SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVIII. - broj 16. Četvrtak, 29. travnja 2010.
OPĆINA LOKVE
Moscenicka_draga-001

8.

Na temelju članka 100., 101. i 102. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 179. Odluke o donošenju prostornog plana uređenja Općine Lokve (»Službene novine Primorsko-goranska županije« broj 43/04), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Lokve za četverogodišnje razdoblje od lipnja 2006. godine do lipnja 2010. godine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 21/06) i članka 18. Statuta Općine Lokve (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 37/05 i 33/09), Općinsko vijeće Općine Lokve, na 33. sjednici održanoj 23. ožujka 2009. godine, donjelo je

ODLUKU
O DONOŠENJU DETALJNOG PLANA
UREĐENJA 4
- KAMP POD ŠPIĆUNKOM (T3)

Članak I.

Donosi se Detaljni plan uređenja 4- kamp pod Špićunkom (T3) u daljnjem tekstu Plan, sa Odredbama za provođenje.

Izrađivač Plana je Urban design d.o.o. iz Zagreba, Kneza Mislava 12.

Članak II.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom »Detaljni plan uređenja 4 - kamp pod Špićunkom (T3)« koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela, a kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO PLANA

I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

0.1. OPĆE ODREDBE

1. Uvjeti uređivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje

građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost,

iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna brutto

izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom,

komunalnom i telekomunikacijskom

infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i

ulične mreže

3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja

(elementi trase i mjesta priključka prometnica

manjeg značaja)

3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski

elementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkim

elementima)

3.1.3. Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta)

3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)

3.1.5. Javne garaže (rješenje i broj mjesta)

3.1.6. Biciklističke staze

3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale

prometne mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja

telekomunikacijske mreže

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja

komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar

prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom

vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,

opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom,

elektroopskrba i javna rasvjeta)

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih

cjelina i građevina

6. Uvjeti i način gradnje

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Mjere provedbe plana

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna

planiranoj namjeni

9.2. Zaštita od požara i eksplozija

9.3. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.4. Procjena utjecaja na okoliš

9.5. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna

planiranoj namjeni

B. GRAFIČKI DIO PLANA

0. POSTOJEĆE STANJE

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

2/A PROMETNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2/B TELEKOMUNIKACIJSKA

INFRASTRUKTURNA MREŽA

2/C KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

- VODOOPSKRBA

2/D KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

- ODVODNJA

2/E KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

- ELEKTROOPSKRBA

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE

POVRŠINA

4. UVJETI GRADNJE

C. PRILOZI

I. OBRAZLOŽENJE

UVOD

1 POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu

plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih

vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna

opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način

korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna

infrastrukturna mreža

2.3.1. Prometna mreža

2.3.2. Telekomunikacije

2.3.3. Vodoopskrba

2.3.4. Odvodnja

2.3.5. Elektroopskrba

2.3.6. Javna rasvjeta

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i

građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

D. DOKUMENTACIJA

1. Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Lokve

2. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi

3. Primjedbe, zahtjevi, mišljenja

4. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana

5. Sažetak za javnost - separat

6. Popis relevantnih dokumenata i zakonske regulative

7. Fotodokumentacija

8. Dokumenti tvrtke Urban design d.o.o. Zagreb

9. Urbanističke mjere zaštite od elementarnih nepogoda i

ratnih opasnosti - separat

E. BIBLIOGRAFIJA

Članak III.

Elaborat Detaljnog plana uređenja iz članka II. ove Oduke, izrađen je kao izvornik u dva primjerka koji su potpisani od predsjednika Općinskog vijeća i ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Lokve i čuvaju se:

. jedan primjerak u pismohrani Općine Lokve,

. drugi u Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša, ispostava Delnice

Članak IV.

Pet primjeraka elaborata iz članka II. ove Odluke, ovjerenih u odnosu na istovjetnost s izvornikom od strane nadležnog Upravnog tijela Općine Lokve, dostavljaju se:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

- Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije

- Jedinstvenom upravnom odjelu, Odsjeku za komunalni sustav, imovinu, planiranje, razvoj te promet i ekologiju Općine Lokve

- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostavi Delnice

- Urban design d.o.o. Zagreb

Članak V.

Uvid u Plan iz članka I. ove Odluke osiguran je u sjedištu Nositelja izrade - Općini Lokve, Jedinstvenom pravnom odjelu, Odsjeku za komunalni sustav, imovinu, planiranje,razvoj te promet I ekologiju te u Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša, ispostava Delnice.

Članak VI.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Članak VII.

U skladu s člankom II. ove Odluke, kao sastavni dio objavljuju se Odredbe za provođenje od članka 1. do članka 87, a kako slijedi:

I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

0.1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Detaljni plan uređenja dijela područja zone kampa pod Špićunkom (u daljnjem tekstu: Plan) temelji se na smjernicama, ciljevima i ograničenjima utvrđenim u okviru Prostornog plana uređenja Općine Lokve koji je na snazi. Uređivanje prostora utvrđeno ovim Planom usaglašeno je s navedenim smjernicama i ciljevima, poštivajući vrijednosti zatečenog područja, te drugih ambijentalnih kvaliteta prostora.

(2) Detaljnim planom uređenja turističke zone kampa utvrđuju se uvjeti za namjenu, korištenje, uređivanje i izgradnju objekata i sadržaja prometne i druge komunalne infrastruture, koji osiguravaju kvalitetan urbani standard u zoni obuhvata, te okviri za izradu projekata za ostvarenje građevinskih dozvola kojima se realizira provedba ovog Plana.

(3) Uređivanje prostora, zahvati na građevinama i izgradnja građevina obavljat će se u svrhu privođenja zemljišta (obuhvaćenog ovim Planom) planski definiranoj namjeni. U ostvarivanju osnovnih funkcija i namjena prostora utvrđenih Planom određeni su parametri koji omogućavaju očuvanje njegovih prirodnih i ambijentalnih karakteristika u skladu s potrebama korisnika ove zone, usklađeno sa preostalim dijelom šireg područja kamp zone pod Špičunkom.

Članak 2.

(1) Provođenje i realizacija Plana odvijat će se temeljem ovih Odredbi, kojima se definiraju uvjeti namjene i korištenja prostora, način izgradnje, uređenja i obnove dijelova prostora, kao i zaštite svih vrijednosti unutar Planom obuhvaćenog područja. Navedeni uvjeti realizacije buduće izgradnje, odnosno obnove postojeće izgradnje, detaljno su utvrđeni kroz tekstualni i grafički dio koji zajedno predstavljaju jedinstvenu cjelinu za tumačenje i primjenu Plana, a sa ciljem provedbe predviđenih zahvata izgradnje i uređivanja prostora na dijelu kamp područja pod Špićunkom.

(2) Područje obuhvata Plana utvrđeno je okvirno kroz Program mjera za unapređenje stanja u prostoru, planskim dokumentom PPUO-a Lokve i Ugovorom izmedu naručitelja i stručnog izrađivača Plana - tvrtke Urban design d.o.o. iz Zagreba, pa je isto definirano kao kamp zona pod Špićunkom.

(3) Detaljne granice obuhvata Plana određene su granicama postojećih parcela k.č.br. kako slijedi:

214/2, 214/3, 214/26, 257/9 i svih parcela između navedenih.

(4) Svi zahvati na prostoru obuhvata Plana vezani uz izgradnju objekata, uređenje prostora ili realizaciju bilo kakovih radova na površini, ispod ili iznad zemlje, mogu se provoditi samo u skladu s uvjetima uređenja prostora utvrđenim u skladu s postavkama Plana, kao i na temelju zakona i drugih propisa.

Članak 3.

Ostvarivanje ciljeva i zadataka, te predviđenog načina uređivanja i korištenja prostora utvrđenog Planom, provodit će se i osiguravati u kontinuiranom procesu, preko nadležnih tijela i ustanova Općine Lokve i Primorsko-goranske županije.

Članak 4.

Planom se utvrđuje detaljna prostorno-funkcionalna organizacija prostora, namjena i moguće kapacitiranje izgradnje unutar područja obuhvata, uključivo detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje unutar građevnih čestica i građevina.

Članak 5.

Na području obuhvata Plana ne smiju se graditi objekti, koji bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavali život, zdravlje i rad Ijudi odnosno ugrožavali postojeće urbane i prirodne vrijednosti, uključivo i okoliš iznad dopuštenih vrijednosti, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice.

Članak 6.

Uređivanje prostora i izgradnja unutar Planom obuhvaćenog područja provodi se temeljem izvoda iz tekstualnog i grafičkog dijela Plana koji čine jedinstvenu cjelinu za njegovo tumačenje, primjenu i provedbu.

1.0. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 7.

(1) Funkcionalna organizacija i namjena prostora utvrđuje se sukladno zatečenoj izgradnji, formiranim cjelinama, potrebama korisnika prostora, te planskim pretpostavkama za zonu u cjelini.

(2) Zatečena namjena kao i usvojeni PPUO Lokve uvjetovali su namjenu novoplanirane zone.

(3) Potreba za razvojnom turističkom zonom sa smještajnim kapacitetima i sadržajima unutar razmatrane zone uvjetuje kamp izgradnju sa dodatnim sadržajima, a kako je to predviđeno i planom višeg reda, PPUO Lokve.

Članak 8.

Namjena prostora utvrđena u okviru ovog Plana, kao i strukturiranje na različite korisnike, definirana je na kartografskom prikazu Plana, koji je, zajedno sa pripadajućim tekstualnim dijelom, mjerodavan za utvrđivanje detaljne namjene površina odnosno za utvrđivanje razgraničenja u pogledu namjene površina za pojedine parcele na području obuhvata Plana.

Članak 9.

Planiranim uređenjem prostora u okviru obuhvata površina i objekata za slijedeće funkcije i djelatnosti:

(1) Površine i građevine smještajnih jedinica kampa (S)

Unutar zone moguće je ostvariti sanitarni objekt sa kuhinjom i kupaonom i to za 4 jedinice 16 m2 prostora odn po 4 m2 za svaku smještajnu kamp jedinicu, a kako je to PPUO- om Lokve člankom 82. provedbenih odredbi predviđeno.

(2) Površine i građevine mješovite namjene u funkciji zone - (KK)

Ulazni kontrolirani prostor sa rampom pretpostavlja izgradnju čvrstog objekta u sklopu kojeg se treba formirati info punkt i caffe sa odmorištem.

(3) Komunalni i infrastrukturni objekti

Svi objekti infrastrukture kako je prikazano u karfografskim prikazima infrastrukture (TS, pročišćivač, itd.). Na prostoru građevinskog područja poslovne zone pod Špićunkom predviđaju se energetski i komunalni objekti, a za zadovoljenje propisanog standarda komunalnog opremanja:

. zaštitno zelenilo

. kolne površine

. parkirališne površine

(4) Ugostiteljski objekt koji mora biti na razini prizemlja maksimalne visine 4,0 m do vijenca sa kosim krovom ›45o

(5) Trgovina koji mora biti na razini prizemlja maksimalne visine 3,0 m do vijenca sa kosim krovom ›45o

(6) Disco club koji mora biti na razini prizemlja maksimalne visine 5,0 m do vijenca sa kosim krovom ›45o

Članak 10.

(1) Planom se predviđa mogućnost postavljanja privremenih objekata tipa kiosk za obavljanje određenih poslovnih djelatnosti. Poslovna djelatnost u tim objektima treba se prvenstveno kretati u segmentu trgovine, a minimalno u obavljanju ugostiteljske djelatnosti. Načelno se može konstatirati da se njihova lokacija nalazi uz pješačke komunikacije, te dijelom unutar zelenih površina u koridoru prometnih površina gdje veličina prostora omogućava njihovo postavljanje. Kiosk je obavezno izvesti od drveta s kamenim postoljem.

Članak 11.

(1) Sve navedene namjenske kategorije člankom 9. (unutar postojeće i planirane izgradnje) mogu koristiti podrumske i tavanske prostore u objektima, vezano uz osnovnu namjenu objekta.

(2) Kolno-parkirališne površine, podrazumijevaju sve površine izvan i unutar Planom utvrđenih lokacija - zona izgradnje, nužnih za pristup do pojedinih objekata i sadržaja (stalni i interventni pristup), odnosno za potrebe prometa u mirovanju vezano uz planirane kapacitete. U sklopu tih prometnih koridora sadržani su i pješački nogostupi te dijelom i uređene javne zelene površine kao sastavni dio pojedine prometnice. Također, u tim se koridorima, unutar izgrađenog dijela ili zelenog pojasa, treba voditi sva nova infrastruktura vodovoda, kanalizacije, telekomunikacija, elektroopskrbe i javne rasvjete.

(4) Zaštitno zelenilo predstavlja nužnu bio-ekološku, funkcionalnu i ukrasnu kategoriju u okviru zaštite i uređivanja prostora.

2.0. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

. izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti

Članak 12.

(1) Osnovni standard minimalne veličine - površine kamp smještajne čestice, utvrđen ovim Planom iznosi 25 m2.

(2) Maksimalna površina građevne čestice ne ograničava se.

Članak 13.

Minimalne dimenzije formirane parcele smještajne kamp jedinice radi poštivanja potrebnog standarda urbane strukture i njezinog oblikovanja, iznose:

. Minimalna širina parcele uz javnu prometnu površinu sa koje se ostvaruje pristup na parcelu treba biti 5,0 m.

. Minimalna dubina parcele, od javne prometne površine (s koje se ostvaruje pristup na parcelu) do stražnjeg ruba parcele treba iznositi 5,0 m.

. Maksimalna širina i dubina parcele se ovim Planom ne ograničavaju.

Članak 14.

(1) Minimalne veličine parcela ostalih sadržaja i građevina iznose:

. Minimalna dimenzija parcele za ugostiteljski objekt iznosi 100 m2.

. Minimalna dimenzija parcele za objekt trgovine iznosi 50 m2.

. Minimalna parcela kontroliranog ulaza, info, odmorišta 25 m2.

. Minimalna parcela disco cluba iznosi 200 m2.

(2) Maksimalna površina građevne čestice ne ograničava se.

Članak 15.

Budući da javne površine čine važan segment ukupnog urbanog standarda, nije dopušteno njihovo smanjivanje. Navedeno se posebno odnosi na koridore glavnih ulica koje treba ostvariti sa minimalnom širinom kolnika 6,0 m, obzirom na pretpostavljeni promet teretnih vozila.

Članak 16.

Prije realizacije Planom utvrđene parcelacije potrebno je izraditi parcelacijski elaborat kroz koji će se utvrditi prostori predviđeni za izgradnju prometnica, zelenih pojaseva i komunalne infrastrukture, a tek nakon toga u okviru preostalog prostora formirat će se parcele za izgradnju objekata, u skladu s planskim rješenjem.

Članak 17.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina min. 4,0 m, a može biti udaljena manje od 4,0 m, ako se dokaže (uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima itd.), da se požar neće prenijeti na susjedne građevine, ili mora građevina biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti min. 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,50 m ili građevina završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koja mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.

Članak 18.

(1) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža ukoliko ista nije izvedena.

(2) Za sve građevine potrebno je ishoditi suglasnost na glavni projekt od policijske uprave.

2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

. ukupna brutto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža

Članak 19.

Veličina i površina građevina ovisi o pojedinoj zoni izgradnje, njezinoj namjeni te dopuštenoj izgrađenosti parcele. Obzirom na ranije navedene osnovne objekte izgradnje, mogu se dati uvjeti za veličinu i površinu građevina vezano uz tlocrtnu i ukupnu brutto izgrađenu površinu građevina, njihovu visinu i broj etaža.

Članak 20.

(1) Etažnost i visina pojedine građevine ovisi o njezinoj namjeni, zatečenom stanju i okolnoj izgradnji, pa je ista ovim Planom ograničena s maksimalnom dimenzijom s time da je za svaku građevinsku parcelu određen visinski gabarit oznakom broja etaža na karfografskom prikazu »Uvjeti gradnje«.

(2) Maksimalni broj etaža svih objekata je P sa maksimalnom visinom od najniže točke uređenog terena oko objekta do vijenca - strehe objekta 4,5 m osim za objekt disca koji zbog kubature potrebnog zraka mora imati max 7,5 m.

Članak 21.

(1) Koeficijent izgradnje za sve sadržaje izuzev smještajnih jedinica iznosi:

. Kizg (K1) = 0,6

(2) Koeficijent iskorištenja za sve sadržaje izuzev smještajnih jedinica iznosi:

. Kisk (K2) = 0,6

(3) Ukupno izgrađena brutto površina građevine proizlazi iz odnosa veličine parcele i umnoška koeficijenata Kisk (K2), što za pojedine namjene iznosi:

. za sve poslovne ugostiteljsko-turističke sadržaje:

Pbtto = Pparc. x 0,6

Članak 22.

Detaljni pokazatelji o veličini i površini građevine uključivo ukupnu brutto izgrađenu površinu, njezinu visinu i broj etaža prikazani su tabelarno za svaku pojedinu građevinu u okviru tekstualnog obrazloženja Plana, Poglavlje 2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA, 2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja uređenja površina i planiranih građevina (tabela: 2.2.1.2. Tabelarni iskaz uređenja površina i građevina).

2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 23.

Namjena građevina uvjetovana je njihovom mikrolokacijom u okviru ukupnog Planom obuhvaćenog prostora i određene kategorije namjene na pojedinoj lokaciji, a kako slijedi:

. Smještajne jedinice kampa

. Ulazni/kontrolni objekt, info punkt

. Ugostiteljski objekt

. Trgovina

. Caffe

. Slastičarna

. Disco club

. Spremište rekvizita za paint ball i adrenalinski park (sport i rekreacija)

2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 24.

Smještaj građevine na građevnoj čestici određen je obveznom građevinskom linijom prema javnoj prometnoj površini uz koju se prislanja jedno od pročelja objekta. Druga obveza koja definira položaj građevine čini utvrđena granica gradivog dijela čestice.

Članak 25.

(1) Granice gradivog dijela građevinske čestice određene su pravcima postavljenim na minimalnu udaljenost 4,0 m od granice parcele prema susjednoj i 6,0 m od ruba kolne površine odn. nogostupa.

(2) Za individualne sanitarne/kuhinjske blokove na smještajnim jedinicama nije određena min. udaljenost već ovisi o smještaju bloka u odnosu na zatečeno visoko zelenilo koje treba maksimalno sačuvati.

Članak 26.

Građevine svojim položajem na parceli ne smiju ugrožavati okolne parcele, objekte ili javne površine površinskim odnosno krovnim vodama, ili drugim štetnim utjecajima (buka, prašina, mirisi), već sveukupno zbrinjavanje oborinskih voda, te sprečavanje drugih mogućih utjecaja treba provesti u okviru parcele ili objekta.

Članak 27.

Smještaj vozila i manipulativni prostor moraju biti na parkiralištu za smještajne jedinice i ostale sadržaje izuzev za smještajne jedinice namijenjene kamp-prikolicama i trailerima.

2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 28.

(1) Oblikovanje građevina u direktnoj je ovisnosti o namjeni i provedbenim odredbama koje ograničavaju maksimalne horizontalne i vertikalne gabarite te maksimalnu izgrađenost parcele.

(2) Sve planirane građevine trebaju biti rasčlanjene u horizontalnom i vertikalnom gabaritu ukoliko prelaze tlocrtne dimenzije l5 x 20, kako bi se izbjegla glomaznost objekata.

(3) Monovolumenske objekte koji zbog namjene (disco) prelaze dimenzije navedene pod stavkom (2) potrebno je sanirati ozelenjavanjem, obradom završnog pročelja djelomično u kamenu, drvetu isl.

Članak 29.

(1) U oblikovnom pogledu svi se objekti trebaju projektirati i izvoditi sa dvostrešnim ili višestrešnim krovom u nagibu ›45o, osim kada to tehnološki proces ne dozvoljava.

(2) Krovna ploha završava s krovnim vijencem objekta i prepušta se preko obodnih zidova min. od 50 cm.

(3) Garaže, pomoćni i radno-poslovni objekti na parceli izvode se u sklopu objekta, ili prislonjene na glavni objekt.

Članak 30.

(1) Pročelja objekata mogu imati završnu obradu sa žbukom ili kamenom. Preporuča se završna obrada u kamenu ili kombinaciji žbuke i kamena bojano u svim ugašenim tonovima. Ne preporučaju se jaki tonovi osnovnih boja.

(2) Svi otvori na pročelju objekta izvode se s drvenom ili PVC u svjetlom ili tamnom tonu uključivo žaluzine.

Članak 31.

Ogradni i potporni zidovi oko objekta izvode se u kamenu ili s kamenom oblogom radi boljeg uklapanja u okruženje.

2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 32.

(1) Uređenje čestica provodi se ovisno o njihovoj namjeni i tipu objekta koji je izgrađen ili se predviđa graditi na predmetnoj građevnoj čestici.

Građevne čestice na kojima se nalaze ili se planiraju objekti poslovne trgovačko-ugostiteljske namjene uređuju se kao otvorene javne urbane površine. Njihovo uređenje izvodi se u formi pješačkih (pristupnih) površina ili uređenih zelenih površina (parkovna i vrtno-tehnička obrada) i ne preporučaju se ogradni zidovi osim u smislu određivanja vanjskog prostora.

(2) Ograda prema javnoj prometnoj površini izvodi se kao prozračna - metalna u kombinaciji sa kamenim podnožjem visine 60-90 cm ili u kombinaciji kamenog podnožja i zelene ograde formirane od oblikovane lokalne vegetacije do visine 1,50 m.

(3) Smještajne jedinice kampa moraju biti uređene na način da se omogući pristup sanitarnom bloku tako da je završna obrada u čvrstom materijalu - kamen, drvo ili betonski elementi. Ostali dio smještajne jedinice mora biti hortikulturno tretiran tako da na graničnom dijelu između susjednih parcela smještajnih jedinica bude ograda od živice ili srednje visokog zelenila a preostali dio u travnjaku ili u dijelu prekriven sitnim granulatom kamena.

Članak 33.

(1) Javne prometne i zelene površine predstavljaju zasebnu česticu koja se uređuje u skladu sa namjenom i funkcijom pojedinog dijela predmetne čestice. Tako se kolne površine izvode s asfaltnim zastorom dok se parkirališni prostori grade s prefabriciranim šupljim betonskim elementima uz naknadno zatravljivanje površine. Pješačke površine izvode se s prefabriciranim betonskim elementima uz izvedbu betonskih rubnjaka.

(2) Uz uređene javne površine ne izvodi se ograda osim u slučaju kada ista ima zaštitnu funkciju.

3.0. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM MREŽOM

3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

3.1.1. Glavne ceste (elementi trase i mjesta priključka prometnica manjeg značaja)

Članak 34.

(1) Na teritoriju obuhvata uspostavljena je jednostavna prometna mreža. Osnovna dimenzija profila iznosi 4,5 m na koju se vežu sve parcele smještajnih jedinica kampa.

(2) Elementi trase i mjesta priključaka dati su u okviru situacijskog prometnog plana u mjerilu 1:1000.

3.1.2. Pristupne ceste


(situacijski i visinski elementi trasa, križanja i poprečni profili s tehničkim elementima)

Članak 35.

(2) Tehnički elementi poprečnih profila prikazani su u grafičkom dijelu elaborata.

3.1.3. Površine za javni prijevoz

Članak 36.

Planom nisu predviđena stajališta autobusa, jer se ne predviđa javni prijevoz.

3.1.4. Javna parkirališta

Članak 37.

(1) Prostori za potrebe prometa u mirovanju Planom su predviđeni u sklopu pojedinih parcela za smještajne jedi

nice kamp-prikolica i trailera te pojedinih sadržaja, zajedničko parkiralište za ostale namjene i smještajne jedinice a prema potrebama pojedinih korisnika.

(2) Detaljno rješenje parkirališnog prostora sa oznakom broja parkirališnih mjesta dano je u kartografskom prikazu grafičkog dijela Plana.

3.1.5. Javne garaže

Članak 38.

Planom nije predviđena izgradnja posebnih javnih garaža.

3.1.6. Biciklističke staze

Članak 39.

Planom nisu posebno oblikovane biciklističke staze, budući da se predviđa promet niske gustoće te je moguće koristiti planirane prometnice i za biciklističke potrebe.

3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 40.

Planom nisu predviđeni trgovi i druge veće pješačke površine.

3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA OSTALE PROMETNE MREŽE

Članak 41.

Unutar razmatranog područja poslovne zone pod Špićunkom, kao i na njegovim rubnim dijelovima, nisu prisutne druge vrste prometa, pa tako niti prometne mreže koje bi služile tim drugim prometnim sredstvima.

3.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 42.

(1) Zadovoljenje potreba telekomunikacijskih veza na području obuhvata DPU-a realizirati će se preko postojeće kabelske mreže, te kabelske TK kanalizacije (DTK) i izgrađenog UPS-a (digitalne telefonske centrale) Lokve, kao i u okviru nove kabelske TK kanalizacije (DTK), koja će se graditi trasama novih prometnica (poprečnim i uzdužnim). U tu svrhu treba osigurati koridor širine 40- 50 cm.

(2) Unutar zone DPU-a, u okviru novoplaniranih koridora prometnica (nogostupi), izgraditi glavnu TK kanalizaciju (DTK) kapaciteta 3 kom polietilenskih ili fleksibilnih PEHD / FD cijevi d= 50 ili 40 mm sa standardiziranim montažnim zdencima oznake i unutarnjih dimenzija D1 (90/60/70 cm) ili D2 (90/100/70 cm), a istu je potrebno vezati kao varijantno rješenje na priključne točke 1, 2 ili 3 postojećih resursa u TK infrastrukturi.

(3) Od glavne trase DTK kanalizacije tj. od najbližeg privodnog zdenca, a sukladno koncepciji raspleta TK kabela, svaku novoplaniranu građevinu (1-recepcija, info, 7 i 13-ugostiteljsko turistički objekt, 13-disco) unutar DPU-a potrebno je vezati sa 1 kom priključnih - privodnih fleksibilnih FD cijevi d=40 ili 50 mm (priključak na TK mrežu). Točna trasa glavne i privodne DTK kanalizacije, unutar prostora DPU-a i povezivanje na priključne točke odrediti će se prilikom izrade projektne dokumentacije samih građevina odnosno ishođenja lokacijske i građevinske dozvole u glavnim i izvedbenim projektima.

(4) Sukladno navedenom u točkama 2 i 3, a temeljem Zakona o telekomunikacijama, prigodom gradnje navedenih građevina, investitori te gradnje moraju izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove, koji su potrebni samo za svaku pojedinu građevinu, prema pripadajućoj tehničkoj i izvedbenoj dokumentaciji, te potpunu telekomunikacijsku instalaciju u svakoj novoplaniranoj građevini primjerenu namjeni građevine, uključujući i vodove za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav u skladu sa glavnim projektom (potrebna suglasnost T-HT-a odnosno Hrvatske agencije za telekomunikacije.)

(5) Kabelske TK ormariće (uvodna - priključna kutija) smjestiti na mjestu koncentracije kućne TK instalacije i vanjske kabelske TK mreže, odgovarajućeg kapaciteta - broja parica, u pravilu na ulazu objekta (građevine) na pristupačnom mjestu radi lakšeg održavanja.

(6) Unutarnje TK instalacije u objektu mogu se izvesti tehnologijom strukturnog kabliranja, sukladno standardu ISO/IEC 11801.

(7) Točna pozicija priključka građevine odrediti će se u postupku izrade glavnih projekata građevina (1, 7, 12 i 13).

(8) Dimenzije rova su u prosjeku 0,4 x 0,8 m, osim na preklopima prometnica gdje je dubina 1,0 m.

(9) Troškove zaštite - izmještanja postojeće telekomunikacijske infrastrukture (zračni ili podzemni kabeli, TK stupovi), prema Zakonu o telekomunikacijama snosi investitor, kao i eventualne troškove popravka TK infrastrukture u slučaju oštećenja iste. Postojeće TK kabele (TX i TD) unutar zone (trasa šumskog puta), a koji su djelomično u funkciji, treba supstituirati adekvatnim TK kabelima i ugraditi u novoplaniranu DTK na dionici točka 1 - točka 3.

(10) Planirana trasa TK infrastrukture pretpostavlja izgrađenost ostalih objekata prometne, ulične i komunalne infrastrukture. Ukoliko u trenutku potrebe za izgradnjom dijela TK infrastrukture planirane građevine ne budu izgrađene, dozvoljava se investitoru da u dogovoru sa nadležnim službama odredi alternativne trase bilo kao privremeno ili trajno rješenje ukoliko ova promjena ne remeti koncepciju plana i predstavlja zajednički interes Općine Lokve i T-HT-a. Drugim riječima kada lokalna uprava ili samouprava (lokalni autoriteti, komunalne službe i drugi) u svojim uvjetima i suglasnostima uvjetuju drugačija postupanja, postupiti će se prema takvim uvjetima i suglasnostima, ako su u skladu sa zakonskim propisima.

(11) Tehnička rješenja za povezivanje novoplaniranih građevina unutar područja obuhvata DPU-a na javnu telekomunikacijsku mrežu (xDSL kabeli) davati će operater u fiksnoj telefoniji (T-HT) tj. davatelj usluga u ovisnosti o željama investitora tj. korisnika na njihov zahtjev.

(12) Pri projektiranju i izvođenju TK infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. Drugim riječima svi elementi prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture moraju biti međusobno usklađeni.

3.4. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA

3.4.1. Opskrba pitke vode

Članak 43.

(1) Rješenje vodoopskrbne mreže definirano je na kartografskom prikazu 2D Detaljnog plana pod naslovom

»Komunalna infrastruktura - Vodoopskrba« u mjerilu 1:1000.

(2) Opskrba vodom na području obuhvata plana bazira se na vodi iz javnog vodovoda.

(3) Izgrađeni sustav vodoopskrbe razmatranog područja dio je integralnog sustava vodoopskrbe s dobavom vode iz smjera glavne prometnice Lokve-pod Špićunkom. Izgrađeni sustav vodovoda zadovoljava potrebe današnjih potrošača, s time da treba osigurati dodatnu vodoopskrbu novih potrošača, kao i izvesti Zakonom uvjetovanu hidrantsku mrežu za gašenje požara.

Članak 44.

(1) Vodoopskrbni cjevovod i priključci objekata unutar zone zahvata plana izvoditi će se prema posebnim uvjetima poduzeća Komunalac d.o.o. Delnice.

(2) Načelna trasa budućeg vodoopskrbnog cjevovoda naznačena je u grafičkom dijelu plana. Točna trasa vodoopskrbnog cjevovoda izradit će se u toku izrade projektne dokumentacije. Za svakog pojedinog potrošača posebno će se u glavnom projektu hidrauličkim proračunom iskazivati potrebne količine vode, te se dimenzionirati priključni cjevovodi ovisno o potrebama korisnika.

(3) U neposrednoj blizini predvidjet će se izgradnja vodomjernog okna u kojem će se ugraditi kontrolni vodomjer cijele dionice planiranog cjevovoda.

Članak 45.

Detaljnim planom uređenja određuje se obveza priključenja svih objekata na javnu vodovodnu mrežu.

Članak 46.

Razvodna mreža gdje god je moguće treba biti prstenasta. Granati sistem može se primijeniti samo na pojedinim dionicama gdje bi postavljanje prstenastog sistema iziskivalo velika materijalna ulaganja i neracionalnost.

Članak 47.

Cjevovode vodovodne mreže u principu treba polagati u zeleni pojas i javne površine, a gdje to nije moguće u pješačke nogostupe. Dubina postavljanja cijevi mora biti veća od granice smrzavanja ili zagrijavanja. Principijelno dubina polaganja bi trebala biti oko 1,2-1,5 m od površine terena.

Članak 48.

Na križanjima i odvojcima pojedinih cjevovoda trebaju se ugraditi zasuni kojima se pojedini dijelovi mreže mogu izdvojiti iz pogona. Zasuni se moraju postavljati u zasunske komore.

Članak 49.

Minimalne dimenzije cijevi vodoopskrbnog sustava, radi zadovoljavanja protupožarnih uvjeta ne trebaju biti manje od 1 100 mm.

Članak 50.

U zoni obuhvata plana uz javne prometnice obvezno se mora izvesti mreža protupožarnih hidranata na maksimalnoj međusobnoj udaljenosti od 80 m i najmanjom dovodnom cijevi profila 1 100 mm.

3.4.2. Odvodnja

Članak 51.

Rješenje odvodnje, kanalizacijska mreža i uređaji definirani su na karfografskom prikazu 2E Detaljnog plana pod naslovom »Komunalna infrastruktura« - Odvodnja u mjerilu 1:1000

Članak 52.

/1/ Odvodni sustavi izgradit će se i koristiti prema planiranoj koncepciji odvodnje, a u skladu sa određenom zakonskom regulativom na snazi i ostalim aktima koji reguliraju ovu problematiku.

Sva planirana gradnja mora biti u skladu s čl. 106. Zakona o vodana, a sve djelatnosti moraju biti u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite na području Gorskog kotara (SN 23/04).

/2/ U javni odvodni sustav smiju se upuštati isključivo vode koje moraju imati karakteristike u skladu sa određenom zakonskom regulativom na snazi (Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama /NN 94/08).

/3/ Sanitarne i tehnološke otpadne vode uslužnih, trgovačkih i sličnih djelatnosti, moraju imati predtretman (ovisno o vrsti i količini zagađenja) prije upuštanja u glavne kanale.

/4/ Čiste oborinske vode mogu se izravno upuštati u javne kanale.

/5/ Zagađene oborinske vode obzirom na količinu i stupanj zagađenosti prije upusta u javne kanale moraju se pročistiti preko odgovarajućih predtretmana i to oborinska voda sa parkirnih prostora više od 4 PM i manipulativnih površina veće od 50 m2.

/6/ Do izgradnje SJO Lokve, a u skladu s regulativom na snazi moguće je izgraditi privremene neprousne sabirne jame koje će se prazniti i odvoziti na za to predviđenu lokaciju, a moguće je i ugraditi male kompaktne biološke uređaje za pročiščavanje s ispuštanjem u tlo u III zonu zaštite. Čiste oborinske vode mogu se upuštati u upojne bunare, a nečiste prije upuštanja u upojne bunare trebaju se provesti preko pjeskolova i pročistiti na odjeljivaču ulja, masti i naftnih derivata.

Članak 53.

/1/ Kod planiranja i izgradnje odvodnih sustava treba usvojiti razdjelni sustav odvodnje. Fekalne i tehnološke otpadne vode sakupiti sustavom sekundarnih kanala i spojiti na kolektor kojim će se odvesti na uređaj za pročišćavanje.

/2/ Nivelete odvodnih kanala treba polagati prema uvjetima u priključnim točkama, ali gdje je god moguće treba omogućiti odvodnju suterenskih etaža.

/3/ Minimalni profili cijevi za odvodnju fekalnih voda utvrđivat će se hidrauličkim proračunom, ali ne bi trebali biti manji od 1 200 mm, a za oborinske vode 1 400 mm.

/4/ Na svim lomovima trase obavezno je predvidjeti reviziona okna. Reviziona okna treba predvidjeti također i na mjestima priključaka pojedinih objekata.

/5/ Visinski položaj odvodne mreže treba projektirati i izvoditi tako da bude visinski smještena ispod vodoopskrbnih cjevovoda.

Članak 54.

/1/ Materijali za izvedbu kanalizacije trebaju biti tako odabrani da u potpunosti osiguravaju vodonepropusnost sistema, a u skladu sa određenom zakonskom regulativom na snazi.

/2/ Manipulativni prostor i parkirne površine izvesti vodonepropusno.

3.4.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 55.

(1) Elektroenergetski objekti unutar zahvata plana izvoditi će se prema uvjetima iz tekstualnog i grafičkog dijela plana.

(2) Napajanje električnom energijom zone ovog plana predviđeno je iz novo predviđene samostojeće trafostanice 20/0,4 kV s osiguranim pristupom na javnu površinu, a čija je lokacija nacrtana u grafičkom dijelu plana.

(3) Tlocrtna površina trafostanice je 4,14x2,12 m, a za nju je potrebno osigurati parcelu minimalnih dimenzija 6x5 m.

(4) Načelne trase elektroenergetskih vodova naznačene su u grafičkom dijelu plana. Točne trase elektroenergetskih vodova izradit će se u toku izrade projektne dokumentacije.

(5) Buduća rasvjeta unutar zone plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

4.0. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 56.

(1) Ovim se Planom predviđa ostvarenje zone ugodne za odmor i maksimalno oblikovno usklađene s okolišem, te se posebna pažnja posvećuje zelenim površinama.

(2) Obavezna je sadnja drvoreda duž glavne prometnice i uz parkirališne prostore, a sve u skladu sa grafičkim prikazima ovog Plana.

(3) Osim uređenih i opremljenih dijelova pojedini se prostori (kategorija »Z«) tretiraju kao zone zaštitnog zelenila uz prometnice i parkirališta.

(4) Obavezna je izrada hortikulturnog projekta za zone parkovnog zelenila, a u sklopu projektne dokumentacije projekata i sadržaja predviđenih ovim Planom.

5.0. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA

Članak 57.

Unutar razmatranog područja nema posebno vrijednih ili osjetljivih cjelina i građevina.

6.0. UVJETI I NAČIN GRADNJE

6.0.1. Oblici intervencija

Članak 58.

(1) Zatečeno stanje unutar Planom obuhvaćenog područja ima direktan odraz na planske intervencije primjenjene radi realizacije novih struktura s visokim nivoom prostorne, funkcionalne i oblikovne kvalitete.

(2) Na području obuhvata plana koristio se prostor za kampiranje. Izgradnja na području obuhvata plana gotovo u cijelosti je planirana, a obaveza je da se prilikom projektiranja objekata i sadržaja maksimalno poštuje zatečeno visoko zelenilo.

6.0.2. Način gradnje

Članak 59.

(1) Ukupna nova struktura realizira se u formi samostojećih objekata različite namjene na cijelom području obuhvata.

(2) Veće zelene površine nalaze se na cijelom području obuhvata s time da se koriste na način kako je to prikazano u grafičkom dijelu elaborata, a to je:

. Park-šuma

. Parkovno zelenilo

. Zaštitno zelenilo

. Zelenilo u sklopu smještajnih jedinica

6.0.3. Uvjeti gradnje

Članak 60.

Vezano uz planirane intervencije u prostoru obuhvata Plana, definirani su i uvjeti gradnje koji obuhvaćaju:

. intervencije u cilju održavanja postojeće strukture (trasa prometnice)

. novu gradnju.

Članak 61.

(1) Održavanje postojećih struktura prisutno je samo na trasi prometnice odnosno postojećeg puta.

Članak 62.

(1) Prostori nove gradnje locirani su u području zone pod Špićunkom. Unutar tog područja Planom je predviđena realizacija sljedećih građevina:

. ulazni prostor, info punkt, caffe

. smještajne jedinice kampa sa sanitarnim čvorom

. ugostiteljski objekt

. trgovina

. disco club

. spremište rekvizita za športsko-rekreativne aktivnosti (u sklopu ugostiteljskih građevina i disco cluba)

. lokacije odmorišta

. lokacije roštilja

. lokacije športa i rekreacije (paint ball, adrenalinski park i sl.).

7.0. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 63.

(1) Planskim se rješenjem i proširuje opseg uređenih zelenih površina koje osim funkcionalnog i ukrasnog imaju i zaštitni karakter. Naime, obzirom na značaj zelenih prostora unutar ukupne planirane strukture, a posebno u situaciji gdje takve površine saniraju konflikte u prostoru.

(2) Planom je utvrđeno obavezno maksimalno očuvanje svih postojećih zelenih površina visokog raslinja.

(3) Očuvanje ambijentalnih vrijednosti može se ustanoviti samo kroz odrednice ovog Plana, jer analizama zatečene urbane strukture konstatirano je da na predmetnom području obuhvata ovog Plana nema takvih kulturnih dobara i prirodnog prostora, koji su radi svojih vrijednosti stavljeni pod odgovarajući režim zaštite.

8.0. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 64.

(1) Realizacija i provođenje Plana vršit će se etapno, vezano uz potrebe uređenja urbanog područja, te pripremanje za izgradnju i opremanje komunalnom infrastrukturom pojedinih lokacija unutar razmatranog dijela kamp zone pod Špićunkom.

(2) U cilju osiguranja potrebnih preduvjeta treba odmah započeti s pripremnim radovima za buduću realizaciju ovog Plana, unutar kojih treba utvrditi ukupni opseg radova i prioritete koje treba ostvariti radi efikasne provedbe Plana. Znači da treba odmah započeti s pripremom dokumentacije na temelju koje se može pristupiti radovima na uređenju i opremanju građevinskog zemljišta za njegovu

buduću namjenu. U tom cilju treba provesti sljedeće aktivnosti:

. izrada potrebnih urbanističko- arhitektonskih rješenja i projekata,

. izradu projekata, iskolčenje koridora te uređenje postojećih i izvedba novih prometnih površina (prometnica i parkirališta) s otvaranjem pristupa do pojedinih dijelova prostora,

. projektiranje i izvedba nužne infrastrukturne opreme prostora,

. izrada parcelacionog elaborata i rješavanje vlasničkih odnosa za površine javne namjene prolaza komunalne infrastrukture,

. provedba urbane komasacije za druga područja temeljem ovog Plana,

. prikupljanje suglasnosti za pojedine prioritetne zahvate u prostoru.

(3) Pravovremena priprema i organizacija ovih radova od strane stručnih službi Županije i Općine ili za to posebno osnovane stručne institucije, omogućit će uspješno provođenje Plana, realizaciju Planom predviđene izgradnje, odnosno osigurati početak uređenja ovog vrijednog područja, sa ciljem postizanja višeg stupnja funkcionalnosti, te time osiguranje kvalitetnije prezentacije izvedbe zone u cjelini.

9.0. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 65.

(1) Jedna od najvažnijih mjera odnosi se na restrikciju gradnje do realizacije kanalizacijskog sustava odvodnje uz sustav pročišćavanja te je provedbenim odredbama Plana ustanovljena obveza izvedbe prije stavljanja objekata u funkciju.

(2) Sljedeći važan segment zaštite okoliša predstavlja Planom utvrđeni nivo minimalnog komunalnog opremanja pojedinih prostora, što obavezno uključuje izvedbu zaštitnog zelenila i realizaciju potrebne prometne i komunalne infrastrukture.

(3) U smislu zaštite prema Zakonu o zaštiti od požara (NN 58/93) i Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe, te procjene ugroženosti od požara (NN 35/94) ovim elaboratom osigurani su pristupni putevi za vatrogasna vozila, te vozila za spašavanje ljudi i imovine. Požarna površina mora biti potpuno pokrivena vodoopskrbom, hidrantskom mrežom i instalacijama - rješena u skladu s navedenim zakonskim i podzakonskim aktima.

(4) Sprečavanje negativnog utjecaja na okoliš, odnosno urbani izgled i oblikovanje postići će se adekvatnim uređenjem parcele i oblikovanjem objekata uz primjenu:

. kosih krovnih ploha nagiba 45o

. oblikovanjem objekata s razvedenim volumenima u horizontalnom i vertikalnom smislu izbjegavanje »glomaznih« volumena

. primjenom autohtonih materijala, odnosno obaveznom primjenom kamena i drveta na dijelu pročelja objekta, ozelenjavanje i vrtno-tehničko uređenje parcele (posebno prostora za smještajne jedinice kampa).

9.0.1. OGRANIČENJA PRAVA VLASNIKA I KORISNIKA ZEMLJIŠTA I POSEBNE MJERE RADI ODRŽAVANJA VODNOG REŽIMA

Članak 66.

Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima, zabranjeno je:

/1/ Na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, puštati i napasati stoku, prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina,

/2/ U uređenom inundacijskom pojasu orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje,

/3/ U uređenom inundacijskom pojasu i do udaljenosti od 20 m. od vanjske nožice nasipa odnosno do 7 metara od vanjskoga ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda) podizati zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, vaditi kamen, glinu i ostale tvari, kopati i bušiti zdence, te bez vodopravnih uvjeta obavljati drugo bušenje tla,

/4/ U neuređenom inundacijskom pojasu obavljati radnje iz točke 3. ovoga stavka,

/5/ Na melioracijskim kanalima za odvodnjavanje kojima upravljaju Hrvatske vode i do udaljenosti od 5 m od tih kanala potrebnoj za njihovo redovno održavanje orati i kopati zemlju, te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti melioracijske vodne građevine ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje,

/6/ U vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, melioracijske i druge kanale i u inundacijskom pojasu odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava,

/7/ Graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi).

Iznimno, na zahtjev zainteresirane osobe Hrvatske vode mogu odobriti odstupanje od odredaba stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, odnosno pogoršanja postojećega vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog dobra utvrđenim ovim Zakonom.

Pravna osoba koja upravlja šumama u vlasništvu države može u inundacijskom pojasu obavljati uzgoj i sječu drveća, ako je to u skladu sa šumskogospodarskom osnovom na čije je odredbe, u dijelu koji se odnosi na inundacijski pojas, pribavljena suglasnost Hrvatskih voda.

Članak 67.

/1/ Granice dopustivosti ugrožavanja čovjekove okoline koje su definirane kao maksimalne dozvoljene koncentracije štetnih tvari u zraku i otpadnoj vodi koja se upušta u teren ili u more i buka, utvrđuje se zakonskim i podzakonskim aktima.

/2/ Zavisno o karakteru otpadnih voda, potrebno je ugrađivati odgovarajuću opremu kojom bi pojedini zagađivači pročistili otpadne vode prije ispuštanja u zajednički sustav. Obaveza pročišćavanja prije upuštanja u kanalizaciju odnosi se naročito na otpadne vode što potiču iz restorana i kuhinja (masnoći ulje), te toksične i agresivne vode koje zahtijevaju adekvatne uređaje za pročišćavanje.

Članak 68.

/1/ Za sve građevine koji predstavljaju izvore buke treba provoditi posebne mjere zaštite, uključujući i zabavne građevine te regulirati njihove režime korištenja, obzirom na lokaciju i udaljenost od građevina stanovanja.

/2/ Na području obuhvata Plana, mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN17/90 i 26/93) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (NN 37/ 90).

Članak 69.

/1/ Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama propisa koji se odnose na zaštitu zraka:

. Zakon o zaštiti zraka (NN 48/95)

. Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96, 2/97)

. Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97)

. Uredba o tvarima koje onečišćuju ozonski omotač (NN 7/99, 20/99)

/2/ Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka I. kategorije propisane Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96 i 2/97).

Članak 70.

Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama (NN 107/95).

9.1. ZAŠTITA OD POPLAVA I PODZEMNIH VODA

Članak 71.

/1/ Pri odabiru sadržaja, djelatnosti i tehnologija koje će se realizirati u obuhvatu ovoga Plana moguće su samo one koje ne onečišćuju okoliš odnosno one kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

/2/ Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti podzemnih voda za što je neophodno izgraditi sustav nepropusne kanalizacije. U okviru pojedinih pogona, ovisno o tehnološkim procesima koji će se obavljati, potrebno je uz dobivanje posebnih uvjeta građenja od nadležnog vodnogospodarskog poduzeća, postaviti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja u kanalizaciju. Otpadne vode iz tehnoloških procesa mogu se po potrebi reciklirati i koristiti u kružnom procesu.

/3/ U kanalski sustav odvodnje otpadnih voda mogu se upuštati samo prethodno pročišćene vode do propisanog stupnja onečišćenja u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99).

/4/ Sve prometne, manipulativne i površine za remont vozila, mehanizacije i strojeva trebaju biti izvedene vodonepropusno s uređenom vodonepropusnom odvodnjom te separatorima ulja, masti i taloga.

9.2. ZAŠTITA OD POŽARA I EKSPLOZIJA

Članak 72.

/1/ U smislu zaštite prema Zakonu o zaštiti od požara (NN 58/93) i Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe, te procjene ugroženosti od požara (NN 35/94) ovim elaboratom osigurani su pristupni putevi za vatrogasna vozila, te vozila za spašavanje ljudi i imovine. Požarna površina mora biti potpuno pokrivena vodoopskrbom, hidrantskom mrežom i instalacijama - rješenja u skladu s navedenim zakonskim i podzakonskim aktima.

/2/ Pridržavajući se odredbi propisa Planom su osigurani vatrogasni prilazi do svih zona po planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice.

U postupku daljnje detaljnije razrade ovog Plana, te prilikom projektiranja i izvođenja treba primjenjivati odredbe slijedeće zakonske i podzakonske regulative na snazi:

. Zakona o zaštiti od požara

. Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara

. Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe.

. Sve vatrogasne pristupe, te površine za rad vatrogasnog vozila treba izvesti u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 142/03).

Članak 73.

/1/ Planirane cjevovode za količine vode potrebne za gašenje požara treba izvesti u skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN 8/06).

/2/ Protupožarna zaštita zahtjeva odgovarajuće dimenzioniranje javne vodovodne mreže, uz uvjete osiguranja dovoljnih količina protupožarne vode, te mrežu vanjskih hidranata na maksimalnoj dozvoljenoj međusobnoj udaljenosti od 150 m i s vodovodnim priključkom ne manjeg profila od 1 100 mm.

Članak 74.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Članak 75.

Postava podzemnih ili nadzemnih spremnika zapaljivih tekućina i plinova treba se planirati i projektirati u skladu s odredbama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima.

9.3. ZAŠTITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

Članak 76.

Područje obuhvata Plana nalazi se u zoni očekivanog potresa intenziteta VIIo MCS ljestvice.

Građevine moraju biti projektirane najmanje na očekivani intenzitet potresa.

Članak 77.

/1/ Sklanjanje stanovništva u slučaju neposredne ratne opasnosti organizira se u zaklonima s kapacitetom koji ne može biti manji od 2/3 broja zaposlenika, a ako se radi u smjenama, od 2/3 broja zaposlenika u najvećoj smjeni. Privremeni zakloni za korisnike kampa predviđaju se u sklopu elaborata »Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ranih opasnosti«.

/2/ Za sada se ne očekuje broj zaposlenih koji bi zahtijevao gradnju skloništa, te se ovim Planom ne predviđaju građevine primarne zaštite sklanjanja ljudi.

Planom se predviđaju zakloni kao ukopani, poluukopani ili nadzemni, s nadslojem zemlje kojim se formira humak na zelenoj površini.

/3/ Mjere zaštite od seizmičkog djelovanja obuhvaćaju i pridržavanje Planom uvjetovanih minimalnih međusobnih udaljenosti građevina te njihovog odmicanja od prometnih površina.

9.4. PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 78.

Potreba izrade procjene utjecaja na okoliš utvrdit će se i provesti prema posebnim propisima, odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije, a ovisno o vrsti i veličini gospodarskih djelatnosti koje će se smjestiti unutar obuhvata ovog Plana.

9.1. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 79.

Unutar Planom obuhvaćenog područja nema objekata koji su ovim Planskim rješenjem predviđeni za rekonstrukciju, uklanjanje ili prenamjenu, izuzev devastiranih pomoćnih objekata vidikovca, električnih stupova i sanitarnog čvora koje treba ukloniti.

Klasa: 350-02/07-01/10

Ur. broj: 2112-02/1-09-1

Lokve, 23. ožujka 2009.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LOKVE

Predsjednik
Dragan Hrvat, v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=669&mjesto=51316&odluka=8
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr