18.
Na temelju članka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09) i članka 30. Statuta
Grada Bakra (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/09 i 37/09)
Gradsko vijeće Grada Bakra, na sjednici održanoj 29. travnja 2010. godine
donijelo je sljedeću
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU-5
- poslovna zona Lunga -Hreljin
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja zone
»Lunga« - K8 (UPU 5) (u nastavku teksta: Plan).
Članak
2.
(1) Plan iz članka 1. ovih Odredbi je
dokument prostornog uređenja, koji se sastoji od tekstualnog dijela (odredbi za
provođenje plana), grafičkog dijela i priloga kako slijedi:
A. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje
plana):
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
javnih i drugih
namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
2.1. Oblik i veličina građevnih čestica
2.2. Namjena građevina
2.3. Veličina i površina građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
2.7. Priključenje građevinske čestice na
javnu površinu i
komunalnu infrastrukturu
3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i
opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i
površinama
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
3.1.1. Promet u mirovanju
3.1.2. Biciklistički i pješački promet
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
3.3.1. Elektroenergetika
3.3.2. Vodoopskrba
3.3.3. Odvodnja
3.3.4. Plinoopskrba
4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
5. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
6. Postupanje s otpadom
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
8. Mjere provedbe plana
B. Grafički dio u mjerilu 1:1000:
1. Korištenje i namjena površina
2.A Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža
- Prometna i telekomunikacijska mreža
2.B Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža
- Komunalna infrastrukturna mreža
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
prostora
4. Način i uvjeti gradnje
C. Prilozi:
I. Obrazloženje:
1. Polazišta
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja u
prostoru
grada
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne
i
ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg
područja(obuhvat,
izgrađenost i ostali pokazatelji)
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu na
gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. Ciljevi prostornog uređenja
2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog
značaja
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske
strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti zone
izdvojene
namjene
2.2. Ciljevi prostornog uređenja zone
izdvojene namjene
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita
prostora vrijednost i
posebnost krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih
i ambijentalnih cjelina
2.2.2. Unapređenje uređenja zone izdvojene
namjene i
komunalne infrastrukture
3. Plan prostornog uređenja
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.3 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,
način
korištenja i uređenja površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.4.1. Cestovni promet
3.4.2. Biciklistički i pješački promet
3.4.3. Promet u mirovanju
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. Telekomunikacijska mreža
3.5.2. Vodoopskrba
3.5.3. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
3.5.4. Plinoopskrba
3.5.5. Elektroenergetika
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
prostora
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda i zaštita od štetnog
djelovanja voda
3.7.4. Zaštita od buke
3.7.5. Zbrinjavanje otpada
3.7.6. Posebne mjere zaštite
II. Izvod iz dokumenta prostornog uređenja
šireg područja, koji se odnosi na područje obuhvata prostornog plana
III. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i
članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07)
IV. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi
V. Evidencija postupka izrade i donošenja
prostornog plana
VI. Sažetak za javnost
II.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
3.
(1) Namjena površina unutar obuhvata Plana
određena je na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina« u
mjerilu 1:1000.
(2) U prostoru obuhvata Plana određene su
površine slijedećih namjena:
- gospodarska - poslovna (K),
- zaštitna zelena površina (Z),
- javne prometne površine:
- površina prometnica,
- parkirališne površine,
- površine infrastrukturnih objekata i
uređaja (IS):
- trafostanica (IS1) i
- objekti i uređaji odvodnje (IS2).
Površine gospodarske - poslovne namjene
(K)
Članak
4.
(1) Gospodarska - poslovna namjena (K)
obuhvaća površine za organizaciju različitih proizvodnih i poslovnih
djelatnosti (proizvodna
poduzeća, strojarska, brodograđevna, i njima srodna poduzeća, obrtničke pogone
koji ne onečišćuju okoliš, građevine za malo poduzetništvo, skladišne prostore,
poslovne, upravne, uredske i trgovačke zgrade te uslugu).
(2) Uvjeti i način gradnje na površinama iz
stavka 1. ovog članka definirani su poglavljem 2. ove Odluke te kartografskim
prikazom 4. »Način i uvjeti gradnje«.
Zaštitna zelena površina (Z)
Članak
5.
(1) Zelena površina unutar obuhvata Plana
planirana je kao zaštitna zelena površina (Z).
(2) Zaštitna zelena površina iz stavka 1.
ovog članka predstavlja zonu zaštite između državne ceste i zone
gospodarske-poslovne namjene.
(3) Zaštitna zelena površina iz stavka 1.
ovog članka uređuje se održavanjem, prorjeđivanjem i sanacijom postojećeg
zelenila.
Javne prometne površine
Članak
6.
(1) Javne prometne površine obuhvaćaju
površinu prometnica i parkirališne površine.
(2) Površina prometnica namjenjuje se i
vođenju infrastrukturnih vodova u sklopu opremanja zone.
Članak
7.
(1) Površina prometnica iz stavka 1. članka
6. određena je kao glavna mjesna ulica (GMU1), sabirne ulice (SU1 i SU2) i
ostala ulica (KRAK1).
(2) Unutar površina prometnica mogu se
uređivati pješačke površine i zelene površine.
(3) Zelene površine iz stavka 2. ovog članka
uređuju se sadnjom i održavanjem visokog i niskog zelenila, korištenjem
autohtonih vrsta te onim biljnim materijalom koji odgovara mikroklimatskim i
pedološkim uvjetima na području poslovne zone »Lunga« i koji se lako održava.
Članak
8.
Parkirališne površine iz stavka 1. članka 6.
određene su za smještaj osobnih vozila posjetitelja unutar poslovne zone (P1) i
smještaj teretnih vozila (P2).
Površine infrastrukturnih objekata i
uređaja (IS)
Članak
9.
(1) Površine infrastrukturnih objekata i
uređaja namijenjene su izgradnji planiranih građevina elektroopskrbe (IS1 - trafostanica) i odvodnje (IS2 - uređaj za pročišćavanje sanitarnih te oborinskih
voda, crpna stanica i upojna građevina za oborinske vode).
(2) Površine iz stavka 1. ovog članka mogu se
uređivati sadnjom niskog i visokog zelenila te ukrasnog grmlja.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
10.
(1) Smještaj građevina gospodarskih
djelatnosti moguć je u sklopu površina gospodarske - poslovne namjene (K)
određenih u kartografskom prikazu 1.»Korištenje i namjena površina«.
(2) Uvjeti i način gradnje grafički su
prikazani na kartografskom prikazu 4.»Način i uvjeti gradnje«.
2.1. Oblik i veličina građevnih čestica
Članak
11.
Oblik i veličina građevne čestice odredit će
se lokacijskom dozvolom temeljem uvjeta iz ovog Plana sukladno članku 12. ovih
Odredbi za provođenje.
Članak
12.
(1) Najmanja dopuštena veličina građevne
čestice gospodarske - poslovne namjene iznosi 2000 m2.
(2) Najveća površina građevnih čestica
gospodarske - poslovne namjene određene su platoima A, B i C koji su prikazani
na kartografskom prikazu 4. »Način i uvjeti gradnje«.
(3) Najmanja širina građevne čestice
gospodarske - poslovne namjene iznosi 20,0 m.
(4) Predviđa se samostojeći način gradnje
građevina gospodarske - poslovne namjene.
(5) Građevna čestica gospodarske - poslovne
namjene obuhvaća jednu ili više građevina osnovne djelatnosti, građevine
pomoćne namjene, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa,
parkirališni prostor zaposlenih, posjetitelja i vozila tehnološkog procesa, sve
infrastrukturne priključke i građevine te površine zelenila.
2.2. Namjena građevina
Članak
13.
(1) Na površinama gospodarske - poslovne
namjene moguća je izgradnja građevina koje su namijenjene prvenstveno za
proizvodna poduzeća, brodograđevna, strojograđevna i njima srodna poduzeća,
obrtničke pogone koji ne onečišćuju okoliš, građevine za malo poduzetništvo,
skladišne prostore, poslovne, upravne, uredske i trgovačke zgrade te uslugu.
(2) Gradnja građevina za strojarske,
brodograđevne i njima srodnih djelatnosti moguća je samo na površinama
označenim oznakama B i C na kartografskom prikazu 4. »Način i uvjeti gradnje«.
(3) Na području obuhvata Plana, na česticama
gospodarske - poslovne namjene ne dozvoljava se gradnja trgovačkih i prodajnih
centara građevinske (bruto) površine veće od 5000 m2.
(4) Uz osnovnu djelatnost iz ovog članka
moguće je na česticama gospodarske - poslovne namjene razviti i drugu
djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne
ometa proces osnovne djelatnosti, kao i sadržaje društvenog standarda
zaposlenih (ugostiteljstvo, auto praonica i sl.).
(5) Uz osnovne građevine, u sklopu građevne
čestice mogu se graditi i ostale građevine:
- nadstrešnice i trijemovi,
- prostori za manipulaciju,
- potporni zidovi,
- komunalne građevine i uređaji,
- prometne građevine i uređaji,
- površine i građevine za šport i rekreaciju
te
- druge građevine prema zahtjevima
tehnološkog procesa.
2.3. Veličina i površina građevina
Članak
14.
(1) Najveći dopušteni koeficijent
izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5.
(2) Najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti građevne čestice nadzemnih etaža iznosi 1,0. Ukoliko se grade
podzemne etaže, koeficijent iskorištenosti građevne čestice se povećava za 0,5
za svaku podzemnu etažu.
Članak
15.
(1) Najveća dopuštena ukupna visina građevine
iznosi 12,5 metara.
(2) Dozvoljeno je graditi najviše 3 nadzemne
i više podzemnih etaža.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj
čestici
Članak
16.
(1) Gradivi dio građevnih čestica određen je
obveznim građevinskim pravcem i uvjetima udaljenosti od ruba građevnih čestica.
(2) Građevina osnovne namjene, pomoćne i
ostale građevine mogu se graditi unutar gradivog dijela građevne čestice.
(3) Izvan gradivog dijela građevne čestice
mogu se graditi i uređivati:
- prostori za manipulaciju,
- komunalne građevine i uređaji te
- prometne građevine i uređaji.
Članak
17.
Smještaj građevine na građevnoj čestici mora,
ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti
nesmetan kolni pristup i manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih
pristupa.
Članak
18.
(1) Obvezni građevinski pravac udaljen je, u
pravilu, najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine
gospodarske namjene prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela
čestice.
(2) Na dijelovima građevne čestice prema
susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od
granice građevne čestice najmanje 6,0 m.
(3) Više građevina na jednoj građevnoj
čestici (osnovne i pomoćne građevine) grade se kao sklop, niz ili na međusobnom
razmaku od najmanje 6,0 metara.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak
19.
(1) Građevine gospodarske - poslovne namjene
treba projektirati i oblikovati sukladno svojoj namjeni, u skladu s
funkcionalnim zahtjevima građevine uz upotrebu kvalitetnih i postojanih
materijala, primjenu suvremenih tehnologija građenja te slobodniju kolorističku
obradu. Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a
primjenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati.
(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne
(u betonu ili čeliku), prema načelima stavka 1. ovog članka.
(3) Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste
materijale završne obrade.
(4) Krovište građevine može biti ravno ili
koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom
građenja objekta.
(5) Na krovište je moguće ugraditi kupole za
prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.
2.6. Uređenje građevne čestice
Članak
20.
(1) Izgradnja na građevnim česticama mora,
osim gradnje građevina poslovne namjene (osnovnih i ostalih građevina),
obuhvatiti i uređenje okoliša na građevnoj čestici.
(2) Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica
namjenjuju se uređenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora, zelenih
i drugih površina.
(3) Orijentacijske nivelacijske kote određene
su na kartografskom prikazu 2.A. »Prometna i ulična infrastrukturna mreža -
Prometna i telekomunikacijska mreža«. Nivelacijske kote mogu se mijenjati s
obzirom na planirano uređenje građevne čestice i priključak na javnu prometnu
površinu.
(4) Potporni zidovi izvode se maksimalnih
visina 1,5 m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena
(pokosima) u sklopu zelenih površina unutar građevne čestice.
(5) Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti
uvjeti korištenja susjednih građevnih čestica i javnih prometnih površina.
Članak
21.
(1) Ograde građevnih čestica gospodarske -
poslovne namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se, u pravilu, od
kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i
živicom.
(2) Dijelovi građevnih čestica koji su javnog
karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi
i drugi dijelovi građevne čestice).
(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde
građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 m.
(4) Najveća dopuštena visina ograde između
građevnih čestica je, u pravilu, do 2,0 m. Iznimno, ograde mogu biti i više od
1,8 m, odnosno 2,0 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina
njezina korištenja.
Članak
22.
(1) Organizacijom kolnog priključka i prometa
unutar građevne čestice, s obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološkog procesa,
mora se osigurati nesmetano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i
propisani protupožarni pristupi građevini.
(2) Vozila djelatnika i vozila za potrebe
djelatnosti smještaju se unutar građevne čestice.
(3) Broj parkirnih/garažnih mjesta određuje
se sukladno potrebama tehnološkog procesa, ali ne manje od:
|
Namjena
prostora u
građevinama gospodarske namjene
|
Potreban
broj parkirališnih ili garažnih mjesta na
1000 m2
bruto-razvijene površine
|
|
proizvodna namjena,
poslovna namjena
- servisni i skladišni
sadržaji
|
4-8
|
|
trgovački sadržaji
|
20-40
|
|
uredi
|
10-20
|
|
drugi poslovni sadržaji
|
15
|
|
hotel, pansion, motel
|
20-40
|
Članak
23.
(1) Najmanje 20% površine građevne čestice
gospodarske namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zelene površine, u
pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila. U
navedenih 20% površine moguće je uračunati 10% parkirnih ili manipulativnih
površina, odnosno vatrogasnih pristupa ukoliko su izvedeni u travnoj rešetci.
(2)
Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice
prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog
zelenila prema istim načelima.
(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na
građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje
zelenih površina na građevnoj čestici.
(4) Zelene površine na građevnoj čestici
moguće je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima
rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.
(5) Kote prilaza pojedinim građevnim
česticama gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste
ili koti okolnog terena.
(6) Prilaz vatrogasnih vozila građevinama
gospodarske namjene treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom
za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.
2.7. Priključenje građevinske čestice na
javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
24.
(1) Građevna čestica mora imati kolni i
pješački pristup na javnu prometnu površinu ukupne minimalne širine 6,0 m.
(2) Građevinska čestica mora biti priključena
na javni sustav elektroopskrbe i vodoopskrbe. Odvodnja sanitarnih i tehnoloških
otpadnih voda rješava se sukladno odredbama ovog Plana. Odvodnja oborinskih
voda rješava se individualno u sklopu pojedine građevne čestice.
(3) Priključak na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu odredit će se prema visinskim elementima prometnica i
građevnih čestica na poziciji regulacijskog pravca, uz uvjet da nagib pristupa
ne prelazi 5%. Jedna građevinska čestica može imati više kolnih priključaka.
3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
25.
Na području obuhvata Plana određena je
površina za izgradnju prometne infrastrukture prikazana na kartografskom
prikazu br. 2.A »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna
i telekomunikacijska mreža« koja će se rješavati na temelju lokacijske dozvole
temeljem ovog Plana.
Članak
26.
(1) Površina glavne mjesne ulice (GM1),
sabirnih cesta (SU1 i SU2) i ostale ceste (KRAK1), oznake njihovih
karakterističnih poprečnih presjeka, karakteristični poprečni profili i ostali
tehnički elementi planirane cestovne mreže određeni su na kartografskom
prikazu: 2.A »Prometna i ulična infrastrukturna mreža - Prometna i
telekomunikacijska mreža«.
(2) Prilaz poslovnoj zoni »Lunga« vršit će se
sa državne ceste čvor Oštrovica - čvor Meja sukladno grafičkom prikazu te
uvjetima i suglasnosti nadležne uprave za ceste.
Članak
27.
(1) Na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i
namjena površina« određena je površina građevne čestice površine prometnica
koja uključuje uređenje kolnika, nogostupa, zelene površine, usjeka, nasipa i
ostalih objekata ceste.
(2) Širina građevne čestice u dijelu glavne
mjesne ulice iznosi 14,2 m, a obuhvaća prometnu traku širine 3,5 m, obostrani
nogostup širine 1,6 m te pojas zaštitnog zelenila širine 2,0 m.
(3) Širina građevne čestice u dijelu sabirnih
ulica iznosi 13,2 m u dijelu SU1, odnosno 15,0 m u SU2, a obuhvaća prometnu
traku širine 3,0 m, obostrani nogostup širine 1,6 m te pojas zaštitnog zelenila
širine 2,0 m u dijelu SU1, odnosno 2,9 m u SU2.
(4) Širina građevne čestice u dijelu ostale
ulice iznosi 12,7 m, a obuhvaća prometnu traku širine 2,75 m, obostrani
nogostup širine 1,6 m te pojas zaštitnog zelenila širine 2,0 m.
(5) Pristup s građevne čestice na površinu
gradske ulice mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.
3.1.1. Promet u mirovanju
Članak
28.
(1) Planom su predviđena dva javna
parkirališta (P) s posebnim parkirališnim površinama.
(2) Kapaciteti javnih parkirališta ne
uključuju se u izračun potrebnog broja parkirnih mjesta u sklopu građevnih
čestica.
(3) Ovisno o vrsti građevine poslovne namjene
i tehnološkom procesu potrebno je na građevnoj čestici osigurati prostor za
parkiranje vozila: osobnih automobila djelatnika i posjetitelja te vozila za
opskrbu.
(4) Parkiralište za zaposlenike se, u
pravilu, smještava na odvojeno parkiralište iza ograde na odnosnoj građevnoj
čestici, a parkiralište za posjetitelje, u pravilu, na odvojeno parkiralište
ispred ili iza ograde, na odnosnoj građevnoj čestici. Ako je parkiralište za
posjetitelje iza ograde, osigurat će se ispred ograde građevne čestice najmanje
tri parkirališna mjesta za zaustavljanje.
(5) Minimalna površina parkirališnog mjesta
za osobne automobile iznosi 2,50 x 5,00 m.
(6) Na odnosnoj građevnoj čestici gospodarske
- poslovne namjene se također mora osigurati dovoljan broj mjesta za teretna i
dostavna vozila. Ova parkirališna mjesta moraju biti minimalne veličine 3,50 x
12,00 m.
(7) Potrebe za parkirališnim/garažnim
mjestima za zaposlenike i posjetitelje se, na području obuhvata Plana,
rješavaju na odnosnim građevnim česticama gospodarske namjene u skladu sa
namjenom svake građevine.
(8) Minimalni broj parkirališnih/garažnih
mjesta za zaposlenike i posjetitelje, na odnosnoj građevnoj čestici gospodarske
namjene utvrđuje se temeljem sljedećih kriterija:
|
Namjena
prostora u
građevinama gospodarske namjene
|
Potreban
broj parkirališnih ili garažnih mjesta na
1000 m2 građevinske
(bruto) površine
|
|
proizvodna namjena,
poslovna namjena
- servisni i skladišni
sadržaji
|
4-8
|
|
trgovački sadržaji
|
20-40
|
|
uredi
|
10-20
|
|
drugi poslovni sadržaji
|
15
|
|
hotel, pansion, motel
|
20-40
|
(9) Pri određivanju parkirališnih potreba za
građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvi
djeti isto parkiralište za
različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.
(10) Na parkiralištima građevnih čestica uz
kriterije prethodno dane kriterije ovih Odredbi mora se dodatno osigurati
potreban broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju. Broj
parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju mora biti min. 5%
od ukupnog broja parkirališnih mjesta na parceli.
(11) Parkirališna mjesta, iz stavka 10. ovog
članka, moraju biti najmanje veličine 5,00 x 3,70 m, vidljivo označena
horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a smještavaju se na parkirališna
mjesta najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.
3.1.2. Biciklistički i pješački promet
Članak
29.
(1) Biciklistički promet odvijat će se u
sklopu poprečnog profila javnih prometnih površina, uz mogućnost uređenja
biciklističkih staza i u sklopu zelenih površina određenih u poprečnom profilu
prometnice.
(2) Najmanja širina biciklističke staze ili
trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m.
(3) Uzdužni nagib biciklističke staze ili
trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%.
(4) Kolni i pješački pristupi građevinama i
površinama gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s Pravilnikom o
prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za
sprečavanje arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj
151/05).
Članak
30.
(1) Na pješačkim površinama treba riješiti
površinsku odvodnju oborinskih voda.
(2) Sve pješačke površine trebaju imati
primjerenu završnu obradu hodne površine.
(3) Sve pješačke površine trebaju biti
osvijetljene javnom rasvjetom.
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske
mreže
Članak
31.
(1) Predviđa se postavljanje nove DTK u
koridoru, odnosno poprečnom presjeku cesta GMU1, SU1, SU2 i KRAK1, od
postojećeg kabelskog zdenca na trasi magistralnog optičkog kabela na dionici
ceste Meja - Hreljin uz planirane prometnice, do niza novih budućih građevina.
(2) Potrebno je ugraditi niz novih tipskih
zdenaca na više mjesta na ulazu u građevine (tipa MZD0 i u trasi MZD1), prema
uvjetima i suglasnosti agencije za telekomunikacije.
(3) Od postojeće DTK zdenca do novih zdenca
MZD1 polažu se 2 x PVC cijevi 1110 mm. Priključak građevina od zdenca MZD0 do
kućnih ormarića izvodi se 2xPEHD cijevi 150 mm.
(4) Kroz novu DTK uvući će se novi
pretplatnički kabel za zonu. Na trasi priključka DTK za nove građevine sva
križanja sa ostalim instalacijama izvode se prema tehničkim propisima.
Članak
32.
(1) Na području obuhvata Urbanističkog plana
moguća je izgradnja i postavljanje baznih stanica (osnovnih postaja) pokretnih
komunikacija smještanjem na samostojeće stupove i na krovne prihvate.
(2) Prilikom izgradnje baznih stanica
pokretnih komunikacija potrebno je poštivati odredbe »Zakona o zaštiti od
neionizirajućih zračenja« (NN 105/99), »Zakona o prostornom uređenju i gradnji«
(NN 76/07, 38/09), ''Zakona o telekomunikacijama« (NN 122/03, 158/03, 177/03,
60/04, 70/05), »Pravilnika o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži« (NN
58/95), kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.
3.3. Uvjeti gradnje komunalne
infrastrukturne mreže
3.3.1. Elektroenergetika
Članak
33.
(1) Rješenje sustava elektroopskrbe unutar
obuhvata Plana, prikazano je na kartografskom prikazu 2.B »Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža - Komunalna infrastrukturna mreža« u mjerilu
1:2.000.
(2) Srednjenaponske vodove 10(20) kV
naponskog nivoa potrebno je izvoditi isključivo podzemnim kabelima, na dubini
od 80 cm, prema trasama utvrđenim i prikazanim na kartografskom prikazu iz
stavka 1. ovog članka.
Planiranu trafostanicu TS 10(20)/04 kV
označenu kao (IS1) treba
graditi za kabelski priključak na srednjem naponu i kabelski rasplet iz TS
prema korisnicima na niskom naponu. Za navedenu trafostanicu koja se radi kao
samostojeća u vlasništvu HEP-a, osigurana je zasebna parcela na način da
trafostanica bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od
prometnice. Ucrtana lokacija trafostanice je načelna.
(3) Niskonaponski kablovi se polažu podzemno
i spajaju se na kabelskim razvodnim ormarima (RO) sistemom ulaz- izlaz. Ispred
svakog RO gradi se tipski HEP zdenac radi lakšeg uvlačenja kabela. Uz trasu
kabela nužno je polagati uzemljivač (Cu uže ili pocinčana traka).
(4) Detaljno rješenje rasvjete unutar
obuhvata Plana potrebno je prikazati u izvedbenim projektima, koji će do kraja
definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u
prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa
svim potrebnim proračunima.
(5) Sva eventualna odstupanja u položaju
objekata i vođenju trasa planiranih elektroopskrbnih vodova u odnosu na
položaje i trase utvrđene ovim Planom su dozvoljena ukoliko su obrazložena
projektnom dokumentacijom, a nisu u koliziji sa planiranom namjenom.
(6) Ukoliko se na području obuhvata Plana
pojavi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom koja premašuje broj i
kapacitete planirane trafostanice TS lokacija za nove (dodatne) TS-ice
osiguravat će se unutar njegove građevinske čestice. Buduće trafostanice
10(20)/0.4 kV mogu se graditi kao samostojeće ili ugradbene u građevini.
3.3.2. Vodoopskrba
Članak
34.
(1) Rješenje sustava vodoopskrbe unutar zone
obuhvata Plana je prikazano na kartografskom prikazu 2.B »Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža - Komunalna infrastrukturna mreža« u mjerilu
1:2.000.
(2) Poslovna zona može se ostvariti tek kada
se steknu uvjeti potrebnih količina sanitarno-potrošne i protupožarne vode za
normalno funkcioniranje zone.
(3) Opskrbu pitkom vodom treba izvesti
priključenjem na postojeći cjevovod u koridoru ceste Hreljin-Meja.
(4) Priključni vod lokalne mreže za cijelu
zonu obuhvata plana treba izvesti iz lijevano-željeznih i sl. cijevi DN 150 mm.
(5) Na najnižim i najvišim točkama na
cjevovodu izvesti okno s ispustom za mulj i okno sa zračnim ventilom ukoliko za
tim postoji potreba.
(6)
Vodomjerna okna izvesti kao betonska dovoljnog svijetlog otvora da unutar njih
stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema objektima.
(7) Vodoopskrbni cjevovodi prema objektima se
mogu izvesti od cinčanih i sl. cijevi prema proračunu za svaki pojedinačni
objekt.
(8) Vodovodne cijevi polagati na pješčanu
posteljicu. Cijevi se polažu na propisnu dubinu radi zaštite od smrzavanja.
Širinu rova za cjevovod uskladiti prema uvjetima na terenu i blizini ostalih
instalacija.
(9) Križanja i paralelna vođenja s ostalim
instalacijama (kanalizacija, energetski i telekomunikacijski kabeli, i sl.)
uskladiti sa uvjetima vlasnika instalacija.
(10) Hidrante spojiti na vod lokalne mreže DN
150 mm uz obaveznu izvedbu zasuna. Hidrante izvesti od lijevano- željeznih i
sl. cijevi DN 80 kao nadzemne sa max. razmakom 150 m. Udaljenost bilo koje vanjske
točke građevine ili neke točke štićenog prostora i najbližeg hidranta uskladiti
sa Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
3.3.3. Odvodnja
Članak
35.
(1) Rješenje odvodnje otpadnih voda, unutar
zone obuhvata Plana, prikazano je na kartografskom prikazu 2.B »Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Komunalna infrastrukturna mreža«, u
mjerilu 1:2.000.
(2) Pri izradi sustava kanalizacije, uz Odredbe
ovoga plana i ostale važeće propise, treba se pridržavati i slijedećih važećih
Odluka i pravilnika:
- Odluka o priključenju na komunalnu
infrastrukturu (SN PGŽ 15/04),
- Odluka o odvodnji i pročišćavanju otpadnih
voda na području Gradova Rijeke, Bakra i Kastva i Općine Jalenje, Čavle,
Kostrena, Viškovo i Matulji (SN PGŽ 15/98),
- Odluka o sanitarnoj zaštiti izvora vode za
piće na Riječkom području (SN PGŽ 06/94),
- Pravilnik o odvodnji otpadnih i oborinskih
voda, izvedbi instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na
kanalizacijsku mrežu (SN PGŽ 25/94).
Članak
36.
(1) Odvodnja na području obuhvata Plana
rješava se kao razdjelna kanalizacija. Cjevovodima se posebno prikupljaju
sanitarne otpadne vode i oborinske vode.
(2) Kanalizaciju otpadnih voda izvesti od
poliesterskih, PVC ili sl. cijevi. Profili cjevovoda u grafičkom dijelu Plana
prikazani su načelno, a pri izradi projektne dokumentacije potrebno ih je
detaljno definirati i dimenzionirati temeljem hidrauličkog proračuna za
odabrani cijevni materijal. Otpadne vode iz objekata ispuštati u kanalizacijski
sustav preko priključno kontrolnih okana.
Članak
37.
(1) Za planiranu zonu predviđa se u prvoj
fazi gradnja interne kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda na kojem će se otpadne vode pročišćavati do izgradnje javnog sustava
odvodnje.
(2) Interni sustav odvodnje iz stavka 1. ovog
članka mora se izgraditi prije početka gradnje građevina u zoni. Svi korisnici
zone dužni su se priključiti na interni sustav odvodnje.
(3) Prije ispuštanja u sustav odvodnje sve
tehnološke otpadne vode moraju se obraditi na uređajima za predtretman otpadnih
voda radi uklanjanja opasnih i drugih tvari, a sve prema Pravilniku o graničnim
vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).
(4) Komunalne otpadne vode sustavom planirane
kanalizacije spojiti na planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda prema
planiranom hidrauličkom dotoku i stupnju zagađenja otpadnih voda. Pročišćene
vode iz uređaja se upuštaju u teren putem upojnih bunara. Uređaj mora biti
izveden na način da zadovolji kriterije pročišćavanja predviđene za II stupanja
pročišćavanja otpadnih voda.
(5) Kao druga faza izgradnje sustava odvodnje
Planom se predviđa gradnja crpne stanice na lokaciji uređaja, te tlačni vod
radi obaveze priključenja zone na javni sustav odvodnje u trenutku kada se
kanalizacija izvede u neposrednoj blizini zone.
Članak
38.
(1) Oborinske vode s parkirališnih i
prometnih površina treba prikupiti u kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih
rešetki te gdje god je moguće koristiti kao tehnološku vodu ili za zalijevanje
zelenih površina.
(2) Na prostoru javnih prometnih površina,
parkirališnih i manipulativnih površina potrebno je predvidjeti kanalizaciju za
prikupljanje oborinske vode. Kanalizacijsku mrežu izvesti gravitacijski u
smjeru lokacije uređaja za pročišćavanje oborinskih voda (separator-flotator)
kako bi se uklonile plivajuće čestice i mineralna ulja. Nakon pročišćavanja
oborinske vode se moraju upuštati u teren putem upojnog bunara.
Članak
39.
(1) Cijevi se polažu na predviđenu
posteljicu, uz zatrpavanje do 30 cm iznad tjemena cijevi. Širinu rova za
cjevovod uskladiti prema uvjetima na terenu i blizini ostalih instalacija.
(2) Minimalni dozvoljeni profil cijevi je DN
400 mm, a iznimno na početnim dionicama (priključenje korisnika) DN 200 mm.
Minimalni dozvoljeni uzdužni pad je 0,2%, a maksimalni dozvoljeni uzdužni pad
pri polaganju cjevovoda se mora uskladiti s maksimalnim dozvoljenim brzinama
tečenja u kanalu za pojedine cijevne materijale.
(3) Revizijska okna treba izvesti kao
monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno
opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina).
Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom.
(4) Cijeli kanalizacijski sustav treba
izvesti kao vodonepropustan.
3.3.4. Plinoopskrba
Članak
40.
(1) Dok se ne provede plinofikacija Grada
Bakra prirodnim plinom u sklopu zone Planom se omogućava korištenje ukapljenog
naftnog plina (UNP) kao energenta za potrebe tehnološkog procesa, zagrijavanja
prostorija, pripreme tople vode i sl.
(2) Za pojedinačne korisnike zone položaj i
veličina spremnika za UNP se moraju locirati na vlastitoj parceli sukladno
vlastitim potrebama i temeljem pravilnika o ukapljenom naftnom plinu, te druge
važeće regulative koja pokriva ovu problematiku.
4. UVJETI UREĐENJA JAVNE ZELENE POVRŠINE
Članak
41.
(1) Zaštitna zelena površina određena na
kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina« je javna zelena
površina, a uvjeti uređenja određeni su na kartografskom prikazu 3. »Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite prostora«.
(2)
Zaštitna zelena površina uređuje se pretežito održavanjem postojećeg zelenila,
a hortikulturne intervencije obuhvaćaju uglavnom prorjedu i sanaciju.
Članak
42.
Zelene površine u zaštitnom pojasu planiranih
prometnica uređuju se sadnjom niskog ili visokog zelenila, koje kao tampon
prema ostalim namjenama imaju oblikovnu i sanitarno zaštitnu funkciju. Tim
površinama mogu se voditi i podzemni infrastrukturni vodovi.
5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
43.
(1) Unutar granica obuhvata Plana ne postoje
zaštićeni dijelovi prirode prema Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine«
broj 70/05), zaštićena kulturna dobra prema Zakonu o zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03 i 157/03) niti prirodne i
kulturne vrijednosti evidentirane i predložene za zaštitu dokumentima
prostornog uređenja višeg reda.
(2) Obuhvat Plana nalazi se unutar područja
NEM-a (nacionalne ekološke mreže), koje sukladno Uredbi o proglašenju ekološke
mreže (»Narodne novine« broj 109/07) ulazi u važna područja za svojte i
staništa HR 5000019 #, Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika, kao i unutar
međunarodno važnog područja za ptice, HR 1000019 #, Gorski kotar, Primorje i
sjeverna Lika.
6. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
44.
Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i propisa
donesenih temeljem Zakona.
Članak
45.
(1) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju
osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada na
vlastitoj čestici koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez
mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode, a sve u skladu s odredbama
važećeg Zakona i podzakonskih propisa.
(2) Otpad se prikuplja na svakoj pojedinoj
čestici putem odgovarajućih spremnika, kontejnera i druge opreme kojom se
sprečava rasipanje i prolijevanje otpada te širenje prašine, mirisa i buke, a
skuplja ga ovlaštena pravna osoba.
Članak
46.
Zabranjuje se trajno odlaganje otpada kao i
ostavljanje, istovar i/ili odlaganje otpada na mjestima koja za to nisu
određena.
Članak
47.
(1) Uvjete i provedbu mjera za gospodarenje
komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Mjere
postupanja s otpadom utvrđuju se Planom gospodarenja otpadom grada koji donosi
Gradsko vijeće.
(2) Uvjete i provedbu mjera za gospodarenje
svim vrstama otpada, osim opasnog otpada, osigurava Županija, a skuplja ga
ovlaštena pravna osoba.
(3) Uvjete i provedbu mjera gospodarenja
opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene
pravne osobe.
7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
Članak
48.
Zaštita okoliša provodi se sukladno Zakonu o
zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti zraka, Zakonu o zaštiti od buke, Zakonu o
vodama, Zakonu o otpadu i drugim zakonima i provedbenim propisima donesenim
temeljem Zakona te Odredbama za provođenje ovog Plana.
Članak
49.
Ovim Planom određuju se kriteriji zaštite
okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode te zaštitu od prekomjerne buke
i mjere posebne zaštite.
Članak
50.
Unutar obuhvata Plana nije dopuštena
organizacija gospodarske djelatnosti čija tehnologija može štetnim i
prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno nije u skladu s
propisanim mjerama zaštite okoliša.
Članak
51.
Odlukom o sanitarnoj zaštiti vode za piće na
Riječkom području (»Službene novine PGŽ« broj 6/94, 12/94, 12/95, 17/96 i
24/96) na području III. zone sanitarne zaštite vode za piće, u kojoj se nalazi
i ova poslovna zona, zabranjeno je građenje industrijskih i zanatskih pogona i
drugih objekata koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari te građenje
objekata za utovar, istovar, skladištenje i manipulaciju opasnim i štetnim
tvarima.
Zaštita tla
Članak
52.
(1) Na prostoru unutar obuhvata područje je
općenito povoljnih geotehničkih karakteristika za gradnju, a mogućnost erozije
je vrlo mala.
(2) Područje obuhvata nema posebnih
vrijednosti kao šumsko ili poljoprivredno tlo koje bi trebalo štititi.
Članak
53.
(1) Unutar obuhvata Plana nije dozvoljen unos
štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.
(2) Zabranjeno je nepropisno odlaganje
tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i
podzemnih voda.
Zaštita zraka
Članak
54.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama
Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.
Članak
55.
(1) Prije izgradnje gospodarske građevine
koja bi mogla biti izvor onečišćenja zraka treba utvrditi mjere zaštite
primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći
dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen
je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne
novine« broj 101/96).
(2) Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečiš
ćujuće tvari) onečišćenja
zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih Uredbom o
graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora (»Narodne novine« broj 140/97).
Članak
56.
Uz korištenje električne energije, poticati
korištenje čistih energenata: ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije i sl.
Članak
57.
U organizaciji tehnološkog procesa i
uređenjem građevne čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih
mirisa i sl., kojima se može pogoršati uvjete korištenja susjednih građevnih
čestica.
Zaštita voda i zaštita od štetnog
djelovanja voda
Članak
58.
Unutar obuhvata Plana i okolnog prostora nema
površinskih vodotokova. Obuhvat se nalazi na području III. zone sanitarne vode
za piće. Mjere zaštite i postupanje na području zone određeno je Odlukom o
sanitarnoj zaštiti vode za piće na Riječkom području (»Službene novine PGŽ«
broj 6/94, 12/94, 12/95, 17/96 i 24/96).
Članak
59.
(1) Zaštita podzemnih voda provodi se
primarno tretmanom sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda, u skladu
s člancima 35.-39. ovih Odredbi za provođenje.
(2) Svi korisnici moraju se priključiti na
planirani interni sustav odvodnje otpadnih voda.
(3) Otpadne vode koje eventualno nastaju pri
pranju strojeva i drugih vozila moraju se prije upuštanja u sustav odvodnje
adekvatno tretirati na predtretmanu otpadnih voda.
(4) Kakvoća otpadne vode odnosno granične
vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari
trebaju biti u skladu s odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih
i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 94/08).
Članak
60.
Pri izgradnji sustava za prihvat oborinskih
voda dozvoljava se korištenje tehnologija koja omogućava ponovno korištenje
pročišćenih oborinskih voda kao tehnoloških voda.
Članak
61.
Zbog opasnosti plavljenja terena neophodna je
izvedba kanalizacijske mreže uz prometnice za prihvat tih voda i njihovo
usmjeravanje prema uređaju za tretman oborinskih voda (separator-flotator).
Oborinska kanalizacija izvodi se u svim javno-prometnim površinama te jednim
dijelom prihvaća i oborinske vode sa prostora uređenih građevnih čestica i
gospodarskih građevina.
Zaštita od buke
Članak
62.
Mjere zaštite od buke provode se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose
temeljem Zakona.
(1) Najveća dopuštena razina buke utvrđuje se
prema propisanim vrijednostima za industrijska, skladišna i servisna
postrojenja i iznosi:
|
Namjena prostora
|
Najviše
dopuštene
ocjenske razine buke
imisije LRAeq u dB(A)
—————————————
za dan(Lday) noć(Lnight)
|
|
Zona gospodarske
namjene
(proizvodnja, industrija,
skladišta, servisi)
|
- Na granici građevne čestice
unutar zone - buka ne smije
prelaziti 80 dB(A)
-Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom
graniči
|
(2) Za planirane građevine - sadržaje,
primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira
tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka, i to:
- odabirom i uporabom malobučnih strojeva,
uređaja i sredstava za rad i transport
- izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije
građevina u kojima su izvori buke
- uređenjem planiranih javnih zelenih
površina prometnica i zelenih površina u sklopu građevnih čestica.
Posebne mjere zaštite
Članak
63.
Za prostor u obuhvatu Plana nije utvrđena
obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje ljudi osigurava se
mjerama koje se utvrđuju Planom zaštite i spašavanja Grada Bakra.
Članak
64.
Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara i provedbenih propisa donesenih temeljem
Zakona.
(1) Radi spašavanja osoba iz građevina i
gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru građevine moraju imati
vatrogasne pristupe propisanih tehničkih karakteristika. Vatrogasni pristupi
osiguravaju se javnim prometnim površinama i površinama u sklopu građevnih
čestica.
(2) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže
potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim
međusobnim razmacima. Obzirom na specifičnosti vodoopskrbnog sustava u zoni,
planirana je protupožarna vodosprema najmanje zapremnine 72 m3.
(3) Kod projektiranja građevina, prilikom
procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom
dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB,
GRETENER ili EUROALARM za poslovne građevine.
(4) Kod određivanja međusobne udaljenosti
objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog
zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova,
meteorološkim uvjetima i dr. Međusobni razmak kod poslovnih objekata ne može
biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može
postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti
dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.
(5) Kod projektiranja novih prometnica ili
rekonstrukcije postojećih obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju
propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u
skladu sa Pravilnikom o uvje
tima za vatrogasne pristupe
(»Narodne novine« broj 35/94, 55/94 i 142/03).
(6) Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantnoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj
08/06).
(7) Prilikom projektiranja i gradnje garaža
tlocrtne površine veće od 100 m2,
zbog nedostatka domaćih propisa, primijeniti austrijske smjernice TVRB N106.
(8) Dosljedno se pridržavati prijedloga
tehničkih organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Bakra i
važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od
požara.
(9) Glavni projekti za građenje pojedinih
građevina na području obuhvata plana moraju biti usklađeni sa traženim mjerama
zaštite od požara, prikazanim u elaboratu zaštite od požara.
(10) Temeljem čl. 15 a Zakona o zaštiti od
požara (»Narodne novine« broj 58/93, 33/05, 107/7 i 38/9) potrebno je izraditi
elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).
Članak
65.
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i
propisa donesenih na temelju njega.
Članak
66.
Zaštitu od potresa provodi se protupotresnim
projektiranjem građevina i građenjem u skladu s seizmičkim kartama, zakonima i
propisima.
Članak
67.
Prijevoz opasnog tereta moguć je samo na
cestama koje odrede nadležna državna tijela, uz odgovarajuću kontrolu i
poštivanje uvjeta utvrđenih nadležnom zakonskom regulativom.
8. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
68.
(1) Provedba Plana, gradnja i uređenje
površina vršit će se sukladno tekstualnom dijelu Plana (ovim Odredbama za
provođenje), kartografskom dijelu Plana i zakonskim odredbama.
(2) Unutar obuhvata Plana može se graditi
samo na uređenom građevinskom zemljištu sukladno Zakonu te odredbama ovog
Plana.
(3) Gradnji građevina na građevnim česticama
određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i
uređaja komunalne infrastrukture.
Članak
69.
Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u
Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim
ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program
izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.
C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
70.
Urbanistički plan uređenja UPU-5 - poslovna
zona »Lunga«- Hreljin izrađen je u 4 izvornika ovjerenih pečatom Gradskog
vijeća Grada Bakra i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Bakra.
Izvornici Plana čuvaju se u:
- Gradu Bakru;
- Upravnom odjelu za prostorno uređenje,
gradnju i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji;
- Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno
uređenje Primorsko-goranske županije;
- Urbanističkom institutu Hrvatke d.d.,
Zagreb.
Članak
71.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana po
objavi u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/10-01/03
Ur. broj: 2170-02-01-10-10
Bakar, 29. travnja 2010.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA BAKRA
Predsjednik
Milan Rončević, v.r.
