granice obuhvata Plana prikazane su na
kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.
Polazišta i ciljevi
Glava
III.
Planom se donose pokazatelji za izgradnju,
uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku
tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.
Plan se temelji na smjernicama i ciljevima
Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice (»Službene novine PGŽ« broj 16/07),
te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru utvrđuje osnovne
uvjete korištenja i namjene, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za
oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.
Plan sadrži način i oblike korištenja i
uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno komunalne infrastrukturne mreže
te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.
Glava
IV.
Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan
uređenja UPU 16 turističke zone T13 Šmrika, sastoji se od:
I. Tekstualnog dijela Plana:
Odredbe za provođenje plana
II. Grafičkog dijela Plana koji sadrži
kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav
2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije
2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA
4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE - Oblici
korištenja
4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE - Način gradnje
III. Obveznih priloga:
III - 1. Obrazloženje prostornog plana
III - 2. Izvod iz dokumenata prostornog
uređenja šireg područja
III - 3. Stručne podloge na kojima se temelje
prostorno planska rješenja
III - 4. Popis sektorskih dokumenata i
propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana
III - 5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i
članka 94. ZPUG-a
III - 6. Izvješće o prethodnoj raspravi
III - 7. Izvješće o javnoj raspravi
III - 8. Evidencija postupka izrade i
donošenja prostornog plana
III - 9. Sažetak za javnost
III-10 Stručni izrađivač
III-11 Nacrt Odluke o donošenju
Elaborat Plana iz stavka 1., točaka I, II. i
III. ovoga članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Kraljevice i potpisom
predsjednika Gradskog vijeća Grada Kraljevice, sastavni je dio ove Odluke.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1. Uvjeti za određivanje korištenja
površina za javne i druge namjene
Članak
1.
Uvjeti za određivanje korištenja površina za
javne i druge namjene u Planu su:
- temeljna obilježja prostora i ciljevi
razvoja;
- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene
sredine;
- održivo korištenje i kvaliteta prostora i
okoliša, unapređivanje kvalitete života;
- postojeći i planirani broj korisnika zone.
1.2. Korištenje i namjena prostora
Članak
2.
Razgraničenje prostora prema namjeni i
korištenju prikazano je na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA, a određeno je za:
- površinu ugostiteljsko-turističke namjene -
hotel s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske,
rekreativne i zabavne i sl. namjene (T1),
- površine infrastrukturnih građevina - javne
ceste (IS).
1.2.1. Ugostiteljsko-turistička namjena -
hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne
i zabavne i sl. namjene (T1)
Članak
3.
Ugostiteljsko-turistička namjena - hoteli s
pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i
zabavne i sl. namjene (T1), određena je za cijelo područje obuhvata Plana,
izuzev dijelova javne ceste, koji predstavljaju priključak planirane građevne
čestice na javnu prometnu i komunalnu mrežu.
Unutar površine ugostiteljsko - turističke
namjene moguć je smještaj pratećih sadržaja ugostiteljstva i turizma, kao što
su trgovački sadržaji (supermarket, butici) restorani, zabavni sadržaji (noćni
klub - disco, ljetna pozornica),
sportsko - rekreativni
sadržaji, uredski dio za potrebe upravljanja kompleksom i sl.
1.2.2. Površine infrastrukturnih građevina -
javne ceste (IS)
Članak
4.
Površine infrastrukturnih građevina - javne
ceste (IS) unutar granice obuhvata Plana su dvije manje površine javne ceste,
od kojih je jedna dio površine priključka planirane građevne čestice hotela s
pratećim sadržajima na javnu prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu, dok je
druga dio javne površine na mjestu pristupa interventnim vozilima.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
5.
Smještaj sadržaja gospodarskih djelatnosti se
na području obuhvata Plana predviđa na površini koja je kartografskim prikazom
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA određena kao površina ugostiteljsko -
turističke namjene - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne,
ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne i sl. namjene (T1).
Unutar površine koja je kartografskim
prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA određena kao površina ugostiteljsko -
turističke namjene T1, kartografskim prikazom br. 4.b. NAČIN I UVJETI GRADNJE,
Način gradnje definirana je jedna zona zahvata/gradnje hotela s pratećim
sadržajima (T1zh), koja je ujedno jedna planirana građevna čestica i koja je
istovjetna površini ugostiteljsko - turističke namjene (T1) iz prvog stavka
ovog članka.
Članak
6.
Građevna čestica ugostiteljsko-turističke
namjene mora imati neposredan pristup na javnu prometnicu i propisani broj
parkirališnih mjesta te priključak na osnovnu komunalnu infrastrukturu, u
skladu s uvjetima ovog Plana.
Zona zahvata/gradnje hotela s pratećim
sadržajima ugostiteljsko - turistička namjena - hoteli s pratećim sadržajima,
trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne i sl.
namjene (T1zh)
Članak
7.
Zona zahvata/gradnje hotela s pratećim
sadržajima (T1zh) podrazumijeva jednu građevnu česticu, čiji su oblik i
veličina definirani kartografskim prikazom br. 4.b. NAČIN I UVJETI GRADNJE,
Način gradnje. Iznimno, u slučaju gradnje samostojeće trafostanice, iz zone
(T1zh) izuzet će se površina potrebna za formiranje građevne čestice
trafostanice.
Unutar zone zahvata /gradnje hotela s
pratećim sadržajima T1zh (planirane građevne čestice hotela s pratećim
sadržajima) gradi se neposrednom provedbom ovog Plana.
Unutar planirane građevne čestice iz
prethodnog stavka moguć je smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela
s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske,
rekreativne, zabavne i sl. namjene.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice (kig) iznosi
0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno (kin) iznosi 0,8.
Najveća dopuštena visina građevina iznosi 17
metara, odnosno 4 nadzemne etaže. Broj podzemnih etaža građevina nije
ograničen.
Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi
150 postelja.
Udaljenost građevine od regulacijskog pravca
prometnice ne može biti manja od 6 metara.
Krovište građevine može biti ravno ili koso,
nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta
pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja.
Najmanje 40% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta
potrebno je osigurati unutar građevne čestice, prema normativima iz točke
5.1.1.Promet u mirovanju (parkirne površine).
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
8.
Na području obuhvata Plana nije predviđen
smještaj sadržaja društvene namjene.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
9.
Unutar obuhvata Plana nije dopuštena gradnja
zgrada namijenjenih stanovanju.
5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
Članak
10.
Planom su osigurane površine i predviđeni
osnovni pravci infrastrukturnih sustava i to za:
- prometni sustav;
- sustav pošte i telekomunikacija;
- vodnogospodarski sustav;
- energetski sustav.
Na kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI
GRADNJE, Način gradnje, grafički je određen način priključenja građevne čestice
na infrastrukturnu mrežu.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
11.
Na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA
I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav, prikazan je prometni sustav
zone ugostiteljsko - turističke namjene, koji podrazumijeva načelni prikaz
internih prometnica unutar same zone zahvata /gradnje hotela s pratećim
sadržajima (planirane građevne čestice) te način njihovog priključenja na
sustav javnih prometnica, odnosno na postojeću državnu cestu.
Unutar obuhvata Plana nema planiranih javnih
prometnica, izuzev dvije manje površine koje predstavljaju priključke planirane
građevne čestice na javnu prometnicu. Sav interni promet unutar zone
zahvata/gradnje hotela s pratećim sadržajima (planirane građevne čestice
ugostiteljsko - turističke namjene) točno će se definirati u fazi provođenja
Plana, kao sastavni dio akata kojima se odobrava gradnja.
Priključak planirane građevne čestice
ugostiteljsko - turističke namjene na prometnu i komunalnu infrastrukturnu
mrežu predviđen je sa državne ceste na sjeveroistočnom dijelu obuhvata plana -
na postojeću državnu cestu D 501.
Prilaz zoni ugostiteljsko-turističke namjene
treba riješiti kao trokrako kanalizirano raskrižje, čime se zadržava
kontinuitet brzine na glavnom pravcu - državnoj cesti.
5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine)
Članak
12.
Unutar obuhvata Plana nisu predviđene
površine javnih parkirališta, te se površine za parkiranje ili garažiranje
vozila osiguravaju isključivo unutar građevne čestice.
Normativi za utvrđivanje potrebnog broja
parkirališnih mjesta su:
|
Namjena
prostora u
građevinama gospodarske namjene
|
Potreban
broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1000 m2 brutto-razvijene
površine
|
|
hotel, pansion, motel
|
20-40
1 mjesto za autobus na 100 kreveta
|
|
trgovački sadržaji
|
20-40
|
|
uredi
|
10-20
|
|
restorani i kavane
|
na 4 sjedala po 1 mjesto
|
|
drugi poslovni sadržaji
|
15
|
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
13.
Mreža DTK vodova prikazana je na
kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
Energetski sustav, pošta i telekomunikacije. Prikazani su osnovni pravci su za
izgradnju podzemne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK).
Na području obuhvata Plana ne postoji
izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura.
Planom se treba predvidjeti izgradnja nove
infrastrukture za elektroničke komunikacije i povezne opreme. Izgradnjom nove
elektroničke komunikacijske infrastrukture, komunikacijska mreža svojom
strukturom, kvalitetom i kapacitetom treba omogućiti pružanje različitih vrsta
usluga, od osnovne govorne usluge do širokopojasnih usluga (prijenos podataka, brzi
pristup internetu, IPTV...).
Smještaj nove koncentracije elektroničke
komunikacijske mreže (komutacija) treba biti u prostoru predviđenom za smještaj
komunikacijske opreme, a isti mora biti veći od 6 m2, kao samostojeći objekt ili u prizemlju objekta, sa
posebnim ulazom i neograničenim pristupom.
Na području obuhvata Plana očekuje se u
konačnici do 60 komunikacijskih priključaka. Infrastrukturu za elektroničke
komunikacije treba graditi isključivo kao kabelsku kanalizaciju duž cijelog
zahvata u koju će se po potrebi uvlačiti žični odnosno svjetlosni
komunikacijski vodovi. Kabelsku kanalizaciju treba projektirati i izvesti
cijevima PEHD 1 50 mm i cijevima PVC 1 110 mm. Na mjestima kri¸anja, na
mjestima oštrih lomova trase, te mjestima postavljanja kabelskih nastavaka i
mjestima priključka objekata na komunikacijsku mrežu treba ugraditi kabelske
zdence za te namjene a koji su namijenjeni za prihvat opreme. Trasa kabelske
kanalizacije na prostoru zone predviđa se u pravilu u nogostupu ili zelenom
pojasu budućih prometnica. Cijevi kabelske kanalizacije moraju biti prekinute u
kabelskim zdencima.
Kapacitet i promjer cijevi kabelske
kanalizacije (broj i veličina cijevi), kao veličina i smještaj kabelskih
zdenaca odredit će se izvedbenim projektima. U izgrađenu kabelsku kanalizaciju
uvući će se odgovarajući komunikacijski vodovi i završiti u priključnoj točci
smještenoj u objektu ili kao samostalni ormarić, samostojeći ili na stupu.
Prigodom gradnje poslovne građevine,
investitor mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pristupnu elektroničku
komunikacijsku mrežu, primjerenu namjeni te postaviti elektroničku
komunikacijsku mrežu i pripadajuću elektroničku komunikacijsku opremu, u skladu
s glavnim i izvedbenim projektom.
Od kabelskog ormara do ugrađenog kabelskog
zdenca na granici parcele treba položiti najmanje dvije cijevi minimalnog
promjera 1 40mm što će omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu
komunikacijsku mrežu. Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni uzemljivač
građevine.
Pri projektiranju i izgradnji komunikacijske
mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u
javnu telekomunikacijsku mrežu, a za pojedine vrste materijala i izvođenje
radova po uputama koje je izdao ili prihvatio HAKOM.
Pri paralelnom vođenju i križanju
elektroničke komunikacijske infrastrukture sa ostalim instalacijama treba
zadovoljiti propisane međusobne minimalne horizontalne i vertikalne
udaljenosti.
U zoni elektroničke komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme ne smiju se izvoditi radovi niti graditi nove
građevine koje bi mogle oštetiti ili ometati rad te infrastrukture ili opreme.
U zaštitnoj zoni i radijskom koridoru
određenih radijskih postaja ne smiju se izvoditi radovi, graditi nove
građevine, niti postavljati elektronička komunikacijska infrastruktura ili
povezana oprema, ili postrojenja koja bi svojim radom ili smještajem mogla
umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja, ili
stvarati smetnje u radiofrekvencijskom spektru.
Ispod nadzemnih i iznad podzemnih
elektroničkih komunikacijskih vodova, ili u njihovoj neposrednoj blizini, te u
zaštitnoj zoni i radijskom koridoru određenih radijskih postaja ne smiju se
saditi nasadi koji bi mogli oštetiti elektroničke komunikacijske vodove ili
umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja.
Ako je nužno zaštititi ili premjestiti
elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu u svrhu izvođenja
radova ili gradnje nove građevine, investitor radova ili građevine obvezan je,
o vlastitom trošku, osigurati zaštitu ili premještanje elektroničke
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.
Pokretne (mobilne) telekomunikacije
U cilju razvoja postojećeg infrastrukturnog
sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja,
povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i
sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, na području
obuhvata ovog plana moguća je izgradnja i postavljanje osnovnih postaja (baznih
stanica) pokretnih komunikacija smještanjem na antenske prihvate na
građevinama, uz suglasnost vlasnika građevine.
Osnovne postaje moraju se postavljati
sukladno zakonima i posebnim propisima koje uređuju njihovo postavljanje u
Republici Hrvatskoj (zaštita zdravlja i dr). Planom se dopušta postavljanje
baznih stanica više operatora na isti prihvat na građevini samo ukoliko to
dozvoljavaju tehnički i imovinsko-pravni uvjeti.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Vodnogospodarski sustav
Vodoopskrba
Članak
14.
Sustav vodoopskrbe prikazan je na kartografskom
prikazu 2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA,
Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju vodoopskrbne
mreže, s time da se kod razrade u projektima, u postupku provođenja Plana,
trase mogu korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima.
Vodoopskrba planirane zone ugostiteljsko -
turističke namjene omogućit će se iz vodospreme VS Šmrika od 1500 m3 na koti 288/283 m n.m. Za vodoopskrbu planirane zone
potrebna je dogradnja dovodnog opskrbnog cjevovoda u duljini od cca 1000 m sa
spojem na cjevovod PVC DN 125 mm iz navedene vodospreme, sve izvan obuhvata
Plana.
Nova vodoopskrbna mreža gradit će se za
potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, za protupožarne potrebe
vanjske hidrantske mreže i šprinkler sustav u garažama. Za protupožarne potrebe
predviđena je ugradnja nadzemnih hidranata najmanjeg promjera 80 mm, na
međusobnoj udaljenosti koja je definirana propisima. Za šprinkler sustav prema
hidrauličkom proračunu i definiranim propisima, ako se pokaže da vodoopskrbna
mreža ne zadovoljava tražene uvjete potrebno je osigurati sustav traženog
volumena i tlaka unutar plana zahvata.
Gradnja nove vodoopskrbne mreže vršit će se
prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležni vodovod (Komunalno društvo
vodovod i kanalizacija, Rijeka). Predviđeno je korištenje duktilnih cijevi.
Sva čvorna mjesta sa ograncima, zračni
ventili i muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna koja omogućuju
nesmetanu ugradnju, te kasnije održavanje i popravke. Poklopci okana su min.
otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa
prometnim opterećenjem površine.
Izvedba priključka treba biti usklađena sa
tehničkim uvjetima koje propisuje nadležni vodovod.
Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno
sa ostalim instalacijama, ili kod križanja sa ostalim instalacijama, trebaju se
poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina
izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.
Načelno, treba nastojati da se kod križanja
sa mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.
Odvodnja
Članak
15.
Sustav odvodnje prikazan je na kartografskom
prikazu 2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski
sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju individualne mreže odvodnje
otpadnih voda sa područja obuhvata Plana, s tim da se kod razrade u projektima,
u postupku provođenja Plana, trase kolektora i lokacije pojedinih objekata
(separatori, crpne stanice i sl.) mogu korigirati sukladno stanju na terenu i
ostalim tehničkim uvjetima. Moguća je i fazna izgradnja planiranog zahvata u
prostoru, pod uvjetom da svaka faza čini jednu funkcionalno -
tehničko-tehnološku cjelinu u pogledu prihvata, pročišćavanja i dispozicije
otpadnih voda.
Za planiranu zonu ugostiteljsko-turističke
namjene ne postoji izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. Prema izrađenom
Idejnom rješenju Kanalizacijskog sustava otpadnih i oborinskih voda Grada
Kraljevice (br. projekta 441/IR i Idejnom projektu Kanalizacije otpadnih voda
naselja Bakarac, Kraljevica i Oštro, br. projekta 441/IP izrađivači
Hidroconsalt d.o.o. Rijeka i Hidroelektra-projekt d.o.o Zagreb) planirano
područje spaja se preko crpne stanice u četvrtoj etapi izgradnje kanalizacijskog
sustava, od ukupno četiri etape, na sustav sanitarne odvodnje naselja Šmrika,
te na uređaj za pročišćavanje u Jadranovu.
Do izgradnje planiranog sustava sanitarne
odvodnje moguća je izgradnja lokalnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
prema važećoj zakonskoj regulativi. Područje obuhvata Plana nalazi se u manje
osjetljivom području, tj. izvan zone sanitarne zaštite, a pročišćene otpadne
vode ispuštaju se u tlo. Moguća je izvedba odgovarajućeg uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda minimalne izlazne kvalitete od 25 mg/l za BPK5, 125
mg/l za KPK i 60 mg/l za suspendiranu tvar (prema Pravilniku o graničnim
vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama NN 94/ 08), a sve
sukladno uvjetima koje će propisati nadležno komunalno društvo i vodopravni
uvjeti. Ispust obrađene vode na izlazu iz uređaja potrebno je izvesti u teren,
unutar površine građevne čestice. Zakonski vlasnik uređaja za pročišćavanje
morati će sklopiti ugovor o održavanju sa isporučiteljem usluge javne odvodnje
ili drugim ovlaštenim osobama, u skladu sa zakonom.
Sustav odvodnje je razdjelnog tipa, a
planirani zahvati u sklopu gradnje sustava odvodnje obuhvaćaju gradnju
individualnog sustava odvodnje otpadnih voda sa područja obuhvata Plana sa
priključenjem na planirani sustav javne kanalizacijske mreže, te gradnju
individualne odvodnje oborinskih voda sa područja obuhvata Plana, sa prometnih
površina i parkirališta sa separatorom.
Odvodnja sanitarnih otpadnih voda
Mreža kanalizacije sanitarnih otpadnih voda
ima namjenu prikupiti otpadne vode i putem kolektora i crpnih stanica
transportirati ih do lokacije priključenja na javni sustav odvodnje (tj. uređaj
za pročišćavanje kao privremeno rješenje do izgradnje javnog sustava odvodnje).
Mreža kanalizacije oborinskih voda ima osnovnu namjenu prikupljanja oborinskih
voda putem kanalizacijskih kolektora i njihovo odvođenje do dispozicije u
teren, uz uvjet prethodnog pročišćavanja na separatorima.
Gradnja sanitarne kanalizacijske mreže vršit
će se sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području
Grada Kraljevice (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 20/98), a
prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno komunalno društvo
(Komunalno društvo vodovod i kanalizacija, Rijeka).
Na svim mjestima promjene nivelete u
horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima, potrebno je
predvidjeti kanalizacijska revizijska okna.
Kod priključaka koji se odnose na privredne
subjekte, potrebno je nivo kvalitete otpadnih voda dovesti na nivo sanitarnih
otpadnih voda, te je tek nakon toga moguće obrađene otpadne vode priključiti na
sustav javne odvodnje. Kod objekata koji imaju izražen pojačani udio masnoća u
otpadnim vodama (npr. restorani) potrebno je prije priključka na individualni
sustav odvodnje otpadnih voda sa područja obuhvata Plana ugraditi odgovarajući
mastolov - gravitacijski sakupljač ulja.
Crpne stanice potrebno je dimenzionirati na
način da se predvide radna i rezervna crpka, a ovisno o veličini dotoka, crpna
stanica će imati ugrađene crpke režima rada 1+1 ili 2+1.
Crpne stanice potrebno je opremiti
sigurnosnim preljevom za slučaj prestanka rada crpki, a ovisno o
karakteristikama lokacije crpne stanice, može se kao sigurnost u slučaju
prestanka rada crpki predvidjeti mogućnost korištenja dizel agregata (stabilnog
ili mobilnog) ili retencijskog bazena koji će prikupiti otpadnu vodu za vrijeme
koje je potrebno da se kvar otkloni. Zakonski vlasnik crpne stanice morati će
sklopiti ugovor o održavanju sa isporučiteljem usluge javne odvodnje ili drugim
ovlaštenim osobama, u skladu sa zakonom.
Svi objekti trebaju biti priključeni na
interni sustav odvodnje otpadnih voda unutar obuhvata Plana.
Odvodnja oborinskih voda
Gradnja kanalizacijske mreže za oborinske
vode vršit će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati upravitelj
sustavom za odvodnju oborinskih voda jedinice lokalne samouprave.
Na svim mjestima promjene nivelete u
horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima, potrebno je
predvidjeti kanalizacijska revizijska okna.
Oborinske vode sa krovova zgrada i uređene
okućnice prikupljaju se i zbrinjavaju unutar građevne čestice, korištenjem
upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav oborinske odvodnje.
Separatori oborinskih voda predviđeni su kod
prihvata oborinskih voda sa površina prometnica i kod parkirališta. Kritični
intenzitet za dimenzioniranje je 15 l/s/ha, dok se vode iznad tog intenziteta
mogu preljevati, s time da je na sustavu odvodnje moguće koristiti preljeve i
na mreži kolektora, koristeći raspoložive zelene površine.
Gradnja individualnog sustava odvodnje
oborinskih voda sa područja obuhvata Plana vršiti će na sljedeći način:
- individualni sustav kanalizacije oborinskih
voda sa područja obuhvata Plana gradi se u sklopu uređenih prometnih i
parkirališnih površina,
- kao recipijent koristi se teren (upojne
građevine),
- kod ispuštanja vode u teren potrebno je
voditi računa da se ne izazovu erozijski procesi.
5.3.2. Energetski sustav
Elektroopskrba
Članak
16.
Napajanje područja obuhvaćenog Planom
osigurava se na 20 kV naponskom nivou iz trafostanice 35/10(20) kV Kraljevica,
koja je smještena izvan granica obuhvata Plana. Trafostanica 35/10(20) kV
Kraljevica svojim kapacitetom osigurava razvoj za cijelo konzumno područje koja
napaja, a time i za područje obuhvata Plana. Rezervno napajanje predmetnog
područja osigurano je na 20 kV naponskom nivou iz TS 110/20 kV Crikvenica.
Na osnovi Planom predviđene ukupne
izgrađenosti, te namjene prostora, moguće neistovremeno vršno opterećenje
cijelog obuhvata Plana procijenjeno je na nivou 1000 kW. Uz faktor
istovremenosti 0,5 procjenjujemo vršnu snagu zone na cca 500 kW. Točna snaga će
se iskazati u fazi projektiranja pojedinih građevina.
Napajanje električnom energijom predviđeno je
iz planirane trafostanice 20/0,4 kV, čija je načelna lokacija prikazana u
grafičkom dijelu plana. Planiranu trafostanicu moguće je izgraditi kao
slobodnostojeću građevinu ili u sklopu budućeg energetskog bloka. U slučaju
gradnje slobodnostojeće građevine, za predviđenu trafostanicu potrebno je
osigurati zasebnu česticu, na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1
metar od granice građevne čestice.
Kapacitet trafostanice odredit će se u toku
izrade projektne dokumentacije.
Za eventualne nove kupce električne energije
koji bi zahtijevali vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planirane
trafostanice 20/0,4 kV, treba osigurati prostor za novu trafostanicu 20/0,4 kV
(kao ugradbenu u građevini) unutar njegove građevine.
Buduća trafostanica mora imati osiguran
trajni pješački pristup i pristup vozilom s javne površine za slučaj zamjene -
popravka opreme.
Ovisno o potrebama, buduća trafostanica može
biti u vlasništvu kupca s preuzimanjem električne energije na 20 kV naponskom
nivou ili u vlasništvu elektrodistribucije u slučaju mjerenja na 0,4 kV
naponskom nivou ili kombinirano sa SN i NN mjerenjima, a što će kupac i
elektrodistribucija definirati prije izrade projektne dokumentacije za pojedine
građevine.
Trafostanica će biti povezana u
srednjenaponsku mrežu sa podzemnim 20 kV kabelima koji će svakoj od njih uz
redovno napajanje osigurati i potpunu rezervu. Načelne trase 20 kV kabela
prikazane su u grafičkom dijelu Plana.
Nova niskonaponska mreža unutar područja
obuhvata Plana izvodit će se podzemnim kabelima.
Buduća rasvjeta unutar područja obuhvata
Plana riješit će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno
napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir
armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.
Plinoopskrba
Članak
17.
Osnovni pravci plinovoda za potrebe potrošača
prikazani su na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije.
Realizacija plinoopskrbnog sustava područja
obuhvata Plana podrazumijeva izgradnju plinske distributivne mreže primarno
namijenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja
podržava prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina (UNP-zrak) do njegovog
dolaska.
Koncepcija plinifikacije temelji se na
Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Županije primorsko-
goranske.
Sustav plinoopskrbe čini plinovod visokog
tlaka čija je trasa utvrđena Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice (po
trasi JTC i županijskoj cesti uz obuhvat Plana), te plinska mreža do potrošača
(plinovod srednjeg tlaka) i priključak na građevinu.
Unutar obuhvata Plana ne predviđa se smještaj
redukcijskih stanica. Navedeno područje opskrbljivati će se plinom srednjega
tlaka (max. 4 bar) iz redukcijske stanice RS Šmrika.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
18.
U obuhvatu Plana nisu planirane javne zelene
površine.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti
Članak
19.
U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za
zaštitu predloženih dijelova prirode.
Područje obuhvata Plana nalazi se unutar
Zaštićenog obalnog područja mora, prostora od osobite važnosti za Republiku
Hrvatsku.
Područje Zaštićenog obalnog područja mora
prikazano je na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA.
7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih
cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
20.
Kako područje obuhvata Plana nema status
zaštićene cjeline u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a
također ne postoje ni valorizirana i registrirana kulturna dobra unutar tog
areala, za intervencije na promatranom području nije propisana obaveza
ishođenja posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra i prethodnog odobrenja od
strane nadležnog Konzervatorskog odjela.
Kako se ne bi dogodila degradacija
ambijentalnosti, buduća gradnja treba biti koncipirana na način da respektira
osobitosti prostora.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
21.
Pri postupanju s otpadom potrebno je prije
svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada,
organizirati sortiranje otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada,
te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih
tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati opasni
otpad.
Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN
178/04) i propisa donesenih temeljem Zakona.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim
otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad
skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane
spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran
prilaz za komunalno vozilo. Potrebno je osigurati spremnike za odvojeno
skupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža).
Provođenje mjera za postupanje s neopasnim
industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom,
otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga
ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač
dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.
Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom
osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.
Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je
osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog
zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
22.
U obuhvatu Plana ne dopušta se razvoj
djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.
Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem
i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka,
smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.
9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
Članak
23.
Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje
se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom
sustava odvodnje te propisanom II. kategorijom uređenosti građevinskog
zemljišta za svu novu izgradnju.
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje
onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja
onečišćenih voda i voda onečišćenih detergentima, brigu korisnika o zaštiti i
održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i
ispred vlastite građevne čestice.
Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u
sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon
pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni
prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene
koncentracije prema posebnim propisima.
9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka
Članak
24.
Na području obuhvata Plana ne dopušta se
razvoj djelatnosti koje bi ugrožavale zdravlje ljudi i štetno utjecale na
okoliš.
Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja
kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i
druge materijalne vrijednosti.
Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju
štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na
kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s
dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).
Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja
zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i
posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak
iz stacionarnih izvora.
9.3. Zaštita od prekomjerne buke
Članak
25.
Smanjenje prekomjerne buke planira se prema
posebnim propisima, čime se onemogućuje nastajanje prekomjerne buke pri
lociranju građevina, sadržaja ili namjena te smanjuje prekomjerna buka u
dopuštene granice.
Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti
nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine. Mjere
zaštite od buke obuhvaćaju, među ostalim, i izvedbu odgovarajuće zvučne
izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori.
9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti
Članak
26.
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je
organizacija i namjena prostora planirana integralno s pla
niranjem zaštite, što se
posebno ističe određenim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom
korištenja zone.
Za područje Grada Kraljevice potrebno je
izraditi elaborat »Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih
dobara Grada Kraljevice« kojim će se propisati preventivne urbanističke mjere
zaštite, čime će se umanjiti eventualne štetne posljedice i učinci djelovanja
prirodnih i tehničko-tehnoloških čimbenika.
Sklanjanje ljudi
Planom višeg reda nije utvrđena obvezna
izgradnja skloništa osnovne zaštite.
Sklanjanje ljudi stoga se osigurava
privremenim izmještanjem korisnika, prilagođavanjem pogodnih prirodnih
podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim
zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Kraljevice, odnosno
posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva,
prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju
neposredne ratne opasnosti.
Navedeni planovi su operativni planovi
civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu
imati utjecaj na prostorno planiranje.
Pri projektiranju podzemnih građevina dio
kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja
ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije
osigurano na drugi način.
9.5. Mjere zaštite od požara
Članak
27.
Mjere zaštite od požara temelje se na
procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. Obzirom na gustoću
izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu udaljenost građevina treba
provoditi prema kriterijima utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima.
U cilju zaštite od požara potrebno je:
- kod projektiranja građevina, radi veće
uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene
ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu
projektne dokumentacije, primjenjivati austrijsku numeričku metodu TRVB 100 ili
neku drugu opće poznatu metodu. Kod projektiranja specijaliziranih trgovačkih
prostora - trgovina u vidu shopping mall-a, primjenjivati austrijsku numeričku
metodu TRVB N138 i N139,
- kod projektiranja novih prometnica obavezno
je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe,
okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o
uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03),
- kod određivanja međusobne udaljenosti
objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog
zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova,
meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski
objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini viših
objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod objekata ne može
biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može
postići minimalna propisana udaljenost među objektima, potrebno je predvidjeti
dodatne, pojačane mjere zaštite od požara,
- prilikom gradnje vodoopskrbnih sustava
obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o
hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06),
- potrebno je dosljedno se pridržavati
prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara
Grada Kraljevice i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz
područja zaštite od požara.
9.6. Mjere zaštite od potresa
Članak
28.
U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno
je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim
propisima za predmetnu seizmičku zonu.
Do izrade nove seizmičke karte Županije i
karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u
skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
Projektiranje, građenje i rekonstrukcija
građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se
za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i
geofizička istraživanja.
Mjere koje omogućuju lokaliziranje i
ograničavanje dometa posljedica prirodnih opasnosti - potresa su:
- definirane površine za odlaganje materijala
od urušavanja - kartografski prikaz
- definirane površine za prikupljanje
evakuiranih osoba van zona urušavanja - kartografski prikaz.
9.7. Zaštita od tehničko-tehnoloških
katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu
Članak
29.
Predviđene su sljedeće mjere koje omogućuju
učinkovitije provođenje zaštite od tehničko-tehnoloških katastrofa i većih
nesreća u gospodarstvu i prometu:
- kartografski prikaz mogućih izvora tehničko
- tehnološke nesreće,
- definirati zone dometa istjecanja opasnih
tvari u zrak, tlo i vode,
- izvršiti analizu mogućih utjecaja na
korisnike zone.
9.8. Mjere koje omogućuju učinkovitije
provođenje mjera civilne zaštite
Članak
30.
Predviđene su sljedeće mjere koje omogućuju
učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite:
- lociranje sirena za uzbunjivanje
stanovništva - kartografski prikaz
- za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi
definirati obavezu realizacije vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno
propisima,
- definirati evakuaciju - puteve evakuacije u
izvanrednim uvjetima, puteve evakuacije ljudi (cestovne),
- odrediti lokacije za izmještanje - kampovi,
domovi, dvorane, škole, turističke građevine,
- posebnu pažnju posvetiti ugrađivanju mjera
zaštite poradi velikog broja korisnika zone i pojačanih rizika.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. Obveza izrade detaljnijih planova
Članak
31.
Na području obuhvata Plana ne propisuje se
izrada detaljnog plana uređenja.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Glava
V.
Plan je izrađen u šest izvornika, koji se
čuvaju u službenim prostorijama Grada Kraljevice.
Glava
VI.
Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-03/08-01/6
Ur. broj: 2170/08-08-10-10
Kraljevica, 6. svibnja 2010.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA KRALJEVICE
Predsjednik
Alen Vidović, v.r.
