SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVIII. - broj 17. Petak, 7. svibnja 2010.
GRAD BAKAR
Moscenicka_draga-001

18.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09) i članka 30. Statuta Grada Bakra (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09 i 37/09) Gradsko vijeće Grada Bakra, na sjednici održanoj 29. travnja 2010. godine donijelo je sljedeću

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU-5
- poslovna zona Lunga -Hreljin

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja zone »Lunga« - K8 (UPU 5) (u nastavku teksta: Plan).

Članak 2.

(1) Plan iz članka 1. ovih Odredbi je dokument prostornog uređenja, koji se sastoji od tekstualnog dijela (odredbi za provođenje plana), grafičkog dijela i priloga kako slijedi:

A. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje plana):

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja javnih i drugih

namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

2.1. Oblik i veličina građevnih čestica

2.2. Namjena građevina

2.3. Veličina i površina građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje građevnih čestica

2.7. Priključenje građevinske čestice na javnu površinu i

komunalnu infrastrukturu

3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i

opremanja prometne, telekomunikacijske i

komunalne mreže s pripadajućim objektima i

površinama

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

3.1.1. Promet u mirovanju

3.1.2. Biciklistički i pješački promet

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

3.3.1. Elektroenergetika

3.3.2. Vodoopskrba

3.3.3. Odvodnja

3.3.4. Plinoopskrba

4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

6. Postupanje s otpadom

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8. Mjere provedbe plana

B. Grafički dio u mjerilu 1:1000:

1. Korištenje i namjena površina

2.A Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

- Prometna i telekomunikacijska mreža

2.B Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

- Komunalna infrastrukturna mreža

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

4. Način i uvjeti gradnje

C. Prilozi:

I. Obrazloženje:

1. Polazišta

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja u prostoru

grada

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne i

ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja(obuhvat,

izgrađenost i ostali pokazatelji)

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. Ciljevi prostornog uređenja

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti zone izdvojene

namjene

2.2. Ciljevi prostornog uređenja zone izdvojene namjene

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora vrijednost i

posebnost krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih

i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja zone izdvojene namjene i

komunalne infrastrukture

3. Plan prostornog uređenja

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način

korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. Cestovni promet

3.4.2. Biciklistički i pješački promet

3.4.3. Promet u mirovanju

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Telekomunikacijska mreža

3.5.2. Vodoopskrba

3.5.3. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

3.5.4. Plinoopskrba

3.5.5. Elektroenergetika

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i

kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda

3.7.4. Zaštita od buke

3.7.5. Zbrinjavanje otpada

3.7.6. Posebne mjere zaštite

II. Izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja, koji se odnosi na područje obuhvata prostornog plana

III. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07)

IV. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi

V. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

VI. Sažetak za javnost

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 3.

(1) Namjena površina unutar obuhvata Plana određena je na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:1000.

(2) U prostoru obuhvata Plana određene su površine slijedećih namjena:

- gospodarska - poslovna (K),

- zaštitna zelena površina (Z),

- javne prometne površine:

- površina prometnica,

- parkirališne površine,

- površine infrastrukturnih objekata i uređaja (IS):

- trafostanica (IS1) i

- objekti i uređaji odvodnje (IS2).

Površine gospodarske - poslovne namjene (K)

Članak 4.

(1) Gospodarska - poslovna namjena (K) obuhvaća površine za organizaciju različitih proizvodnih i poslovnih

djelatnosti (proizvodna poduzeća, strojarska, brodograđevna, i njima srodna poduzeća, obrtničke pogone koji ne onečišćuju okoliš, građevine za malo poduzetništvo, skladišne prostore, poslovne, upravne, uredske i trgovačke zgrade te uslugu).

(2) Uvjeti i način gradnje na površinama iz stavka 1. ovog članka definirani su poglavljem 2. ove Odluke te kartografskim prikazom 4. »Način i uvjeti gradnje«.

Zaštitna zelena površina (Z)

Članak 5.

(1) Zelena površina unutar obuhvata Plana planirana je kao zaštitna zelena površina (Z).

(2) Zaštitna zelena površina iz stavka 1. ovog članka predstavlja zonu zaštite između državne ceste i zone gospodarske-poslovne namjene.

(3) Zaštitna zelena površina iz stavka 1. ovog članka uređuje se održavanjem, prorjeđivanjem i sanacijom postojećeg zelenila.

Javne prometne površine

Članak 6.

(1) Javne prometne površine obuhvaćaju površinu prometnica i parkirališne površine.

(2) Površina prometnica namjenjuje se i vođenju infrastrukturnih vodova u sklopu opremanja zone.

Članak 7.

(1) Površina prometnica iz stavka 1. članka 6. određena je kao glavna mjesna ulica (GMU1), sabirne ulice (SU1 i SU2) i ostala ulica (KRAK1).

(2) Unutar površina prometnica mogu se uređivati pješačke površine i zelene površine.

(3) Zelene površine iz stavka 2. ovog članka uređuju se sadnjom i održavanjem visokog i niskog zelenila, korištenjem autohtonih vrsta te onim biljnim materijalom koji odgovara mikroklimatskim i pedološkim uvjetima na području poslovne zone »Lunga« i koji se lako održava.

Članak 8.

Parkirališne površine iz stavka 1. članka 6. određene su za smještaj osobnih vozila posjetitelja unutar poslovne zone (P1) i smještaj teretnih vozila (P2).

Površine infrastrukturnih objekata i uređaja (IS)

Članak 9.

(1) Površine infrastrukturnih objekata i uređaja namijenjene su izgradnji planiranih građevina elektroopskrbe (IS1 - trafostanica) i odvodnje (IS2 - uređaj za pročišćavanje sanitarnih te oborinskih voda, crpna stanica i upojna građevina za oborinske vode).

(2) Površine iz stavka 1. ovog članka mogu se uređivati sadnjom niskog i visokog zelenila te ukrasnog grmlja.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 10.

(1) Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti moguć je u sklopu površina gospodarske - poslovne namjene (K) određenih u kartografskom prikazu 1.»Korištenje i namjena površina«.

(2) Uvjeti i način gradnje grafički su prikazani na kartografskom prikazu 4.»Način i uvjeti gradnje«.

2.1. Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 11.

Oblik i veličina građevne čestice odredit će se lokacijskom dozvolom temeljem uvjeta iz ovog Plana sukladno članku 12. ovih Odredbi za provođenje.

Članak 12.

(1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice gospodarske - poslovne namjene iznosi 2000 m2.

(2) Najveća površina građevnih čestica gospodarske - poslovne namjene određene su platoima A, B i C koji su prikazani na kartografskom prikazu 4. »Način i uvjeti gradnje«.

(3) Najmanja širina građevne čestice gospodarske - poslovne namjene iznosi 20,0 m.

(4) Predviđa se samostojeći način gradnje građevina gospodarske - poslovne namjene.

(5) Građevna čestica gospodarske - poslovne namjene obuhvaća jednu ili više građevina osnovne djelatnosti, građevine pomoćne namjene, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor zaposlenih, posjetitelja i vozila tehnološkog procesa, sve infrastrukturne priključke i građevine te površine zelenila.

2.2. Namjena građevina

Članak 13.

(1) Na površinama gospodarske - poslovne namjene moguća je izgradnja građevina koje su namijenjene prvenstveno za proizvodna poduzeća, brodograđevna, strojograđevna i njima srodna poduzeća, obrtničke pogone koji ne onečišćuju okoliš, građevine za malo poduzetništvo, skladišne prostore, poslovne, upravne, uredske i trgovačke zgrade te uslugu.

(2) Gradnja građevina za strojarske, brodograđevne i njima srodnih djelatnosti moguća je samo na površinama označenim oznakama B i C na kartografskom prikazu 4. »Način i uvjeti gradnje«.

(3) Na području obuhvata Plana, na česticama gospodarske - poslovne namjene ne dozvoljava se gradnja trgovačkih i prodajnih centara građevinske (bruto) površine veće od 5000 m2.

(4) Uz osnovnu djelatnost iz ovog članka moguće je na česticama gospodarske - poslovne namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti, kao i sadržaje društvenog standarda zaposlenih (ugostiteljstvo, auto praonica i sl.).

(5) Uz osnovne građevine, u sklopu građevne čestice mogu se graditi i ostale građevine:

- nadstrešnice i trijemovi,

- prostori za manipulaciju,

- potporni zidovi,

- komunalne građevine i uređaji,

- prometne građevine i uređaji,

- površine i građevine za šport i rekreaciju te

- druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

2.3. Veličina i površina građevina

Članak 14.

(1) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5.

(2) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice nadzemnih etaža iznosi 1,0. Ukoliko se grade podzemne etaže, koeficijent iskorištenosti građevne čestice se povećava za 0,5 za svaku podzemnu etažu.

Članak 15.

(1) Najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 12,5 metara.

(2) Dozvoljeno je graditi najviše 3 nadzemne i više podzemnih etaža.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 16.

(1) Gradivi dio građevnih čestica određen je obveznim građevinskim pravcem i uvjetima udaljenosti od ruba građevnih čestica.

(2) Građevina osnovne namjene, pomoćne i ostale građevine mogu se graditi unutar gradivog dijela građevne čestice.

(3) Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se graditi i uređivati:

- prostori za manipulaciju,

- komunalne građevine i uređaji te

- prometne građevine i uređaji.

Članak 17.

Smještaj građevine na građevnoj čestici mora, ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti nesmetan kolni pristup i manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa.

Članak 18.

(1) Obvezni građevinski pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.

(2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m.

(3) Više građevina na jednoj građevnoj čestici (osnovne i pomoćne građevine) grade se kao sklop, niz ili na međusobnom razmaku od najmanje 6,0 metara.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 19.

(1) Građevine gospodarske - poslovne namjene treba projektirati i oblikovati sukladno svojoj namjeni, u skladu s funkcionalnim zahtjevima građevine uz upotrebu kvalitetnih i postojanih materijala, primjenu suvremenih tehnologija građenja te slobodniju kolorističku obradu. Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a primjenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati.

(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne (u betonu ili čeliku), prema načelima stavka 1. ovog članka.

(3) Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

(4) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja objekta.

(5) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

2.6. Uređenje građevne čestice

Članak 20.

(1) Izgradnja na građevnim česticama mora, osim gradnje građevina poslovne namjene (osnovnih i ostalih građevina), obuhvatiti i uređenje okoliša na građevnoj čestici.

(2) Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica namjenjuju se uređenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora, zelenih i drugih površina.

(3) Orijentacijske nivelacijske kote određene su na kartografskom prikazu 2.A. »Prometna i ulična infrastrukturna mreža - Prometna i telekomunikacijska mreža«. Nivelacijske kote mogu se mijenjati s obzirom na planirano uređenje građevne čestice i priključak na javnu prometnu površinu.

(4) Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina 1,5 m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima) u sklopu zelenih površina unutar građevne čestice.

(5) Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih građevnih čestica i javnih prometnih površina.

Članak 21.

(1) Ograde građevnih čestica gospodarske - poslovne namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.

(2) Dijelovi građevnih čestica koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 m.

(4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu, do 2,0 m. Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2,0 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Članak 22.

(1) Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar građevne čestice, s obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološkog procesa, mora se osigurati nesmetano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i propisani protupožarni pristupi građevini.

(2) Vozila djelatnika i vozila za potrebe djelatnosti smještaju se unutar građevne čestice.

(3) Broj parkirnih/garažnih mjesta određuje se sukladno potrebama tehnološkog procesa, ali ne manje od:

Namjena prostora u
građevinama gospodarske namjene

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta na
1000 m
2
bruto-razvijene površine

proizvodna namjena,
poslovna namjena
- servisni i skladišni
sadržaji

4-8

trgovački sadržaji

20-40

uredi

10-20

drugi poslovni sadržaji

15

hotel, pansion, motel

20-40

Članak 23.

(1) Najmanje 20% površine građevne čestice gospodarske namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila. U navedenih 20% površine moguće je uračunati 10% parkirnih ili manipulativnih površina, odnosno vatrogasnih pristupa ukoliko su izvedeni u travnoj rešetci.

 (2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila prema istim načelima.

(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.

(4) Zelene površine na građevnoj čestici moguće je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

(5) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

(6) Prilaz vatrogasnih vozila građevinama gospodarske namjene treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.

2.7. Priključenje građevinske čestice na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 24.

(1) Građevna čestica mora imati kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu ukupne minimalne širine 6,0 m.

(2) Građevinska čestica mora biti priključena na javni sustav elektroopskrbe i vodoopskrbe. Odvodnja sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda rješava se sukladno odredbama ovog Plana. Odvodnja oborinskih voda rješava se individualno u sklopu pojedine građevne čestice.

(3) Priključak na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu odredit će se prema visinskim elementima prometnica i građevnih čestica na poziciji regulacijskog pravca, uz uvjet da nagib pristupa ne prelazi 5%. Jedna građevinska čestica može imati više kolnih priključaka.

3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 25.

Na području obuhvata Plana određena je površina za izgradnju prometne infrastrukture prikazana na kartografskom prikazu br. 2.A »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna i telekomunikacijska mreža« koja će se rješavati na temelju lokacijske dozvole temeljem ovog Plana.

Članak 26.

(1) Površina glavne mjesne ulice (GM1), sabirnih cesta (SU1 i SU2) i ostale ceste (KRAK1), oznake njihovih karakterističnih poprečnih presjeka, karakteristični poprečni profili i ostali tehnički elementi planirane cestovne mreže određeni su na kartografskom prikazu: 2.A »Prometna i ulična infrastrukturna mreža - Prometna i telekomunikacijska mreža«.

(2) Prilaz poslovnoj zoni »Lunga« vršit će se sa državne ceste čvor Oštrovica - čvor Meja sukladno grafičkom prikazu te uvjetima i suglasnosti nadležne uprave za ceste.

Članak 27.

(1) Na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina« određena je površina građevne čestice površine prometnica koja uključuje uređenje kolnika, nogostupa, zelene površine, usjeka, nasipa i ostalih objekata ceste.

(2) Širina građevne čestice u dijelu glavne mjesne ulice iznosi 14,2 m, a obuhvaća prometnu traku širine 3,5 m, obostrani nogostup širine 1,6 m te pojas zaštitnog zelenila širine 2,0 m.

(3) Širina građevne čestice u dijelu sabirnih ulica iznosi 13,2 m u dijelu SU1, odnosno 15,0 m u SU2, a obuhvaća prometnu traku širine 3,0 m, obostrani nogostup širine 1,6 m te pojas zaštitnog zelenila širine 2,0 m u dijelu SU1, odnosno 2,9 m u SU2.

(4) Širina građevne čestice u dijelu ostale ulice iznosi 12,7 m, a obuhvaća prometnu traku širine 2,75 m, obostrani nogostup širine 1,6 m te pojas zaštitnog zelenila širine 2,0 m.

(5) Pristup s građevne čestice na površinu gradske ulice mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.

3.1.1. Promet u mirovanju

Članak 28.

(1) Planom su predviđena dva javna parkirališta (P) s posebnim parkirališnim površinama.

(2) Kapaciteti javnih parkirališta ne uključuju se u izračun potrebnog broja parkirnih mjesta u sklopu građevnih čestica.

(3) Ovisno o vrsti građevine poslovne namjene i tehnološkom procesu potrebno je na građevnoj čestici osigurati prostor za parkiranje vozila: osobnih automobila djelatnika i posjetitelja te vozila za opskrbu.

(4) Parkiralište za zaposlenike se, u pravilu, smještava na odvojeno parkiralište iza ograde na odnosnoj građevnoj čestici, a parkiralište za posjetitelje, u pravilu, na odvojeno parkiralište ispred ili iza ograde, na odnosnoj građevnoj čestici. Ako je parkiralište za posjetitelje iza ograde, osigurat će se ispred ograde građevne čestice najmanje tri parkirališna mjesta za zaustavljanje.

(5) Minimalna površina parkirališnog mjesta za osobne automobile iznosi 2,50 x 5,00 m.

(6) Na odnosnoj građevnoj čestici gospodarske - poslovne namjene se također mora osigurati dovoljan broj mjesta za teretna i dostavna vozila. Ova parkirališna mjesta moraju biti minimalne veličine 3,50 x 12,00 m.

(7) Potrebe za parkirališnim/garažnim mjestima za zaposlenike i posjetitelje se, na području obuhvata Plana, rješavaju na odnosnim građevnim česticama gospodarske namjene u skladu sa namjenom svake građevine.

(8) Minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta za zaposlenike i posjetitelje, na odnosnoj građevnoj čestici gospodarske namjene utvrđuje se temeljem sljedećih kriterija:

Namjena prostora u
građevinama gospodarske namjene

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta na
1000 m
2
građevinske (bruto) površine

proizvodna namjena,
poslovna namjena
- servisni i skladišni
sadržaji

4-8

trgovački sadržaji

20-40

uredi

10-20

drugi poslovni sadržaji

15

hotel, pansion, motel

20-40

(9) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvi

djeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(10) Na parkiralištima građevnih čestica uz kriterije prethodno dane kriterije ovih Odredbi mora se dodatno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju. Broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju mora biti min. 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta na parceli.

(11) Parkirališna mjesta, iz stavka 10. ovog članka, moraju biti najmanje veličine 5,00 x 3,70 m, vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a smještavaju se na parkirališna mjesta najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.

3.1.2. Biciklistički i pješački promet

Članak 29.

(1) Biciklistički promet odvijat će se u sklopu poprečnog profila javnih prometnih površina, uz mogućnost uređenja biciklističkih staza i u sklopu zelenih površina određenih u poprečnom profilu prometnice.

(2) Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m.

(3) Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%.

(4) Kolni i pješački pristupi građevinama i površinama gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s Pravilnikom o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 151/05).

Članak 30.

(1) Na pješačkim površinama treba riješiti površinsku odvodnju oborinskih voda.

(2) Sve pješačke površine trebaju imati primjerenu završnu obradu hodne površine.

(3) Sve pješačke površine trebaju biti osvijetljene javnom rasvjetom.

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 31.

(1) Predviđa se postavljanje nove DTK u koridoru, odnosno poprečnom presjeku cesta GMU1, SU1, SU2 i KRAK1, od postojećeg kabelskog zdenca na trasi magistralnog optičkog kabela na dionici ceste Meja - Hreljin uz planirane prometnice, do niza novih budućih građevina.

(2) Potrebno je ugraditi niz novih tipskih zdenaca na više mjesta na ulazu u građevine (tipa MZD0 i u trasi MZD1), prema uvjetima i suglasnosti agencije za telekomunikacije.

(3) Od postojeće DTK zdenca do novih zdenca MZD1 polažu se 2 x PVC cijevi 1110 mm. Priključak građevina od zdenca MZD0 do kućnih ormarića izvodi se 2xPEHD cijevi 150 mm.

(4) Kroz novu DTK uvući će se novi pretplatnički kabel za zonu. Na trasi priključka DTK za nove građevine sva križanja sa ostalim instalacijama izvode se prema tehničkim propisima.

Članak 32.

(1) Na području obuhvata Urbanističkog plana moguća je izgradnja i postavljanje baznih stanica (osnovnih postaja) pokretnih komunikacija smještanjem na samostojeće stupove i na krovne prihvate.

(2) Prilikom izgradnje baznih stanica pokretnih komunikacija potrebno je poštivati odredbe »Zakona o zaštiti od neionizirajućih zračenja« (NN 105/99), »Zakona o prostornom uređenju i gradnji« (NN 76/07, 38/09), ''Zakona o telekomunikacijama« (NN 122/03, 158/03, 177/03, 60/04, 70/05), »Pravilnika o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži« (NN 58/95), kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

3.3.1. Elektroenergetika

Članak 33.

(1) Rješenje sustava elektroopskrbe unutar obuhvata Plana, prikazano je na kartografskom prikazu 2.B »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Komunalna infrastrukturna mreža« u mjerilu 1:2.000.

(2) Srednjenaponske vodove 10(20) kV naponskog nivoa potrebno je izvoditi isključivo podzemnim kabelima, na dubini od 80 cm, prema trasama utvrđenim i prikazanim na kartografskom prikazu iz stavka 1. ovog članka.

Planiranu trafostanicu TS 10(20)/04 kV označenu kao (IS1) treba graditi za kabelski priključak na srednjem naponu i kabelski rasplet iz TS prema korisnicima na niskom naponu. Za navedenu trafostanicu koja se radi kao samostojeća u vlasništvu HEP-a, osigurana je zasebna parcela na način da trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od prometnice. Ucrtana lokacija trafostanice je načelna.

(3) Niskonaponski kablovi se polažu podzemno i spajaju se na kabelskim razvodnim ormarima (RO) sistemom ulaz- izlaz. Ispred svakog RO gradi se tipski HEP zdenac radi lakšeg uvlačenja kabela. Uz trasu kabela nužno je polagati uzemljivač (Cu uže ili pocinčana traka).

(4) Detaljno rješenje rasvjete unutar obuhvata Plana potrebno je prikazati u izvedbenim projektima, koji će do kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.

(5) Sva eventualna odstupanja u položaju objekata i vođenju trasa planiranih elektroopskrbnih vodova u odnosu na položaje i trase utvrđene ovim Planom su dozvoljena ukoliko su obrazložena projektnom dokumentacijom, a nisu u koliziji sa planiranom namjenom.

(6) Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom koja premašuje broj i kapacitete planirane trafostanice TS lokacija za nove (dodatne) TS-ice osiguravat će se unutar njegove građevinske čestice. Buduće trafostanice 10(20)/0.4 kV mogu se graditi kao samostojeće ili ugradbene u građevini.

3.3.2. Vodoopskrba

Članak 34.

(1) Rješenje sustava vodoopskrbe unutar zone obuhvata Plana je prikazano na kartografskom prikazu 2.B »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Komunalna infrastrukturna mreža« u mjerilu 1:2.000.

(2) Poslovna zona može se ostvariti tek kada se steknu uvjeti potrebnih količina sanitarno-potrošne i protupožarne vode za normalno funkcioniranje zone.

(3) Opskrbu pitkom vodom treba izvesti priključenjem na postojeći cjevovod u koridoru ceste Hreljin-Meja.

(4) Priključni vod lokalne mreže za cijelu zonu obuhvata plana treba izvesti iz lijevano-željeznih i sl. cijevi DN 150 mm.

(5) Na najnižim i najvišim točkama na cjevovodu izvesti okno s ispustom za mulj i okno sa zračnim ventilom ukoliko za tim postoji potreba.

 (6) Vodomjerna okna izvesti kao betonska dovoljnog svijetlog otvora da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema objektima.

(7) Vodoopskrbni cjevovodi prema objektima se mogu izvesti od cinčanih i sl. cijevi prema proračunu za svaki pojedinačni objekt.

(8) Vodovodne cijevi polagati na pješčanu posteljicu. Cijevi se polažu na propisnu dubinu radi zaštite od smrzavanja. Širinu rova za cjevovod uskladiti prema uvjetima na terenu i blizini ostalih instalacija.

(9) Križanja i paralelna vođenja s ostalim instalacijama (kanalizacija, energetski i telekomunikacijski kabeli, i sl.) uskladiti sa uvjetima vlasnika instalacija.

(10) Hidrante spojiti na vod lokalne mreže DN 150 mm uz obaveznu izvedbu zasuna. Hidrante izvesti od lijevano- željeznih i sl. cijevi DN 80 kao nadzemne sa max. razmakom 150 m. Udaljenost bilo koje vanjske točke građevine ili neke točke štićenog prostora i najbližeg hidranta uskladiti sa Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

3.3.3. Odvodnja

Članak 35.

(1) Rješenje odvodnje otpadnih voda, unutar zone obuhvata Plana, prikazano je na kartografskom prikazu 2.B »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Komunalna infrastrukturna mreža«, u mjerilu 1:2.000.

(2) Pri izradi sustava kanalizacije, uz Odredbe ovoga plana i ostale važeće propise, treba se pridržavati i slijedećih važećih Odluka i pravilnika:

- Odluka o priključenju na komunalnu infrastrukturu (SN PGŽ 15/04),

- Odluka o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Gradova Rijeke, Bakra i Kastva i Općine Jalenje, Čavle, Kostrena, Viškovo i Matulji (SN PGŽ 15/98),

- Odluka o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na Riječkom području (SN PGŽ 06/94),

- Pravilnik o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacijsku mrežu (SN PGŽ 25/94).

Članak 36.

(1) Odvodnja na području obuhvata Plana rješava se kao razdjelna kanalizacija. Cjevovodima se posebno prikupljaju sanitarne otpadne vode i oborinske vode.

(2) Kanalizaciju otpadnih voda izvesti od poliesterskih, PVC ili sl. cijevi. Profili cjevovoda u grafičkom dijelu Plana prikazani su načelno, a pri izradi projektne dokumentacije potrebno ih je detaljno definirati i dimenzionirati temeljem hidrauličkog proračuna za odabrani cijevni materijal. Otpadne vode iz objekata ispuštati u kanalizacijski sustav preko priključno kontrolnih okana.

Članak 37.

(1) Za planiranu zonu predviđa se u prvoj fazi gradnja interne kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na kojem će se otpadne vode pročišćavati do izgradnje javnog sustava odvodnje.

(2) Interni sustav odvodnje iz stavka 1. ovog članka mora se izgraditi prije početka gradnje građevina u zoni. Svi korisnici zone dužni su se priključiti na interni sustav odvodnje.

(3) Prije ispuštanja u sustav odvodnje sve tehnološke otpadne vode moraju se obraditi na uređajima za predtretman otpadnih voda radi uklanjanja opasnih i drugih tvari, a sve prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).

(4) Komunalne otpadne vode sustavom planirane kanalizacije spojiti na planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda prema planiranom hidrauličkom dotoku i stupnju zagađenja otpadnih voda. Pročišćene vode iz uređaja se upuštaju u teren putem upojnih bunara. Uređaj mora biti izveden na način da zadovolji kriterije pročišćavanja predviđene za II stupanja pročišćavanja otpadnih voda.

(5) Kao druga faza izgradnje sustava odvodnje Planom se predviđa gradnja crpne stanice na lokaciji uređaja, te tlačni vod radi obaveze priključenja zone na javni sustav odvodnje u trenutku kada se kanalizacija izvede u neposrednoj blizini zone.

Članak 38.

(1) Oborinske vode s parkirališnih i prometnih površina treba prikupiti u kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki te gdje god je moguće koristiti kao tehnološku vodu ili za zalijevanje zelenih površina.

(2) Na prostoru javnih prometnih površina, parkirališnih i manipulativnih površina potrebno je predvidjeti kanalizaciju za prikupljanje oborinske vode. Kanalizacijsku mrežu izvesti gravitacijski u smjeru lokacije uređaja za pročišćavanje oborinskih voda (separator-flotator) kako bi se uklonile plivajuće čestice i mineralna ulja. Nakon pročišćavanja oborinske vode se moraju upuštati u teren putem upojnog bunara.

Članak 39.

(1) Cijevi se polažu na predviđenu posteljicu, uz zatrpavanje do 30 cm iznad tjemena cijevi. Širinu rova za cjevovod uskladiti prema uvjetima na terenu i blizini ostalih instalacija.

(2) Minimalni dozvoljeni profil cijevi je DN 400 mm, a iznimno na početnim dionicama (priključenje korisnika) DN 200 mm. Minimalni dozvoljeni uzdužni pad je 0,2%, a maksimalni dozvoljeni uzdužni pad pri polaganju cjevovoda se mora uskladiti s maksimalnim dozvoljenim brzinama tečenja u kanalu za pojedine cijevne materijale.

(3) Revizijska okna treba izvesti kao monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina). Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom.

(4) Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.

3.3.4. Plinoopskrba

Članak 40.

(1) Dok se ne provede plinofikacija Grada Bakra prirodnim plinom u sklopu zone Planom se omogućava korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP) kao energenta za potrebe tehnološkog procesa, zagrijavanja prostorija, pripreme tople vode i sl.

(2) Za pojedinačne korisnike zone položaj i veličina spremnika za UNP se moraju locirati na vlastitoj parceli sukladno vlastitim potrebama i temeljem pravilnika o ukapljenom naftnom plinu, te druge važeće regulative koja pokriva ovu problematiku.

4. UVJETI UREĐENJA JAVNE ZELENE POVRŠINE

Članak 41.

(1) Zaštitna zelena površina određena na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina« je javna zelena površina, a uvjeti uređenja određeni su na kartografskom prikazu 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«.

 (2) Zaštitna zelena površina uređuje se pretežito održavanjem postojećeg zelenila, a hortikulturne intervencije obuhvaćaju uglavnom prorjedu i sanaciju.

Članak 42.

Zelene površine u zaštitnom pojasu planiranih prometnica uređuju se sadnjom niskog ili visokog zelenila, koje kao tampon prema ostalim namjenama imaju oblikovnu i sanitarno zaštitnu funkciju. Tim površinama mogu se voditi i podzemni infrastrukturni vodovi.

5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 43.

(1) Unutar granica obuhvata Plana ne postoje zaštićeni dijelovi prirode prema Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05), zaštićena kulturna dobra prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03 i 157/03) niti prirodne i kulturne vrijednosti evidentirane i predložene za zaštitu dokumentima prostornog uređenja višeg reda.

(2) Obuhvat Plana nalazi se unutar područja NEM-a (nacionalne ekološke mreže), koje sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže (»Narodne novine« broj 109/07) ulazi u važna područja za svojte i staništa HR 5000019 #, Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika, kao i unutar međunarodno važnog područja za ptice, HR 1000019 #, Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika.

6. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 44.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i propisa donesenih temeljem Zakona.

Članak 45.

(1) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada na vlastitoj čestici koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode, a sve u skladu s odredbama važećeg Zakona i podzakonskih propisa.

(2) Otpad se prikuplja na svakoj pojedinoj čestici putem odgovarajućih spremnika, kontejnera i druge opreme kojom se sprečava rasipanje i prolijevanje otpada te širenje prašine, mirisa i buke, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba.

Članak 46.

Zabranjuje se trajno odlaganje otpada kao i ostavljanje, istovar i/ili odlaganje otpada na mjestima koja za to nisu određena.

Članak 47.

(1) Uvjete i provedbu mjera za gospodarenje komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Mjere postupanja s otpadom utvrđuju se Planom gospodarenja otpadom grada koji donosi Gradsko vijeće.

(2) Uvjete i provedbu mjera za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnog otpada, osigurava Županija, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba.

(3) Uvjete i provedbu mjera gospodarenja opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 48.

Zaštita okoliša provodi se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti zraka, Zakonu o zaštiti od buke, Zakonu o vodama, Zakonu o otpadu i drugim zakonima i provedbenim propisima donesenim temeljem Zakona te Odredbama za provođenje ovog Plana.

Članak 49.

Ovim Planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

Članak 50.

Unutar obuhvata Plana nije dopuštena organizacija gospodarske djelatnosti čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno nije u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša.

Članak 51.

Odlukom o sanitarnoj zaštiti vode za piće na Riječkom području (»Službene novine PGŽ« broj 6/94, 12/94, 12/95, 17/96 i 24/96) na području III. zone sanitarne zaštite vode za piće, u kojoj se nalazi i ova poslovna zona, zabranjeno je građenje industrijskih i zanatskih pogona i drugih objekata koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari te građenje objekata za utovar, istovar, skladištenje i manipulaciju opasnim i štetnim tvarima.

Zaštita tla

Članak 52.

(1) Na prostoru unutar obuhvata područje je općenito povoljnih geotehničkih karakteristika za gradnju, a mogućnost erozije je vrlo mala.

(2) Područje obuhvata nema posebnih vrijednosti kao šumsko ili poljoprivredno tlo koje bi trebalo štititi.

Članak 53.

(1) Unutar obuhvata Plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.

(2) Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

Zaštita zraka

Članak 54.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.

Članak 55.

(1) Prije izgradnje gospodarske građevine koja bi mogla biti izvor onečišćenja zraka treba utvrditi mjere zaštite primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96).

(2) Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečiš

ćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97).

Članak 56.

Uz korištenje električne energije, poticati korištenje čistih energenata: ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije i sl.

Članak 57.

U organizaciji tehnološkog procesa i uređenjem građevne čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih mirisa i sl., kojima se može pogoršati uvjete korištenja susjednih građevnih čestica.

Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 58.

Unutar obuhvata Plana i okolnog prostora nema površinskih vodotokova. Obuhvat se nalazi na području III. zone sanitarne vode za piće. Mjere zaštite i postupanje na području zone određeno je Odlukom o sanitarnoj zaštiti vode za piće na Riječkom području (»Službene novine PGŽ« broj 6/94, 12/94, 12/95, 17/96 i 24/96).

Članak 59.

(1) Zaštita podzemnih voda provodi se primarno tretmanom sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda, u skladu s člancima 35.-39. ovih Odredbi za provođenje.

(2) Svi korisnici moraju se priključiti na planirani interni sustav odvodnje otpadnih voda.

(3) Otpadne vode koje eventualno nastaju pri pranju strojeva i drugih vozila moraju se prije upuštanja u sustav odvodnje adekvatno tretirati na predtretmanu otpadnih voda.

(4) Kakvoća otpadne vode odnosno granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari trebaju biti u skladu s odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 94/08).

Članak 60.

Pri izgradnji sustava za prihvat oborinskih voda dozvoljava se korištenje tehnologija koja omogućava ponovno korištenje pročišćenih oborinskih voda kao tehnoloških voda.

Članak 61.

Zbog opasnosti plavljenja terena neophodna je izvedba kanalizacijske mreže uz prometnice za prihvat tih voda i njihovo usmjeravanje prema uređaju za tretman oborinskih voda (separator-flotator). Oborinska kanalizacija izvodi se u svim javno-prometnim površinama te jednim dijelom prihvaća i oborinske vode sa prostora uređenih građevnih čestica i gospodarskih građevina.

Zaštita od buke

Članak 62.

Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona.

(1) Najveća dopuštena razina buke utvrđuje se prema propisanim vrijednostima za industrijska, skladišna i servisna postrojenja i iznosi:


Namjena prostora

Najviše dopuštene
ocjenske razine buke
imisije L
RAeq u dB(A)

—————————————

za dan(Lday) noć(Lnight)

Zona gospodarske
namjene
(proizvodnja, industrija,
skladišta, servisi)

- Na granici građevne čestice
unutar zone - buka ne smije
prelaziti 80 dB(A)
-Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči

(2) Za planirane građevine - sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka, i to:

- odabirom i uporabom malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i transport

- izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke

- uređenjem planiranih javnih zelenih površina prometnica i zelenih površina u sklopu građevnih čestica.

Posebne mjere zaštite

Članak 63.

Za prostor u obuhvatu Plana nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje ljudi osigurava se mjerama koje se utvrđuju Planom zaštite i spašavanja Grada Bakra.

Članak 64.

Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona.

(1) Radi spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru građevine moraju imati vatrogasne pristupe propisanih tehničkih karakteristika. Vatrogasni pristupi osiguravaju se javnim prometnim površinama i površinama u sklopu građevnih čestica.

(2) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim međusobnim razmacima. Obzirom na specifičnosti vodoopskrbnog sustava u zoni, planirana je protupožarna vodosprema najmanje zapremnine 72 m3.

(3) Kod projektiranja građevina, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB, GRETENER ili EUROALARM za poslovne građevine.

(4) Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Međusobni razmak kod poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(5) Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvje

tima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94 i 142/03).

(6) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantnoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 08/06).

(7) Prilikom projektiranja i gradnje garaža tlocrtne površine veće od 100 m2, zbog nedostatka domaćih propisa, primijeniti austrijske smjernice TVRB N106.

(8) Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Bakra i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

(9) Glavni projekti za građenje pojedinih građevina na području obuhvata plana moraju biti usklađeni sa traženim mjerama zaštite od požara, prikazanim u elaboratu zaštite od požara.

(10) Temeljem čl. 15 a Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93, 33/05, 107/7 i 38/9) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

Članak 65.

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i propisa donesenih na temelju njega.

Članak 66.

Zaštitu od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu s seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Članak 67.

Prijevoz opasnog tereta moguć je samo na cestama koje odrede nadležna državna tijela, uz odgovarajuću kontrolu i poštivanje uvjeta utvrđenih nadležnom zakonskom regulativom.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 68.

(1) Provedba Plana, gradnja i uređenje površina vršit će se sukladno tekstualnom dijelu Plana (ovim Odredbama za provođenje), kartografskom dijelu Plana i zakonskim odredbama.

(2) Unutar obuhvata Plana može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu sukladno Zakonu te odredbama ovog Plana.

(3) Gradnji građevina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture.

Članak 69.

Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 70.

Urbanistički plan uređenja UPU-5 - poslovna zona »Lunga«- Hreljin izrađen je u 4 izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Bakra i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Bakra.

Izvornici Plana čuvaju se u:

- Gradu Bakru;

- Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji;

- Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije;

- Urbanističkom institutu Hrvatke d.d., Zagreb.

Članak 71.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana po objavi u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/10-01/03

Ur. broj: 2170-02-01-10-10

Bakar, 29. travnja 2010.

GRADSKO VIJEĆE GRADA BAKRA

Predsjednik
Milan Rončević, v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=670&mjesto=51222&odluka=18
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr