16.

Na temelju članka 102. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09) i članka 34. Statuta Općine Omišalj (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 30/09), a po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (Kl.: 350-02/10-11/2, Ur. broj: 531-06-10-2 od 9. ožujka 2010. godine), Općinsko vijeće Općine Omišalj, na sjednici 18. ožujka 2010.godine, donijelo je

ODLUKU
o izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Omišalj

Članak 1.

Donosi se Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Omišalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 52/ 07), (u daljnjem tekstu: Odluka).

Članak 2.

U Odluci o donošenju prostornog plana uređenja Općine Omišalj, članak 2. mijenja se i glasi:

»Granica obuhvata Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Omišalj ucrtana je na svim kartografskim prikazima.«

Članak 3.

Članak 3. mijenja se i glasi:

»Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Omišalj (u daljnjem tekstu:Plan) sastoje se od Elaborata iz 2 uveza koji sadrže tekstualne i grafičke dijelove Plana:

- UVEZ 1: Tekstualni dio Plana (Odredbe za provođenje) i grafički dio (kartografski prikazi Plana)

- UVEZ 2: Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz planova višeg reda, popis stučnih podloga i strateških studija, popis sektorskih dokumenata, Zahtjevi i Mišljenja iz članka 79. i 94. Zakona, Izvješća s prethodne i javne rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).«

Članak 4.

Članak 4. mijenja se i glasi:

»U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (c.u.p.o.v.) - tehnološki povezane građevine u kojima se mehaničkim, fizikalno-kemijskim i biološkim postupcima pročišćava otpadna voda prije ispuštanja u?recipijent.

Crpna stanica (C.S.) - građevina opremljena elektro- strojarskim postrojenjem za dizanje tekućine s niže na višu kotu.

Fizionomski (izgled, karakter i sl.) - skup vidljivih osobina izgrađenog prostora prema kojima se može ocijeniti njegova urbana ili ruralna pripadnost.

Gradivi dio građevne čestice - površina unutar?građevne čestice na kojoj je dozvoljena gradnja. Površina se određuje odmjeravanjem udaljenosti od rubova čestice, određenih ili preporučenih ovim Planom. Gradivi dio građevne čestice je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevine i pomoćnih građevina.

Građevinski pravac - linija na kojoj je moguće planirati najbliže pročelje građevine u odnosu na pristupni put. Iznimno može biti izjednačen s regulacijskim pravcem iako se u pravilu izmiče od njega.

Građevna linija je linija koja određuje položaj građevina u odnosu na granicu građevne čestice.

Gustoća stanovanja - iskaz broja stanovnika područja ?prostorne cjeline po hektaru površine prostorne cjeline.

Hortikulturno uređenje - uređenje okućnice građevine sadnjom stabala, grmova, travnjaka, cvjetnica i sličnog biljnog materijala, a javnih površina i postavom urbane opreme.

Koeficijent iskorištenosti građevne čestice je odnos ukupne (brutto) izgrađene površine građevina i površine građevne čestice.

Koeficijent izgrađenosti građevne čestice je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kad su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

Koridor prometnice - prostor predviđen za projektiranje i izgradnju građevine prometne infrastrukture (ceste). Određena je ukupna širina koridora a mjeri se polovicom od osi na jednu i drugu stranu. Koridor se određuje i za ostalu infrastrukturu.

Kultivirani krajobraz - krajolik čiji je izvorni izgled promijenjen artificijelnim zahvatima, zahvaljujući kojima je postignuta nova?krajobrazna vrijednost istog prostora koja se može očitovati u zadržavanju prirodnog ambijenta, ali i u snažnom prožimanju prirodnog fenomena i graditeljsko-urbanog zahvata.

Kulturno dobro - nekretnina (građevina, površina-trg i sl., skulptura i druga umjetnina koja nije prenosiva) i pokretnina (prenosivi predmeti, ali i naslijeđe nematerijalnog karaktera poput običaja, pisma, glazbe i sl.) koji su radi svoje povijesne, kulturno-umjetničke i druge vrijednosti, stavljeni pod zaštitu i kao takvi, temeljem zakonskih propisa, registrirani u svojstvu kulturnog dobra nacionalnog ili lokalnog značenja.

Lokalni uvjeti - uvjeti koji proizlaze iz osobina susjednih građevina, uličnog poteza, odnosno dijela građevinskog područja, a koji utječu na vanjske oblikovne, regulativne ili normativne specifičnosti građevine. Lokalni uvjeti smatraju se slijedeće osobitosti koje treba vrednovati pri određivanju lokacijskih uvjeta:

reljef, zelenilo;

posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;

karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

ambijentalne vrijednosti;

veličina i izgrađenost građevnih čestica;

način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;

komunalna oprema;

opremljenost komunalnom infrastrukturom;

Lučki bazen - dio lučkog operativnog akvatorija, omeđen operativnom obalom, molovima i operatvinim akvatorijem.

Lučki terminal - prostorna i/ili tehničko-tehnološka cjelina luke ili lučkog sustava koju čini lučka infrastruktura te lučka suprastruktura , planirana, projektirana, izgrađena i opremljena u cilju prihvata i pretovara određene vrste plovila i tereta ili putnika.

Međunarodni transportni plinovod - plinovod Italija - Hrvatska, s polazištem iz podmorja Istre. Alternativna trasa (mali dio) magistralnog plinovoda (U.N.P.) Plomin- Omišalj-Delnice-Slovenija prolazi područjem naselja Omišalj.

Mjerno-priključna stanica - građevina u kojoj se mreža miješanog plina priključuje na međunarodni ?transportni plinovod.

Mjerno-redukcijska stanica (M.R.S.) - građevina u kojoj se pritisak iz dovodnog transportnog plinovoda (400 mbara) smanjuje na 100 mbara i takav ulazi u opskrbnu mrežu.

Mješoviti sistem odvodnje - istim?glavnim kolektorom odvode se komunalne, industrijske i oborinske otpadne vode.

Mreža kanala (ulična) - gravitacijski ulični kanali s kućnim priključcima vezani na kolektor.

Naselje Omišalj - prostorna jedinica određena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 10/97, te kasnijih izmjena i dopuna istog: 124/97, 68/98, 22/99,117/99, 128/99, 44/00, 129/00 i 92/01.), Pravilnikom o registru prostornih jedinica (NN br. 75/00) i Zakonom o naseljima (NN br. 54/88). Naseljem se podrazumijeva struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

Naselje Njivice - prostorna jedinica određena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 10/97, te kasnijih izmjena i dopuna istog: 124/97, 68/98, 22/99,117/99, 128/99, 44/00, 129/00 i 92/01.), Pravilnikom o registru prostornih jedinica (NN br. 75/00) i Zakonom o naseljima (NN br. 54/88). Naseljem se podrazumijeva struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

Općina Omišalj je jedinica lokalne samouprave.

Osnovna građevina - građevina čija je namjena sukladna namjeni građevinskog područja (stambena, poslovna, javna i društvena i sl.), koja predstavlja zaokruženu funkcionalnu, tehničko-tehnološku i graditeljsku cjelinu i unutar čije čestice se smještaju svi potrebni prostori u funkciji osnovne namjene.

Podmorski ispust - kanal kojim se?efluent odvodi u more.

Poluugrađena građevina - građevina smještena unutar ?gradivog dijela građevne čestice na način da se gradivi dio građevne čestice jednim svojim bridom dodiruje s gradivim dijelom susjedne građevne čestice. U ovom smislu, pod poluugrađenom građevinom podrazumijeva se dvojna građevina.

Pomoćna građevina - samostojeća ili poluugrađena građevina na građevnoj čestici, namijenjena smještaju samo određenih sadržaja isključivo u funkciji ?osnovne građevine (smještaj vozila, drvarnica, spremište, kotlovnica i sl.) i funkcionalno odijeljena od nje, a podiže se samo u slučaju kada radi zatečenih prostornih, funkcijskih, tehničko- tehnoloških i/ili uvjeta zaštite nije moguće drugačije riješiti nastale potrebe.

Pomorsko dobro - Pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje; te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj uporabi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje.

Površina infrastrukturnog sustava - dio površine grada određen kao građevinsko područje namijenjeno izgradnji cestovne, željezničke, vodoopskrbne, elektroenergetske, lučke i druge infrastrukturne građevine.

Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova - podzakonski akt (NN br. 106/1998., 39/04, 45/04 i 163/04) kojim je određen tekstualni i grafički sadržaj prostornih planova, mjerila, plansko znakovlje i simboli kartografskih prikaza, brojčani i grafički pokazatelji te standard elaborata prostornog plana.

Prirodni krajobraz - Prirodna?krajobrazna vrijednost temeljena na jednom ili više prirodnih fenomena: autohtona šuma, kamenjar, stijena, litica, glavica brdo, klizište, draga, kanjon, vrtača, suhozid, terasasto uređeni i/ili kultivirani tereni, krški fenomeni: škrapa, pećina, spilja i sl. po kojima se takav krajobraz izdvaja iz ukupnog krajolika.

Prostorni plan užeg područja - dokument prostornog uređenja: ?Urbanistički plan uređenja i Detaljni plan uređenja, odnosno drugi dokument prostornog uređenja u skladu s pozitivnim zakonskim aktom, a čija izrada proizlazi iz odredbi za provođenje ovoga Plana.

Redukcijska stanica (R.S.) - ukopano okno s reducir- ventilima za smanjenje pritiska u opskrbnoj mreži.

Regulacijski pravac - pravac koji, položen u skladu s odredbama dokumenta prostornog uređenja, odjeljuje građevnu česticu namijenjenu gradnji građevine od građevne čestice namijenjene gradnji prometne infrastrukture. Regulacijski pravac može se poklapati sa zatečenom granicom građevne čestice ili utjecati na cijepanje postojeće i formiranje nove građevinske čestice.

Riječki prsten - u kontekstu Prostornog plana Primorsko-goranske županije, predstavlja prostornu cjelinu koja obuhvaća jedinice lokalne samouprave u neposrednom okruženju Grada Rijeke tj. Bakar, Čavle, Jelenje, Kastav, Kraljevicu, Matulji, Omišalj i Viškovo.

Samostojeća građevina - građevina smještena unutar gradivog dijela građevne čestice, čija su sva pročelja odmaknuta od granice građevne čestice.

Smjernice - sustav mjera urbanističkog planiranja i brojčanih prostornih pokazatelja danih na razini preporuka, a koji se odnosi na smještaj, građenje i korištenje građevine i građevne čestice i koji se ovim Planom uspostavlja kao osnova za daljnju normativnu razradu putem?prostornog plana užeg područja, primarno Urbanističkih i detaljnih planova uređenja (UPU i DPU).

Sportska luka - dio obalnog područja s pripadajućom površinom akvatorija, zaštićenog pomorskom građevinom (najmanje valobranom) namijenjen (cjelogodišnjem) smještaju manjih plovila (4-12 metara), Brodice u sportskoj luci u vlasništvu su članova udruge ili same udruge koje ima koncesiju na luku.

Središte prostorne cjeline, Centralno područje - područje prepoznatljivog sadržaja potrebnog za zadovoljenje (svakodnevnih) potreba građana, a ujedno i područje izraženih ambijentalnih vrijednosti koje potiču dolazak i korištenje ?centralnih sadržaja, okupljanje i druženje građana te stvaraju prepoznatljivost središta kao takvog u odnosu na druga središta.

Tipologija (tipološki) - sustav vanjskih oblikovnih karakteristika kojima se normira način gradnje,primjerice: stambena, školska, sportska, vjerska i.t.d. Unutar svake skupine mogu se izdvojiti daljnje tipologije, primjerice: obiteljska, višeobiteljska, višestambena građevina unutar stambene, osnovnoškolska, srednjoškolska, visokoškolska građevina unutar školskih građevina i.t.d. U tom smislu tipologijski obrazac predstavlja skup prostornih i graditeljskih rješenja i osobina koje karakteriziraju korištenje i pojavnost neke tipologije u prostoru (primjerice sve građevine bitne za stanovanje: stambene građevine + prateći sadržaji + prometnice i sl.).

Transportni cjevovod - glavni cjevovod kojim su povezane vodospreme međusobno ili s izvorom vode.

Transportni plinovod - visokotlačni plinovod od miješališta do?mjerno-redukcijske stanice.

Ugrađena građevina, građevina u nizu - građevina smještena unutar?gradivog dijela građevne čestice na način da se gradivi dio s dva (ili više) ruba dodiruje odnosno nastavlja na gradivi dio susjednih građevinskih čestica.

Zaštićeni krajolik - prirodni ili kultivirani predjel veće estetske, kulturno-povijesne vrijednosti, odnosno krajolik prirodnog izgleda karakterističan za neko područje.

Zona - dio građevinskog područja određene namjene, sadržaja i sl., dio prostora uopće.«

Članak 5.

U članku 7. stavci 2. i 3. brišu se.

Članak 6.

U članku 8. stavak 2. briše se.

Članak 7.

U članku 9. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

»Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela, utvrđenim u kartografskom prikazu broj 1 - Korištenje i namjena prostora (mj. 1: 25 000) i broj 4.1-4.8. Građevinska područja (mj. 1: 5 000).«

Stavak 1. postaje stavak 2.

Članak 8.

Članak 10. briše se.

Članak 9.

U članku 11., stavku 1., točka 5. mijenja se i glasi:

. »površine infrastrukturnih sustava (zračna luka Rijeka IS 1, luka otvorena za javni promet osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku u Omišlju IS 2, odmorište Pušće IS 3).«

Članak 10.

U članku 14., stavku 1., točka 4. mijenja se i glasi:

. »uređenih plaža izvan naselja (R4).«

Članak 11.

Članak 15. mijenja se i glasi:

»Građevine se mogu graditi unutar a iznimno i izvan građevinskog području naselja na uređenom građevinskom zemljištu, sve u suglasju s člankom 66. Odluke o donošenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije, ovim se Planom određuju sljedeće kategorije uređenosti građevinskog zemljišta:

. I. Minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put

. II. Optimalno uređeno građevinsko zemljište, obuhvaća osim pripreme i osnovnu infrastrukturu:pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju

III. Visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja.«

Članak 12.

U članku 16., stavku 1. riječi i brojka u zagradama brišu se.

Članak 13.

Članak 17. briše se.

Članak 14.

Članak 19. mijenja se i glasi:

»Ovim Planom određuju se sljedeće građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku:

1. Proizvodne građevine:

. Petrokemija na otoku Krku - postojeća građevina u proizvodnoj zoni u Omišlju

2. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Pomorske građevine:

. luka otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog značenja:

Luka Rijeka (s bazenima Rijeka, Raša-Bršica, Bakar, izdvojenom zonom Škrljevo i bazenom Omišalj);

. luke za posebne namjene:

* prekrcajna luka, terminali za tekuće terete u Omišlju

b) Cestovne građevine:

. Autoceste i brze ceste:

* Brza cesta čvor Križišće - novi most za otok Krk - Omišalj-Valbiska, u 'koridoru istraživanja' čvor Križišće- novi most za otok Krk-Omišalj,

c) Građevine zračnog prometa:

. Zračna luka Rijeka u Općini Omišalj za međunarodni i unutarnji promet za prihvat i otpremu zrakoplova ( sekundarna 4E kategorija)

. Granični prijelaz međunarodnog značenja: Rijeka II. kategorije

d) Poštanske i telekomunikacijske građevine

. Telekomunikacijske građevine međunarodne razine:

* međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka - Krk - Senj/ Rab-Novalja,

3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:

. Naftovodi i produktovodi:

* magistralni naftovod za međunarodni transport: Omišalj-Sisak (dio)

* magistralni naftovod: Omišalj-Urinj (dio)

. Terminal za prekrcaj ukapljenog prirodnog plina: Petrokemija na otoku Krku

. Plinovodi (planirani):

* magistralni plinovod Kamenjak - Kukuljanovo - Urinj - Omišalj,

* alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport podmorska dionica Pula - Plomin - Omišalj, i kopnena trasa Omišalj - Zlobin - Republika Slovenija.«

Članak 15.

U članku 20. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Gradnja građevina i uređenje površine navedene u stavku 1. ovog članka dozvoljava se na temelju plana užeg područja, a čija je izrada propisana za navedeno područje.«

Članak 16.

Članak 22. mijenja se i glasi:

»Za prometne građevine unutar obuhvata ovog Plana koje su od interesa za Republiku Hrvatsku i Primorsko- goransku županiju, Plan se provodi neposredno.«

Članak 17.

U članku 24., stavak 2. mijenja se i glasi:

»Gradnja građevina i uređenje površine navedene u stavku 1. ovog članka dozvoljava se neposredno obzirom da je riječ o jednoj uređenoj, komunalno opremljenoj građevnoj čestici koja se ne treba smatrati neuređenim dijelom građevinskog područja izdvojene namjene.«

Članak 18.

U članku 26., stavak 1. mijenja se i glasi:

»Za cestovne građevine koje su od važnosti za Republiku Hrvatsku ovim su Planom određene površine infrastrukturnih koridora:

. Autoceste i brze ceste:

* Brza cesta čvor Križišće - novi most za Krk - Omišalj- Valbiska,u 'koridoru istraživanja' čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj.«

Stavak 2. briše se.

Članak 19.

U članku 28., točka 4.a Telekomunikacijske građevine briše se.

U točki 7., podtočki b, riječi: »Omišalj - TS Krk« brišu se.

Članak 20.

Članak 31. briše se.

Članak 21.

Članak 32. mijenja se i glasi:

»Telekomunikacijske građevine, odnosno magistralni TK kabeli II. razine koji su od važnosti za Republiku Hrvatsku te je njihovo polaganje dozvoljeno neposrednom provedbom ovoga Plana.«

Članak 22.

U članku 33., stavak 2. mijenja se i glasi:

»Građevine vodocrpilišta te uređaji za kondicioniranje (pročišćivanje, Centralnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda-c.u.p.o.v.) otpadnih voda ovim su Planom određene kao građevine čija je gradnja i uređenje dozvoljena neposrednom provedbom ovog Plana na temelju odgovarajuće stručne podloge, a uz obvezu primjene Uredbe o procjeni utjecaja na okoliš.«

Članak 23.

U članku 35., stavak 2. mijenja se i glasi:

»Gradnja i uređenje građevina plinske mreže dozvoljena je neposrednom provedbom ovoga Plana. Kod gradnje i određivanja lokacije redukcijske stanice potrebno je izbjegavati konflike sa ostalom infrastrukturnom mrežom te istu graditi kao podzemnu.«

Članak 24.

Naslov 2.1.3. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš i članak 36. brišu se.

Članak 25.

U članku 37., stavak 1. briše se.

U stavku 2., koji postaje stavak 1., podstavak 5. mijenja se i glasi:

»- komunalnih građevina,«

Članak 26.

Članak 38. mijenja se i glasi:

»Unutar svih građevinskih područja obuhvaćenih ovim Planom više od 50% građevina koristi za stalno stanovanje pa za ista nije potrebno primijeniti odredbe članka 51. stavka 3. o smanjenom opsegu planiranja i gradnje unutar pojedinih dijelova ZOP-a.«

Članak 27.

U članku 39., stavak 2. mijenja se i glasi:

»Povijesno središte grada Omišlja naznačeno je na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora.«

Članak 28.

U članku 40., stavak 2. briše se.

Članak 29.

Članci 41., 42. i 43. brišu se.

Članak 30.

U članku 44., stavak 2. briše se.

Članak 31.

U članku 45., stavak 2. briše se.

Stavci 3. i 4. postaju stavci 2. i 3.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»Iznimno, na području građevinskog područja NA-T21 u Njivicama, na području koje je već izgrađeno postojećim kućama za odmor i obiteljskim građevinama, a pokriveno je urbanističkim planom uređenja UPU 2, dozovljava se rekonstrukcija neposrednom provedbom ovog plana, a sukladno uvjetima definiranim stavkom 1. ovog članka.«

Članak 32.

U članku 46., stavak 1. mijenja se i glasi:

»Neposrednom primjenom ovih odredbi, potrebno je zadovoljiti minimalne prometne uvjete navedene u ovom članku i točki 5.1. te uvjete priključenja građevine na komunalnu infrastrukturu sukladno točki 5.2. ovog Plana, a uz obvezno riješen sustav zatvorene odvodnje sukladno članku. ovog Plana.«

U stavku 2. točka b. mijenja se i glasi:

»b) Parcela posjeduje samo jedan kolni ulaz/izlaz na prometnu površinu. Kod višestambenih građevina površina za organizirano parkiranje može imati više ulaza/izlaza.«

U istom stavku 2. točka d. mijenja se i glasi:

»d) Najmanja širina kolnika jednosmjerne regulacije iznosi 4.50 m (preporuka 5.0 m), a dvosmjernog, kada se njime ne služe tretna vozila, 5.0 m.«

Članak 33.

U članku 48., stavku 2., podstavak 7. mijenja se i glasi:

»Veličina građevinske parcele definirana je tablicom u članku 38.«

U stavku 3. podstavak 1. mijenja se i glasi:

»Garažna građevina, kao slobodnostojeća građevina najviše visine jedne etaže, može se izgraditi i izvan površine za razvijanje tlocrta.«

U stavku 4. riječi: »Najmanja tlocrtna površina građevine iznosi 60 m², a najmanja projektirana katnost barem jednu etažu.«

Članak 34.

Članak 49. briše se i prebacuje na poziciju članka 149.

Članak 35.

U članku 51. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Rekonstrukcije građevina čija namjena nije suprotna namjeni prostora pojedinačnih područja namjene, kada se

neposredno primjenjuju odrednice ovoga Plana, obavljaju se prema ovdje datim uvjetima.«

Članak 36.

Članak 52. mijenja se i glasi:

»Unutar područja ZOP-a na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja ne može se graditi nova niti rekonstruirati postojeća građevina ako prethodno nije donesen plan nižeg reda, odnosno Urbanistički plan uređenja (UPU).«

Članak 37.

U članku 53., stavku 3., podstavak 4. mijenja se i glasi:

»maksimalna građevinska bruto površina.«

Članak 38.

U članku 55. tablica se mijenja i glasi:

Članak 39.

Iza članka 55. dodaju se dva nova članka 55 a i 55 b koji glase:

»Članak 54 a.

Iznimno od članka 55, a slijedom specifičnih lokalnih uvjeta, na području užeg centra naselja Njivice, za uređenje i gradnju kojeg se paralelno s ovim Planom izrađuje Detaljni plan uređenja »Placa«; defniraju se sljedeći uvjeti smještaja i gradnje:

- minimalna veličina građevnih čestica iznosi 40 m²,

- maksimalni koeficijent izgrađenosti kig=1,0,

- maksimalni koeficijent iskoristvosti kis=3,5,

- maksimalna katnost iznosi P+2+M,a najviša dozvoljena visina 10,50 metara

Gustoća izgrađenosti G_ig (odnos zbroja pojedinačnih k_ig i zbroja građevnih čestica) na području obuhvata DPU Placa smije iznositi najviše 0,6.

Ukupan koeficijent iskorištenosti K_iS (odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica) na području obuhvata DPU Placa smije iznositi najviše 1,5.

Na pročeljima građevina koje se naslanjaju odnosno koje su udaljene manje od 2 metra od granice građevne čestice susjedne građevine, ne dozvoljava se gradnja otvora ni balkonskih istaka.

Smještaj vozila potrebno je osigurati unutar građevne čestice. Iznimno, ako to nije moguće, parkiranje se može planirati na javnoj parkirališnoj površini udaljenoj ne više od 200 m.

Građevne čestice stambene namjene mogu se ograđivati ogradom visine do 1,2 m.

Unutar gradivog dijela građevne čestice za ostale građevine dozvoljava se gradnja pomoćnih građevina, a sukladno namjeni određenoj planom užeg područja.

Prethodno navedene uvjete gradnje moguće je planom užeg područja iznimno primijeniti i na drugim izgrađenim područjima unutar centra naselja Njivice a što će u konačnici biti definirano tek putem planiranog UPU Njivice.

Članak 54 b.

Iznimno od članka 55. ove Odluke a na području naselja Omišalj za regulaciju kojeg se uvjeti gradnje definiraju planom užeg područja-Detaljnim planom uređenja »Pesja«, građevinu športsko-rekreacijske namjene (spremište jedriličarskog i veslačkog kluba) zbog konfiguracije terena (usjek) moguće je izgraditi i na manjoj udaljenosti od javne površine i susjednih čestica od Planom propisanih, sve s ciljem očuvanja prirodnog izgleda terena.

Najmanja udaljenost građevnog pravca za građevinu iz prethodnog stavka, od javne površine iznosi 4,0 m, a najmanja udaljenost od susjednih čestica iznosi 3,0 m.

Smještaj vozila potrebno je osigurati unutar građevne čestice. Iznimno, ako to nije moguće parkiranje se može planirati na javnoj parkirališnoj površini udaljenoj ne više od 200 m.«

Članak 40.

U članku 56. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»Iznimno od članka 55. planom užeg područja, a za područje stare zaštićene jezgre Omišlja (prema obuhvatu na karti 4.3. i 4.5. Građevinska područja) te za područje arheološke namjene - etnološkog područja Štalice A2 (obuhvaćenog UPU-om 8 - Štalice) mogu se definirati i drugi uvjeti od prethodno navedenih u tablici članka 55.

Iznimno od članka 55., kao smjernice za izradu planova užeg područja u neizgrađenim dijelovima naselja te kod formiranja novih parcela, a u svrhu izgradnje

- obiteljskih i višeobiteljskih stambenih građevina, propisuje se minimalna površina parcele od 400 m², te kod kojih je maksimalan kig=0,35, kis=0,8, a maksimalna tlocrtna izgrađenost 200 m², te maksimalno 3 etaže ukupne visine od 9 m.

- poluugrađenih građevina, propisuje se minimalna površina parcele od 300 m², te kod kojih je maksimalan kig=0, 5, kis=0,8, a maksimalna tlocrtna izgrađenost 200 m² te maksimalno 3 etaže ukupne visine od 10 m.

- građevina u nizu, propisuje se minimalna površina parcele od 150 m², te kod kojih je maksimalan kig=0,5, kis=1, a maksimalno 3 etaže ukupne visine od 10 m.«

Članak 41.

U članku 58. stavak 3. podstavak 2. mijenja se i glasi:

»Najveća dozvoljena visina dana je u članku 55. ove Odluke kao visina građevina od najniže kote konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.«

Članak 42.

U članku 60. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»Obiteljska građevina je građevina s najviše 3 stana, građevinske bruto površine do 400 m² (uključivo površinu pomoćnih građevina), najveće dozvoljene katnosti podrum ili suteren te još dvije nadzemne etaže.

U obiteljskim građevinama može se planirati jedino stambena namjena, a iznimno je unutar iste planovima užeg područja moguće predvidjeti i do 20% od ukupne GBP a kao poslovne sadržaje poput onih namijenenih turizmu i ugostiteljstvu, zatim manjie trgovine, videoteke ili radionice tihog obrta. Za poslovne je sadržaje potrebno

osigurati ne samo ovim Odredbama utvrđen broj parkirališnih mjesta već i manevarski prostor za vozila dostave kao i prostor za skladištenje. Poslovni prostori mogu se planirati jedino neposrednim pristupom pristupnoj prometnici i ne više od etaže prizemlja.«

Članak 43.

U članku 61. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Višeobiteljska građevina je građevina sa 4 do najviše 6 stanova čija najveća katnost iznosi podrum ili suteren te još tri nadzemne etaže. Višeobiteljska građevina može se planirati u najvećem opsegu od 600 m² građevinske bruto površine, uključivo površinu pomoćnih građevina.«

Članak 44.

U članku 65. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Sukladno hijerarhiji u izradi prostorno-planskih dokumenata kao i Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ( NN broj 106/98, 39/ 04, 45/04-ispravak 163/04) i izradi prostorno-planskih dokumenata, ovim se Planom daju samo smjernice gradnje i smještaja građevina javnih i društvenih djelatnosti po građevinskim područjima, dok se planovima užeg područja razrađuje i definira konačna Mreža javnih i društvenih djelatnosti s precizno utvrđenim lokacijama.«

Članak 45.

U članku 66. u tabličnom prikazu-najmanja površina građevne čestice za školske građevine brojka: »5.000« zamjenjuje se brojkom: »3.000«.

Članak 46.

U članku 68. stavci 1.i 2. mijenjaju se i glase:

»Rekonstrukciju postojećih građevina javne i društvene namjene, te ugostiteljsko - turističke namjene i to s ciljem funkcionalnog održavanja građevine, unaprijeđenja tehničko-tehnološke opremljenosti i sl. moguće je planirati neposrednom provedbom ovog Plana. Pod rekonstrukcijom se u smislu ovog Plana podrazumijeva i povećanje brutto površine do najviše 20%, uz poštivanje drugih odredbi ove Odluke.

Iznimno, na području građevinskog područja naselja oznake NA3 na lokaciji neposredno uz osnovnu školu moguće je planirati gradnju građevine javne i društvene namjene- dječjeg vrtića i jaslica; također neposrednom provedbom ovog Plana. Gradnja se dozvoljava sukladno uvjetima gradnje definiranim člankom 66.«

Članak 47.

U članku 69. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

»Za poslovne građevine koje se planiraju unutar naselja u tipologiji središnjih sadržaja moguće je planirati koeficijent izgrađenosti (kig) u rasponu od 0,5 do 1, te koeficiijent iskoristivost (kis) ne veći od 4, što će se detaljnije utvrditi putem planova užeg područja.«

Članak 48.

Članak 71. briše se.

U članku 72. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Unutar građevinskog područja naselja, građevine ugostiteljsko-turističke namjene planiraju se i grade u najvećem opsegu od 20% površine dijela naselja.«

Članak 49.

U članku 73. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Područje ugostiteljsko turističke namjene unutar naselja, NA-T1 Stran obuhvaća prostor postojećeg vikend naselja Stran u kojem su smještene kuće za odmor te hotel Delfin. Područje je namijenjeno izgradnji turističkih smještajnih i ugostiteljskih građevina, manjeg hotela ili pansiona do 30 smještajnih jedinica-soba te sanaciji postojećih kuća za odmor.

Isključuje se mogućnost izgradnje hotela tipa Apart- hotel ili ugostiteljskih apartmana. Građevine mogu imati najviše 30 smještajnih jedinica - soba, s pratećim ugostiteljskim sadržajima. Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljava se rekonstrukcija postojećeg hotela Delfin namjene i to s ciljem funkcionalnog održavanja građevine, unaprijeđenja tehničko-tehnološke opremljenosti i sl. Pod rekonstrukcijom se u smislu ovog Plana podrazumijeva i povećanje brutto površine do najviše 20%, uz poštivanje drugih ovdje datih uvjeta.«

Članak 50.

U članku 74. u stavku 3. dodaje se novi podstavak koji glasi:

»Unutar područja dozvoljena je i izgradnja smještajnih jedinica što će detaljnije biti utvrđeno po izradi plana užeg područja i sukladno raspoloživim kapacitetima iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije.«

Članak 51.

U članku 75. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Pri izradi plana užeg područja, a za gradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene postupa se sukladno točki 2.2.4. ovih Odredbi te sukladno drugim Odredbama ovog Plana.«

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»Pri izradi plana užeg područja utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja:

- najveći koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,3:

- najveći koeficijent iskoristivosti kis iznosi 0,8;

- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,

- najmanja udaljenost građevine od međe iznosi h/2, minimalno 10 m;

- najmanja udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca iznosi 10 m; dok udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara;

- najmanje 40% parcele potrebno je hortikulturno urediti;

- do građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora biti osiguran pristup prometnicom dimenzioniranom prema ovom Planu; odnosno mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu širine najmanje 5,5 metara;

- unutar građevne čestice potrebno je osigurati ne samo člankom 149. utvrđen broj parkirnih mjesta, već i manevarski prostor za vozila zaposlenih i opskrbe i komunalnih službi;

- u građevinskom području naselja unutar mješovite namjene može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 30 kreveta;

- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase«;

Dosadašnji stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 3., 4., 5. i 6.

Članak 52.

U članku 77. na kraju stavka 1. dodaje se rečenica koja glasi:

»Unutar sportsko-rekreacijskih površina unutar naselja mogući i neki drugi programi u funkciji unaprjeđenja turističke ponude, što će u konačnici biti utvrđeno planom užeg područja.«

Članak 53.

U članku 84. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Izvan građevinskog područja naselja dozvoljava se gradnja građevina i uređenje površina izvan naselja za izdvojene namjene kojima je ovim Planom utvrđeno građevinsko područje:

. gospodarsku namjenu

- proizvodnu pretežito industrijsku I1, i pretežito zanatsku I2

- poslovnu namjenu-pretežito uslužnu K1

. ugostiteljsko-turističku namjenu T (hoteli T1, turističko naselje - T2, kamp-autokamp T3)

. sportsko-rekreacijsku namjenu (sport R1, rekreacija R2, uređene plaže R3, centar vodenih sportova R5)

. područja arheološke namjene (arheološko područje Mirine A1, etnološko područje Štalice A2)

. površine infrastrukturnih sustava (zračna luka Rijeka IS 1, luka otvorena za javni promet osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH u Omišlju IS 2, odmorište Pušće IS 3)

. groblja G.«

Članak 54.

U članku 85. stavak 2. briše se.

Članak 55.

Članak 86. mijenja se i glasi:

»Unutar područja ZOP-a u građevinskom području za izdvojenu namjenu u pojasu najmanje 100m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi niti se može graditi pojedinačna il iviše građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevine koje po svojoj prirodi zahtjevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina.«

Članak 56.

Članak 88. mijenja se i glasi:

»Ovim Planom utvrđeno je građevinsko područje gospodarske - pretežito industrijske namjene Terminal za prekrcaj ukapljenog prirodnog plina-Petrokemijski pogon.

*tablica se nalazi na dnu stranice*

Članak 57.

U članku 89. na kraju stavka 1. dodaje se pasus koji glasi:

»Pored navedenog,u sklopu područja ove namjene moguće je planirati sve programe, sadržaje i građevine koje će omogućiti odvijanje svih radnih, operativnih i manipulativnih procesa u sklopu funkcioniranja i održavanja planiranog Terminala za prekrcaj ukapljenog plina.«

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»Pripadajući obalni pojas namijenjen je izgradnji luka i građevina lučke infrastrukture i suprastrukture svih planiranih sadržaja Terminala za prekrcaj ukapljenog plina i rafinerije (obale, privezi, pristani, lukobrani i sl. s dozvoljenim širokim opsegom primjene tehničko-tehnoloških rješenja izgradnje i korištenja) s pripadajućim lučkim područjem (funkcionalnim morskim akvatorijem i kopnenim područjem) za izgradnju građevina lučke podgradnje i nadgradnje sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih ili planiranih kapaciteta.«

Članak 58.

Iza članka 91. dodaje se novi članak 91 a. koji glasi:

»Članak 91 a.

Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđena su sljedeća područja gospodarske -poslovne - pretežito uslužne namjene (K1) izvan građevinskog područja naselja:

*tablica se nalazi na dnu stranice*

Područja poslovne namjene - pretežito uslužne (K1) namijenjeno je izgradnji i uređenju građevina servisno- uslužnog karaktera, odnosno skladišnih, servisnih, prodajnih, poslovnih, zanatskih, obrtničkih infrastrukturnih i prometnih građevina i površina. Na području servisno-uslužne zone nisu dozvoljeni proizvodno-tehnološki procesi.

Unutar područja ove namjene moguće je planirati gradnju i uređenje građevina za obavljanje djelatnosti koja se prema pozitivnim propisima može smatrati obrtom. Pored osnovne djelatnosti dozvoljava se trgovina na veliko i malo te skladištenje robe što će u konačnici biti definirano planovima užeg područja a u skladu s ovim Planom i razvojnim potrebama općine Omišalj.«

Članak 59.

Članak 92. mijenja se i glasi:

»Detaljniji uvjeti uređenja i gradnje građevina za građevinska područja gospodarske namjene utvrdit će se Urbanističkim planom uređenja te iznimno Detaljnim planom uređenja, dok se gradnji poristupa temeljem plana užeg područja sukladno datim smjernicama:

- minimalna površina građevinske čestice za gradnju gospodarske građevine iznosi 2000 m²;

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,35;

- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevne čestice iznosi 1,5;

Planom užeg područja potrebno je navedene smjernice razraditi do nivoa uvjeta.«

Članak 60.

U članku 95. stavku 2. zadnji pasus mijenja se i glasi:

»Kamp - autokamp, Njivice. Područje obuhvaća površinu postojećeg autokampa Njivice. Unutar ovog područja potrebno je predvidjeti sve sadržaje predviđenim Pravilnikom o kategorizaciji kampova za kampove s najmanje 4 zvjezdice. Unutar područja kampa moguć je smještaj »pokretnih kuća« (mobil homes) te bungalowa. Unutar područja kampa smještajne jedinica ne smiju biti povezane s tlom na čvrsti način, dok je moguć smještaj »pokretnih kuća« (mobil homes).«

Članak 61.

U članku 98. stavak 3. mijenja se i glasi:.

»Uvjeti smještaja građevina i uređenja površina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja za izdvojenu namjenu utvrđeni su zakonskim Odredbama o ZOP-u. Pri izradi plana užeg područja kojim se uređuje pojedino građevinsko područje izdvojene namjene, potrebno je primjeniti sljedeće uvjete smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina:

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,3;

- najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice kis iznosi 0,8;

- najmanje 40% građevne čestice treba urediti kao parkovno zelenilo;

- najmanja udaljenost građevine od međe iznosi h/2, minimalno 10 m;

- najmanja udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca iznosi 10 m;

- najmanje 40% parcele potrebno je hortikulturno urediti;

- do građevne čestice gospodarske namjene mora biti osiguran pristup prometnicom dimenzioniranom prema ovom Planu;

- unutar građevne čestice potrebno je osigurati ne samo člankom 149. utvrđen broj parkirnih mjesta, već i manevarski prostor za vozila zaposlenih i opskrbe i komunalnih službi;«

Članak 62.

Članak 105. mijenja se i glasi:

»Pri izradi plana užeg područja kojim se uređuje pojedino građevinsko područje izdvojene namjene za sport i rekreaciju, potrebno je primijeniti sljedeće uvjete smještaja i gradnje građevina:

- najveći koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,04;

- najveći koeficijent iskoristivosti iznosi 0,18;

- najmanje 60% svake građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti kao parkovni nasad i prirodno zelenilo.

- najmanja udaljenost građevine od međe iznosi h/2, minimalno 10 m;

- najmanja udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca iznosi 10 m;

- do građevne čestice gospodarske namjene mora biti osiguran pristup prometnicom dimenzioniranom prema ovom Planu;

- unutar građevne čestice potrebno je osigurati ne samo ovom Planom utvrđen broj parkirnih mjesta, već i manevarski prostor za vozila zaposlenih i opskrbe i komunalnih službi;

(2) Detaljniji uvjeti uređenja i gradnje građevina za građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene utvrdit će se Urbanističkim planom uređenja te iznimno Detaljnim planom uređenja.«

Članak 63.

Članak 109. mijenja se i glasi:

»Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđeno je sljedeće građevinsko područje infrastrukturnih sustava (izdvojene namjene):

*tablica se nalazi na dnu stranice*

Članak 64.

U članku 110. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

»Detaljniji uvjeti rekonstrukcije, uređenja i gradnje kompleksa građevina koje čine zračnu luku (IS-1) utvrđuju se temeljem sljedećih smjernica :

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,35;

- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevne čestice iznosi 1,5;«

Članak 65.

U članku 111. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Ovim Planom utvđuje se sljedeće područje za gradnju i uređenje površine za izdvojenu namjenu: groblja, a za koju se propisuje obvezna izrada detaljnog plana uređenja:

*tablica se nalazi na dnu stranice*

Članak 66.

Naslov 2.3.2.3. Pročišćivači i članak 117. brišu se.

Članak 67.

Naslov 2.3.2.4. 'Poluuređene plaže' mijenja se i glasi: »2.3.2.4. Uređene plaže izvan naselja«. Isti naslov mijenja se u svim tekstualnim i grafičkim dijelovima Plana.

Članak 68.

U članku 121. stavak 2. briše se.

Članak 69.

Članak 125. mijenja se i glasi:

»Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) predstavlja područje bez specificirane namjene korištenja i režima zaštite. Ovo se područje štiti od izgradnje i u njemu se ne mogu izvoditi zahvati u cilju stvaranja preduvjeta za ikakav oblik izgradnje i u bilo kojoj namjeni. Unutar područja dozvoljeno je pčelarenje, ispaša, aktivnosti pošumljavanja, (u zoni poletno-sletne staze uz suglasnost nadležnih tijela zrakoplovstva), korištenje parcela pogodnih boniteta zemljišta za cvjećarstvo, poljoprivredne djelatnosti, voćar

sku, vinogradarsku i povrtlarsku proizvodnju. U skladu s prethodnim režimima korištenja dozvoljava se podizanje zaklona od prirodnog materijala i s neophodnom pokrovnom konstrukcijom za potrebe sklanjanja životinja, ljudi i alata, te izgradnja staklenika, plastenika i cisterni. Postojeću mrežu javnih putova potrebno je poštovati i održavati s neophodnim zahvatima. Unutar ovih zona, a sukladno svim pozitivnim propisima te u dogovoru sa lokalnom upravom iznimno je moguće planirati i prihvatilišta za napuštene životinje.«

Članak 70.

U članak 133. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»Pri izradi sportsko-rekreacijskih građevina izvan naselja primjenjuju se sljedeći parametri:

- koeficijent izgrađenosti kig 0,04;

- koeficijent iskoristivosti kis 0,18;

- 60% građevne čestice potrebno je ozeleniti.«

Članak 71.

U članku 136. stavku 1. podstavak 5. mijenja se i glasi:

»- ukoliko se parkiranje riješava kao podzemna garaža, tada se ista planira u dimenzijama građevine ili unutar površine čestice.«

Članak 72.

Članak 138. mijenja se i glasi:

»Pri izradi plana užeg područja kojim se uređuje pojedina građevinska čestica namijenjena izgradnji građevina javne i društvene namjene, postupa se sukladno točki 2.2.2. Odredbi Plana.«

Članak 73.

U članku 139. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»Površine za izgradnju prometne i infrastrukturne mreže obuhvaćaju koridore cesta (u rangu državnih, županijskih i lokalnih cesta), parcele građevina u funkciji skupljanja, obrade i ispuštanja otpadnih voda (do obalnog ruba), koridori dalekovoda, naftovoda i produktovoda, plinovoda te površine pomorskog prometa sa građevinama lučke podgradnje i nadgradnje. Pod prometnom površinom podrazumijeva se i područje zračne luke s područjem rezerviranim za razvoj aerodromskog terminala.

Mreža prometne infrastrukture određena je na kartografskim prikazima br. 1a Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomiunikacije (mj.1:25000) i br.2. Infrastrukturni sustavi (mj.1:25000).«

Članak 74.

U članku 141. stavku 1. tablica se mijenja i glasi:

kategorija cestapostojećaplanirana

za brze državne ceste85 m150 m

za ostale državne ceste70 m100 m

za županijsku cestu40 m70 m

za lokalnu cestu20 m25 m

za nerazvrstanu cestu9 m12 m

Članak 75.

U članku 143. stavak 1., mijenja se i glasi:

»Ovim Planom definirani su slijedeći cestovni pravci:

- postojeća brza državna cesta čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj-Valbiska; u segmentu most Krk - čvor Omišalj

- postojeća preostala državna cesta u segmentu čvor Omišalj - Malinska

- postojeća državna cesta D103 (D102 - zračna luka Rijeka)«

Članak 76.

Članak 144. mijenja se i glasi:

»Ovim planom definirani su sljedeći cestovni pravci:

- Omišalj-Valbiska (trajekt) Merag-spoj na cestu Porozina-V.Lošinj-u dijelu postojeće priključne ceste do centra Omišlja

- Omišalj-Zračna luka na otoku Krku-postojeća priključna cesta do kampa

- Omišalj-Vrbnik-Stara Baška (trajekt)- Supetarska Draga-Rab- Mišnjak (trajekt)- Biškupica (planirana)«

Članak 77.

Članak 145. mijenja se i glasi:

»Ovim Planom definirani su sljedeći cestovni pravci:

- postojeća lokalna cesta u centru naselja Omišalj (od županijske ceste Omišalj-Valbiska (trajekt) Merag-spoj na cestu Porozina-V.Lošinj do državne ceste čvor Križišće- novi most za otok Krk-Omišalj-Valbiska D102)

- postojeća cesta od uvale Voz do državne ceste čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj-Valbiska

- postojeća cesta od uvale Vodotoč (kampa) do državne ceste čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj-Valbiska.«

Članak 78.

Članak 149. mijenja se i glasi:

»Unutar parcele građevina individualnog stanovanja potrebno je osigurati smještajnu površinu za vozila prema normativima navedenim u stavku 3. ovog članka.

Ako se unutar građevine nalazi i poslovni, ugostiteljski ili turistički smještajni kapacitet, tada je potrebno i za korisnike i namještenike poslovnog prostora osigurati površinu za smještaj vozila te manevarski prostor. Iznimno, smještaj vozila može se osigurati izvan parcele na drugoj parceli, parceli određenoj kao javna parkirna površina udaljene najviše 200 m od dotične građevine ili unutar javne garaže u radijusu od 300 m od same građevine, za što je potrebno sklopiti poseban ugovor s Općinom o financiranju izgradnje, odnosno korištenja.

Ovim se Odredbama daju okvirni normativi za dimenzioniranje parkirnih potreba, a planom užeg područja, ovisno o karakteru izgradnje i sadržaja, broja parkirnih mjesta prema namjeni građevine:

*tablica se nalazi na dnu stranice*

Kod parkirnih površina sa više od 50 vozila, a koje se nalaze izvan zona zaštite izvorišta vode za piće, potrebno je oborinske vode pročistiti na separatoru, a prije upuštanja u recipjent. Kod uređenja državnih i županijskih cesta, manipulativnih i parkirališnih površina koje se nalaze unutar zona zaštite izvorišta vode za piće potrebno je, ovisno o zoni zaštite, oborinske vode (a)prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i odvesti izvan zone ili, nakon pročišćavanja sustavom odjeljivača ulja i/ ili laguna, upustiti u podzemlje putem drenažnog sustava ili upojnog bunara ili (b) raspršeno ispustiti u zatravnjene drenažne kanale izgrađene uz cestu, a sve sukladno Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku.«

Članak 79.

Članak 151. mijenja se i glasi:

»Pomorski promet i razvoj luka, prvenstveno luke otvorene za javni promet osobitog međunarodnog gospodarskog značaja - naftni terminal u Omišlju koja je u sastavu Riječke luke, te luke posebne namjene - industrijske luke se u smislu ovog Plana temelji se na sljedećem:

- osiguravaju se površine namijenjene lučkim i prometnim građevinama te infrastrukturi,

- zadržavanje postojećih površina sidrišta i trasa međunarodnih plovnih puteva.«

Članak 80.

U članku 152. stavak 1.,mijenja se i glasi:

»Luka Rijeka s bazenom Omišalj- prekrcajna luka-terminal za tekuće terete u Omišlju; otvorena je za javni promet te je od osobitog međunarodnog značaja-za Republiku Hrvatsku. Luka Rijeka je luka opće namjene koja zajedno sa svojim bazenima ima razvijenu prekrcajnu i skladišnu djelatnost za rasute i tekuće terete te raspolaže različitim lučkim servisima.«

Članak 81.

Članak 153. mijenja se i glasi:

»Prekrcajna luka-terminali za tekuće terete u Omišlju (u sklopu luke otvorene za javni promet od osobitog međunarodonog gospodarskog značaja IS 2). Kapaciteti ove luke zadovoljavaju sadašnje potrebe tvrtke JANAF-a, no zbog povećanja aktivnosti pretovara nafte i naftnih derivata planira se izgradnja trećeg priveza na poluotoku Ert, a time i povećanje skladišnog prostora te dogradnju manipulativnog cjevovoda (polaganje novih cijevi unutar terminala Omišalj). Omogućuje se izgradnja trećeg priveza na području između punte Ert i veza br. 2.«

Članak 82.

Članak 155. mijenja se i glasi:

»Morske luke otvorene za javni promet - županijskog značaja: Omišalj

Na području ovih luka koje su osposobljene za lokalni promet, planira se gradnja i uređenje pomorskih građevina i ostale infrastrukture u svrhu lučkih djelatnosti.

Morske luke za javni promet - lokalnog značaja: Njivice i Voz

U morskoj luci za javni promet od lokalnog značaja- Njivice dozvoljava se i rekonstrukcija i dogradnja lukobrana, a time ujedno i povećanje broja vezova do maksimalno 200 vezova.

Luka Voz ostaje i nadalje kao alternativna trajektna veza s kopnom, ali se može koristiti za privez manjih brodica i za lokalni putnički promet.«

Članak 83.

Članak 157. mijenja se i glasi:

»Obalno more namijenjeno je rekreativnom i sportskom korištenju obale i mora i uz primjenu sportskih rekvizita čijim se načinom korištenja ne ugrožava sigurnost bilo kojeg korisnika i ne izazivaju posljedice po more i podmorje.«

Članak 84.

Iza naslova 5.2. Ostala infrastruktura dodaje se novi članak 165 a. koji glasi:

»Uređenje vodotoka i voda

Sustav uređenja vodotoka - bujica i zaštite od poplava dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda na vodama 1. i 2. reda Primorsko Goranske županije, sektor II - Slivno područje »Kvarnersko primorje i otoci«. Koridor sustava linijski obuhvaća registrirane vodotoke - bujice kako su navedeni u tekstu, odnosno kartografskim prikazima.

Cilj uređenja vodotoka je osigurati neškodljiv protok površinskih voda, zaštititi građevinska područja, turističke sadržaje, poljoprivredne površine i druge vrijednije sadržaje od poplava, te držati vodnu eroziju u prihvatljivim granicama.

Širina koridora vodotoka - bujice obuhvaća prirodno korito s obostranim pojasom širine 20,0 m mjereno od gornjeg ruba korita, odnosno izgrađeno korito s obostranim pojasom širine 6,00 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine.

Koridor je predviđen za protok voda, dogradnju sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegovu rekonstrukciju, sanaciju, popravke i redovno održavanje korita i vodnih građevina.

Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

Za sve vodotoke i druge vode potrebno je utvrditi vodno dobro i javno vodno dobro sukladno Zakonu o vodama, a do tada se kao mjrodavni kartografski podaci uzimaju oni iz karata ovog Plana.«

Članak 85.

Iza članka 169. dodaje se novi članak 169 a. koji glasi:

»Članak 169 a.

Pročišćivači

Na području općine Omišalj planirana su dva pročišćivača, a čije su lokacije definirane simbolom PČ na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina:

1. zajednički pročišćivač UPOV »Ćuf« za područje Malinska - Njivice, s lokacijom na rtu Ćuf

2. pročišćivač Omišalj na lokaciji Pernibe u blizini arheološke i proizvodne zone

(2) Kod izgradnje suvremenih kanalizacijskih sustava s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, potrebno je potpuno spriječiti izlijevanje otpadnih voda u priobalno more.

(3) Neposrednom provedbom plana omogućuje se gradnja C.U.P.O.V.-a, te rekonstrukcija istih građevina unutar površine infrastrukturnog sustava. Prije gradnje uređaja za pročišćavanje (C.U.P.O.V.-a) na lokacijama definiranim

kartografskim prikazom br. 2 Infrastrukturni sustavi potrebna je izrada procjene utjecaja na okoliš.«

Članak 86.

Članak 170. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Planom u domeni odvodnje predviđeni su prioriteti i etapna izgradnja planiranog sustava kanalizacije. Etapno izgrađeni sustavi planirani u četiri etape će funkcionirati kao funkcionalno-tehničke cjeline. U prvoj etapi izgradnje, osim kanalizacijske mreže stare jezgre i dijela tlačno-gravitacijskog kolektora, planirana je izgradnja uređaja za pročišćavanje smještenog na lokaciji Pernibe uz petrokemijski pogon, s podmorskim ispustom južnije od rta Knez gdje se ispuštaju u more na udaljenosti 1100 m od obale.

(2) Lokacija za smještaj uređaja dana je na kartografskom prikazu br. 2 - Infrastrukturni sustavi i mreže, a sukladno idejnom projektu »Kanalizacija Omišalj« - Hidroconsult d.o.o. Rijeka br. 174/96, srpanj 1997. i idejnom rješenju za Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda »Omišalj«, Hidroconsult d.o.o. Rijeka br. 269, 2003. Za potrebe smještaja uređaja za pročišćavanje (CUPOV) I. faze (mehanički predtretman) i konačne faze (dopunskog pročišćavanja - kemijski ili biološki uređaj) potrebno je rezervirati lokaciju površine oko 1 ha.

(3) Izvedba uređaja za čišćenje predviđena je u dvije faze. Pročišćivač je u I. fazi kapacitiran na 6550 ES (ljeti), a u II. fazi uređaj bi zadovoljio planskom periodu 2020. godine na 13200 ES u ljetnim, te 6500 ES u zimskim mjesecima. U drugoj fazi predviđena je gradnja obalnog kolektora dužine 1800 m te izvedba dvije crpne stanice CS sa sigurnosnim ispustima. U trećoj fazi predviđena je izvedba gravitacijske kanalazacijske mreže stambenog naselja istočno od stare jezgre Omišlja sa priključkom na glavni kolektor. U četvrtoj fazi predviđena je izgradnja tlačno-gravitacijskog kolektora Voz- Peškera, gravitacijskog kolektora zračne luke, tlačno-gravitacijskog kolektora kampa, gravitacijskog kolektora servisno-uslužne zone te tlačno-gravitacijskog kolektora JANAF-a. Osim kolektora, planira se izgradnja četiri crpne stanice te II. fazu uređaja za pročišćavanje.«

Članak 87.

Članak 171. mijenja se i glasi:

»Za općinu Omišalj predviđena je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda za naselje Omišalj - kanalizacijske mreža u staroj jezgri, obalnog kolektora s crpnim stanicama, kanalizacijske mreža istočno od stare gradske jezgre, kolektora za naselje Pušća Voz-Peškera, zračnu luku, autokamp, poslovnu zona Pušća i JANAF uz adekvatne crpne stanice, uz uređaj za pročišćavanje s podmorskim ispustom.«

Članak 88.

Članak 173. mijenja se i glasi:

»Razvoj zasebnih sustava odvodnje (Njivice - Kijac i Malinska) sa objedinjavanjem i zajedničkim uređajem za pročišćavanje i podmorskim ispustom u more planira se na području rta Ćuf. Lokacija ukupne površine oko 1,4 ha na rtu Ćuf prikazana je na kartografskom prikazu br.2 -Infrastrukturni sustavi i mreže. Ukupan kapacitet pročišćivača iznosi od 10000-50000 ES, odnosno u planskom periodu do 2010.g. od oko 34000 ES u sezonskom periodu, te 5200 u vansezonskom periodu. U planskom periodu do 2020. godine kapaciteti su 39000 Es u sezonskom, te 6900 ES u vansezonskom periodu.

Za područje Njivica planiraju se 2 crpne stanice na glavnom kolektoru do Ćufa, jedna na mjestu postojećeg ispusta u more a druga u uvali Kijac kojom će se otpadna voda iz obalnog kolektora vikend naselja Rosulje tlačiti u već postojeći glavni kolektor.

Unutar naselja Njivice prioritet jest izgradnja gravitacijskog kolektora u zoni »Rosulje« s ukupnom duljinom kanalizacijske mreže od 6,8 km te uređaj za pročišćavanje s podmorskim ispustom.«

Članak 89.

U članku 177. u stavku 3.dodaje se podstavak 1. koji glasi:

»- Terminal za prekrcaj ukapljenog plina: Petrokemija na otoku Krku«

Podstavci 1. i 2. postaju podstavci 2. i 3.

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

»U pojasu širokom 30m lijevo i desno od osi plinovoda, nakon izgradnje istog, zabranjeno je graditi građevine namijenjene stanovanju ili boravku ljudi, bez obzira na stupanj sigurnosti plinovoda i bez obzira na razred pojasa cjevovoda. Iznimno, ode ove odredbe građevine za stanovanje i boravak ljudi mogu se graditi u pojasu užem od 30m ako je njihova gradnja bila predviđena prostorno- planskim dokumentom prije projektiranja plinovoda te ako se primijene posebne zaštitne mjere na način da najmanja udaljenost naseljene zgrade od plinovoda bude:

a) za promjer plinovoda 125 mm- 10 m

b) za promjer plinovoda 125-300 mm- 15 m

c) za promjer plinovoda 300-500 mm- 20 m

d) za promjer plinovoda veći od 500 mm- 30 m«

Članak 90.

Članak 179. mijenja se i glasi:

»Prema važećim razvojnim planovima prijenosne elektroenergetske mreže svi postojeći 110 kV vodovi zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas, a zbog budućih potreba predviđena je izgradnja slijedećih elektroenergetskih postrojenja ovog naponskog nivoa:

- drugi 110 kV vod TS 400/220/110 kV Melina - (buduća TS 110/20 kV Kraljevica) - RS 110 kV Omišalj

- drugi 110 kV vod RS 110 kV Omišalj - TS 110/ (20)35 kV Krk (Gabonjin).

- TS 110/20 kV Omišalj

(2) Uz postojeću rasklopnu stanicu (RS 110kV) u Omišlju ugradit će se transformacija od 110/20 kV, pa će se time osigurati potpuna sigurnost u opskrbi općine i otoka Krka. Uz nove gopodarske i rekreacijske zone dovesti će se novi vodovi srednjeg napona.«

Članak 91.

Članak 180. mijenja se i glasi:

»Razvojnim planovima elektrodistribucije nije predviđena izgradnja novih postrojenja ovog naponskog nivoa.

III. Distributivna mreža 20kV nivoa

Unutar ovog sustava kao okosnice nužno je planirati daljnje razvijanje mreža visokog i niskog napona sa pripadajućim trafostanicama koji osigurava opsktrbu električne energije konačnim korisnicima u naseljima.

Postojeće trafostanice 20/0.4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom 20/0.4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta. Planirane trafostanice 20/0.4 kV gradit će se na česticama najmanje

dopuštene površine 6x5 m, sa osiguranim trajnim pristupom sa javne površine, na lokacijama koje će se odrediti lokacijskom dozvolom a nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa.

Najmanja dopuštena udaljenost od granice prema susjednim česticama iznosi 1 m, a prema regulacijskoj liniji 2 m.

Trafostanice će se graditi neposrednom provedbom Plana, kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini.

Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima.«

Članak 92.

U članku 181. stavak 3. mijenja se i glasi:

»telekomunikacijske građevine

Postojeći i planirani međunarodni i magistralni vodovi, naznačeni su na kartografskom prikazu br.1a - Korištenje i namjena površina (Promet, pošta i telekomunikacije).

Ovim je Planom određena trasa međunarodnog (I. razine): Rijeka - Krk - Senj i magistralnih TK kabela (II. razine): Rijeka - Krk - Rab - Pag, te alternativni pravac: Mali Lošinj - Krk - Senj, te prsten Njivice - Šilo - Crikvenica. Za izgradnju nove, te rekonstrukciju dijela postojeće pristupne mreže treba se koristiti distributivna kabelska kanalizacija odgovarajućih kapaciteta, koji će se utvrditi posebnim projektima. U prostornom smislu telekomunikacijska kanalizacija je vezana u načelu uz polaganje ostale infrastrukture, dok će se priključivanje novih građevina na telekomunikacijsku mrežu izvoditi podzemnim kabelima ugrađenim u cijev kabelske kanalizacije.

Ovim je planom definirana i podmorska trasa komunikacijskog kabela (svjetlovod) koji povezuje Terminal Omišalj i Lučku upravu Rijeka (Lučki kontrolni centar u Rijeci).«

Članak 93.

U članku 181. stavak 4. mijenja se i glasi:

»pokretne telekomunikacijske građevine

Infrastruktura javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži naznačena je okvirno na kartografskom prikazu br.1a - Korištenje i namjena površina (Promet, pošta i telekomunikacije) i istu je prema drugim ovdje datim normativima moguće nadograđivati, modificirati i prilagođavati realnoj situaciji na terenu. Pokrivenost signalom čitavog područja rješava se ugradnjom novih građevina pokretnih telekomunikacija-planiranih baznih postaja te uvođenjem novih tipova i generacija pokretnih telekomunikacija.

Tehnologije novih generacija telekomunikacijske infrastrukture kreću prema višim frekvencijama radi omogućenja bržeg protoka podataka, a time pak nalažu i povećanje broja pristupnih točaka. U slučaju UMTS mreža koje su na pomolu, to i praksi znači tri do četiri puta gušće lokacije antenskih sustava dok se istovremeno fizičke dimenzije novih antenskih sustava smanjuju, a smanjuju se i gustoće izračene snage.

U svrhu poticanja racionalnijeg gospodarenja prostorom potrebno je poticati mjere koje će više operatera vezati za jedan antenski stup.

Radi zadovoljenja razvoja telekomunikacijske infrastrukture pokretnih telekomunikacija dopušteno je:

- unutar građevinskog područja naselja smjestiti: fasadni antenski prihvat koji ne prelazi visinu građevine, krovni antenski prihvat visine do 5,0 m od najviše točke građevine;

- unutar građevinskog područja naselja mogu se iznimno smjestiti: krovni antenski prihvat do 10,0 m od najviše točke građevine, ali samo na građevinama javne i društvene namjene, telekomunikacijskim objektima, objektima poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene i požarne zaštite;

- sve tipove antenskih stupova moguće je postavljati samo izvan građevinskog područja naselja,te na površinama predviđenim za poslovne zone, infrastrukturnu, komunalnu i sportsko-rekreacijsku namjenu na udaljenosti većoj od 100 m od ruba građevinskog područja.

Svaka gradnja i postavljanje antenskih prihvata i stupova mora biti u skladu sa važećim propisima i zakonima, a odnose se na isto, te uz suglasnost vlasnika i korisnika građevine (i/ili parcele) te suglasnost lokalne samouprave.

Postava samostojećih antenskih stupova pokretnih teleoperatera ne može se vršiti:

- na reljefnim točkama koje predstavljaju panoramsku i krajobraznu vrijednost,

- u blizini autocesta i značajnih regionalnih cesta,

- u blizini tradicionalno očuvanih ruralnih naselja i predjela,

- izravno na obali i vizurama s mora,

- prostorima zaštićenih djelova prirode,

- na javnim zelenim površinama u središtima naselja.

Pri određivanju detaljnijeg položaja samostojećeg antenskog stupa treba primijeniti sljedeće mjere:

- u blizini naselja pri izradi glavnog i izvedbenog projekta sugerira se izrada krajobraznom elaborata za neposredna područja izvan ograde u svrhu pospjšavanja vizualne zaštite,

- postavom antenskih stupova ne smije se mijenjati konfuguracija terena i potrebno je očuvati tradicionalan način korištenja krajobraza,

- izgled i boja antenskog stupa trebaju se uklapati u postojeći ambijent. Treba koristiti prigušene boje zemljanih tonova, bez oglašavanja i naglašavanja drugim bojama, pri čemu trebaju biti osigurani svi sigurnosni uvjeti,

- tipske objekte za smještaj opreme treba projektirati na način da se materijali i boje prilagode prostornim obilježjima konteksta i tradicionalne arhitekture,

- novoizgrađeni put do samostojećeg antenskog stupa ne smije se asfaltirati,

- za planirane samostojeće antenske stupove na području ekološke mreže (Uredba o proglašenju ekološke mreže, NN 109/07) koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na područje ekološke mreže treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu odnosno ciljeve očuvanja tog područja ekološke mreže,

- ukoliko je na planiranoj lokaciji već izgrađen samostojeći antenski stup koji ne može prihvatiti druge operatere, novi stup istog tipa može se graditi na udaljenosti koja minimalno utječe na krajobraz.«

Članak 94.

Članak 235. mijenja se i glasi:

»Zaštita od poplava provodi se sukladno Zakonu o vodama, a operativno prema Operativnom planu obrane od poplava na vodama 1. i 2. reda Primorsko - Goranske županije. Područje općine Omišalj pripada sektoru II - Slivno područje Kvarnersko primorje i otoci.

Nositelj i organizator provođenja mjera obrane od poplava jesu Hrvatske vode, koje poduzimaju planske i preventivne mjere, održavanje i dogradnju sustava zaštite od poplava, prognoziranje mogućih poplava, te neposredne mjere kod samih poplava.

Karakteristična stanja obrane od poplava za akumulaciju Jezero Njivice i vodotok - hidrotehnički tunel Njivice koji pripadaju vodama 1. reda su:

1. Mjerodavni vodokaz - zapornica na ulazu u odvodni kanal

2. Pripremno stanje - proglašava se na temelju hidrometeorološke prognoze

3. Redovna obrana od poplava - uspostavlja se kod nivoa od + 2,90 m

4. Izvanredna obrana od poplava - uspostavlja se kod nivoa od + 3,40 m«

Članak 95.

Članak 242. briše se.

Članak 96.

U članku 243. stavak 2. zamjenjuje se sa dva nova stavka koji glase:

»Neposrednom provedbom ovog Plana moguća je gradnja građevine javne i društvene namjene - dječjeg vrtića i jaslica, a na području građevinskog područja naselja oznake NA3, neposredno uz lokaciju osnovne škole. Gradnja se dozvoljava sukladno uvjetima gradnje definiranim točkom 2.2.2. Odredbi ovog Plana.

Gradnja građevina i uređenje JANAFA-Luke otvorene za javni promet od osobitog međunarodnog značaja (IS 2) dozvoljava se neposredno obzirom da je riječ o jednoj uređenoj, komunalno opremljenoj građevnoj čestici.«

Članak 97.

Članak 244. briše se.

Članak 98.

U članku 246. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Neposrednom provedbom moguće je rekonstruirati i infrastrukturne koridore i građevine s pripadajućim nadzemnim građevinama kada se grade unutar koridora postojećih cesta, državnu cestu čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj-Valbiska (D102) i planiranu državnu cestu Omišalj - Dobrinj -Punat - Baška, s pripadajućim građevinama (odmorište, tankiralište i sl.), dok se na područjima uz županijske, lokalne i ostale nerazvrstane ceste dozvoljava gradnja, odnosno uređenje javnih parkirališnih površina.«

Članak 99.

Članci 248. i 249. brišu se.

Članak 100.

Članak 257. mijenja se i glasi:

»Unutar neizgrađenog dijela građevnog područja naselja (jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5 000 m²) ne može se planirati gradnja ili rekonstrukcija građevina ako nije donesen urbanistički plan uređenja.«

Članak 101.

Članak 258. briše se.

Članak 102.

U članku 259.,stavku 1. dodaje se novi podstavak koji glasi:

»- UPU 2-Njivice (NA 1)

U istom stavku, u točki B dodaju se riječi: »UPU 9,sportsko područje Omišalj, dok numeričkim slijedom UPU 9 Štalice postaje UPU 10 a UPU 10 Zračna luka-UPU 11.«

Članak 103.

Članak 260. briše se.

Članak 104.

Članak 261. mijenja se i glasi:

»Sukladno grafičkom prikazu br. 3a - Plan procedura- područja posebnih ograničenja u korištenju, ovim se Planom određuje obveza izrade detaljnih planova uređenja za sljedeća područja,

A. površine izdvojene namjene:

- DPU 1 - Groblje«

Članak 105.

Članak 262. mijenja se i glasi:

»Sukladno grafičkom prikazu br. 3a - Plan procedura- područja posebnih ograničenja u korištenju, definiran je obuhvat postojećeg detaljnog plana, a koji je potrebno uskladiti sa zakonskim Odredbama o ZOP-u ugrađenim u novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07 i 38/09):

A. površine izdvojene namjene:

* gospodarske -proizvodne namjene

- DPU - Servisno-uslužne zone Pušće

B. građevinsko područje naselja:

- DPU 3 - Pesja

Usklađenje sa zakonskom legislativom i ovim Planom potrebno je provesti i za:

- DPU centar Omišalj (postojeći) u Omišlju

Izrada sljedećih planova započeta je na temelju Programa mjera za unaprijeđenja stanja u prostoru (Sl.N.33/ 03) koji je važio prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostronom uređenju (NN 100/04), te je potrebno njihovo usklađenje sa ovim Planom i zakonskim Odredbama o ZOP-u ugrađenim u novi Zakon oprostornom uređenju i gradnji:

- DPU Placa u Njivicama

- DPU Polje.«

Članak 106.

Članak 263. briše se.

Članak 107.

Članak 264. mijenja se i glasi:

»U posrednoj primjeni ovoga Plana, granica građevinskog područja ili područja pojedinačne namjene, odrediti će se interpolacijom granice iz grafičkog priloga broj 4. Verifikaciju interpolacije granice ovjeriti će ovlašteni geodet.«

Članak 108.

Članci 266. i 267. brišu se.

Članak 109.

Članak 268. mijenja se i glasi:

»Važeći dokumenti prostornog uređenja zadržavaju se u primjeni u dijelu koji nije u suprotnosti s ovim Planom.«

Članak 110.

Članak 269. mijenja se i glasi:

»Svi prostorni planovi, pa tako i ovaj Plan, kao i svi prostorni planovi užeg područja koji su propisani ovim Planom, moraju biti usklađeni sa zakonskim odredbama.«

Članak 111.

Naslov 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni i članci 272. i 273. brišu se.

Članak 112.

Članak 274. mijenja se i glasi:

»Granice urbanističkog odnosno detaljnog plana uređenja određene su u kartografskim prilozima u mjerilima 1:25 000 i 1:5 000. Prilikom prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granice novoj izmjeri uz moguća odstupanja do 10%.«

Članak 113.

Članak 278. briše se.

Članak 114.

Ove Izmjene i dopune Plana izrađene su u četiri (4) izvornika ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine Omišalj i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Omišalj.

Članak 115.

Izvornici Izmjena i dopuna Plana čuvaju se u pismohrani Upravnog odjela Općine Omišalj, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 116.

Izmjene i dopune grafičkih dijelova Plana i obvezni prilozi iz članka 3. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmetom objave.

Članak 117.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/10-01/3

Ur. broj: 2142-06-10-01-3

Omišalj, 18. ožujka 2010.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OMIŠALJ

Predsjednik

Nikola Dapčić, v.r.