7.
Na temelju članka 100., 101. i 102. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 179. Odluke
o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Lokve (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 43/04), Programa mjera za unapređenje stanja
u prostoru Općine Lokve za četverogodišnje razdoblje od lipnja 2006. godine do
lipnja 2010. godine (»Službene novine primorsko-goranske županije« broj 21/06)
i članka 18. Statuta Općine Lokve (»Službene novine Primorsko- goranske županije«
broj 37/05 i 33/09) Općinsko vijeće Općine Lokve na 33. sjednici održanoj
23.ožujka 2009. godine, donijelo je
ODLUKU
O DONOŠENJU DETALJNOG PLANA
UREĐENJA 5
- GOSPODARSKO-POSLOVNA ZONA HOMER (K2)
Članak
I.
Donosi se Detaljni plan uređenja
gospodarsko-poslovne zone Homer (K2), (u daljnjem tekstu:Plan), sa Odredbama za
provođenje.
Izrađivač Plana je Urban design d.o.o. iz
Zagreba, Kneza Mislava 12.
Članak
II.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
nazivom »Detaljni plan uređenja 5-gospodarsko-poslovna zona Homer (K2)« koji se
sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela, a kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO PLANA
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0.1. OPĆE ODREDBE
1. Uvjeti uređivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje
građevnih čestica i građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
(izgrađenost,
iskorištenost i gustoća izgrađenosti)
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna
brutto
izgrađena površina građevine, visina i broj
etaža)
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
uličnom,
komunalnom i telekomunikacijskom
infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanje cestovne i
ulične mreže
3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste
nadmjesnog značenja
(elementi trase i mjesta priključka
prometnica
manjeg značaja)
3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski
i visinski
elementi trasa i križanja i poprečni profili
s tehničkim
elementima)
3.1.3. Površine za javni prijevoz (pruge i
stajališta)
3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj
mjesta)
3.1.5. Javne garaže (rješenje i broj mjesta)
3.1.6. Biciklističke staze
3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja ostale
prometne mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja
telekomunikacijske mreže
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja
komunalne infrastrukturne mreže i vodova
unutar
prometnih i drugih javnih površina (opskrba
pitkom
vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih
voda,
opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom,
elektroopskrba i javna rasvjeta)
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih
površina
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili
osjetljivih
cjelina i građevina
6. Uvjeti i način gradnje
7. Mjere zaštite prirodnih,
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Mjere provedbe plana
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja
na okoliš
9.1. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna
planiranoj namjeni
B. GRAFIČKI DIO PLANA
0. POSTOJEĆE STANJE
1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA
2/A PROMETNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
2/B TELEKOMUNIKACIJSKA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
2/C KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- VODOOPSKRBA
2/D KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- ODVODNJA
2/E KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- ELEKTROOPSKRBA
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA
4. UVJETI GRADNJE
C. PRILOZI
I. OBRAZLOŽENJE
UVOD
1 POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti
područja u obuhvatu
plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i
ambijentalnih
vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna
opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja
uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i
zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za
namjenu, način
korištenja i uređenja
površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i
komunalna
infrastrukturna mreža
2.3.1. Prometna mreža
2.3.2. Telekomunikacije
2.3.3. Vodoopskrba
2.3.4. Odvodnja
2.3.5. Elektroopskrba
2.3.6. Javna rasvjeta
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina i
građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na
okoliš
D. DOKUMENTACIJA
1. Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine
Lokve
2. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi
3. Primjedbe, zahtjevi, mišljenja
4. Evidencija postupka izrade i donošenja
Plana
5. Sažetak za javnost - separat
6. Popis relevantnih dokumenata i zakonske
regulative
7. Fotodokumentacija
8. Dokumenti tvrtke Urban design d.o.o.
Zagreb
9. Urbanističke mjere zaštite od elementarnih
nepogoda i
ratnih opasnosti - separat
E. BIBLIOGRAFIJA
Članak
III.
Elaborat Detaljnog plana uređenja iz članka
II. ove Oduke, izrađen je kao izvornik u dva primjerka koji su potpisani od predsjednika
Općinskog vijeća i ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Lokve i čuvaju se:
. jedan primjerak u pismohrani Općine Lokve,
. drugi u Upravnom odjelu za graditeljstvo i
zaštitu okoliša, Ispostavi Delnice.
Članak
IV.
Pet primjeraka elaborata iz članka II. ove
Odluke, ovjerenih u odnosu na istovjetnost s izvornikom od strane nadležnog
upravnog tijela Općine Lokve, dostavljaju se:
- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva,
- Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno
uređenje Primorsko-goranske županije,
- Jedinstvenom upravnom odjelu, Odsjeku za
komunalni sustav, imovinu, planiranje, razvoj te promet i ekologiju Općine
Lokve,
- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu
okoliša, Ispostavi Delnice,
- Urban design d.o.o. Zagreb.
Članak
V.
Uvid u Plan iz članka I. ove Odluke osiguran
je u sjedištu Nositelja izrade - Općini Lokve, Jedinstvenom pravnom odjelu,
Odsjeku za komunalni sustav, imovinu, planiranje, razvoj te promet i ekologiju
te u Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša, ispostava Delnice.
Članak
VI.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Članak
VII.
U skladu s člankom II. ove Odluke, kao
sastavni dio objavljuju se Odredbe za provođenje od članka 1. do članka 87, a
kako slijedi:
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0.1. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
(1) Detaljni plan uređenja dijela područja
gospodarsko - poslovne zone Homer (u daljnjem tekstu:Plan) temelji se na
smjernicama, ciljevima i ograničenjima utvrđenim u okviru Prostornog plana
uređenja Općine Lokve koji je na snazi. Uređivanje prostora utvrđeno ovim
Planom usaglašeno je s navedenim smjernicama i ciljevima, poštivajući
vrijednosti zatečenog područja, te drugih ambijentalnih kvaliteta prostora.
(2) Detaljnim Planom uređenja
gospodarsko-poslovne zone utvrđuju se uvjeti za namjenu, korištenje, uređivanje
i izgradnju objekata i sadržaja prometne i druge komunalne infrastruture, koji
osiguravaju kvalitetan urbani standrad u zoni obuhvata, te okviri za izradu
projekata za ostvarenje građevinskih dozvola kojima se realizira provedba ovog
Plana.
(3) Uređivanje prostora, zahvati na
građevinama i izgradnja građevina obavljat će se u svrhu privođenja zemljišta
(obuhvaćenog ovim Planom) planski definiranoj namjeni. U ostvarivanju osnovnih
funkcija i namjena prostora utvrđenih Planom određeni su parametri koji
omogućavaju očuvanje njegovih prirodnih i ambijentalnih karakteristika u skladu
s potrebama korisnika ove zone, usklađeno sa preostalim dijelom šireg područja
poslovne zone Homer.
Članak
2.
(1) Provođenje i realizacija Plana odvijat će
se temeljem ovih Odredbi, kojima se definiraju uvjeti namjene i korištenja
prostora, način izgradnje, uređenja i obnove dijelova prostora, kao i zaštite
svih vrijednosti unutar Planom obuhvaćenog područja. Navedeni uvjeti
realizacije buduće izgradnje, odnosno obnove postojeće izgradnje, detaljno su
utvrđeni kroz tekstualni i grafički dio koji zajedno predstavljaju jedinstvenu
cjelinu za tumačenje i primjenu Plana, a sa ciljem provedbe predviđenih zahvata
izgradnje i uređivanja prostora na dijelu poslovnog područja Homer.
(2) Područje obuhvata Plana utvrđeno je
okvirno kroz Program mjera za unaprijeđenje stanja u prostoru, definirano
planskim dokumentom PPUO-a Lokve i Ugovorom između naručitelja i stručnog
izrađivača Plana - Urban designa iz Zagreba, pa je isto definirano kao poslovna
zona Homer.
(3) Detaljne granice obuhvata Plana određene
su granicama postojećih parcela k.č.br. kako slijedi:
257/5; 260/1; 260/2; 261/1,2,3,4,5;
262/1,2,3,4,5; 263/ 1,2,3,4,5; 264/1,2,3,4,5,6; 265/2,3; 266; 267; 268; 269;
270/ 1,2,3,4,5; 271; 272; 273; 274; 4823; 4854; 4855 i svih parcela izmedu
navedenih.
(4) Svi zahvati na prostoru obuhvata Plana
vezani uz izgradnju objekata, uređenje prostora ili realizaciju bilo kakvih
radova na površini, ispod ili iznad zemlje, mogu se provoditi samo u skladu s
uvjetima uređenja prostora utvrđenim u skladu s postavkama Plana, kao i na
temelju zakona i drugih podzakonskih akata.
Članak
3.
Ostvarivanje ciljeva i zadataka, te
predviđenog načina uređivanja i korištenja prostora utvrđenog Planom, provo
dit će se i osiguravati u
kontinuiranom procesu, preko nadležnih tijela i ureda Općine Lokve i
Primorsko-goranske županije.
Članak
4.
Planom se utvrđuje detaljna
prostorno-funkcionalna organizacija prostora, namjena i moguće kapacitiranje
izgradnje unutar područja obuhvata, uključivo detaljni uvjeti korištenja,
uređenja i gradnje unutar građevnih čestica i građevina.
Članak
5.
Na području obuhvata Plana ne smiju se
graditi objekti, koji bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili
potencijalno, ugrožavali život, zdravlje i rad Ijudi odnosno ugrožavali
postojeće urbane i prirodne vrijednosti, uključivo i okoliš iznad dopuštenih
vrijednosti, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi
izazvao takve posljedice.
Članak
6.
Uređivanje prostora i izgradnja unutar Planom
obuhvaćenog područja provodi se temeljem izvoda iz tekstualnog i grafičkog
dijela Plana koji čine jedinstvenu cjelinu za njegovo tumačenje, primjenu i
provedbu.
1.0. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak
7.
(1) Funkcionalna organizacija i namjena
prostora utvrđuje se sukladno zatečenoj izgradnji, formiranim cjelinama,
potrebama korisnika prostora, te planskim pretpostavkama za zonu u cjelini.
(2) Zatečena namjena proizvodno-poslovnog
objekta kao i kontaktna zona poslovne izgradnje uvjetovali su sličnu namjenu
novoplanirane zone.
(3) Potreba za razvojnom poslovnom zonom sa
dodatnim kapacitetima i sadržajima unutar razmatrane zone uvjetuje uspostavu
poslovne i proizvodne izgradnje, a kako je to predviđeno i planom višeg reda,
PPUO Lokve.
Članak
8.
Namjena prostora utvrđena u okviru ovog
Plana, kao i strukturiranje na različite korisnike, definirana je na
kartografskom prikazu Plana, koji je, zajedno sa pripadajućim tekstualnim
dijelom, mjerodavan za utvrđivanje detaljne namjene površina odnosno za
utvrđivanje razgraničenja u pogledu namjene površina za pojedine parcele na
području obuhvata Plana.
Članak
9.
Planiranim uređenjem prostora u okviru
obuhvata površina i objekata za slijedeće funkcije i djelatnosti:
(1) Površine i građevine poslovne
izgradnje - K2
Unutar zone moguće je ostvariti poslovni i
proizvodni objekt. Postojeći i planirani objekti, locirani su na jednoj
lokaciji obuhvata Plana. Rekonstrukcija postojećih građevina, kao i dogradnja,
te izgradnja novoplaniranih objekata i sadržaja moraju slijediti provedbene
odredbe u smislu izgrađenosti, gabarita i oblikovanja. Maksimalna izgrađenost
je do 60% od površine građevinske parcele.
(2) Površine i građevine mješovite namjene
u funkciji zone - KK
Ulazni kontrolirani prostor sa rampom
pretpostavlja izgradnju čvrstog objekta u sklopu kojeg se treba formirati
prijemni info punkt, brza prehrana, trgovina dnevne potrošnje,caffe sa
odmorištem i stan domara.
(3) Komunalni i infrastrukturni objekti
Ovim Planom su predviđeni svi objekti
infrastrukture kako je prikazano u karfografskim prikazima infrastrukture (TS,
pročišćivač, itd.). Na prostoru građevinskog područja poslovne zone Homer
predviđaju se energetski i komunalni objekti, a za zadovoljenje propisanog
standarda komunalnog opremanja. U sklopu komunalnih i infrastrukturnih sadržaja
predviđeno je:
. zaštitno zelenilo
. kolne površine
. parkirališne površine.
Članak
10.
(1) Planom se predviđa mogućnost postavljanja
privremenih objekata tipa kiosk za obavljanje određenih poslovnih djelatnosti.
Poslovna djelatnost u tim objektima treba se prvenstveno kretati u segmentu
servisa i manjih usluga, te trgovina i sličnih poslovnih saaržaja.
Članak
11.
(1) Sve navedene namjenske kategorije člankom
9. (unutar postojeće i planirane izgradnje) mogu koristiti podrumske i tavanske
prostore u objektima, vezano uz osnovnu namjenu objekta.
(2) Osim izgradnje građevinskih struktura
objekata, treba preostale dijelove svake pojedine parcele urediti kao ukrasne
zelene površine uz javni prostor ulice, te kao zeleni ili gospodarsko-radni na
stražnjem dijelu parcele. Unutar svake parcele osiguravaju se potrebne prometne
i parkirališne površine prema posebnom standardu.
(3) Kolno-parkirališne površine,
podrazumijevaju sve površine izvan i unutar Planom utvrđenih lokacija - zona
izgradnje, nužnih za pristup do pojedinih objekata i sadržaja (stalni i
interventni pristup), odnosno za potrebe prometa u mirovanju vezano uz
planirane kapacitete. U sklopu tih prometnih koridora sadržani su i pješački
nogostupi te dijelom i uređene javne zelene površine kao sastavni dio pojedine
prometnice. Također, u tim se koridorima, unutar izgrađenog dijela ili zelenog
pojasa, treba voditi sva nova infrastruktura vodovoda, kanalizacije,
telekomunikacija, elektroopskrbe i javne rasvjete.
(4) Zaštitno zelenilo predstavljaju nužnu
bio-ekološku, funkcionalnu i ukrasnu kategoriju u okviru zaštite i uređivanja
prostora. Zona u cjelini mora djelovati kao poslovni park.
2.0. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA
2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
. izgrađenost, iskorištenost i gustoća
izgrađenosti
Članak
12.
Mogućnost daljnjeg provođenja detaljno
prostorno-planskog dokumenta ovisna je o prilagođenosti planirane parcelacije
zatečenim granicama katastarskih čestica. Iz tog razloga je ovim Planom do
maksimuma podržana postojeća parcelacija prostora, osim na onim lokacijama gdje
postojeće katastarske čestice nisu svojom veličinom i oblikom mogle zadovoljiti
osnovne uvjete vezano uz minimalne dimenzije i traženu površinu parcele.
Članak
13.
(1) Osnovni standard minimalne veličine -
površine građevne čestice, utvrđen ovim Planom za sve tipove planiranih
objekata, bez obzira na njihovu namjenu, iznosi 500 m2, sukladno odredbama PPUO-a Lokve. Na katastarskim
česticama manje površine nije
moguća izgradnja bez njihovog povezivanja s drugim okolnim česticama ili
njihovim dijelovima.
(2) Maksimalna površina građevne čestice
poslovne namjene ne ograničava se PPUO-om, te tako ni ovim Planom.
(3) Unutar zatečene poslovne izgradnje
zadržavaju se veće formirane parcele pojedinih objekata, uz mogućnost njihovog
proširenja na okolne neizgrađene čestice.
Članak
14.
(1) Minimalne dimenzije formirane parcele (u
svrhu izgradnje novog objekta), radi poštivanja potrebnog standarda urbane
srukture i njezinog oblikovanja, iznose:
. Minimalna širina parcele uz javnu
prometnu površinu sa koje se ostvaruje pristup na parcelu treba biti 20,0 m.
. Minimalna dubina parcele, od javne
prometne površine (s koje se ostvaruje pristup na parcelu) do stražnjeg ruba
parcele treba iznositi 25,0 m.
. Maksimalna širina i dubina parcele se
ovim Planom ne ograničavaju.
(2) Dimenzije postojećih, već formiranih i
izgrađenih parcela se ovim Planom zadržavaju, te iste ne predstavljaju
ograničenje za eventualnu dogradnju ili nadogradnju postojećih objekata prema
drugim uvjetima.
Članak
15.
Obzirom na veličinu predviđenog zahvata u
prostoru, te programa izgradnje ovim Planom se dopušta spajanje dvije susjedne
parcele u jedinstveni veći prostor - građevnu česticu veće površine, za
izgradnju kompleksne i veće organizaciono-prostorno i funkcionalno jedinstvene
građevne strukture.
Za ovakve eventualne izmjene potrebno je
izraditi točkaste Izmjene i dopune ovog Plana.
Članak
16.
Planom utvrđene građevne čestice veće
površine mogu se podijeliti na više manjih čestica (najviše tri), pri čemu površina
svake od čestica nastalih podjelom ne smije biti manja od 500 m2.
Za ovakve eventualne izmjene potrebno je
izraditi točkaste Izmjene i dopune ovog Plana.
Članak
17.
(1) Za područje obuhvata Plana postavlja se
ograničenje za dopustivu maksimalnu izgrađenost parcele (površinu pod svim
objektima na parceli), vezano uz njezinu namjenu, sa iznosima koeficijenta
izgrađenosti »kig«-K1 kao i za
maksimalnu iskorištenost parcele »kis«- K2.
(2) Koeficijent izgrađenosti »kig« /K1/
definiran je kao odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne
površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija
svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim
balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su
iste konstruktivni dio podzemne etaže), /članak 20 Pravilnika NN 106/98 i
članak 2. Pravilnika NN 39/04/.
(3) Koeficijent iskorištenja »kis« /K2/
definiran je kao odnos ukupne brutto izgrađene površine građevine i površine
građevne čestice /članak 20 Pravilnika NN 106/ 98/.
. Zone poslovne namjene (K2)
max. izgrađenost iznosi 60% površine parcele
max. Iskorištenost iznosi 180% površine
parcele
K1 = 0,60
K2 = 1,80
. Zona mješovite namjene - ulazni prostor,
kontrola, info, caffe (KK)
max. izgrađenost iznosi 35% površine parcele
max. iskorištenost iznosi 70% površine
parcele
K1 = 0,35
K2 = 0,70
Članak
18.
(1) Postojeći bespravno izgrađeni objekti,
odnosno bespravne dogradnje i nadogradnje legalno izgrađenih objekata, izgrađenih
do dana donošenja ovog Plana zadržavaju se u prostoru uz mogućnost
legaliziranja, samo ako zadovoljavaju slijedeće uvjete:
. minimalna veličina parcele 500 m2,
. maksimalna izgrađenost parcele sa faktorom
0,60 ili 60% površine parcele,
. maksimalna iskorištenost parcele s faktorom
1,80 ili 180% površine parcele,
. maksimalna visina objekta 12,50 m do
sljemena objekta od najniže kote uređenog terena uz objekt do vijenca objekta u
svim vertikalnim presjecima,
. minimalni komunalni standard sa priključkom
na javnu mrežu vodovoda, kanalizacije i elektroopskrbe odn. propisno izvedenim
zamjenskim objektima infrastrukture,
. osiguran direktan ili posredan prometni
pristup s javne prometne površine do objekta.
(2) Odredba iz stavka (1) ovog članka ne
primjenjuje se za novu izgradnju ili novu dogradnju - nadogradnju postojećih
objekata.
(3) U slučaju da su u okvirima zatečene
izgradnje na pojedinim parcelama zatečeni manji pomoćni objekti (ili objekti u
lošem građevinskom stanju) dozvoljava se zamjenska izgradnja u skladu sa
odredbama ovog Plana.
Članak
19.
Budući da javne površine čine važan segment
ukupnog urbanog standarda, nije dopušteno njihovo smanjivanje. Navedeno se
posebno odnosi na koridor koje treba ostvariti sa minimalnom širinom kolnika
6,0 m, obzirom na pretpostavljeni promet teretnih vozila.
Članak
20.
(1) Prije realizacije Planom utvrđene
parcelacije potrebno je izraditi parcelacijski elaborat kroz koji će se utvrditi
prostori predviđeni za izgradnju prometnica, zelenih pojasa i komunalne
infrastrukture, a tek nakon toga u okviru preostalog prostora formirat će se
parcele za izgradnju objekata, u skladu s planskim rješenjem.
(2) Radi ostvarenja opsežnijeg programa
izgradnje Planom se omogućava povezivanje odn. spajanje dvije susjedne čestice
u jedinstvenu veću građevnu česticu. Spajanjem čestica spajaju se i njihovi
gradivi dijelovi u jedinstvenu površinu za izgradnju. Kod spajanja čestica
potrebno je izvršiti točkastu Izmjenu i dopunu Plana kako bi se evidentirale
sve promjene vezane za infrastrukturu.
Članak
21.
U svrhu sprječavanja širenja požara na
susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina min.
6,0 m, a može biti udaljena manje od 6,0 m, ako se dokaže (uzimajući u obzir
požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala
građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima itd.), da se požar neće
prenijeti na susjedne građevine, ili mora građevina biti odvojena od susjednih
građevina požarnim zidom
vatrootpornosti najmanje 90
minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na
ravni krov vatrootpornosti min. 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,50 m ili
građevina završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0
m ispod pokrova krovišta, koja mora biti od negorivog materijala najmanje u
dužini konzole.
(2) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz
građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora
imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili
rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža
ukoliko ista nije izvedena.
(3) Za sve građevine potrebno je ishoditi
suglasnost na glavni projekt od policijske uprave.
2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
. ukupna brutto izgrađena površina
građevine, visina i broj etaža
Članak
22.
(1) Veličina i površina građevina ovisi o
pojedinoj zoni izgradnje, njezinoj namjeni te dopuštenoj izgrađenosti parcele.
Obzirom na ranije navedene osnovne zone izgradnje, mogu se dati uvjeti za
veličinu i površinu građevina vezano uz tlocrtnu i ukupnu brutto izgrađenu
površinu građevina, njihovu visinu i broj etaža.
(2) Planom je utvrđen prostor gradivog dijela
građevne čestice, temeljem uvjetovane njegove minimalne udaljenosti od rubova -
granica građevne čestice. Unutar gradivog dijela građevne čestice moguće je za
potrebe svih objekata izgraditi samo dio ukupne površine prema naprijed
navedenoj dopuštenoj izgrađenosti parcele u okviru članaka 17. i 18. ovih
odredbi.
Članak
23.
Veličina građevina u direktnom je odnosu s
površinom građevine, građevinske čestice i prostornim standardom koeficijentima
Kl i K2 (definirani člankom 17. ovih odredbi),vezano uz namjenu prostora koji
se želi realizirati u okviru Planom obuhvaćenog područja naselja.
Članak
24.
(1) Etažnost i visina pojedine građevine
ovisi o njezinoj namjeni, zatečenom stanju i okolnoj izgradnji, pa je ista ovim
Planom ograničena s maksimalnom dimenzijom s time da je za svaku građevinsku
parcelu određen visinski gabarit oznakom broja etaža na karfografskom prikazu
»Uvjeti gradnje«.
Maksimalni broj etaža i maksimalna visina od
najniže točke uređenog terena oko objekta do vijenca - strehe objekta (odn.
sljemena objekta), za planirane objekte određuje se kako slijedi:
a/ Zone poslovne namjene (K2)
. visina max: 12,5 m do sljemena objekta
. etaže max: P+2
podrum, prizemlje, kat
b/ Zona mješovite namjene - ulazni
prostor, kontrola, info, caffe (KK)
. visina max: 5,5 m (8,0 m do sljemena
objekta)
. etaže max: P+Pk
podrum, prizemlje, potkrovlje
(2) Podrum je etaže čija se stropna
konstrukcija mora izvesti maksimalno 0,50 m (prirodni dovod zraka) iznad
najniže kote terena pod prizemljem objekta.
(3) Garaže, pomoćni i poslovno-radni objekti
izvode se s jednom etažom (P) i visinom max. 4,0 m od terena do vijenca
objekta.
Članak
25.
Ukupno izgrađena brutto površina građevine
proizlazi iz odnosa veličine parcele i umnoška koeficijenata K2, što za
pojedine namjene iznosi:
. za poslovne zone (K2):
Pbtto = Pparc. x 1,8
. za mješovitu info/kontrolnu zonu (KK):
Pbtto = Pparc. x 0,7
Članak
26.
Detaljni pokazatelji o veličini i površini
građevine uključivo ukupnu brutto izgrađenu površinu, njezinu visinu i broj
etaža prikazani su tabelarno za svaku pojedinu građevinu u okviru tekstualnog
obrazloženja Plana, Poglavlje 2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA, 2.2.1. Iskaz prostornih
pokazatelja za namjenu, način korištenja uređenja površina i planiranih
građevina (tabela: 2.2.1.2. Tabelarni iskaz uređenja površina i građevina).
2.3. NAMJENA GRAĐEVINA
Članak
27.
Namjena građevina uvjetovana je njihovom
mikrolokacijom u okviru ukupnog Planom obuhvaćenog prostora i određene
kategorije namjene na pojedinoj lokaciji. Svi objekti locirani unutar obuhvata
Plana su poslovne namjene, proizvodnih, uslužnih i sl. djelatnosti.
2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ
ČESTICI
Članak
28.
Smještaj građevine na građevnoj čestici
određen je obveznom građevinskom linijom prema javnoj prometnoj površini uz
koju se prislanja jedno od pročelja objekta. Druga obveza koja definira položaj
građevine čini utvrđena granica gradivog dijela čestice.
Članak
29.
(1) Granice gradivog dijela građevinske
čestice određene su pravcima postavljenim na minimalnu udaljenost 4,0 m od
granice parcele prema susjednoj i 6,0 m od ruba kolne površine odn. nogostupa.
(2) Samo kod dijela planiranih čestica u
kontaktnom prostoru uz postojeću izgradnju pravac gradivog dijela čestice
postavljen je na različitim udaljenostima ovisno o zatečenom stanju.
Članak
30.
Obvezni građevinski pravac postavljen je
prema prometnicama lokalne mreže ulica na udaljenosti min. 6,0 m od
regulacijske linije pješačkog pločnika ili uređene javne zelene površine.
Obvezni građevinski pravac ucrtan je u karfografskom prikazu »Uvjeti gradnje«.
Članak
31.
Građevine svojim položajem na parceli ne smiju
ugrožavati okolne parcele, objekte ili javne površine površinskim odnosno
krovnim vodama, ili drugim štetnim utjecajima (buka, prašina, mirisi), već
sveukupno zbrinjavanje oborinskih voda, te sprečavanje drugih mogućih utjecaja
treba provesti u okviru parcele ili objekta.
Članak
32.
Smještaj vozila i manipulativni prostor
moraju biti na parceli.
2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak
33.
(1) Oblikovanje građevina u direktnoj je
ovisnosti o namjeni i provedbenim odredbama koje ograničavaju maksimalne
horizontalne i vertikalne gabarite te maksimalnu izgrađenost parcele.
(2) Sve planirane građevine trebaju biti
rasčlanjene u horizontalnom i vertikalnom gabaritu ukoliko prelaze tlocrtne
dimenzije 10 x 15 i vertikalne gabarite P+2, kako bi se izbjegla glomaznost
objekata.
(3) Monovolumenske objekte koji zbog
tehnološkog procesa prelaze dimenzije navedene pod stavkom (2) potrebno je
sanirati ozelenjavanjem, obradom završnog pročelja djelomično u kamenu, drvetu
isl.
Članak
34.
(1) U oblikovnom pogledu svi se objekti
trebaju projektirati i izvoditi sa dvostrešnim ili višestrešnim krovom u nagibu
›45o, osim kada to tehnološki
proces ne dozvoljava.
(2) Krovna ploha završava s krovnim vijencem
objekta i prepušta se preko obodnih zidova za min. 50 cm.
(3) Garaže, pomoćni i radno-poslovni objekti
na parceli izvode se u sklopu objekta, ili prislonjene na glavni objekt.
Članak
35.
(1) Pročelja objekata mogu imati završnu
obradu sa žbukom, drvetom, oblogama ili kamenom. Preporuča se završna obrada u
kamenu ili kombinaciji žbuke i kamena bojano u svim zagašenim tonovima. Ne
preporučaju se jaki tonovi osnovnih boja.
(2) Svi otvori na pročelju objekta izvode se
s drvenom ili PVC stolarijom u svjetlom ili tamnom tonu uključivo žaluzine.
Članak
36.
Ogradni i potporni zidovi oko objekta izvode
se u kamenu, drvetu, željezu, ozelenjene ili u kombinaciji navedenih materijala
s obavezom uklapanja u okruženje.
2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak
37.
(1) Uređenje čestica provodi se ovisno o
njihovoj namjeni i tipu objekta koji je izgrađen ili se predviđa graditi na
predmetnoj građevnoj čestici.
Gradevne čestice na kojima se nalaze ili se
planiraju objekti poslovne namjene uređuju se kao otvorene javne urbane
površine. Njihovo uređenje izvodi se u formi pješačkih (pristupnih) površina
ili uređenih zelenih površina (parkovna i vrtno-tehnička obrada) i ne
preporučaju se ogradni zidovi osim u smislu određivanja vanjskog prostora.
(2) Ograda prema javnoj prometnoj površini
izvodi se kao prozračna - metalna u kombinaciji sa kamenim podnožjem visine
60-90 cm ili u kombinaciji kamenog podnožja i zelene ograde formirane od
oblikovane lokalne vegetacije do visine 1,80 m.
Članak
38.
(1) Javne prometne i zelene površine
predstavljaju zasebnu česticu koja se uređuje u skladu sa namjenom i funkcijom
pojedinog dijela predmetne čestice. Tako se
kolne površine izvode s
asfaltnim zastorom dok se parkirališni prostori grade s prefabriciranim šupljim
betonskim elementima uz naknadno zatravljivanje površine. Pješačke površine
izvode se s prefabriciranim betonskim elementima uz izvedbu betonskih rubnjaka.
(2) Uz uređene javne površine ne izvodi se
ograda osim u slučaju kada ista ima zaštitnu funkciju.
3.0. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM,
ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM MREŽOM
3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
3.1.1. Glavne ceste (elementi trase i
mjesta priključka prometnica manjeg značaja)
3.1.2. Pristupne ceste (situacijski i
visinski elementi trasa, križanja i poprečni profili s tehničkim elementima)
Članak
39.
(1) Na teritoriju obuhvata uspostavljena je
jednostavna prometna mreža Osnovna dimenzija profila iznosi 6,0 m (odnosno 6,0
+ 2x1,5 sa nogostupom) na koju se vežu sve građevinske parcele.
(2) Elementi trase i mjesta priključaka dati
su u okviru situacijskog prometnog plana u mjerilu 1:1000.
(3) Tehnički elementi poprečnih profila
prikazani su u grafičkom dijelu elaborata.
3.1.3. Površine za javni prijevoz (pruge i
stajališta)
Članak
40.
Planom nisu predviđena stajališta autobusa,
jer se ne predviđa javni prijevoz.
3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj
mjesta)
Članak
41.
(1) Prostori za potrebe prometa u mirovanju
Planom su predviđeni u sklopu pojedinih građevinskih parcela, a prema potrebama
pojedinih korisnika.
(2) Prostor za potrebe prometa u mirovanju
predviđen je i izvan građevinskih parcela, a na samom ulazu u zonu prema
procjeni:
Poslovni prostor 100 m2/3 PM
(3) Detaljno rješenje parkirališnog prostora
sa oznakom broja parkirališnih mjesta dano je u kartografskom prikazu grafičkog
dijela Plana.
3.1.5. Javne garaže
Članak
42.
Planom nije predviđena izgradnja posebnih
javnih garaža.
3.1.6. Biciklističke staze
Članak
43.
Planom nisu posebno oblikovane biciklističke
staze, budući da se predviđa promet niske gustoće te je moguće koristiti
planirane prometnice i za biciklističke potrebe.
3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke
površine
Članak
44.
Planom nisu predviđeni trgovi i druge veće
pješačke površine.
3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
OPREMANJA OSTALE PROMETNE MREŽE
Članak
45.
Unutar razmatranog područja poslovne zone
Homer, kao i na njegovim rubnim dijelovima, nisu prisutne druge vrste prometa,
pa tako niti prometne mreže koje bi služile tim drugim prometnim sredstvima.
3.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak
46.
(1) Zadovoljenje potreba telekomunikacijskih
veza na području obuhvata DPU-a realizirati će se preko postojeće kabelske
mreže, te kabelske TK kanalizacije (DTK) i izgrađenog UPS-a (digitalne
telefonske centrale) Lokve, kao i u okviru nove kabelske TK kanalizacije (DTK),
koja će se graditi trasama novih prometnica (poprečnim i uzdužnim). U tu svrhu
treba osigurati koridor širine 40- 50 cm.
(2) Unutar zone DPU-a, u okviru
novoplaniranih koridora prometnica (nogostupi - zelene površine), izgraditi glavnu
TK kanalizaciju (DTK) kapaciteta 3 kom polietilenskih ili fleksibilnih PEHD /
FD cijevi d = 50 ili 40 mm sa standardiziranim montažnim zdencima oznake i
unutarnjih dimenzija D1 (90/60/70 cm) ili D2 (90/100/70 cm), a istu je potrebno
vezati kao varijantno rješenje na priključne točke 1 i 2
postojećih resursa u TK infrastrukturi.
(3) Od glavne trase DTK kanalizacije tj. od
najbližeg privodnog zdenca, a sukladno koncepciji raspleta TK kabela, svaku
novoplaniranu građevinu (1-16) unutar DPU-a potrebno je vezati sa 1 kom
priključnih - privodnih fleksibilnih FD cijevi d=40 ili 50 mm (priključak na TK
mrežu). Točna trasa glavne i privodne DTK kanalizacije, unutar prostora DPU-a i
povezivanje na priključne točke odrediti će se prilikom izrade projektne dokumentacije
samih građevina odnosno ishođenja lokacijske i građevinske dozvole u glavnim i
izvedbenim projektima.
(4) Sukladno navedenom u točkama 2 i 3, a
temeljem Zakona o telekomunikacijama, prigodom gradnje navedenih građevina,
investitori te gradnje moraju izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke
telekomunikacijske vodove, koji su potrebni samo za svaku pojedinu građevinu,
prema pripadajućoj tehničkoj i izvedbenoj dokumentaciji, te potpunu
telekomunikacijsku instalaciju u svakoj novoplaniranoj građevini primjerenu
namjeni građevine, uključujući i vodove za kabelsku distribuciju i zajednički
antenski sustav u skladu sa glavnim projektom (potrebna suglasnost T-HT-a
odnosno Hrvatske agencije za telekomunikacije.)
(5) Kabelske TK ormariće (uvodna - priključna
kutija) smjestiti na mjestu koncentracije kućne TK instalacije i vanjske
kabelske TK mreže, odgovarajućeg kapaciteta - broja parica, u pravilu na ulazu
objekta (građevine) na pristupačnom mjestu radi lakšeg održavanja.
(6) Unutarnje TK instalacije u objektu mogu
se izvesti tehnologijom strukturnog kabliranja, sukladno standardu ISO/IEC
11801.
(7) Točna pozicija priključka građevine
odrediti će se u postupku izrade glavnih projekata građevina (1 - 16).
(8) Dimenzije rova su u prosjeku 0,4 x 0,8 m,
osim na prekopima prometnica gdje je dubina 1,0 m.
(9) Troškove zaštite - izmještanja postojeće
telekomunikacijske infrastrukture (zračni ili podzemni kabeli, TK stupovi),
prema Zakonu o telekomunikacijama snosi investitor, kao i eventualne troškove
popravka TK infrastrukture u slučaju oštećenja iste. Postojeće TK kabele (TX i
TD) unutar zone na dionici točka A - točka B, a koji su djelomično u funkciji,
treba supstituirati adekvatnim TK kabe
lima i ugraditi u
novoplaniranu DTK po obodu poslovne zone.
(10) Planirana trasa TK infrastrukture
pretpostavlja izgrađenost ostalih objekata prometne, ulične i komunalne
infrastrukture. Ukoliko u trenutku potrebe za izgradnjom dijela TK
infrastrukture planirane građevine ne budu izgrađene, dozvoljava se investitoru
da u dogovoru sa nadležnim službama odredi alternativne trase bilo kao
privremeno ili trajno rješenje ukoliko ova promjena ne remeti koncepciju plana
i predstavlja zajednički interes Općine Lokve i T-HT-a. Drugim riječima kada
lokalna uprava ili samouprava (lokalni autoriteti, komunalne službe i drugi) u
svojim uvjetima i suglasnostima uvjetuju drugačija postupanja, postupiti će se
prema takvim uvjetima i suglasnostima, ako su u skladu sa zakonskim propisima.
(11) Tehnička rješenja za povezivanje
novoplaniranih građevina unutar područja obuhvata DPU-a na javnu
telekomunikacijsku mrežu (xDSL ili optički kabeli) davati će operater u fiksnoj
telefoniji (T-HT) tj. davatelj usluga u ovisnosti o željama investitora tj.
korisnika na njihov zahtjev.
(12) Pri projektiranju i izvođenju TK
infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o
minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti
suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. Drugim riječima svi
elementi prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture moraju biti
međusobno usklađeni.
3.4. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH
JAVNIH POVRŠINA
3.4.1. Opskrba pitke vode
Članak
47.
(1) Rješenje vodoopskrbne mreže definirano je
na kartografskom prikazu 2D Detaljnog plana pod naslovom »Komunalna
infrastruktura - Vodoopskrba« u mjerilu 1:1000.
Članak
48.
(1) Vodoopskrbni cjevovod i priključci
objekata unutar zone zahvata plana izvoditi će se prema posebnim uvjetima
poduzeća Komunalac d.o.o. Delnice.
(2) Načelna trasa budućeg vodoopskrbnog
cjevovoda naznačena je u grafičkom dijelu plana. Točna trasa vodoopskrbnog
cjevovoda izradit će se u toku izrade projektne dokumentacije. Za svakog
pojedinog potrošača posebno će se u glavnom projektu hidrauličkim proračunom
iskazivati potrebne količine vode, te se dimenzionirati priključni cjevovodi
ovisno o potrebama korisnika.
(3) U neposrednoj blizini predvidjet će se
izgradnja vodomjernog okna u kojem će se ugraditi kontrolni vodomjer cijele
dionice planiranog cjevovoda.
Članak
49.
Detaljnim planom uređenja određuje se obveza
priključenja svih objekata na javnu vodovodnu mrežu.
Članak
50.
Razvodna mreža gdje god je moguće treba biti
prstenasta. Granati sistem može se primjeniti samo na pojedinim dionicama gdje
bi postavljanje prstenastog sistema iziskivalo velika materijalna ulaganja i
neracionalnost.
Članak
51.
Cjevovode vodovodne mreže u principu treba
polagati u zeleni pojas i javne površine, a gdje to nije moguće u pješačke
nogostupe. Dubina postavljanja cijevi mora biti veća od granice smrzavanja ili
zagrijavanja. Principijelno dubina polaganja bi trebala biti oko 1,2-1,5 m od
površine terena.
Članak
52.
Na križanjima i odvojcima pojedinih cjevovoda
trebaju se ugraditi zasuni kojima se pojedini dijelovi mreže mogu izdvojiti iz
pogona. Zasuni se moraju postavljati u zasunske komore.
Članak
53.
Minimalne dimenzije cijevi vodoopskrbnog
sustava, radi zadovoljavanja protupožarnih uvjeta ne trebaju biti manje od 1100
mm.
Članak
54.
U zoni obuhvata plana uz javne prometnice
obvezno se mora izvesti mreža protupožarnih hidranata na maksimalnoj međusobnoj
udaljenosti od 80 m i najmanjom dovodnom cijevi profila 1100 mm.
3.4.2. Odvodnja
Članak
55.
Rješenje odvodnje, kanalizaciona mreža i
uređaji definirani su na karfografskom prikazu 2E Detaljnog plana pod naslovom
»Komunalna infrastruktura »- Odvodnja u mjerilu 1:1000.
Članak
56.
/1/ Odvodni sustavi izgradit će se i
koristiti prema planiranoj koncepciji odvodnje, a u skladu sa određenom
zakonskom regulativom na snazi.
Sve djelatnosti koje se planiraju unutar
zahvata Plana moraju biti u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite
izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (SN 23/ 04).
/2/ U javni odvodni sustav smiju se upuštati
isključivo vode koje moraju imati karakteristike u skladu s zakonskom
regulativom na snazi (Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja
opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama /NN 94/08/)
/3/ Sanitarne i tehnološke otpadne vode
proizvedno- poslovnih objekata, te uslužnih, trgovačkih i sličnih djelatnosti,
moraju imati predtretman (ovisno o vrsti i količini zagađenja) prije upuštanja
u glavne ulične kanale.
Ukoliko se radi o ugostiteljsko turističkim
građevinama sa pripremom hrane potrebno je otpadne vode iz kuhinje pročistiti
prije priključenja na javni sustav odvodnje.
Članak
57.
/1/ Čiste oborinske vode mogu se izravno
upuštati u javne kanale
/2/ Zagađene oborinske vode obzirom na
količinu i stupanj zagađenosti moraju se pročistiti preko odgovarajućih
predtretmana
/3/ Oborinska voda sa vanjskih parkirnih
prostora i manipulativnih površina skupit će se putem ivičnih rigola, slivnika
ili rešetki, a ovisno o površini, odnosno, do 4 PM i do 50 m2 vanjske manipulativne površine mogu se direktno
odvoditi u sustav javne odvodnje, a za više od 4 PM i više od 50 m2 vanjske manipulativne površine oborinsku vodu prije
upusta u javni sustav oborinske odvodnje
sprovesti preko pjeskolova i
pročistiti na odjeljivaču ulja, masti i naftnih derivata.
Članak
58.
/1/ Izgradnja kolektora predstavlja značajnu
investiciju, uvjetovanjem njegove izgradnje onemogućilo bi i odgodilo početak
realizacije izgradnje čitave zone, dozvoljava se privremeno rješenje
dispozicije otpadnih voda za pojedine građevne parcele.
/2/ Odvodnju sanitarnih i tehnoloških otpadnih
voda korisnik mora rješiti na vlastitoj parceli i to putem privremenih sabirnih
jama, koje moraju biti nepropusne, imati zaobljene prijelaze između zidova i
dna te poklopac za pražnjenje, volumen jama ovisit će o vrsti(namjeni) zgrade,
broju osoba u zgradi, te količini otpadnih voda što će se detaljnije obrađivati
u glavnim projektima. Pražnjenje sabirnih jama vršiti će komunalna služba i
odvoziti na za to predviđenu lokaciju, a moguće je i ugraditi male kompaktne
biološke uređaje za pročiščavanje s ispuštanjem u tlo u III. zonu zaštite.
Nakon izgradnje SJO Lokve korisnici su dužni spojiti se na isti.
/3/ Odvodnju oborinskih voda korisnik mora
rješiti na vlastitoj parceli putem upojnih bunara, a nakon izgradnje SJO
spojiti se na isti.
/4/ Čiste oborinske vode mogu se direktno
upuštati u upojne bunare, a nečiste, tj. zagađene oborinske vode obzirom na
količinu i stupanj zagađenosti moraju se prije upuštanja u upojne bunare
pročistiti preko odgovarajućih pred tretmana.
/5/ Oborinska voda sa vanjskih parkirnih
prostora i manipulativnih površina skupit će se putem ivičnih rigola, slivnika
ili rešetki, a ovisno o površini, odnosno, do 4 PM i do 50 m2 vanjske manipulativne površine mogu se direktno
upustiti u upojni bunar, a za više od 4 PM i više od 50 m2 vanjske manipulativne površine oborinsku vodu prije
upusta u upojne bunare sprovesti preko pjeskolova i pročistiti na odjeljivaču
ulja, masti i naftnih derivata.
3.4.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak
59.
(1) Elektroenergetski objekti unutar zahvata
plana izvoditi će se prema uvjetima iz tekstualnog i grafičkog dijela plana.
(2) Napajanje električnom energijom zone ovog
plana predviđeno je iz četiri novo predviđene samostojeće trafostanice 20/0,4
kV s osiguranim pristupom na javnu površinu, a čije su lokacije naznačene u
grafičkom dijelu plana.
(3) Za one nove kupce električne energije
koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planiranih
trafostanica 20/0,4 kV iz ovog plana, treba osigurati novu lokaciju
trafostanice 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u
građevini) unutar njegove građevinske čestice.
(4) Za buduće trafostanice 20/0,4 kV potrebno
je osigurati zasebnu parcelu minimalnih dimenzija 6x5 m za trafostanice
kapaciteta do 1x630 kVA, odnosno 8x8 m za trafostanice do 2x630(1000) kVA.
(5) Načelne trase elektroenergetskih vodova
naznačene su u grafičkom dijelu plana. Točne trase elektroenergetskih vodova
izradit će se u toku izrade projektne dokumentacije.
(6) Buduća javna rasvjeta unutar zone plana
riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i
upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i
sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.
4.0. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH
ZELENIH POVRŠINA
Članak
60.
(1) Ovim se Planom predviđa ostvarenje zone
ugodne za rad i maksimalno oblikovno usklađene s okolišem, te se posebna pažnja
posvećuje zelenim površinama.
(2) Obavezna je sadnja drvoreda duž glavne
prometnice i uz parkirališne prostore, a sve u skladu sa grafičkim prikazima
ovog Plana.
Osim uređenih i opremljenih dijelova pojedini
se prostori (kategorija »Z«) tretiraju kao zone zaštitnog zelenila uz
prometnice i parkirališta.
5.0. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/
ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak
61.
Unutar razmatranog područja nema posebno
vrijednih ili osjetljivih cjelina i građevina.
6.0. UVJETI I NAČIN GRADNJE
6.0.1. Oblici intervencija
Članak
62.
(1) Zatečeno stanje unutar Planom obuhvaćenog
područja ima direktan odraz na planske intervencije primjenjene radi
realizacije novih struktura s visokim nivoom prostorne, funkcionalne i
oblikovne kvalitete.
(2) Tako se oblici intervencija provode
dijelom kao sanacije i dijelom kao rekonstrukcije u okvirima zatečenih područja
izgradnje, ali su većina intervencija gradnja novih samostojećih objekata.
(3) Drugi oblici korištenja - intervencija u
prostoru ostvaruju se kroz novu izgradnju koja je prisutna gotovo na cijelom
području obuhvata. Nova gradnja obuhvaća izvedbu poslovnih objekata.
6.0.2. Način gradnje
Članak
63.
(1) Ukupna nova stambena struktura realizira
se u formi samostojećih objekata poslovne namjene na cijelom području obuhvata.
(2) Nedostatak većih javnih zelenih površina
opravdava se namjenom zone, ali se osigurava zaštitno zelenilo u rubnim
dijelovima zone.
6.0.3. Uvjeti gradnje
Članak
64.
Vezano uz planirane intervencije u prostoru
obuhvata Plana, definirani su i uvjeti gradnje koji obuhvaćaju:
. intervencije u cilju održavanja postojeće
strukture,
. zahvate radi sanacije postojeće strukture,
. zahvati radi rekonstrukcije zatečenih
građevina,
. novu gradnju.
Članak
65.
(1) Održavanje postojećih struktura prisutno je samo na jednoj izdvojenoj lokaciji gdje
se zadržava postojeći proizvodno-poslovni objekt.
Unutar tog područja mogući su građevinski
zahvati koji doprinose općoj kvaliteti urbane strukture i njezinog oblikovnog
izraza, a sastoje se od:
. dogradnji postojećih struktura manjim
građevinama
. nadogradnji postojećih objekata do visine
P+2.
(2)
Prilikom provedbe navedenih manjih intervencija treba zadržati minimalno
odstojanje od ruba parcele sa širinom 4,0 m. Izgrađenost unutar razmatranog
područja zadržava se, ali se ne smije povećati iznad maksimalnih dozvoljenih
vrijednosti određenih ovim Planom.
(3) Međuprostor izmedu izgrađenih objekata i
regulacijskog pravca ulice, javne prometne površine ne mogu se koristiti za
proširenje - dogradnju objekata. Taj dio prostora parcele može se koristiti
samo kao uređeni prostor.
Članak
66.
(1) Sanacije se svode na oblikovne
intervencije kozmetike pročelja, a na području obuhvata nisu zatečeni objekti
koji bi zbog dotrajalosti morali biti sanirani.
(2) Projekt sanacije i izvedba trebaju
obuhvatiti intervencije u smislu oblikovanja pročelja kamenom, drvetom, sadnjom
visokog zelenila itd.
Članak
67.
(1) Rekonstrukcija - promjena korištenja radi
poboljšanja funkcionalnosti obuhvaća dijelove unutar obuhvata Plana.
(2) Zahvati rekonstrukcije podrazumijevaju:
. Dogradnja ili nadogradnja postojećih
objekata mora biti u okviru maksimalnih vrijednosti navedenih člancima 17, 18,
19, 20 i 27, a za proširenja stambenog ili poslovnog prostora (turizam)
. Izgradnja zasebnog pomoćnog objekta na
stražnjem dijelu parcele (u okviru dozvoljene izgrađenosti parcela, sa visinom
objekta »P«) radno-poslovne namjene bez utjecaja na okoliš
. Poboljšanje konstruktivno-građevinskih
osobina i oblikovnih karakteristika objekata
. Izgradnja većeg zamjenskog objekta u skladu
s uvjetima maksimalno dopuštenog korištenja parcele (uvjeti za novu izgradnju)
. Korištenje priključenog dijela manje
susjedne parcele (na kojoj radi veličine nije bila moguća izgradnja) zajedno s
postojećom parcelom radi ostvarenja većeg prostornog standarda.
Članak
68.
(1) Prostori nove gradnje locirani su u području zone Homer. Unutar tog
područja Planom je predviđena realizacija 16 objekta od toga postojećih 1 i
planiranih 15, a sa slijedećom namjenskom strukturom:
. poslovni objekti: proizvodnja, usluga,
servis, trgovina i sl. (K2)
. ulazni prostor, info punkt, caffe, trgovina
dnevne potrošnje, brza prehrana/topli obrok (KK)
(2) Izgradnja novih objekata planirana je na
zasebnim građevnim česticama, pri čemu se objekti jednom svojom stranom
(glavnim pročeljem) trebaju prisloniti uz obvezni građevni pravac tamo gdje je
to u kartografskom prikazu označeno. Nova izgradnja locirana uz lokalne
pristupne ulice treba biti udaljena od regulacijskog pravca prometne površine
na udaljenost od minimalno 6,0 m.
7.0. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
69.
(1) Planskim se rješenjem i proširuje opseg
uređenih zelenih površina koje osim funkcionalnog i ukrasnog imaju i zaštitni
karakter. Naime, obzirom na značaj zelenih prostora unutar ukupne urbane
sturkture, a posebno u situaciji gdje takve površine saniraju konflikte u
prostoru, Planom je utvrđena slijedeća struktura i moguća namjena tih površina
kao:
. zaštitne zelene površine (Z) uz prometne
koridore i parkirališta, kao zaštitni tampon izmedu prometnih površina i okolne
izgradnje, oblikovane pretežito s visokom vegetacijom u formi drvoreda
. potezi zelenila - visoke vegetacije
(drvoredi), realiziranih uz granicu obuhvata Plana.
(2) Očuvanje ambijentalnih vrijednosti može
se ustanoviti samo kroz odrednice ovog Plana, jer analizama zatečene urbane
strukture konstatirano je da na predmetnom području obuhvata ovog Plana nema
takvih kulturnih dobara i prirodnog prostora, koji su radi svojih vrijednosti
stavljeni pod odgovarajući režim zaštite.
8.0. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
70.
(1) Realizacija i provođenje Plana vršit će
se etapno, vezano uz potrebe uređenja urbanog područja, te pripremanje za
izgradnju i opremanje komunalnom infrastrukturom pojedinih lokacija unutar
razmatranog dijela poslovne zone Homer.
(2) U cilju osiguranja potrebnih preduvjeta
treba odmah započeti s pripremnim radovima za buduću realizaciju ovog Plana,
unutar kojih treba utvrditi ukupni opseg radova i prioritete koje treba
ostvariti radi efikasne provedbe Plana. Znači da treba odmah započeti s
pripremom dokumentacije na temelju koje se može pristupiti radovima na uređenju
i opremanju građevinskog zemljišta za njegovu buduću namjenu. U tom cilju treba
provesti slijedeće aktivnosti:
. izrada potrebnih
urbanističko-arhitektonskih rješenja i projekata,
. izradu projekata, iskolčenje koridora te
uređenje postojećih i izvedba novih prometnih površina (prometnica i
parkirališta) s otvaranjem pristupa do pojedinih dijelova prostora,
. projektiranje i izvedba nužne
infrastrukturne opreme prostora,
. izrada parcelacionog elaborata i rješavanje
vlasničkih odnosa za površine javne namjene prolaza komunalne infrastrukture,
. provedba urbane komasacije za druga
područja temeljem ovog Plana,
. prikupljanje suglasnosti za pojedine
prioritetne zahvate u prostoru.
(3) Pravovremena priprema i organizacija ovih
radova od strane stručnih službi Županije i Općine ili za to posebno osnovane
stručne institucije, omogućit će uspješno provođenje Plana, realizaciju Planom
predviđene izgradnje, odnosno osigurati početak uređenja ovog vrijednog
područja, sa ciljem postizanja višeg stupnja funkcionalnosti, te time
osiguranje kvalitetnije prezentacije izvedbe zone u cjelini.
9.0. MJERE SPRIJEČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak
71.
(1) Jedna od najvažnijih mjera odnosi se na
restrikciju gradnje do realizacije kanalizacijskog sustava odvodnje uz sustav
pročišćavanja te je provedbenim odredbama Plana ustanovljena obveza izvedbe
prije stavljanja objekata u funkciju.
(2) Sljedeći važan segment zaštite okoliša
predstavlja Planom utvrđeni nivo minimalnog komunalnog opremanja pojedinih
prostora, što obavezno uključuje izvedbu zaštit
nog zelenila uz prometne
površine kao zaštita od buke i realizaciju potrebne prometne i komunalne
infrastrukture.
(3) U smislu zaštite prema Zakonu o zaštiti
od požara (NN 58/93) i Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe, te
procjene ugroženosti od požara (NN 35/94) ovim elaboratom osigurani su
pristupni putevi za vatrogasna vozila, te vozila za spašavanje ljudi i imovine.
Požarna površina mora biti potpuno pokrivena vodoopskrbom, hidrantskom mrežom i
instalacijama - rješena u skladu s navedenim zakonskim i podzakonskim aktima.
(4) Spriječavanje negativnog utjecaja na
okoliš, odnosno urbani izgled i oblikovanje postići će se adekvatnim uređenjem
parcele i oblikovanjem objekata uz primjenu:
. kosih krovnih ploha nagiba ›45o
. oblikovanjem objekata s razvedenim
volumenima u horizontalnom i vertikalnom smislu izbjegavanje »glomaznih«
volumena ukoliko to dozvoljava tehnološki proces
. primjenom autohtonih materijala, odnosno
obaveznom primjenom drveta, kamena, obloga na dijelu pročelja objekta
ozelenjavanje i vrtno-tehničko uređenje parcele (posebno prostora za odmor i uz
javno-prometnu površinu).
9.0.1. OGRANIČENJA PRAVA VLASNIKA I
KORISNIKA ZEMLJIŠTA I POSEBNE MJERE RADI ODRŽAVANJA VODNOG REŽIMA
Članak
72.
Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i
zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima,
zabranjeno je:
/1/ Na nasipima i drugim regulacijskim i
zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak,
puštati i napasati stoku, prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na
mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima
se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina,
/2/ U uređenom inundacijskom pojasu orati zemlju,
saditi i sjeći drveće i grmlje;
/3/ U uređenom inundacijskom pojasu i do
udaljenosti od 20 m. od vanjske nožice nasipa odnosno do 7 metara od vanjskoga
ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i
obaloutvrda) podizati zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i
zaštitnih vodnih građevina, vaditi kamen, glinu i ostale tvari, kopati i bušiti
zdence, te bez vodopravnih uvjeta obavljati drugo bušenje tla,
/4/ U neuređenom inundacijskom pojasu
obavljati radnje iz točke 3. ovoga stavka,
/5/ Na melioracijskim kanalima za
odvodnjavanje kojima upravljaju Hrvatske vode i do udaljenosti od 5 m od tih
kanala potrebnoj za njihovo redovno održavanje orati i kopati zemlju, te
obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti melioracijske vodne građevine
ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje,
/6/ u vodotoke i druge vode, akumulacije,
retencije, melioracijske i druge kanale i u inundacijskom pojasu odlagati
zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može
utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati
održavanje vodnog sustava,
/7/ Graditi i/ili dopuštati gradnju na
zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice,
parkovi, trgovi).
Iznimno, na zahtjev zainteresirane osobe
Hrvatske vode mogu odobriti odstupanje od odredaba stavka 1. ovoga članka pod
uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina,
odnosno pogoršanja postojećega vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima
korištenja vodnog dobra utvrđenim ovim Zakonom.
Pravna osoba koja upravlja šumama u
vlasništvu države može u inundacijskom pojasu obavljati uzgoj i sječu drveća,
ako je to u skladu sa šumskogospodarskom osnovom na čije je odredbe, u dijelu
koji se odnosi na inundacijski pojas, pribavljena suglasnost Hrvatskih voda.
Članak
73.
/1/ Granice dopustivosti ugrožavanja
čovjekove okoline koje su definirane kao maksimalne dozvoljene koncentracije
štetnih tvari u zraku i otpadnoj vodi koja se upušta u teren ili u more i buka,
utvrđuje se zakonskim i podzakonskim aktima.
/2/ Zavisno o karakteru otpadnih voda,
potrebno je ugrađivati odgovarajuću opremu kojom bi pojedini zagađivači
pročistili otpadne vode prije ispuštanja u zajednički sustav. Obaveza pročišćavanja
prije upuštanja u kanalizaciju odnosi se naročito na otpadne vode što potiču iz
restorana i kuhinja (masnoći ulje), te toksične i agresivne vode koje
zahtijevaju adekvatne uređaje za pročišćavanje.
Članak
74.
/1/ Za sve građevine koji predstavljaju izvore
buke treba provoditi posebne mjere zaštite, uključujući i zabavne građevine te
regulirati njihove režime korištenja, obzirom na lokaciju i udaljenost od
građevina stanovanja.
/2/ Na području obuhvata Plana, mjere zaštite
od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN17/90 i
26/93) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi
borave i rade (NN 37/ 90).
Članak
75.
/1/ Zaštita zraka provodi se sukladno
odredbama propisa koji se odnose na zaštitu zraka:
. Zakon o zaštiti zraka (NN 48/95)
. Uredba o preporučenim i graničnim
vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96, 2/97)
. Uredba o graničnim vrijednostima emisije
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97)
. Uredba o tvarima koje onečišćuju ozonski
omotač (NN 7/99, 20/99)
/2/ Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene
vrijednosti kakvoće zraka I. kategorije propisane Uredbom o preporučenim i
graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96 i 2/97).
Članak
76.
Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o
vodama (NN 107/95).
9.1. ZAŠTITA OD POPLAVA I PODZEMNIH VODA
Članak
77.
/1/ Pri odabiru sadržaja, djelatnosti i
tehnologija koje će se realizirati u obuhvatu ovoga Plana moguće su samo one
koje ne onečišćuju okoliš odnosno one kod kojih se mogu osigurati propisane
mjere zaštite okoliša.
/2/ Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti
podzemnih voda za što je neophodno izgraditi sustav nepropusne kanalizacije. U
okviru pojedinih pogona, ovisno o tehnološkim procesima koji će se obavljati,
potrebno je uz dobivanje posebnih uvjeta građenja od nadležnog
vodnogospodarskog poduzeća, postaviti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
prije upuštanja u kanalizaciju. Otpadne vode iz
tehnoloških procesa mogu se
po potrebi reciklirati i koristiti u kružnom procesu.
/3/ U kanalski sustav odvodnje otpadnih voda
mogu se upuštati samo prethodno pročišćene vode do propisanog stupnja
onečišćenja u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja
opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99).
/4/ Sve prometne, manipulativne i površine za
remont vozila, mehanizacije i strojeva trebaju biti izvedene vodonepropusno s
uređenom vodonepropusnom odvodnjom te separatorima ulja, masti i taloga.
9.2. ZAŠTITA OD POŽARA I EKSPLOZIJA
Članak
78.
/1/ U smislu zaštite prema Zakonu o zaštiti
od požara (NN 58/93) i Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe, te
procjene ugroženosti od požara (NN 35/94) ovim elaboratom osigurani su
pristupni putovi za vatrogasna vozila, te vozila za spašavanje ljudi i imovine.
Požarna površina mora biti potpuno pokrivena vodoopskrbom, hidrantskom mrežom i
instalacijama - rješenja u skladu s navedenim zakonskim i podzakonskim aktima.
/2/ Pridržavajući se odredbi propisa Planom
su osigurani vatrogasni prilazi do svih zona po planiranim javnim prometnim
površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice.
U postupku daljnje detaljnije razrade ovog
Plana, te prilikom projektiranja i izvođenja treba primjenjivati odredbe
slijedeće zakonske i podzakonske regulative na snazi:
. Zakona o zaštiti od požara
. Pravilnika o tehničkim normativima za
hidrantsku mrežu za gašenje požara
. Pravilnika o uvjetima za vatrogasne
pristupe.
. Sve vatrogasne pristupe, te površine za rad
vatrogasnog vozila treba izvesti u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za
vatrogasne pristupe (NN 142/03).
Članak
79.
/1/ Planirane cjevovode za količine vode
potrebne za gašenje požara treba izvesti u skladu s odredbama Pravilnika o
tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN 8/06).
/2/ Protupožarna zaštita zahtjeva
odgovarajuće dimenzioniranje javne vodovodne mreže, uz uvjete osiguranja
dovoljnih količina protupožarne vode, te mrežu vanjskih hidranata na
maksimalnoj dozvoljenoj međusobnoj udaljenosti od 150 m i s vodovodnim
priključkom ne manjeg profila od 1 100 mm.
Članak
80.
U svrhu sprečavanja širenja požara na
susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina
najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje,
brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu
otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na
susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu
konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta)
nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste
vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji
mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
Članak
81.
Postava podzemnih ili nadzemnih spremnika
zapaljivih tekućina i plinova treba se planirati i projektirati u skladu s
odredbama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima.
9.3. ZAŠTITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I
RATNIH OPASNOSTI
Članak
82.
Područje obuhvata Plana nalazi se u zoni
očekivanog potresa intenziteta VIIo MCS ljestvice.
Građevine moraju biti projektirane najmanje
na očekivani intenzitet potresa.
Članak
83.
/1/ Sklanjanje stanovništva u slučaju
neposredne ratne opasnosti organizira se u zaklonima s kapacitetom koji ne može
biti manji od 2/3 broja zaposlenika, a ako se radi u smjenama, od 2/3 broja
zaposlenika u najvećoj smjeni.
/2/ Za sada se ne očekuje broj zaposlenih
koji bi zahtijevao gradnju skloništa, te se ovim Planom ne predviđaju građevine
primarne zaštite sklanjanja ljudi.
Planom se predviđaju zakloni kao ukopani,
poluukopani ili nadzemni, s nadslojem zemlje kojim se formira humak na zelenoj
površini.
/3/ Mjere zaštite od seizmičkog djelovanja
obuhvaćaju i pridržavanje Planom uvjetovanih minimalnih međusobnih udaljenosti
građevina te njihovog odmicanja od prometnih površina.
9.4. PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak
84.
Potreba izrade procjene utjecaja na okoliš
utvrdit će se i provesti prema posebnim propisima, odredbama Prostornog plana
Primorsko-goranske županije, a ovisno o vrsti i veličini gospodarskih
djelatnosti koje će se smjestiti unutar obuhvata ovog Plana.
9.5. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE
NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
Članak
85.
(1) Unutar Planom obuhvaćenog područja nema
objekata koji su ovim Planskim rješenjem predviđeni za uklanjanje ili
prenamjenu. Postojeći objekti zadržavaju se i nadalje u svojoj funkciji s
mogućnostima legalizacije (za bespravno izgrađene objekte), uključivo zahvate
dogradnje, nadogradnje ili proširenja - promjene namjene svih zatečenih
objekata u skladu s uvjetima ovog Plana.
(2) Bespravno izgrađene objekte ili njihove
dijelove treba u pogledu svih prostornih uvjeta (veličina i oblikovanje
parcele, izgrađenost - iskorištenost građevne čestice, visina, namjena i
oblikovanje objekta) uskladiti s ovim Provedbenim odredbama.
9.6. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
86.
/1/ Elaborat Plana sastoji se od tekstualnog
dijela i kartografskih prikaza uvezanih u jedinstveni tvrdi omot sa
dokumentacijskim brojem Plana, ovjerenih i potpisanih od
strane odgovorne osobe tvrtke Urban design
d.o.o., Zagreb i Predsjednika Općinskog vijeća Općine Lokve.
/2/ Jedan primjerak izvornika elaborata Plana
čuva se trajno u arhivi Općine, ostali primjerci izvornika i Plana
dostavljaju se nadležnim
tijelima za prostorno uređenje, dok kopije Plana služe za stručnu uporabu.
Članak
87.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novima Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-02/07-01/11
Ur. broj: 2112-02/1-09-1
Lokve, 23. ožujka 2010.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE LOKVE
Predsjednik
Dragan Hrvat, v.r.
