2.
Na temelju članka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), članka 188. Odluke o
donošenju Prostornog plana uređenja Općine Ravna Gora (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 15/08) i članka 35. Statuta Općine Ravna Gora
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/ 09), Općinsko vijeće
Općine Ravna Gora, na 9. sjednici održanoj 11. ožujka 2010. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja središnjeg
naselja Ravna Gora (N11)
I.TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja
središnjeg naselja Ravna Gora (N11) (u daljnjem tekstu: Plan) kojeg je izradila tvrtka ARHEO d. o. o. iz
Zagreba.
Članak
2.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
naslovom Urbanistički plan uređenja središnjeg naselja Ravna Gora (N11) koji se sastoji od:
I.Tekstualni dio - Odredbe za provođenje
1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2.Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3.Uvjeti smještaja građevina javnih i
društvenih djelatnosti
4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5.Uvjeti uređenja, odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
6.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7.Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti
8.Postupanje s otpadom
9.Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš
10.Mjere provedbe Plana
II.Grafički dio izrađen u M 1:5000
1.Korištenje i namjena prostora
2.Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža
2.1. Promet
2.2. Telekomunikacijska mreža
2.3. Energetski sustav (Elektroenergetika)
2.4. Energetski sustav (Plinovod i naftovod)
2.5. Vodnogospodarski sustav (Vodoopskrba)
2.6. A. Vodnogospodarski sustav (Odvodnja
otpadnih
voda)
2.6. B. Vodnogospodarski sustav (Odvodnja
oborinskih
voda)
3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
4.Način i uvjeti gradnje
4.1. Oblici korištenja
4.2. Način gradnje
III. Obvezni prilozi
Članak
3.
Urbanistički plan uređenja središnjeg naselja
Ravna Gora (N11) izrađen je
prema Odluci o izradi istog (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
29/08) te u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Ravna Gora (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 15/08).
II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.
UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
4.
Korištenje površina za javne i druge namjene
u Urbanističkom planu uređenja proizlazi iz:
- temeljnih obilježja prostora Općine Ravna
Gora i ciljeva razvoja Općine (unutar obuhvata Plana),
- postojećeg i planiranog broja stanovnika,
- poštivanja principa održivog korištenja i
kriterija zaštite okoliša,
- poticanja razvoja prostorne cjeline unutar
obuhvata Plana i unutar Općine,
- racionalnog korištenja infrastrukturnih
sustava,
- osiguranja prostora i lokacija za
infrastrukturne i ostale građevine i sadržaje u skladu s potrebama gospodarskog
razvoja i standarda stanovanja.
Površine javnih i drugih namjena razgraničene
su i označene bojom i planskim znakom u grafičkom dijelu Urbanističkog plana
uređenja središnjeg naselja Ravna Gora (N11) (u daljnjem tekstu: Plana), Knjiga I, kartografski
prikaz broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:5000.
1.Stambena namjena - S
2.Mješovita namjena - pretežno stambena - M1
3.Javna i društvena namjena
upravna - D1
socijalna - D2
predškolska - D3
školska - D4
vjerska - D7
zdravstvena - D8
4.Gospodarska namjena - poslovna - K
5.Gospodarska namjena -
ugostiteljsko-turistička - T1 (hotel)
6.Javne zelene površine - javni park - Z1
7.Groblje - G
8.Infrastrukturne površine - IS.
2.
UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak
5.
Građevine gospodarske djelatnosti mogu se
smjestiti kao primarna namjena u zonama gospodarske namjene - poslovne - K i
ugostiteljsko-turističke - T1 te kao sekundarna namjena u zoni mješovite
namjene - M1 i u zoni stambene namjene - S.
U zonama na kojima je gospodarska namjena
sekundarna te u zonama na kojima se planira i stambena izgradnja ne mogu se
smjestiti gospodarski sadržaji koji zbog buke, prašine, mirisa, neprimjerenog
radnog vremena, intenzivnog prometa roba i vozila ometaju stanovanje.
Članak
6.
Unutar zona gospodarske namjene - poslovne -
K i ugostiteljsko-turističke - T1 gospodarske djelatnosti smještaju se u
poslovne građevine jedne namjene.
Unutar zona mješovite namjene - M1
gospodarske djelatnosti smještaju se u poslovne građevine jedne namjene ili u
sklopu stambeno-poslovnih građevina, dok se u zoni stambene namjene - S gospodarske
djelatnosti smještaju u sklopu stambeno-poslovnih građevina ili na dijelu
građevinske čestice kao pomoćne građevine.
Poslovne građevine su građevine koje nemaju
stambene površine.
Stambeno-poslovne građevine su građevine u
kojima je više od 50% ukupne korisne (neto) površine namijenjeno za stanovanje.
Članak
7.
Pod gospodarskim djelatnostima unutar
građevinskog područja naselja podrazumijevaju se:
. proizvodno-poslovne i
. ugostiteljsko-turističke djelatnosti.
Članak
8.
(1) Proizvodno-poslovnim djelatnostima unutar
građevinskih područja naselja podrazumijevaju se:
. neopasne djelatnosti kojima se obavljaju
uslužne (intelektualne, bankarske, poštanske, ugostiteljske, turističke,
servisne /servis bijele tehnike, informatičke opreme i sl./ i druge usluge),
trgovačke, komunalno-servisne i proizvodne djelatnosti (zanatska proizvodnja)
kod kojih se ne javljaju: buka, zagađenje zraka, vode i tla te ostali štetni
utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš;
. potencijalno opasne djelatnosti po ljudsko
zdravlje i okoliš kojima se obavljaju uslužne (servis automobila, ugostiteljske
djelatnosti s glazbom i sl.), trgovačke (tržnica, prodaja građevinskog
materijala i sl.), komunalno-servisne i proizvodne djelatnosti (zanatska
proizvodnja - limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, i sl.).
(2) Pod ugostiteljskim djelatnostima iz
prethodnog stavka podrazumijevaju se usluge pripremanja hrane i prehrane te
pripremanja i usluživanja pića i napitaka.
Članak
9.
(1) Proizvodno-poslovne potencijalno opasne
djelatnosti mogu se unutar građevinskog područja naselja obavljati samo
iznimno, ukoliko tehnološko rješenje, veličina građevne čestice i njen položaj
u naselju i predviđene mjere zaštite okoliša to omogućavaju.
(2) Obavljanje proizvodno-poslovnih opasnih
djelatnosti omogućuje se u proizvodnoj ili poslovnoj građevini i to:
. na zasebnoj građevnoj čestici,
. uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici
stambene ili stambeno-poslovne građevine.
(3) Obavljanje proizvodno-poslovnih neopasnih
djelatnosti omogućuje se na posebnoj građevnoj čestici, na dijelu čestice ili u
dijelu prostora unutar stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički
uvjeti.
Članak
10.
Slobodni prostor građevne čestice ne smije se
koristiti kao odlagalište nusprodukata i otpada koji nastaje u tehnološkom
procesu.
Na građevnoj čestici građevine poslovne
namjene moraju se urediti površine za parkiranje vozila zaposlenika i
korisnika. Parkiranje može biti riješeno i kao garažni prostor u podrumskoj etaži
građevine. Garaža može zauzimati podzemni prostor cijele čestice, ali u tom
slučaju podrumska etaža mora biti u cijelosti ukopana.
Članak
11.
Najmanje 20% građevne čestice mora biti
ozelenjeno. Pri uređenju građevne čestice preporuča se sadnja autohtonih vrsta.
Građevna čestica može se ograditi ogradom maksimalne visine 2 m. Iznimno,
ograda može biti i viša, ako je to potrebno zbog zaštite i načina korištenja
građevine, odnosno građevne čestice.
Građevine poslovne namjene
Članak
12.
Unutar zona mješovite namjene - M1, ukoliko
se grade kao građevine jedne namjene, gradnja građevina poslovne namjene vrši
se prema sljedećim uvjetima:
- minimalna površina građevne čestice za
građevine poslovne namjene je 400 m2,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi
0,4,
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti iznosi 1,0.
Najmanja udaljenost građevine od susjednih
građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 4 metra od ruba
građevne čestice.
Članak
13.
Broj etaža građevina poslovne namjene iznosi
4 etaže.
Iznimno, proizvodne i skladišne poslovne
građevine mogu, u dijelu u kojem se obavlja osnovna djelatnost, imati samo
jednu etažu, a u uredskom dijelu, u kojem se smještaju prateći sadržaji
(uredski prostor, garderobe, sanitarije i sl.), najviše dvije etaže.
Visina uredskog dijela ne smije prelaziti
visinu proizvodno-skladišnog dijela građevine.
Članak
14.
Najveća dopuštena visina građevina poslovne
namjene iznosi 12 metara.
Iznimno, visina proizvodnih i skladišnih
poslovnih građevina ne smije preći 6 metara. Oblikovanje građevina, određivanje
tipa krovišta i vrste pokrova poslovnih građevina vrši se, kao i za stambene
građevine, sukladno s ovim Odredbama.
Iznimno, od odredbi prethodnog stavka,
oblikovanje, krovnu konstrukciju, broj i nagib streha te vrstu pokrova
proizvodnih i skladišnih poslovnih građevina treba prilagoditi tehnologiji
građenja građevine.
Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
Članak
15.
Na površini T1 (ugostiteljsko turistička -
hotel) planirana je izgradnja građevine ugostiteljsko-turističke namjene za
smještaj gostiju - hotel te pratećih sadržaja ugostiteljsko- turističke namjene
(restorani, caffe i snack barovi, pizzerije i sl).
Površina T1 iznosi cca 0,9 ha, najveća
izgrađenost iznosi kig=0,4, a
najveća iskorištenost iznosi kis=1,6.
Građevina može imati najviše 4 etaže. Najveća
dopuštena visina građevine je 12 metara.
Krovište može biti koso ili ravno, a vrsta
pokrova te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom, funk
cijom, i područnom oblikovnom
tradicijom, odnosno okolnim već izgrađenim objektima iste ili slične namjene.
Građevina mora biti tako građena da se
spriječi izazivanje požara, eksplozije, ekoakcidenta. Građevinu treba
priključiti na infrastrukturne sustave vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i
telekomunikacija.
Treba osigurati protupožarni put i kao
priključak do izgrađene javno prometne površine.
U sklopu građevne čestice
ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi pomoćne građevine i uređivati
sportski tereni, terase, dječja igrališta i slični sadržaji.
Građevina ugostiteljsko-turističke namjene za
smještaj gostiju - hotel bit će smještena neposredno uz pješačku ulicu
planiranu uz južni rub površine ugostiteljsko-turističke namjene.
Članak
16.
Unutar zona mješovite namjene - M1, ukoliko
se grade kao građevine jedne namjene, gradnja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene vrši se prema sljedećim uvjetima:
- minimalna veličina građevne čestice za izgradnju
građevine ugostiteljsko-turističke namjene je 400 m2,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
iznosi 0,4,
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti iznosi 1,6,
- građevina može imati najviše 4 etaže,
- najveća dopuštena visina građevine je 12
metara,
- udaljenost građevine
ugostiteljsko-turističke namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 4
metra.
Članak
17.
Oblikovanje građevina, određivanje tipa
krovišta i vrste pokrova građevina ugostiteljsko-turističke namjene vrši se,
kao i za stambene građevine, sukladno s ovim odredbama.
U sklopu građevne čestice
ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi pomoćne građevine i uređivati
sportski tereni, terase, dječja igrališta i slični sadržaji.
3.
UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 18.
Građevine društvene djelatnosti mogu se
smjestiti kao primarna namjena unutar površina javne i društvene namjene -
(upravna - D1, socijalna - D2, predškolska - D3, školska - D4, vjerska - D7 i zdravstvena
- D8) te kao sekundarna unutar površina mješovite namjene - M i unutar površina
stambene namjene - S.
Članak
19.
Unutar zona javne i društvene namjene - D
društvene djelatnosti smještaju se u građevine jedne namjene.
Unutar zona mješovite namjene - M1 društvene
djelatnosti smještaju se u građevine jedne namjene ili u sklopu
stambeno-poslovnih građevina, dok se u zoni stambene namjene - S gospodarske
djelatnosti smještaju u sklopu stambeno-poslovnih građevina ili na dijelu
građevinske čestice kao pomoćne građevine.
Članak
20.
Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju
se:
- javne (upravna, udruge građana, političke
stranke i druge javne organizacije, socijalna, zdravstvena, odgojno- obrazovna,
kulturna, vjerska),
- i sportsko rekreacijske djelatnosti.
Obavljanje javnih djelatnosti omogućuje se u
prostorima (unutar građevina drugih namjena) i građevinama javne i društvene
namjene.
Članak
21.
Uvjeti za planiranje i gradnju građevina
društvenih djelatnosti, ukoliko se grade unutar površina javne i društvene
namjene - D ili kao građevine jedne namjene unutar površina mješovite namjene -
M jesu:
- oblik i veličina građevne čestice moraju
omogućiti smještaj svih sadržaja (osnovna građevina, pomoćne građevine u njenoj
funkciji, parkiralište i ostali uređeni javni prostor), ovisno o vrsti
građevine društvene namjene,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) građevne čestice iznosi
0,4,
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
1,2,
- minimalna tlocrtna površina građevine je
400 m2,
- građevine mogu imati 4 etaže,
- maksimalna visina građevine je 14 m,
- minimalno 20% građevne čestice mora biti
ozelenjeno,
- na čestici osigurati dovoljan broj
parkirališnih mjesta (prema uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, članak 58).
Članak
22.
Osnovna škola
Površina za gradnju osnovne škole
razgraničena je i označena oznakom D4a na grafičkom prikazu 1. KORIŠTENJE I
NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:5000.
Prilikom izgradnje osnovne škole potrebno je
pridržavati se sljedećih uvjeta:
- minimalna površina građevinske parcele
iznosi 10000 m2, uz maksimalan
koeficijent izgrađenosti od 0,4 te maksimalan koeficijent iskorištenosti 1,2,
- bruto površina građevine iznosi minimalno
1000 m2,
- maksimalna visina objekta je 14 m,
- minimalno 20% građevne čestice mora biti
ozelenjeno,
- u sklopu škole izgraditi sportsku dvoranu,
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati
površine za školsku zgradu, površine za odmor i rekreaciju, sportske terene,
zelene površine i dr.,
- planirati kabinetsku nastavu (rad u jednoj
smjeni).
Zona postojeće osnovne škole razgraničena je
i označena oznakom D4b na grafičkom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u
mjerilu 1:5000.
Za građevinu postojeće Osnovne škole
dozvoljava se rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja.
Uvjeti za gradnju sportske dvorane u zoni
postojeće škole jesu:
- izvesti minimalno jednodijelnu sportsku
dvoranu s prostorom igrališta veličine 27x15 m i minimalne svijetle visine 6 m
te prostorom za tribine,
- ukupna visina građevine uvjetovana je konstrukcijom
građevine,
- potrebno je predvidjeti prostore
svlačionica sa sanitarnim čvorovima te kabinete za nastavnike u koje se iz
prostora školske zgrade i vanjskog prostora pristupa preko »nečistog« hodnika,
a neposrednu vezu s dvoranom ostvariti preko »čistog« hodnika,
- neposredno uz dvoranu predvidjeti spremište
za sprave i opremu za potrebe dvorane,
- osigurati ulaz u dvoranu za vanjske
korisnike, kako bi se omogućilo funkcioniranje dvorane i izvan režima školske
nastave,
- predvidjeti sanitarne čvorove za posjetioce
te klupske prostorije sa neposrednom vezom na vanjski prostor.
Članak
23.
Predškolske ustanove (dječji vrtić i jaslice)
Površina za gradnju dječjeg vrtića i jaslica
razgraničena je i označena oznakom D3 na grafičkom prikazu 1. KORIŠTENJE I
NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:5000.
Prilikom izgradnje dječjeg vrtića i jaslica
potrebno je pridržavati se sljedećih uvjeta:
- za jednoetažnu građevinu minimalna površina
građevinske parcele iznosi 2000 m2, uz maksimalan koeficijent izgrađenosti od 0,4 te maksimalan
koeficijent iskoristivosti 1,2,
- za dvoetažnu građevinu minimalna površina
građevinske parcele iznosi 1250 m2, uz maksimalan koeficijent izgrađenosti od 0,4 te maksimalan
koeficijent iskorištenosti 1,2,
- maksimalna visina objekta je 14 m,
- minimalno 20% građevne čestice mora biti
ozelenjeno,
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati
površine za zgradu dječjeg vrtića i jaslica, igrališta, površine za boravak djece
na otvorenom i dr.
Članak
24.
Sport i rekreacija
Sportski sadržaji s pripadajućim pomoćnim
sadržajima (teren, gledalište, svlačionice, spremišta i sl.), odnosno zatvorena
športska građevina (sadržaj) mogu zauzeti maksimalno 30% površine građevne čestice
(kig 0,3).
Sportske građevine u jednom dijelu mogu imati
uređen poslovni, ugostiteljski i sličan sadržaj koji nije suprotan osnovnoj
namjeni građevine i nema štetne utjecaje na okoliš.
Za zatvorene sportske građevine minimalna
površina građevne čestice iznosi 400 m2, a otvoreni se grade prema posebnim propisima.
Visina pojedine sportske građevine određuje
se prema namjeni. Najveća visina sportskih dvorana je 13 m.
Visina pratećih građevina (garderobe,
sanitarni čvorovi, ugostiteljske građevine i sl.) uz otvorene sportske sadržaje
iznosi najviše 6,0 m. Pomoćne građevine mogu se graditi na najviše 10% ukupne
površine zone.
4.
UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA
Članak
25.
Stanovanje, kao osnovna namjena, predviđa se
u zonama stambene namjene - S te u zonama mješovite namjene - M1.
Članak
26.
Građevina stambene namjene je građevina
namijenjena stanovanju (stambena građevina) smještena na jednoj građevnoj
čestici. Unutar stambene građevine može se nalaziti i poslovni prostor.
Površina poslovnog prostora ne smije prelaziti 50% ukupne površine prostora.
Poslovnim prostorom smatra se prostor
namijenjen odvijanju djelatnosti društvene, gospodarske (poslovna,
ugostiteljsko-turistička) i ostalih namjena, koje ne narušavaju standard
stanovanja, odnosno ne zahtijevaju veće površine, ne privlače jači promet, ne
proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš te ne povećavaju opasnost od
požara i eksplozije i sl.
Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici
dozvoljen je smještaj jedne ili više pomoćnih građevina.
Članak
27.
Prema broju stanova građevinama stambene
namjene smatraju se:
- obiteljske stambene građevine - do 2
stambene jedinice,
- višestambene građevine - od 3 do 8
stambenih jedinica.
Članak
28.
Građevine stambene namjene mogu se graditi
kao:
- slobodnostojeće stambene građevine,
- dvojne stambene građevine.
Slobodnostojeće stambene građevine su
građevine koje su sa svih strana udaljene od granica građevne čestice.
Dvojne građevine su građevine koje se jednom
stranom prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale tri slobodne strane
građevine udaljene su od granice građevne čestice.
Članak
29.
Udaljenost slobodnostojećih građevina
stambene namjene od granice građevne čestice mora biti najmanje pola visine
građevine (h/2), ali ne manje od 4 metra. Isto vrijedi i za poluotvorene
stambene građevine na njihovim slobodnim stranama.
Članak
30.
Otvorom se ne smatra fiksno ostakljenje
neprozirnim staklom najveće površine 60x60 cm, dijelovi zida od staklene opeke
i ventilacijski otvori najvećeg promjera 15 cm.
Pri tome je potrebno poštivati važeće mjere
zaštite od požara.
Na isti način, kao u prethodnom stavku,
moraju biti udaljene od granice građevne čestice i susjednih građevina dvojne
građevine sa svoje tri slobodne strane.
Članak
31.
Udaljenost građevine od regulacijskog pravca
za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara.
Udaljenost građevine od regulacijskog pravca
za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara, osim ako to nije određeno
posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje lokalnim, odnosno
županijskim cestama.
Iznimno, udaljenost iz stavka 1. i 2. ovog
članka može biti i manja u slučaju interpolacije nove građevine između
postojećih legalnih građevina koje su smještene na manjoj udaljenosti. U tom
slučaju utvrđuje se udaljenost od regulacijskog pravca prema susjednoj
postojećoj legalnoj građevini gdje je ta udaljenost veća.
Ukoliko se na prednjem pročelju građevine
pojavi bilo kakva istaka (balkon, stubišta i sl.) građevni pravac definiran je
njom.
Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima
naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka 1. i 2. ovog
članka, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost građevina od regulacijskog pravca.
Obiteljske stambene građevine
Članak
32.
Obiteljske stambene građevine su građevine na
jednoj građevnoj čestici sa najviše dva stana. Njihov smještaj omogućava se u
zonama stambene namjene - S te mješovite namjene - M1.
Članak
33.
Minimalna površina građevne čestice za slobodnostojeće
stambene građevine iznosi 500 m2.
Minimalna površina građevne čestice za dvojne
stambene građevine iznosi 250 m2.
Minimalna širina građevne čestice za
slobodnostojeće stambene građevine, mjerena na mjestu građevinskog pravca
građevine, iznosi 16 metara.
Minimalna širina građevne čestice za dvojne
stambene građevine, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, iznosi 12
metara.
Članak
34.
Minimalni tlocrt nove stambene građevine je
80 m2 za sve veličine
građevnih čestica.
Najveća dopuštena tlocrtna površina
obiteljske stambene građevine je 200 m2.
Maksimalna građevinska (bruto) površina
građevine iznosi 300 m2.
Članak
35.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice određuje se:
- za slobodnostojeće stambene građevine: 0,3,
- za poluotvorene stambene građevine: 0,4.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kig) građevne čestice jest:
- za slobodnostojeće stambene građevine: 0,8,
- dvojne stambene građevine: 0,8.
Članak
36.
Građevina može imati najviše tri nadzemne
etaže sa mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja. Najveća dopuštena visina
osnovne građevine (h) iznosi 9,0 metara.
Višestambene građevine
Članak
37.
Višestambene građevine su građevine sa tri i
više stanova (maksimalno 8 stanova). Njihov smještaj omogućava se u zonama
mješovite namjene - M1.
Ovim Planom suteren se smatra podzemnom
etažom u slučajevima kada se koristi za smještaj vozila unutar objekta te
servisnih i skladišnih prostora.
Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se
prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog
krova. Najveći gabarit potkrovlja određen je visinom nadozida maksimalno 120
cm, mjereno u ravnini pročelja građevine, nagibom krova do maksimalno 45o mjereno u visini nadozida.
Potkrovlje (Pk) oblikovano ravnim krovom,
krovom malog nagiba (do 10o),
zaobljenim ili mješovitim krovom može imati najviše do 75% površine
karakteristične etaže i uvučeno je u pravilu s ulične strane.
Članak
38.
Uvjeti gradnje za višestambene građevine
moraju se formirati prema sljedećim kriterijima:
- minimalna veličina građevne čestice iznosi:
za građevine sa tri stana 500 m2,
za građevine sa više od tri stana 800 m2,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) iznosi 0,4,
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
1,2,
- maksimalna građevinska (bruto) površina
građevine iznosi 800 m2,
- građevina može imati najviše 4 nadzemne
etaže s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja,
- najveća dopuštena visina građevine je 12 m.
U višestambenim građevinama mogu se planirati
poslovni sadržaji.
Ukupna površina poslovnog prostora ne smije
biti veća od ukupne površinu stambenog prostora.
Svi poslovni sadržaji i pomoćni sadržaji
moraju biti u sklopu višestambene građevine ili sa njom fizički povezani.
Na čestici višestambene građevine nužno je
osigurati parkiranje prema članku 58. ovih Odredbi.
Oblikovanje građevina i uređenje parcele
Članak
39.
Način gradnje i korištenja građevine na
građevnoj čestici ne smije umanjiti vrijednosti obodnih prostora i ometati
korištenje susjednih građevina.
Članak
40.
Građevina stambene namjene oblikovanjem mora
biti usklađena s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, naročito u
onim dijelovima u kojima prevladava tradicionalna gradnja.
Građevine moraju imati kosi krov, u pravilu
dvostrešan, s nagibom krovnih ploha ne manjim od 35o. Na kosom terenu sljeme krova u pravilu mora biti
usporedno sa slojnicama, odnosno cestom.
Preporuča se pokrov crijepom, ali je dopušteno
koristiti i suvremene materijale (pokrov od bitumenskih elemenata malog formata
i sl.) i tradicionalne materijale upotrebljavane u autohtonoj arhitekturi
naselja. Pokrov ne smije biti blještav (nebojeni čelični i pocinčani lim i
sl.). Preporuča se pokrov u tamnim tonovima crvene ili smeđe boje.
Članak
41.
Građevna čestica mora biti uređena na način
da ne narušava izgled naselja.
Pri uređenju čestice potrebno je voditi
računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode sa čestice ne smije biti
riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.
Pri uređenju građevne čestice preporuča se
sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka. Građevna čestica može se ograditi
ogradom. Ograda građevne čestice mora se postaviti iza regulacijskog pravca.
Visina ograde ne smije prelaziti 1,5 m.
Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od
ruba kolnika, odnosno cestovnog ivičnjaka, ovisi o kategoriji ceste i iznosi
minimalno:
- 3 m kod županijskih cesta,
- 2,5 m kod lokalnih i nerazvrstanih cesta i
- 2 m (iznimno 1,5 m) na strani bez nogostupa
slijepih ulica dužine do 100 m.
Članak
42.
Građevna čestica mora imati priključak na
javnu prometnu površinu. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup
čestici i građevini. Iznimno, u izgrađenom dijelu građevnog područja, građevnoj
čestici obiteljske stambene građevine može se pristupiti i samo putem pješačkog
pristupa. U tom slučaju pristup ne smije biti uži od 2 m i duži od 30 m.
Članak
43.
Na građevnoj čestici potrebno je najviše
moguće sačuvati postojeća drveća. Prilikom određivanja tlorisa građevine u
okviru zadanih naputaka, potrebno je najviše moguće uvažavati postojeće visoko
zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala,
odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima čestice.
Uređenjem čestica sa zelenilom se osobito
odnosi na parkiralište i prostor u dodiru s javnim površinama.
Pomoćne građevine
Članak
44.
Na građevnoj čestici mogu se uz osnovnu
građevinu, a iznimno odvojeno, graditi i pomoćne građevine. Pomoćne građevine
su građevine u funkciji osnovne planirane namjene (stanovanja). Pomoćne
građevine po namjeni se dijele na:
- pomoćne stambene građevine,
- pomoćne poslovne građevine.
Ukupna izgrađena površina svih pomoćnih građevina
ne smije prelaziti 60% tlocrtne površine građevine stambene građevine.
Članak
45.
Pomoćne poslovne građevine su građevine u
kojima se mogu odvijati djelatnosti društvene, gospodarske i ostale namjene
koje ne onečišćuju prostor, ne uzrokuju veće povećanje prometa, opasnosti od
požara i eksplozije itd.
Visina ovih pomoćnih građevina iznosi
maksimalno 6 m, odnosno jedna etaža.
Iznimno, su dozvoljene dvije etaže, ako nagib
terena omogućava da je kota poda druge etaže u nivou kote višeg, konačno
uređenog terena. U tom slučaju jedna od etaža može biti za pomoćne stambene
građevine.
Članak
46.
Udaljenost pomoćnih stambenih i pomoćnih
poslovnih građevina od ruba građevne čestice ista je kao i za osnovnu
građevinu.
Iznimno, pomoćne stambene građevine mogu se
graditi i na rubu građevne čestice, uz uvjet da:
- prema susjednoj građevnoj čestici nemaju
otvora,
- nagib krovne plohe ne smije biti usmjeren
ka susjednim građevnim česticama,
- udaljenost od izgrađene građevine stambene
namjene na susjednoj čestici ne bude manja od 4 m,
- se na bilo koji način ne narušava standard
stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.
Članak
47.
Na građevnoj čestici višestambene građevine,
pomoćne se građevine ne mogu graditi kao samostojeće. Pomoćni prostori moraju
biti u sklopu višestambene građevine ili u pomoćnoj građevini koja je sa njom
fizički povezana.
Članak
48.
Pomoćne stambene građevine su građevine koje
neposredno služe funkciji stanovanja (drvarnice, garaže, radionice, spremišta
itd.). Visina ovih pomoćnih građevina iznosi maksimalno 3 m, odnosno jedna
etaža.
Postavljanje montažno-demontažnih građevina
Članak
49.
Na području obuhvata Plana dopušteno je
postavljanje montažno-demontažnih građevina koje se izvode kao tipske za čitavo
područje obuhvata, modularne veličine 2,5 x 2,5 m do maksimalno 2,5 x 5,0 m,
visine 3,0 m. To su građevine specifične po namjeni, kao što su komunalne i
različite vrste privremenih građevina (kiosci, montažne infrastrukturne
građevine, reklamni panoi i sl.).
Njihova lokacija treba biti takva da ne
ometaju odvijanje kolno pješačkog prometa te se uz iste treba izvesti
proširenje pješačke površine. Osim navedenog, predmetne građevine mogu se
locirati i unutar zelenih površina uz gradske ulice, Z1 - javnog parka kao i
unutar namjenske kategorije M1 na dijelu uz prometnice (u okviru ukupno
dozvoljene izgrađenosti građevne čestice).
Izbor tipa montažno-demontažne građevine,
određivanje njihovih lokacija kao i dužina i rok korištenja pojedine lokacije na
području obuhvata Plana treba utvrditi odlukom koju donosi Općinsko vijeće.
Posebni uvjeti izgradnje unutar izgrađenog
dijela naselja
Članak
50.
Planom se utvrđuju posebni uvjeti za gradnju
i uređenje stambenih građevina unutar izgrađenog dijela naselja.
Površine izgrađenog dijela naselja
razgraničene su i označene šrafaturom u grafičkom dijelu Plana, Kartografski
prikaz broj 4.1. OBLICI KORIŠTENJA u mjerilu 1:5000.
Ukoliko izgrađena struktura naselja uvjetuje,
iznimno se može odstupiti od uvjeta definiranih ovim Planom, a u smislu
povećanja površine izgrađenosti građevne čestice, manje udaljenosti građevine
od granica susjednih čestica, veće visine građevine, manje površine građevne
čestice od propisanih minimalnih, manje širine građevne čestice (mjereno na
mjestu građevne linije) te manje širine cestovnog priključka.
Tada površina građevne čestice može biti do
20% manja, koeficijent njene izgrađenosti može biti 0,5, koeficijent
iskorištenosti 1,2, a udaljenost građevine od granice susjedne čestice najmanje
2,5 m. Širina čestica može biti do 20% manja od propisane općim uvjetima.
5.
UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE
S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak
51.
Urbanističkim planom osigurane su
infrastrukturne površine i građevine i to za:
- prometni sustav,
- telekomunikacije i pošte,
- energetski sustav,
- vodnogospodarski sustav.
Infrastrukturne površine i građevine grade se
prema važećim zakonima i propisima, pravilima struke te ovim Odredbama.
Prilikom rekonstrukcije pojedinih komunalnih
instalacija potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvršiti rekonstrukciju
ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija.
5.1.
Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
52.
Na površinama infrastrukturnih sustava
namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i
uređaji za:
Cestovni promet
. ulična mreža,
. parkirališta i garaže,
. pješačke zone, trgovi, putovi i sl.
Ovim Planom predviđa se gradnja i
rekonstrukcija prometnica, pješačkih zona, putova i slično, tako da se osigura
usklađen razvoj javnog pješačkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju
postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.
Rješenja prometa i raskrižja te profili
planiranih prometnica, kod izrade projektno tehničke dokumentacije za
prometnice, dani su u prikazu prometne ulične mreže na grafičkom prikazu 2.
PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.1. PROMET u mjerilu
1:5000.
Članak
53.
Osnovna ulična mreža sastoji se od glavnih
mjesnih, sabirnih i ostalih ulica.
Urbanističkim planom uređenja utvrđeni su
zaštitni koridori osnovnih prometnica unutar dijela naselja:
- Glavnih mjesnih ulica, širine 11,50 m do 16
m, koji treba rezervirati i očuvati za izgradnju planirane te proširenje i
modernizaciju postojeće Planom obuhvaćene cestovne mreže. Unutar predmetnog
koridora planirane su dvije prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2 x 3,5
m, obostrano pješačke staze širine 1,50 m te pojasom zelenila čija širina
varira obzirom na konfiguraciju terena;
- Sabirnih ulica, širine 12,50 m, koji treba
rezervirati i očuvati za izgradnju planirane te proširenje i modernizaciju postojeće
Planom obuhvaćene cestovne mreže. Unutar predmetnog koridora planirane su dvije
prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2 x 3,0 m, obostrano pješačke staze
širine 1,50 m te pojas zelenila širine cca 2 m;
- Ostalih ulica, širine 9,00 m, koji treba
rezervirati i očuvati za izgradnju planirane te proširenje i modernizaciju
postojeće Planom obuhvaćene cestovne mreže. Unutar predmetnog koridora
planirane su dvije prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2 x 3,0 m te
obostrano pješačke staze širine 1,50 m;
- Sve prometne površine trebaju biti izvedene
bez arhitektonskih barijera;
- Proširenje ili sužavanje koridora
prometnica, ukoliko to prometno-tehničko rješenje zahtijeva ili omogući, neće
se smatrati izmjenom ovog Plana.
Članak
54.
Konačno oblikovanje prometnice, odnosno
oblika i veličine njene građevinske parcele, definirat će se kao posljedica
detaljnog tehničkog rješavanja u postupku ishođenja akta za građenje.
Članak
55.
Izgradnja građevina i ograda ili sadnja
nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u
zonama križanja, nije dozvoljena.
Ulične ograde ne smiju biti podignute unutar
prometnih koridora.
Građevna čestica mora imati priključak na
javnu prometnu površinu.
Svakoj građevnoj čestici mora se osigurati
kolno-pješački prilaz minimalne širine kolnika 3,5 m koji je maksimalno udaljen
50 m od javne ceste.
Članak
56.
Biciklističke staze i trake mogu se graditi i
uređivati kao zasebna površina unutar površine javnog parka - Z1 te unutar
zelenih površina unutar cestovnih koridora - Z.
Najmanja širina biciklističke staze ili trake
za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m.
Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake u
pravilu ne može biti veći od 6%.
Članak
57.
Parkiranje i/ili garažiranje vozila za sve
građevine rješava se na građevnoj čestici te građevine.
Za višestambene građevine, građevine
društvenih djelatnosti, poslovne, ugostiteljsko-turističke i slične građevine
garažiranje je u pravilu potrebno riješiti unutar gabarita osnovne građevine.
Iznimno, ukoliko nije moguće osigurati
prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta
se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici u neposrednoj blizini
(udaljenost max. 200 m), ali istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.
Članak
58.
Obavezan broj parkirališnih i garažnih
mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, određuje se prema
sljedećim normativima:
* broj parkirnih mjesta za planirane
poslovne sadržaje u sklopu građevina stambene namjene određuje se
prema kriteriju za građevine gospodarske namjene
Pri određivanju parkirališnih potreba za
građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto
parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito
vrijeme.
Za parkiranje osobnih vozila može se
koristiti prostor uz kolnik, prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno
pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima te vozilima javnih
službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima
hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.
Postojeće garaže i garažno-parkirališna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje, ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj
blizini građevne čestice.
Članak
59
Unutar obuhvata Plana izvodi se javna
parkirna površina za koju se formira zasebna građevna čestica. Minimalna
dimenzija parkirnog mjesta za osobna vozila iznosi 2,50 x 5,0 m.
Na javnim parkiralištima za automobile
invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a
najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.
Članak
60.
Minimalna veličina građevne čestice
izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne
automobile, a 120 m2 prometne
površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog
mjesta 2,5 x 5,0 m, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m te priključenje na javnu
površinu za osobe, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste te
priključenje na javnu površinu za autobuse.)
Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta
ili garaže iznosi najviše:
- za uređenje u jednoj razini 0,8,
- za uređenje u dvije ili više razina 0,6.
Članak
61.
Za kretanje pješaka mogu se graditi i
uređivati pločnici, pješački putovi i prelazi.
Površine za kretanje pješaka moraju biti
dovoljne širine, u pravilu ne uže od 1,6 m.
Javne pješačke komunikacije za svladavanje
visina (javna stepeništa) moraju imati širinu 3,0 m, iznimno 2,5 m.
Na raskrižjima i drugim mjestima, gdje je
predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u
kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.
5.2.
Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže i pošte
Članak
62.
Za razvoj i izgradnju mjesne
telekomunikacijske mreže vodove izgrađivati prvenstveno u zelenom pojasu ulica,
sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. U
cilju zaštite i očuvanja prostora te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih
površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore.
Podzemne telefonske kabele dopuniti na
kompletnu DTK mrežu, tj. korisnički i spojni vod te KTV kabelsku mrežu
osigurati u koridorima prometnica, prema važećem Zakonu o telekomunikacijama.
Sve zračne telekomunikacijske vodove treba
zamijeniti podzemnim.
Kod izrade projektne dokumentacije za
lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih ili
rekonstrukcije postojećih objekata, ove se trase mogu korigirati radi
prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu.
Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitog
rješenja.
Članak
63.
Za izgrađenu telekomunikacijsku
infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem
telekomunikacijskih vodova planirana je dogradnja, odnosno rekonstrukcija te
eventualno proširenje izgradnjom novih građevina radi implementacije novih tehnologija
i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu
zajedničkog korištenja od strane svih operatera koji posjeduju propisanu
dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba
radiofrekvencijskog spektra.
Nova TK infrastruktura za pružanje TK usluga
putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirana je postavom
baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na
izgrađenim građevinama bez detaljnog definiranja lokacija (točkastog
označavanja) vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim
signalom. Treba poštivati načela zajedničkog korištenja od strane svih
operatera - koncesionara, gdje god je to moguće.
Članak
64.
Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju
pokazatelja s pojedinih područja te na temelju financijske mogućnosti ulaze u
sustav planova Hrvatskih pošta. Urbanistički plan uređenja ne definira točan
položaj postojeće jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno
izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju javni standard naselja.
5.3.
Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Članak
65.
Osnovni uvjeti za izradu rasporeda pojaseva
vodova komunalne infrastrukture polaze od njihovog međusobnog odnosa i
rasporeda koji nastoji u cijelosti poštivati važeće propise te se u pogledu
širine pojaseva potrebno pridržavati njihovih odrednica.
Planom su određene trase mreže komunalne
infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu,
odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih
objekata komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu se korigirati radi
prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu.
Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja komunalne
infrastrukturne mreže predviđenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno
drugim ekvivalentnim aktom za građenje, može se odobriti gradnja
infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu utvrđene ovim planom, ukoliko se
time ne narušavaju planom utvrđeni uvjeti korištenja površina.
Članak
66.
Planom su osigurane površine za razvoj
građevina, objekata, uređaja sljedećih sustava komunalne infrastrukture:
- energetski sustav (elektroenergetska i
plinska),
- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i
odvodnja otpadnih voda).
Detaljno određivanje trasa komunalne
infrastrukture, unutar koridora koji su određeni ovim Planom, utvrđuje se
lokacijskim odobrenjem, odnosno drugim ekvivalentnim
aktom za građenje vodeći
računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima itd.
Pri projektiranju i izvođenju pojedinih
građevina, objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati
se važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih
objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.
Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz
ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se izvoditi
kao podzemna.
Komunalna infrastruktura može se izvoditi i
izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija
osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.
Priključenje na pojedinu komunalnu
instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributera iste.
5.3.1. Elektroenergetska mreža i javna
rasvjeta
Članak
67.
Sve planirane trafostanice 20kV/0,4 izvodit
će se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu
područja.
Lokacije planiranih trafostanica 20/0,4 kV i
trase 20 kV kabela u grafičkom dijelu Plana nacrtane su samo načelno.
Ukoliko se ukaže potreba za gradnjom dodatnih
trafostanica, navedene se mogu graditi unutar svih namjena, u sklopu građevne
čestice, odnosno zahvata u prostoru obuhvata Plana (kao samostojeća građevina
ili kao ugradbena u građevini).
Planom se ostavlja mogućnost da se postojeće
trafostanice 20/0,4 kV po potrebi rekonstruiraju ili zamijene novom
trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.
Lokacije planiranih trafostanica treba
odabrati tako da imaju osiguran pristup vozilom radi izgradnje, održavanja i
upravljanja. Pri tom se treba držati propisanih minimalnih udaljenosti od
susjednih objekata. Trafostanice 20/0,4 kV se u pravilu postavljaju u središte
konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na
izvodima.
Minimalna površina za smještaj TS 20/0,4 kV
iznosi 6x5 m2, odnosno 30 m2. Najmanja dopuštena udaljenost trafostanice do
granice prema susjednim građevnim česticama iznosi 1 m, a do prometnice
najmanje 2,5 m.
Kod planiranja gradnje novih objekata
potrebno je voditi računa o trasi položenog podzemnog voda 20 kV te
respektirati njegov zaštitni koridor.
Članak
68.
Priključak i mjerenje javne rasvjete biti će
u posebnom slobodnostojećem razvodnom ormaru smještenom izvan trafostanice.
Mjerenje potrošnje električne energije za
pojedine korisnike izvesti će se direktnim brojilima u okviru glavnog razvodnog
ormara.
Članak
69.
Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim
armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla
suvremeni i štedljivi.
Paljenje rasvjete predviđa se automatski
putem luxomata, a režim rada odrediti će nadležno komunalno trgovačko društvo.
Za rasvjetu sekundarnih mjesnih prometnica
unutar ovog Plana predviđeni su stupovi visine 6 - 9 m.
Članak
70.
Zaštita od napona dodira na instalaciji javne
rasvjete rješava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji
u normalnom pogonu nisu pod naponom, treba povezati sa zaštitnim vodičem, a nul
vodič i zaštitni vodič trebaju se pouzdano povezati u transformatorsku stanicu.
U okviru mreže javne rasvjete treba osigurati
zaštitu od atmosferskog pražnjenja kroz uzemljenje stupa na uzemljivač koji se
polaže uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova vanjske rasvjete.
5.3.2. Plinoopskrba
Članak
71.
U svim planiranim ulicama na području
obuhvata Plana, planirana je izgradnja srednjetlačnih polietilenskih plinovoda
max. radnog tlaka 4 bara, predtlaka.
Ulični plinovod izvoditi od atestiranih
cijevi, tako da su iste postavljene u zemlji da prosječna dubina polaganja
plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednjetlačne plinovode 0,8
- 1,5 m, za niskotlačne plinovode 0,8 - 1,3 m, a za kućne priključke 0,6 - 1,0
m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.
Plinovod položiti u rov na pripremljenu
posteljicu od sitnog pijeska minimalne debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije
biti kamenčića kako cijevi na tom mjestu ne bi nalijegale na njih jer bi to
zbog koncentracije nalijeganja uzrokovalo pucanje cijevi.
Prilikom zatrpavanja, zatrpati prvo slojem
sitnog pijeska s najmanjom debljinom nadsloja iznad vrha cijevi 10 cm, a dalje
zatrpavati u slojevima od po 30 cm uz propisno nabijanje. Na visini 30 cm od
vrha cijevi postaviti traku za obilježavanje plinovoda s natpisom »POZOR PLINOVOD«.
Osim te trake postaviti i traku s metalnom žicom koja služi za otkrivanje trase
plinovoda.
Kod izgradnje plinovoda potrebno je na
plinovod u apsolutno najnižim točkama ugraditi posude za skupljanje kondenzata,
koje se proizvode od polietilenskih spojnih elemenata. Prijelaze plinovoda koji
prolazi ispod važnijih cesta te prolaze kroz zidove izvesti bušenjem i
umetanjem polietilenske cijevi u zaštitnu cijev s tim da se između cijevi stave
odstojni prsteni, a krajevi cijevi zatvore gumenom manšetom. Predvidjeti
blokiranje pojedinih sekcija plinovoda zbog sigurnosnih razloga u slučaju
havarije, ispitivanja, ispuhivanja nečistoće ili pri puštanju plinovoda u rad.
Sekcije plinovoda međusobno odijeliti
zapornim tijelima. Osigurati propisane sigurnosne udaljenosti od
elektroenergetskih vodova, plinovoda, cjevovoda kanalizacije, kao i njihovih
postrojenja.
Članak
72.
U svezi izgradnje plinovoda, odnosno
plinovodne mreže, treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za
izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo) te njemačke
propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).
Članak
73.
Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi
sukladno odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje,
gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (»Službeni list« br. 10/90 i
52/90), koji se primjenjuje temeljem članka 20. Zakona o tehničkim zahtjevima
za proizvode i ocjeni sukladnosti.
5.3.3. Vodoopskrba
Članak
74.
Cijevi za vodoopskrbu na području obuhvata
Plana polažu se u koridor prometnica na udaljenosti 1,0 m od
ivičnjaka (na suprotnoj
strani od kanalizacije otpadnih voda), s dubinom ukopavanja min. 1,20 m
računajući od tjemena cijevi do razine prometnice. Sustav se opskrbljuje
odgovarajućom opremom (ventili) koja se nalazi u revizionim oknima.
Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj
od kote kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi
elementi građenja, moraju se izvoditi u skladu s pravilima struke, važećim
normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja vodovodom.
Nova lokalna vodovodna mreža, zbog uvjeta
protupožarne zaštite, mora imati minimalni profil od NO 110 mm.
Članak
75.
Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti
unutar zone obuhvata Plana u koridoru planiranih prometnica mora se izvesti
mreža protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za
gašenje požara.
5.3.4. Odvodnja otpadnih voda
Članak
76.
Obzirom na način korištenja prostora unutar
obuhvata Plana (očekivane velike opločne slivne površine) kanalizacijski sustav
izvodi se kao razdjelni, odvojeno za otpadne i oborinske vode.
Omogućava se etapna izgradnja kanalizacijskog
sustava s tim da je svaka etapa dio konačnog rješenja, a ujedno i tehnološka
cjelina u skladu s postojećim zakonom.
Otpadne vode prikupljaju se u sustav
zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih i tlačnih cjevovoda
usmjeravaju prema planiranom odvodnom kolektoru i uređaju za pročišćavanje
otpadnih voda.
Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih
kanala i slivnika u zasebne cjevovode smještene unutar zelenih površina ili
pješačkih staza te se upuštaju u najbliži recipijent poslije tretmana preko
separatora masti i ulja.
Članak
77.
Tehnološke otpadne vode iz raznih
gospodarskih pogona, koje mogu biti onečišćene uljima i raznim kemikalijama,
moraju se prije ispuštanja u okolni teren, odnosno u buduću javnu
kanalizacijsku mrežu, prethodno pročistiti tako da se sadržaj štetnih tvari u
njima smanji do propisanih graničnih vrijednosti, odnosno da poprime
karakteristike urbanih otpadnih voda (Pravilnik o ispuštanju otpadnih voda u
javnu kanalizaciju).
U javni odvodni sustav ne smiju se upuštati:
- vode koje sadrže koncentracije agresivnih i
štetnih tvari veće od maksimalno dozvoljenih,
- vode koje sadrže materijale koji razvijaju
opasne ili upaljive plinove,
- vode koje imaju temperaturu veću od 30oC,
- vode onečišćene većom količinom krutih
tvari koje mogu oštetiti cijevni sustav i time sustav za odvodnju.
Članak
78.
Na svim lomovima trase kanalizacijskih vodova
obavezno izvesti reviziona okna, kao i kod svih mjesta priključenja.
Za cijevni sustav kanalizacije koristiti PVC
cijevi ili polietilenske cijevi (PEHD).
Za izvedene kanalizacijske sustave potrebno
je iste obavezno ispitati na vodonepropusnost cijevnog sustava podizanjem tlaka
u njima na 0,5 bara.
Članak
79.
U izgrađenim dijelovima, gdje nema izgrađenih
kanalizacijskih sustava, do izgradnje istih, Planom se obvezuje primjena
suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za građevine sa
više od 10 ES.
Iznimno, za stambene građevine sa manje od 10
ES, u izgrađenim dijelovima, moguće je do izgradnje kanalizacijskih sustava
odvodnju otpadnih voda riješiti izgradnjom vlastitih septičkih jama, tj.
primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način:
- da uređaj bude izveden nepropusno za okolni
teren,
- da se locira izvan zaštitnog pojasa
prometnice,
- da od susjedne građevne čestice bude
udaljen minimalno 2,0 m,
- da je omogućen kolni pristup radi čišćenja.
Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama,
pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom, prazne se putem nadležnog
komunalnog društva na deponij određen od strane nadležnih službi.
Članak
80.
Oborinske vode s parkirališta manjih od 10 PM
moguće je odvesti bez prethodnog pročišćavanja na separatoru ulja i masti u
okolni teren ili u javni sustav oborinske odvodnje.
Oborinske vode s parkirališta većih od 10 PM
potrebno je tretirati pročišćavanjem preko separatora ulja i masti, prije
upuštanja u podzemlje putem upojnih bunara ili u javni sustav oborinske
odvodnje. Oborinske vode s parkirališta većih od 10 PM potrebno je tretirati
pročišćavanjem do stupnja koji je propisan zakonom i posebnim propisima.
Članak
81.
Planom se utvrđuje obveza ishođenja
vodopravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske dozvole ili drugog
ekvivalentnog akta za građenje, a u skladu s Zakonom o vodama. Vodopravne
uvjete izdaju Hrvatske vode.
Vodopravnim uvjetima određuju se uvjeti
kojima mora udovoljavati dokumentacija za građenje novih i za rekonstrukciju
postojećih građevina te za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških
istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno,
povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima.
Vodopravni uvjeti nisu potrebni za građenje i
rekonstrukciju stambenih i drugih građevina u kojima se voda koristi isključivo
za piće i sanitarne potrebe - ako se te građevine priključuju u vodoopskrbni sustav
u sustav javne odvodnje otpadnih voda.
Sve djelatnosti unutar zona sanitarne zaštite
mogu se obavljati ukoliko nisu u suprotnosti s važećom Odlukom o zonama
sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.
Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje,
održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja
voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica te
melioracijsku odvodnju, provodi se neposrednim provođenjem Plana.
5.3.5. Naftovod
Članak
82.
Do prelaganja postojeće cijevi naftovoda,
odnosno do prestanka njegove funkcije, nužno je poštivati ograničenja koja
vrijede unutar površine koridora, koji iznosi 40 m. Uvjete za gradnju unutar
zaštićenog koridora propisuje nadležna ustanova.
Uređenje voda i zaštita vodnog režima
Članak
83.
Na predmetnom području postoje dva bujična
vodotoka sa svojstvom javnog vodnog dobra - Johančkov jarak i vodotok
Frankopan.
Zaštita od štetnog djelovanja povremenih
bujičnih vodotokova kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili
odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava te posredno do
ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine te poremećaja u vodnom
režimu, provoditi će se izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina,
odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i
regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu
uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama.
U svrhu tehničkog održavanja te radova
građenja, uz bujične vodotoke treba osigurati inundacijski pojas minimalne
širine od 5,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog
dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima
se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način
umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim te povećati stupanj
ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Posebno se inundacijski pojas može
smanjiti do 3,0 m širine, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim
uvjetima za svaku građevinu posebno. Svaki vlasnik, odnosno korisnik građevine
ili čestice smještene uz korito vodotoka ili česticu »javno vodno dobro« dužan
je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita
vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na
komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati
eroziju u istom te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno
odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka.
Postojeća neregulirana korita povremenih
bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima
povezati i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge
površinske vode, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i
planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja korita, sa
svim potrebnim građevinama, maksimalno smjestiti na česticu »javno vodno dobro«
iz razloga izbjegavanja imovinsko-pravnih sporova kao i razloga prilagodbe
uređenja važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno
omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka te održavanje i čišćenje
istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao
rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih
metoda.
U iznimnim slučajevima, u svrhu osiguranja i
formiranja što kvalitetnijeg prometnog koridora, ne isključuje se regulacija
ili izmještanje vodotoka u obliku odgovarajuće natkrivene armirano-betonske
kinete (min. propusne moći 100-god. velika voda) i na način koji će omogućiti
njeno što jednostavnije održavanje i čišćenje (natkrivanje izvesti pomičnim
armiranobetonskim pločama duž što više dionica i sa što više revizijskih
okana). Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu prometnice u pravilu
postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog pločnika kako bi ostao
osiguran pojas za česticu javnog vodnog dobra. Izradu projektnog rješenja treba
uskladiti sa stručnim službama Hrvatskih voda.
Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno
prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili
propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti mjerodavne protoke.
Ukoliko je potrebno predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta zbog male
propusne moći ili dotrajalosti. Također treba predvidjeti oblaganje ulijeva i
izljeva novoprojektiranih ili rekonstruiranih propusta u dužini min. 3,0 m',
odnosno izraditi tehničko rješenje eventualnog upuštanja »čistih« oborinskih
voda u korita vodotoka kojim će se osigurati zaštita korita od erozije i
neometan protok vodotoka. Detalje upuštanja oborinskih voda investitor treba
usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. Na mjestima gdje prometnica sa
svim pripadnim instalacijama prelazi preko reguliranog korita vodotoka
(trapezno obloženo korito, betonska kineta i sl.) konstrukciju i dimenzije
osnovnih elemenata mosta ili propusta sa svim pripadnim instalacijama treba
odrediti na način kojim se ne bi umanjio projektirani slobodni profil korita,
kojim će se osigurati statička stabilnost postojeće betonske kinete, zidova ili
obaloutvrde, odnosno kojim se neće poremetiti postojeći vodni režim.
Polaganje objekata linijske infrastrukture
(kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno
sa svim oknima i ostalim pratećim građevinama uzdužno unutar korita vodotoka.
Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj
udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog
korita te nesmetano održavanje ili buduća rekonstukcija korita. Kod
nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba
korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog
pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja
se može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za
svaku građevinu posebno.
Poprečni prijelaz pojedine građevine linijske
infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad, u
okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po
mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacija prolazi
ispod korita, investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je
uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0.50 m ispod kote reguliranog
ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za
kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na
mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge
identičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi
predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se
ne bi poremetilo površinsko otjecanje.
6.
UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
6.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih
površina
Članak
84.
Urbanističkim planom uređenja određene su
neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zelene površine unutar
cestovnih koridora čije uređenje i održavanje spada u obvezu poduzeća nadležnog
za tu prometnicu.
Na površinama ove namjene može se postavljati
dodatna prometna mreža i vodovi komunalne infrastrukture, paviljoni,
biciklističke staze, parkirališta i sl.
Članak
85.
Planom se predviđa uređenje zelenih površina
u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja prostora i
zaštite okoliša.
Pri uređivanju zelenih površina u koridorima
prometnica treba paziti da se ne ugroze preglednost i sigurnost prometa,
naročito u blizini križanja (sadnja niskog raslinja).
Urbanističkim planom uređenja obavezno je
ozelenjavanje minimum 20% površine pojedine građevne čestice i to prvenstveno
po njenim rubnim dijelovima (nasadi visokog zelenila).
6.2. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
Članak
86.
Unutar obuhvata Plana određene su površine
koje će se uređivati kao javne zelene površine (Z1).
Na pješačkim površinama parka (Z1) moguće je
uređivati dječja igrališta, staze i odmorišta. Pored toga moguće je graditi
manje prizemne javne građevine, paviljone, sanitarne čvorove, fontane,
postavljati manja dječja i športska igrališta, spomen obilježja tako da njihova
ukupna površina ne prelazi 5% ukupne javne zelene površine i parka. Parkovi s
pripadajućim građevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru
cjelovitog uređenja javne zelene i parkovne površine.
Za izgradnju i uređenje parkova potrebno je
izraditi hortikulturni projekt.
7.
MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Područja posebnih uvjeta korištenja
7.1.1. Kulturna baština
Pojedinačna građevina
Članak
87.
Prema podacima iz Prostornog plana uređenja
Općine Ravna Gora, unutar obuhvata Plana evidentirana je jedna povijesna
građevina - crkva Sv. Terezije Avilske.
U cilju očuvanja izvornog povijesnog oblika
za navedenu građevinu propisuje se II. stupanj zaštite - ambijentalna
vrijednost - usmjerena zaštita.
Članak
88.
Zaštita građevine iz članka 87. ovih Odredbi
podrazumijeva očuvanje prostornih gabarita, arhitekture i mjerila te
karakterističnih elemenata u prostoru, građevinskih materijala, ostataka
povijesne urbane opreme te etnoloških lokaliteta i područja, koristeći metodu
rekonstrukcije. Interpolacije su moguće, ali gabaritom prilagođene povijesnoj
strukturi i okolnom ambijentu. Svi zahvati u prostoru moraju se vršiti pod
kontrolom i prema smjernicama nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih
dobara.
Članak
89.
Ako se pri izvođenju građevinskih i nekih
drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili pojedinačni nalaz radovi se
moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležnu ustanovu.
8.
POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
90.
Planom se predviđa sustav odvojenog i
organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.
Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada
predviđa se putem:
- tipiziranih posuda (spremnika) za otpad ili
metalnih kontejnera postavljenih na javnim površinama u svrhu odvajanja i prikupljanja
iskoristivih vrsta otpada od kojih naročito: staklo, PET, papir i metalni
otpad,
- tipiziranih spremnika koji se dostavljaju
kućanstvima u svrhu odvajanja i prikupljanja organskog otpada.
Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj
građevnoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i
zaštićeno mjesto, uvjetovano posebnom odlukom.
Spremnici za otpad na javnim površinama
postavljaju se na način da se ne ometa kolni i pješački promet.
Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj
se otpad skuplja mora biti takva da se spriječi rasipanje ili prolijevanje
otpada te širenje prašine, buke i mirisa.
Zbrinjavanje komunalnog otpada treba
organizirati odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu nadležnog javnog
komunalnog društva.
Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje
na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s važećim Zakonom o
otpadu, odvozom na određenu deponiju.
9.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG
UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak
91.
Na području obuhvata Plana ne predviđa se
razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.
Članak
92.
Zaštita tla
Unutar obuhvata Plana, drugom kategorijom
zaštite obuhvaćeno je poljoprivredno zemljište V. bonitetne klase.
Zemljišta II. kategorije zaštite treba sačuvati
za poljoprivrednu proizvodnju, obzirom da se u pravilu radi o distrično-smeđim
tlima pogodnim za obradu. Na zemljištima II. kategorije dopuštena je gradnja
gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Obradom tla te izvođenjem građevinskih i
drugih zahvata na poljoprivrednim površinama ne smije se pojačati vodna erozija
niti se smiju stvarati uvjeti dodatne koncentracije površinskih voda.
U cilju poboljšanja kvalitete tla određuju se
sljedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata Plana:
- dugoročno kvalitativno i kvantitativno
osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, smanjenjem uporabe
površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i
smanjenjem unošenja štetnih tvari,
- razvoj naselja prioritetno usmjeriti na
postojeće dijelove naselja uz poboljšanje stambenog okruženja, obnovu
postojećih i dotrajalih zgrada i objekata,
- izgradnju urbanih cjelina, poslovnih
objekata, prometnica i sl. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje
tla.
Članak
93.
Zaštita zraka
U cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se
i sljedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata Plana:
- osigurati protočnost prometnica,
- unaprijediti javni prijevoz,
- osigurati dovoljnu količinu zelenila unutar
građevinskih područja,
- planirati i graditi pješačke šetnice, javne
parkove i dječja igrališta,
- koristiti tzv. čiste energente,
- uz prometnice postavljati zaštitno
zelenilo.
Članak
94.
Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
Mjere za čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
obuhvaćaju:
- planiranje i gradnja građevina za odvodnju
otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,
- usvojen je razdjelni sustav kanalizacije,
kao optimalan i sigurniji za zaštitu okoliša,
- ugradnja separatora ulja i masti na kanalima
oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnika,
- usvojen zatvoreni sustav odvodnje
kanalizacije,
- usvojen je odgovarajući kapacitet sustava
odvodnje koji osigurava potrebnu zaštitu okoliša, ljudi i njihove imovine,
- zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja
opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama,
- povećati udio zelenih, vodopropusnih
površina u cilju poboljšanja režima oborinske odvodnje područja.
Članak
95.
Zaštita od buke
Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati
važeće zakonske regulative prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih
građevina.
Smanjenje buke postići će se upotrebom
odgovarajućih materijala kod gradnje i rekonstrukcije građevina, njihovim smještajem
u prostoru te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke, a
prvenstveno prema jačim prometnicama.
Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:
- sprečavanje nastajanja buke na način da se
planira gradnja građevina, koje mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s
kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave,
- razina buke uvjetovana prometom smanjit će
se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš,
- razina buke, uzrokovana bukom iznad
dozvoljenog nivoa radom ugostiteljskih objekata, regulirati će se reguliranjem
vremena rada ugostiteljskih objekata sukladno zakonskoj regulativi.
Članak
96.
Zaštita od požara
Vatrogasni pristupi su osigurani po svim
planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake
građevne čestice.
Na području obuhvata Plana predviđene mjere
zaštite od požara definirane su važećim Zakonom o zaštiti od požara,
Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe te Pravilnikom o hidrantskoj
mreži za gašenje požara.
Mjere zaštite od požara:
1.Kod projektiranja građevina, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno
je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu;
2.Dosljedno se pridržavati važeće zakonske
regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Ravna
Gora;
3.Kod projektiranja novih prometnica i
mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu sa važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne
pristupe;
4.Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje hidrantske mreže sukladno važećem
Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara;
5.Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se poštivati
odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donesenih
na temelju njega;
6.Za složenije građevine (građevine skupine
2) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.
U svrhu sprečavanja širenja požara na
susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina
najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje,
brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu
otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na
susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnih zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu
konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta)
nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste
vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od
negorivog materijala najmanje u dužini konzole.
Članak
97.
Zaštita od potresa
Prostor obuhvata Plana prema seizmičkim
kartama nalazi se u zoni VIIÊ seizmičnosti (po MCS).
Izgradnja i saniranje građevina treba se
provoditi u skladu s zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.
Članak
98.
Za prostor obuhvata Plana do donošenja Zakona
o civilnoj zaštiti kojom će se detaljnije riješiti problematika zaštite i
sklanjanja ljudi i materijalnih dobara u suradnji s nadležnim državnim tijelom
primjenjivat će se važeći Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda
i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora u dijelu koji
nije u suprotnosti sa važećim odredbama Zakona o unutarnjim poslovima.
10.
MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
99.
Područja i dijelovi primjene planskih mjera
zaštite prikazani su na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA u MJ 1:5000.
Članak
100.
Provedba ovog Plana se vrši neposredno,
temeljem Odredbi za provođenje, uz obavezno korištenje Tekstualnog i Grafičkog
dijela Plana.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
101.
Ova odluka stupa na snagu 8 dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Članak
102.
Uvid u Urbanistički plan uređenja središnjeg
naselja Ravna Gora (N11) može se obaviti u Odsjeku za komunalni sustav
Jedinstvenog upravnog odjela Općine Ravna Gora u Ravnoj Gori, Ul. I. G.
Kovačića 177.
Klasa: 350-03/08-01/2
Ur. broj: 2112/07-01-10-7
Ravna Gora, 11. ožujka 2010.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE RAVNA GORA
Predsjednik
Jasna Škorić, v.r.
