4.
Na temelju odredbe članka 100. Zakona o
prostornom planiranju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/ 09), Odluke
o izradi UPU 7-građevinsko područje poslovne zone K1-Dokolovo (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 24/08 i 25/09) i odredbe članka 32. Statuta
Općine Punat (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 25/09 i
35/09) a uz pribavljenu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva (KLASA: 350-02/10-13/5; UR. BROJ: 531-06-10-2 od 3.
veljače 2010. godine), Općinsko vijeće Općine Punat, na sjednici održanoj 22.
veljače 2010. godine donosi
ODLUKU
o donošenju UPU 7- građevinsko područje poslovne
namjene K1-Dokolovo
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja
(UPU7) građevinskog područja poslovne namjene K1 - Dokolovo (u nastavku teksta:
Plan).
Članak
2.
(1) Plan iz članka 1. je dokument prostornog
uređenja, a sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela, kako slijedi:
A. T E K S T U A L N I D I O
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i
drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i
opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne
mreže s pripadajućim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
5.1.2. Trgovi i veće pješačke površine
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Uvjeti gradnje elektroopskrbne mreže
5.3.2. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže
5.3.3. Uvjeti gradnje mreže odvodnje
sanitarnih
otpadnih i oborinskih voda
6. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
10. Mjere provedbe plana
B. II. GRAFIČKI DIO - kartografski prikazi
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:2000
2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA 1:2000
2a. PROMETNA INFRASTRUKTURA 1:2000
2b. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- VODOOPSKRBA I ODVODNJA 1:2000
2c. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- ELEKTROOPSKRBA I JAVNA
RASVJETA 1:2000
2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA 1:2000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA 1:2000
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 1:2000
C. OBVEZNI PRILOZI
(1) Sastavni dio Plana iz članka 1. su i
obvezni prilozi:
1. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA
2. IZVOD IZ PPUO PUNAT
3. PGP-ORTOFOTO TOPOGRAFSKO-
KATASTARSKE PODLOGE
4. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 79. I
ČLANKA 94. ZPUG (NN br. 76/07 i 38/09)
5. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ
RASPRAVI,
6. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I
DONOŠENJA PLANA,
7. SAŽETAK ZA JAVNOST
Članak
3.
(1) Plan iz članka 1. izradila je tvrtka
Studio Remik d.o.o. iz Rijeke, u koordinaciji s nositeljem izrade Općinom
Punat.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
4.
(1) Uvjeti određivanja i razgraničenja
površina javnih i drugih namjena u Planu su:
- obilježja prostora i ciljevi razvoja
gospodarskih djelatnosti na području Općine,
- valorizacija postojeće prirodne sredine,
- održivo korištenje i kvaliteta prostora i
okoliša te unapređenje kvalitete života i rada,
- poticanje razvoja općine,
- povećanje broja radnih mjesta na području
općine i ostalog gravitacijskog područja,
- racionalno korištenje infrastrukturnih
sustava.
Članak
5.
(1) Područje obuhvata građevinskog područja
poslovne namjene K1-Dokolovo razgraničuje se za sljedeće namjene:
- gospodarska namjena - poslovna, pretežito
uslužna i manja proizvodna (K1),
- zaštitne zelene površine (Z),
- ceste, ulice i javne prometne površine,
- površine infrastrukturnih uređaja (TS, UP).
(2) Razgraničenje površina javnih i drugih
namjena se provodi sukladno kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena
površina«.
Gospodarska namjena - manja proizvodna i
poslovna, pretežito uslužna (K1)
Članak
6.
(1) Građevinsko područje poslovne namjene
K1-Dokolovo je pretežito uslužne i druge gospodarske djelatnosti koje uključuju
manje proizvodne i sl. sadržaje:
- različite uslužne i obrtničke,
administrativno-upravne, trgovačke, skladišne, ugostiteljske i sl. djelatnosti;
- proizvodne i obrtničke djelatnosti vezane
uz brodogradnju, građevinarstvo, poljoprivredu, maslinarstvo (suvremeni toš),
stočarstvo (manja klaonica i obrada mesa, i sl.), druge radionice za
proizvodnju i konfekcioniranje autohtone zdrave hrane i drugo slično,
- obrtničke, servisne, komunalne i sl.
djelatnosti,
- druge kompatibilne djelatnosti koje su
sukladne odredbama ovog Plana.
(2) Uz osnovnu gospodarsku namjenu se može
organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti,
na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.
Članak
7.
(1) Na površinama građevne čestice
gospodarske - poslovne, pretežito uslužne namjene se planira izgradnja građevina
osnovne i druge gospodarske namjene i njima pratećih građevina,
infrastrukturnih uređaja (trafofostanica, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
i dr. sukladno tehnološkom procesu), prometnih površina i hortikulturno
uređenih površina.
Zaštitne zelene površine (Z)
Članak
8.
(1) Zaštitne zelene površine su planirane na
zasebnim površinama, na rubovima građevinskog područja poslovne namjene K1 -
Dokolovo, oko okretišta sabirne ulice SU1 te na ulazu u radnu zonu.
(2) U sklopu zaštitnih zelenih površina se
planira sadnja autohtone, pretežno visoke vegetacije.
Površine infrastrukturnih sustava
Članak
9.
(1) Površine infrastrukturnih sustava su
površine na kojima se mogu graditi infrastrukturne, prometne i
telekomunikacijske građevine, površine, uređaji i vodovi, a uključuju površine
infrastrukturne namjene i prometne namjene kao i površine drugih namjena.
Površine infrastrukturnih uređaja (TS, UP)
Članak
10.
(1) Površine planiranih infrastrukturnih
uređaja namijenjene su za gradnju trafostanice (TS) i uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda (UP).
(2) Izradom projektne dokumentacije za
infrastrukturno opremanje radne zone (elektropskrba, odvodnju i telekomunikacije)
definirati će se građevne parcele za navedene uređaje.
Prometne površine
Članak
11.
(1) Prometne površine se namjenjuju uređenju
javnih prometnica i prometnih površina namijenjenih prilazu i odvijanju kolnog
i pješačkog prometa za potrebe poslovne zone.
(2) Javne prometne površine se pored osnovnoj
prometnoj funkciji, namjenjuju izgradnji mreže infrastrukturnih sustava za
opremanje poslovne zone.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
12.
(1) Građevine gospodarskih djelatnosti se
grade na površinama gospodarske-poslovne namjene u okviru površina određenih
platoa (K1 do K5 i K1-A).
(2) U okviru pojedinog platoa se može
formirati jedna ili više građevnih čestica.
(3) Uvjeti smještaja i način gradnje
građevina gospodarskih djelatnosti prikazani su u kartografskom prikazu br. 4.
»Način i uvjeti gradnje« u mjerilu 1:2000.
Članak
13.
(1) Građevine se mogu graditi unutar planom
određenog područja samo na uređenom građevinskom zemljištu.
(2) Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća
pripremu i opremanje. Uređeno građevinsko zemljište opremljeno je: kolnim
priključkom na javnu prometnu površinu, vodoopskrbom, odvodnjom i
elektroopskrbom i propisanim brojem parkirnih mjesta.
Oblik i veličina građevnih čestica
Članak
14.
(1) Oblik i veličina građevne čestice mora
biti dovoljna da osigura organiziranju potrebnih sadržaja tehnološkog procesa
(sve građevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni
prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.). Građevna čestica se direktno
priključuje na javnu prometnicu.
(2) Površine platoa koje ostaju izvan
površina građevnih čestica, a manje su od 1000 m2, mogu se koristiti za otvorene manipulativne
površine, parkirališta ili za hortikulturno uređenje.
(3) Regulacijski pravac platoa odnosno
građevinske čestice koja se formira uz javnu prometnu površinu (sabirnu ulicu)
poklapa se građevnom česticom javne prometne površine.
Članak
15.
(1) Minimalna veličina građevne čestice
iznosi 1000 m2.
Najmanja širina građevne čestice iznosi 25,0
m.
(2) Na jednoj građevnoj čestici može biti
više građevina - jedna osnovna, a ostalo su prateće odnosno pomoćne ovisno o
planiranom tehnološkom procesu.
Namjena građevina
Članak
16.
(1) Građevinom gospodarske djelatnosti se
smatra građevina koja je u cjelini ili pretežnim dijelom namijenjena obavljanju
djelatnosti gospodarske namjene, koja se određuje u okviru namjene određene
člankom 4. ove Odluke. Uz osnovnu poslovnu namjenu, u sklopu građevine se može
organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti,
na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.
(2)
Građevinom se smatra i više građevina na istoj građevnoj čestici međusobno
funkcionalno i tehnološki povezanih u jednu cjelinu.
(3) Uz osnovne građevine se u sklopu građevne
čestice mogu graditi i ostale građevine, nadstrešnice, trjemovi, prometne i
manipulativne površine i parkirališta, potporni zidovi, kao i druge građevine
prema zahtjevima tehnološkog procesa.
Članak
17.
(1) Na prvom platou (K1A) na ulazu u zonu
poslovne namjene, planirana je izgradnja građevine poslovno-trgovačke i
ugostiteljske namjene u funkciji promidžbenog punkta s turističkim -
ugostiteljskim, informacijskim, edukativnim, kulturnim, promocijskim i sl.
sadržajima.
(2) U funkciji platoa (K1A) planirati
uređenje zelenih površina i javnog parkirališta.
Članak
18.
(1) Na platoima koji su bliži ulazu u zonu
(K1, K2 i K4) planirani su sadržaji koji su vezani na veći kolni promet
(skladišta i prodaja građevnog materijala, autoprijevoznici, brodogradnja
brodica u drvu i plastici te servis brodskih motora i opreme, obrada kamena i
metala, i sl.)
(2) Na platoima (K3 i K5) planirani su sadržaji
koji nisu kontinuirano opterećeni većim prometom (ribarstvo, maslinarstvo,
projektiranje, proizvodnja i prodaja električnih i kućanskih aparata,
ugostiteljstvo, autolakireri, autolimari, tokari i sl.
Veličina i površina građevina
Članak
19.
(1) U izgrađenu površinu građevne čestice se
uključuju ortogonalna projekcija svih izgradnji kroz sve nadzemne i podzemne
etaže i to osnovne građevine i ostalih građevina koje se grade unutar i izvan
gradivog dijela građevne čestice.
(2) Ukupna izgrađenost građevne čestice u
poslovnoj zoni ne može biti veća od 40% odnosno najveći koeficijent
izgrađenosti (kig) iznosi 0,4,
time da izgrađenost za prateće i ostale građevine u funkciji osnovnih građevina
može iznositi max 20% tlocrtne površine osnovne građevine. Najveći koeficijent
iskoristivosti (kis) iznosi
1,2.
Članak
20.
(1) Visina građevine određuje se ovisno od
zahtjeva tehnološkog procesa i iznosi najviše 7,0 m. Nadstrešnice su najveće
visine 4,0 m.
(2) Najveći dopušteni broj etaža građevina
iznosi jedna podzemna i dvije nadzemne (Po+P+1). Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor
nalazi ispod poda prizemlja. Podrum se uključuje u iskazani koeficijent
iskorištenosti građevne čestice.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
21.
(1) Smještaj građevine na građevnoj čestici
mora, ovisno o namjeni građevine omogućiti racionalnu organizaciju tehnološkog
procesa, neometan kolni pristup i manevriranje vozila i organizaciju
protupožarnih pristupa.
Članak
22.
(1) Građevine gospodarskih djelatnosti se
grade na temelju projektne dokumentacije izrađene sukladno ovom Planu.
Članak
23.
(1) Udaljenost građevine od građevne čestice
javne prometne površine iznosi min. 6,0 m. Udaljenost građevine od granice
građevne čestice iznosi pola svoje visine, ali ne manje od 4 m.
(2) Građevni pravac osnovne građevine je
usklađen (paralelan) s regulacijskim pravcem platoa ili s drugom granicom
platoa.
Članak
24.
(1) Unutar gradivog dijela građevne čestice
se uz osnovne građevine mogu graditi i ostale građevine koje uključuju prateće
i pomoćne građevine, potrebne građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa,
infrastrukturne, komunalne i druge sl. građevine i uređaje, nadstrešnice i sl.
Članak
25.
(1) Na jednoj građevnoj čestici čija je
površina veća od 1.000 m2 dozvoljeno
je graditi više osnovnih građevina. Više građevina na jednoj građevnoj čestici
se grade kao sklop ili niz sa ili bez među razmaka.
Oblikovanje građevina
Članak
26.
(1) Arhitektonskim oblikovanjem, obradom
pročelja, krovnih ploha i ostalih elemenata, poslovne građevine moraju
održavati namjenu te biti skladno uklopljene u krajolik. Krovišta građevina u
pravilu su kosa, nagiba do 35o,
ali mogu biti i ravna (ovisno i o tehnološkom procesu).
Članak
27.
(1) Na krovišta se ne dozvoljava postavljanje
kolektora sunčane energije koji mogu biti postavljeni isključivo pored
građevina.
Članak
28.
(1) Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i ostale građevine) primijeniti ista ili usklađena načela oblikovanja,
boje i materijale završne obrade.
Članak
29.
(1) Unificirani način isticanja natpisa,
opreme prostora i sličnih detalja kao i unificirani način popločenja
neizgrađenih površina, koje se ne zadržavaju kao zelene površine potrebno je
definirati idejnim rješenjem za cjelinu ove poslovne zone.
Uređenje građevnih čestica
Članak
30.
(1) Platoi su visinski poravnati i
postavljeni na orijentacijsku kotu terena 175,0-176,0 m s mogućnošću odstupanja
+/- 0,25 m. Nivelacijom terena visina usjeka je cca 15,0 m a nasipa do cca 6,0
m. Prilikom nužnih zahvata nivelacije terena potrebno je veće visinske razlike
prevladati izvedbom terasastih podzida.
Članak
31.
(1) Neizgrađeni dio građevne čestice, odnosno
minimalno 20% površine parcele potrebno je urediti parkovno i oplemeniti
drvećem, ukrasnim zelenilom te autohtonim oblicima submediteranskih travnjaka.
Priključenje građevne čestice na javno-
prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
32.
(1) Građevna čestica mora biti priključena na
javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu; elektroopskrbu, vodoopskrbu
i na javnu kanalizaciju.
(2) Priključci na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu br. 4. »Način i
uvjeti gradnje«, načelno su određeni prema visinskim elementima prometnica i
platoa i mogu se odrediti na drugoj odgovarajućoj poziciji duž regulacijskog
pravca.
Članak
33.
(1) Građevna čestica se priključuje na
prometnu površinu-sabirnu cestu. Kolni priključak na javnoprometnu površinu
mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.
Kotu priključka građevne čestice na prometnu
površinu je potrebno prilagoditi niveleti prilazne prometne površine.
(2) Organizacijom kolnog priključka i prometa
unutar građevne čestice treba osigurati neometano odvijanje prometa obzirom na
vrstu djelatnosti i tehnološki proces kao i propisan prilaz vatrogasnih vozila
građevinama poslovne i druge namjene.
Članak
34.
(1) Na površini građevne čestice je potrebno
osigurati dovoljan broj parkirnih ili garažnih mjesta prema članku 47. odredbi
i eventualno dodatna mjesta prema stvarnim potrebama poslovanja i tehnološkog
procesa. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih,
očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa te mogućnosti
korištenja javnog prometa.
(2) Parkirališta za zaposlene i posjetioce se
mogu urediti izvan ograđenog dijela građevne čestice.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
35.
(1) Ovim Planom nisu određene površine za
društvene djelatnosti.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
36.
(1) Ovim Planom nisu određene površine za
gradnju stambenih građevina.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak
37.
(1) Uređenje odnosno gradnja i opremanja
prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže, uređaja i građevina treba
izvesti prema lokacijskoj dozvoli i uvjetima nadležnih tijela odnosno sukladno
tome izrađenim projektima.
(2) Preporuča se da projekt prometnica unutar
zone zahvata sadrži i projekte izgradnje komunalne infrastrukture i
distribucijske telekomunikacijske kanalizacije.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
38.
(1) Planirana prometna mreža unutar granice
obuhvata Plana kao i priključenje na postojeću prometnicu izvodi se prema ovim
odredbama za provođenje odnosno kartografskom prikazu br. 2a. »Prometna
infrastruktura«.
Članak
39.
(1) Unutar radne zone su planirane dvije
prometnice (sabirne ulice SU 1 i SU 2) kao dvosmjerne prometnice širine kolnika
7.0 m i dio jednosmjerne prometnice (sabirna ulica SU 3) čiji je kolnik širine
4.5 m.
Članak
40.
(1) Radna zona ima dva cestovna priključka na
postojeću prometnicu Punat - Stara Baška:
Na spoju sabirne ulice SU 1 i postojeće
prometnice Punat - Stara Baška ostvaren je ulaz i izlaz iz radne zone, dok se
na spoju sabirne ulice SU 3 sa navedenom postojećom prometnicom ostvaruje samo
izlaz iz zone.
(2) Za priključke iz prethodnog stavka ovog
članka potrebno je ishoditi suglasnost nadležne uprave za ceste.
Članak
41.
(1) Izgradnjom spoja na javnu cestu ne smije
se narušiti stabilnost javne ceste, te ugroziti sigurnost odvijanja prometa na
javnoj cesti.
Članak
42.
(1) Udaljenost građevine od regulacijskog
pravca prometnica u zoni ne može biti manja od 6.0 m.
Članak
43.
(1) Kolnički zastor koji se spaja na javnu
cestu mora biti isti kao i na javnoj cesti.
Članak
44.
(1) Spoj na javnu cestu mora biti izgrađen
tako da se ne naruši postojeći režim odvodnje površinskih, procjednih i
podzemnih voda na javnoj cesti.
Članak
45.
(1) Pješački nogostup izvodi se obostrano u
širini 1.0 - 1.5 m uz sabirnu ulicu SU1, dok se uz sabirne ulice SU 2 i SU 3
izvodi minimalno jednostrani pješački nogostup širine 1.0 - 1.5 m. Pješački
nogostup nadvisuje kolnik za 0.15 m.
(2) Kod pješačkih prijelaza obvezna je
izvedba rampe za invalide.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak
46.
(1) Ovim Planom nisu predviđena javna
parkirališta i garaže.
(2) Potrebne površine za parkiranje vozila se
osiguravaju u sklopu pojedinih građevnih čestica poslovne namjene, a određuju
se lokacijskom dozvolom za konkretan zahvat u prostoru pri čemu će se uvažavati
specifičnosti građevine i namjene.
(3) Na površini građevne čestice je potrebno
osigurati dovoljan broj parkirnih ili garažnih mjesta za vozila zaposlenika,
korisnika i posjetitelja i za gospodarska vozila. Parkirališta za zaposlene i
posjetioce se mogu urediti izvan ograđenog dijela građevne čestice.
Članak
47.
(1) Parkirališne površine za potrebe
korisnika i zaposlenika smještaju se unutar građevne čestice ili na zasebnim
građevnim česticama.
(2) Potreban broj parkirališno-garažnih
mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, na 1000 m2 bruto izgrađene površine određuje se kako slijedi:
- poslovni prostor administrativno-uslužnog
tipa - 1PM na 30-40 m2
korisnog poslovnog prostora za korisnike i jedno parkirno mjesto na tri
zaposlena (min 250 PM/1000 m2);
- za trgovački odnosno uslužni prostor -
jedno parkirališno mjesto na 20 m2 korisnog poslovnog prostora za korisnike za građevine do 500 m2 korisnog prostora, odnosno min. 40 PM/1000 m2 korisnog prostora za veće sadržaje, te 1 PM na tri
zaposlena;
- za servisne, skladišne i proizvodne
sadržaje - min. 10PM/1000 m2
odnosno 1 PM na 60 m2 korisnog
prostora za građevine do 500 m2
korisnog prostora;
- za ugostiteljski prostor-jedno parkirališno
mjesto na pet sjedala;
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak
48.
(1) Ovim Planom nisu predviđeni trgovi i veće
pješačke površine.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
49.
(1) Nova telekomunikacijska mreža gradit će
se u obliku distribucijske telekomunikacijske kabelske kanalizacije, DTK, u
koju će se po potrebi uvlačiti komunikacijski kabeli sa bakrenim odnosno
optičkim vodičima.
(2) Cijevi DTK moraju biti prekinute u
kabelskim zdencima koji će služit isključivo kao mjesto priključka građevinskog
objekta na telekomunikacijsku infrastrukturu te za spajanje i račvanje
telekomunikacijskih kabela.
(3) Kapacitet i promjer cijevi DTK (broj i
veličina cijevi), kao veličina i smještaj kabelskih zdenaca odredit će se
izvedbenim projektima.
(4) Prema Zakonu o telekomunikacijama
investitor prilikom gradnje poslovne građevine mora izgraditi kabelsku
kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i mora u svoj objekt
ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju, primjerenu namjeni objekta.
(5) Kućna telekomunikacijska instalacija
treba biti koncentrirana u kabelskom ormaru smještenom na pročelju građevine,
veličine primjerene kapacitetu telekomunikacijske instalacije.
(6) Od kabelskog ormara do ugrađenog
kabelskog zdenca na pločniku javne prometnice treba položiti najmanje dvije
cijevi minimalnog promjera o 40mm što će omogućiti podzemni priključak svake
građevine na javnu telekomunikacijsku mrežu. Kabelski ormar treba biti spojen
na temeljni uzemljivač građevine.
(7) Pri projektiranju i izgradnji dijelova
telekomunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su
atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu, a radove treba
izvoditi sukladno uputama za pojedinu vrstu radova.
(8) Pri paralelnom vođenju i križanju
distribucijske telekomunikacijske kabelske kanalizacije DTK sa ostalim
instalacijama treba zadovoljiti propisane međusobne minimalne horizontalne i
vertikalne udaljenosti.
(9) Na kartografskom prikazu br. 2.c.
»Komunalna infrastruktura - elektroenergetika i telekomunikacije« prikazana je
planirana TK kanalizacija područja.
Članak
50.
(1) Na planom obuhvaćenom području nije
dozvoljena gradnja građevina za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže
(GSM).
(2) Smještaj nove komunikacijske terminalne
opreme i koncentracija pristupne komunikacijske mreže treba biti u prostoru
predviđenom za tu namjenu.
(3) Veličina prostora mora biti veća od 9 m2, smještena na ulazu u radnu zonu, u sklopu građevine
na platou 1A. koji je namijenjen za zajedničke sadržaje radne zone. Prostor za
komunikacijsku mrežu mora imati poseban ulaz i neograničeni pristup. Ukoliko se
gradi kao samostojeća građevina mora imati parcelu koja će se formirati po
potrebi. Na području zone očekuje se u konačnici do 60 komunikacijskih
priključaka.
(4) Nova komunikacijska mreža gradit će se u
obliku komunikacijske kabelske kanalizacije, u koju će se po potrebi uvlačiti
komunikacijski kabeli sa bakrenim vodičima, odnosno svjetlosnim nitima. Trasa
kabelske kanalizacije predviđa se u pločniku budućih prometnica. Cijevi
kabelske kanalizacije moraju biti prekinute u kabelskim zdencima koji će služit
isključivo kao mjesto priključka građevinskog objekta na javnu komunikacijsku
infrastrukturu te za spajanje i račvanje komunikacijskih vodova.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
51.
(1) Gradnju instalacija, objekata i uređaja
komunalne infrastrukture treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim
u tekstualnom dijelu Plana i kartografskim prikazom br. 2.b. i 2.c. »Komunalna
infrastruktura«.
(2) Horizontalni i vertikalni razmaci i
križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim
propisima.
(3) Kada nije moguće zadovoljiti potrebne
udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na
manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u
posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano,
što se određuje posebnim projektom.
5.3.1. Uvjeti gradnje elektroopskrbne mreže
Članak
52.
(1) Sustav elektroopskrbe na području
poslovne zone je prikazan je na kartografskom prikazu br. 2.c. komunalna
infrastruktura - elektroopskrba i telekomunikacije u mjerilu 1 : 2.000.
Članak
53.
(1) Planirana trafostanica 10(20)/0,4 kV
gradi se kao samostojeća građevina unutar površine naznačene u grafičkom dijelu
plana.
(2) Trafostanica se gradi na zasebnoj
građevnoj čestici sa pristupom na javnu prometnu površinu. Minimalna udaljenost
trafostanice od susjednih parcela je 1 m, a 3 m od javne prometne površine.
Članak
54.
(1) Za kupca električne energije koji
zahtijeva vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planirane trafostanice
20/0,4 kV iz ovog plana ili u slučaju da budući kupac gradi vlastitu
trafostanicu sa formiranjem mjerenja na sred
njem naponu (20 kV),
napajanje će se osigurati iz trafostanice 20/0,4 kV koja će se izgraditi u
sklopu njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru (kao samostojeća
građevina ili kao ugradbena u građevini).
Članak
55.
(1) U grafičkom dijelu plana načelno su
nacrtane trase 20 kV kabela za priključak predmetne zone, a po trasi pristupne
sabirne prometnice. Prilikom izrade projektne dokumentacije moguća su
eventualna odstupanja od predviđenih trasa, a što će kroz projekte biti
obrazloženo.
(2) 20 kV priključci trafostanica koje se
mogu pojaviti u sklopu građevinskih parcela pojedinih kupaca nisu prikazana u
grafičkom dijelu, već će se definirati kroz idejne projekte za lokacijsku
dozvolu.
Članak
56.
(1) Trase buduće niskonaponske mreže nisu
prikazane u grafičkom dijelu plana, već će se izvoditi prema zasebnim
projektima. Niskonaponska mreža izvoditi će se podzemnim kabelima.
(2) Javna rasvjeta prometnica unutar zone
plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno
napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir
armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.
5.3.2. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže
Članak
57.
(1) Gradnja vodoopskrbnog sustava poslovne
zone se planira prema tehničkim uvjetima i kartografskom prikazu br. 2.b.
»Vodoopskrba« i odvodnja«.
(2) Vodoopskrba poslovne zone se osigurava se
iz vodoopskrbnog sustava planiranog Prostornim planom uređenja Općine Punat
odnosno iz vodospreme »Kuka« (200 m3)
Članak
58.
(1) Trase vodovodne opskrbne i protupožarne
mreže vode se planiranim prometnicama u zajedničkom kanalu s ostalim
instalacijama.
(2) Vodoopskrbni ogranak u zoni je minimalnog
profila DN 100 mm.
(3) Vertikalni razmak vodoopskrbnog cjevovoda
od ostalih instalacija mora iznositi najmanje 0,5 m. Za osiguranje potrebne
toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina
zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad
tjemena cijevi.
(4) Vodoopskrbni cjevovod mora se nalaziti
iznad cjevovoda odvodnje otpadnih voda.
(5) Priključci na opskrbnu mrežu ostvaruju se
preko vodomjera montiranog ispred ograde građevne čestice.
Članak
59.
(1) Za protupožarnu zaštitu planiraju se
nadzemni požarni hidranti na propisanom međusobnom razmaku.
5.3.3. Uvjeti gradnje mreže odvodnje
sanitarnih otpadnih i oborinskih voda
Članak
60.
(1) Sustav za odvodnju otpadnih voda poslovne
zone prikazan je u kartografskom prikazu br. 2.a. »Vodoopskrba« i odvodnja«.
(2) Za poslovnu zonu se planira razdjelni
sustav odvodnje, odvojen zatvoren sustav za sanitarne otpadne vode - fekalne i
odvojen za odvodnju oborinskih voda.
(3) Dopušta se fazno izvođenje sustava za
sanitarne otpadne vode i sustava za oborinske vode prema dinamici izgradnje
zone.
(4) Sve aktivnosti na izgradnji sustava
odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za
zaštitu voda i drugih pravnih propisa.
(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete.
Članak
61.
(1) Promjer kolektora sanitarno-otpadnih voda
je minimalno DN250 mm.
(2) Sve građevine je potrebno spojiti na
zatvoreni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda koje se prije upuštanja u
prirodni prijemnik (tlo) trebaju pročistiti na zajedničkom uređaju za
pročišćavanje predviđenom na nivou cijele zone.
(3) Minimalna udaljenost građevina
zajedničkog uređaja za pročišćavanje smještenog unutar površine označene UP je
3.0 m od javne prometne površine.
Članak
62.
(1) Uvjet za izgradnju poslovne zone je
izgradnja razdjelnog sustava odvodnje.
Članak
63.
(1) Prije priključenja pojedinačnih korisnika
u mrežu javne kanalizacije, potrebno je tehnološke otpadne vode, internim
tretmanom, svesti na nivo zagađenja ostalih komunalnih voda.
Članak
64.
(1) Planom nije predviđena izgradnja
zajedničkog sustava prikupljanja i obrade oborinskih voda, već se iste
rješavaju ovisno o površini na kojoj nastaju.
(2) Oborinske vode sa prometnih površina se
neposredno (bez pročišćavanja) upuštaju u tlo.
(3) Oborinske vode sa većih parkirnih i
manipulativnih površina (više od 15 PM) se prije upuštanja u tlo moraju
pročistiti na separatoru ulja i masti.
(4) Oborinske vode se ne smiju upuštati u
sustav odvodnje kojim se prikuplja sanitarna kanalizacija.
5.3.4. Plinoopskrba i alternativni izvori
energije
Članak
65.
(1) U poslovnoj zoni se planira mogućnost
korištenja ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se skladišti u bocama ili
spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog
broja potrošača.
(2) Predviđa se racionalno korištenje
energije korištenjem dopunskih izvora. Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi
izvori, prvenstveno sunce.
5. UVJETI UREĐENJA ZAŠTITNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
66.
(1) Zaštitne zelene površine planirane su sa
istočne, zapadne, i sjeverozapadne strana uz granicu građevinskog područja
radne zone na južnoj strani te oko okretišta sabirne ulice (SU1) i na ulazu u
poslovnu zonu.
Članak
67.
(1) Pri uređenju zaštitnih zelenih površina,
treba primarno koristiti autohtone vrste pogodne za lokalnu klimu i tlo, što će
smanjiti troškove održavanja, npr. sljedeće vrste:
- črnika - Quercus ilex,
- bijeli grab - Carpinus orinetalis,
- klen - Acer campestre,
- primorski hrast - Quercus pubescens,
- cer - Quercus cervis,
- jasen - Fraxinus ornus,
- čempres - Cupressus pyramidalis i horizontalis
i druge.
Članak
68.
(1) Po završetku izgradnje cesta i poslovnih
građevina s platoima na kojima su prometne i manipulativne površine i
parkirališta potrebno je slobodne površine hortikulturno urediti.
(2) Najmanje 20% površine građevinskih
čestica treba biti zasađeno autohtonim biljnim vrstama, i to pretežno uz
granice parcela. Na parkiralištima je predviđena sadnja stabala radi osiguranja
sjene.
Članak
69.
(1) Zaštitne zelene površine (Z) su određene
na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina, a način
njihovog korištenja i uređenja na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina«.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENATALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
70.
(1) Na prostoru obuhvata Plana prema podacima
iz Prostornog plana uređenja općine Punat, kao i uvidom u stanje na terenu nema
zaštićenih prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i ambijentalnih vrijednosti.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
71.
(1) Gospodarenje otpadom na području općine
Punat nastaviti će se prema projektu Eko otok Krk zbrinjavat će se na
postojećem odlagalištu otpada na lokaciji Treskavac u Općini Vrbnik, do
izgradnje buduće nove centralne zone za gospodarenje otpadom na lokaciji
Marišćina za potrebe Primorsko-goranske županije.
(2) Sukladno Zakonu o otpadu, Općina Punat je
obvezna izraditi Plan gospodarenja otpadom za četverogodišnje razdoblje i
objavljuje se u službenom glasilu općine.
Članak
72.
(1) Izdvojeno prikupljanje otpada svaki
korisnik mora riješiti na svojoj građevnoj čestici.
(2) Zbrinjavanje komunalnog i industrijskog
otpada mora biti organizirano odvozom, prema komunalnom redu javnog komunalnog
poduzeća na predviđeno odlagalište.
(3) Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su uskladiti se s odredbama Zakona o otpadu i
propisa donesenih temeljem Zakona te s odredbama Prostornog plana
Primorsko-goranske županije.
Članak
73.
(1) Provođenje mjera za postupanje s
neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim
otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a zbrinjavaju
ga ovlaštene pravne osobe.
Članak
74.
(1) Provođenje mjera postupanja s opasnim
otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a zbrinjavaju ga ovlaštene pravne
osobe.
Članak
75.
(1) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno
trajno odlaganje otpada.
Članak
76.
(1) Korisnike ovog prostora se obvezuje na
poštivanje principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom koji su
određeni zakonskim i drugim pravnim propisima. Prema njima pri postupanju s
otpadom potrebno je težiti:
- primarnom smanjenju količine otpada,
ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih
dobara i višekratnim korištenjem ambalaže, reciklaži odnosno odvojenom
skupljanju i preradi otpada - što podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu
nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,
- zbrinjavanju ostatka otpada - što
podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim,
biološkim i termičkim postupcima.
(2) Postupanje s otpadom potrebno je
provoditi:
- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja
otpada,
- sprečavanjem nenadziranog postupanja s
otpadom,
- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada
u materijalne i energetske svrhe,
- odlaganjem otpada na odlagališta,
- saniranjem otpadom onečišćenih površina.
Članak
77.
(1) Radi nadziranog postupanja s otpadom za
područje zone, a u sklopu naselja Punat je potrebno:
- provoditi propisanu evidenciju o
proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu;
- redovito dostavljati podatke o
proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu u katastar emisija u okoliš pri
nadležnom Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za
prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove,
Ispostavi Krk;
- otpad odlagati kontrolirano na odlagalištu
otpada.
Članak
78.
(1) Na području obuhvata Plana potrebno je
predvidjeti »eko-otoke« sa posebnim kontejnerima za papir, staklo, metal, PVC i
sl. Potrebno je organizirati skupljanje tako odvojenog otpada putem ovlaštenog
skupljača otpada. Prostorni razmještaj »eko-otoka« odredit će se posebnom
odlukom Općine Punat.
Članak
79.
(1) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva
mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno
skupljati po vrstama i svojstvima te osigurati propisne uvjete skladištenja za
osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.
(2) Ako proizvođač otpada ne može iskoristiti
vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i drugim pravnim propisima
otpad dokumentirati, prijavljivati na burzi otpada i kao krajnju mjeru
odložiti.
(3) Odložiti se smiju samo ostaci nakon
obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim
postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.
Članak
80.
(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan
način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje obavljanjem
djelatnosti.
(2) Otpad se mora skupljati u odgovarajuće
spremnike (kontejnere) i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada.
(3) Spremnici (kontejneri) i druga oprema u
kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili
prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.
Članak
81.
(1) Otpada nastao proizvodnjom (ambalažni,
građevinski, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume),
do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada u okviru svog
prostora.
(2) Proizvođač otpada može privremeno, na
propisani način skladištiti otpad unutar poslovnog prostora, izuzev građevnog
otpada i otpadnih vozila.
Članak
82.
(1) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno
o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih
ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora
skupljanja za određeno područje primjene (sukladno posebnom propisu o vrstama
otpada).
(2) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja
moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja.
(3) Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja
različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.
Članak
83.
(1) Kako bi se spriječilo nekontrolirano
odlaganje krupnog otpada potrebno je njegovo periodično prikupljanje u posebne
veće spremnike i organizirati skupljačko mjesto na koje bi korisnici odvozili
takav otpad.
Članak
84.
(1) Opasni otpad mora se odvojeno skupljati.
Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i
označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih
pravnih osoba.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
85.
(1) Planske mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja
na okoliš koje uključuju ograničenja gospodarskih djelatnosti, izgradnju
sustava za odvodnju otpadnih voda i za zbrinjavanje otpada, izgradnju i dopunu
prometne mreže te očuvanje i njegu zelenih površina, određene su na način da
se, uz primjenu propisanih mjera očuva postojeća kvaliteta okoliša.
(2) Zaštita okoliša provodit će se sukladno
Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti zraka, Zakonu o zaštiti od buke,
Zakonu o vodama, Zakonu o otpadu i drugim zakonima i provedbenim propisima
donesenim temeljem Zakona.
(3) Unutar obuhvata Urbanističkog plana
uređenja nije dopuštena organizacija gospodarske djelatnosti čija tehnologija
može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno
koja nije u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša. U tehnološkom procesu
treba koristiti samo čiste energente.
(4) Prilikom projektiranja i odabira
pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite
okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, svjetlosnog
zagađenja, zagađivanja voda i mora i sl.), te isključiti one djelatnosti i
tehnologije koje onečišćuju okoliš ili za koje se ne mogu osigurati propisane
mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim
česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.
(5) Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. Ovim Planom
se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka,
zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.
Zaštita tla
Članak
86.
(1) Unutar obuhvata građevinskog područja
poslovne namjene K1 Dokolovo nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno
ili putem dispozicije otpadnih voda ili odlaganja otpada.
(2) Otpadne vode od pranja radnih površina,
automobila, drugih vozila, strojeva i sl. onečišćene deterdžentima i drugim
sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo.
(3) Zabranjeno je nepropisno odlaganje
tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i
podzemnih voda.
Zaštita zraka
Članak
87.
(1) Zaštita zraka provodi se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.
(2) U ovoj zoni nije dozvoljena djelatnost
koja bi mogla uzrokovati zamjetna povećanja emisije onečišćujućih tvari u zrak.
Prije izgradnje gospodarske građevine koja bi mogla biti izvor onečišćenja
zraka treba utvrditi mjere zaštite primjenom najboljih dostupnih tehnologija,
tehničkih rješenja i mjera.
(3) Najveći dopušteni porast emisijskih
koncentracija zbog novog izvora onečišćenja dređen je Uredbom o graničnim
vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku.
(4) Potrebno je kontinuirano pratiti i
utvrđivati kakvoću zraka, a temeljem osnovane sumnje prekoračene vrijednosti
onečišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program.
(5) Za prostor u obuhvatu plana definira se
obveza očuvanja I. kategorije kakvoće zraka.
Članak
88.
(1) Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni,
rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih
vrijednosti emisije određenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisije
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.
(2) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora
dužni su:
- prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te
svaku njegovu promjenu - rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne
samouprave,
- osigurati redovito praćenje emisije iz
izvora i o tome voditi očevidnik,
- redovito dostavljati podatke u katastar
onečišćavanja okoliša.
(3) Uz
korištenje električne energije potrebno je poticati korištenje čistih
energenata: ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije i sl.
(4) U organizaciji tehnološkog procesa i
uređenjem građevne čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih
mirisa i sl., kojima se može pogoršati uvjete korištenja susjednih građevnih
čestica.
Zaštita voda
Članak
89.
(1) Zaštita voda se provodit u skladu s
odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih pravnih
propisa.
(2) Ovim planom se zaštita voda predviđa
primarno pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih
voda.
(3) Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na
području obuhvata plana je potrebno provoditi sukladno člancima 57. - 64. ovih
Odredbi.
Zaštita od buke
Članak
90.
(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose
temeljem Zakona. Do donošenja odgovarajućeg provedbenog propisa primjenjuje se
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave.
Članak
91.
(1) Za planirane građevine - sadržaje,
primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira
tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka, i to:
- odabirom i uporabom malobučnih strojeva,
uređaja i sredstava za rad i transport,
- izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije
građevina u kojima su izvori buke,
- uređenjem planiranih zaštitnih zelenih
površina i zelenih površina u sklopu građevnih čestica.
Posebne mjere zaštite
Članak
92.
(1) Posebne mjere zaštite se određuju
sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora.
(2) Posebne mjere zaštite i spašavanja od
prirodnih i drugih nesreća planirane za prostor u obuhvatu plana uključuju:
- mjere zaštite od potresa i
- mjere zaštite od požara.
(3) Planom višeg reda za područje u obuhvatu
ovog plana nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje
ljudi osigurava se mjerama koje se utvrđuju Planom zaštite i spašavanja Općine
Punat odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja
zaposlenih i stanovnika, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se
izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Navedeni planovi su operativni
planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i u
korelaciji su s prostornim planovima.
(4) U obuhvatu plana se ne planiraju
građevine javne namjene niti prostori za okupljanje većeg broja ljudi.
Članak
93.
(1) Mogući izvori tehničko tehnološke nesreće
na prostoru u obuhvatu plana mogu biti podzemni nadzemni spremnici energenata
(nafte i ukapljenog plina) za poslovne sadržaje koji se mogu izgraditi u zoni.
(2) Unutar planirane poslovne zone nije
dopuštena organizacija gospodarske djelatnosti čija tehnologija može štetnim i
prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno koja može
uzrokovati tehničko tehnološke nesreće većih razmjera. U tehnološkom procesu će
se koristiti samo čiste energente za vlastite potrebe pojedinog poslovnog
sadržaja.
Članak
94.
(1) Planiranje posebne mjere zaštite ljudi i
materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja su:
- međusobni razmak građevina ne može biti
manji od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od H1/2 + H2/2 +
5,0 gdje su H1 i H2 visine vijenca dvaju susjednih objekata, međusobni razmak
može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:
- da je konstrukcija građevina otporna na
rušenje od elementarnih nepogoda,
- da u slučaju ratnih razaranja rušenje
građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na
drugim građevinama,
- do svih građevnih četica i građevina
omogućiti prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima,
- na prostoru zone su na propisanim
udaljenostima predviđeni protupožarni hidranti,
- unutar građevina treba predvidjeti potrebnu
protupožarnu zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predvidjeti za to
potrebnu opremu,
- na građevinama treba predvidjeti potrebnu
gromobransku zaštitu,
- deponij materijala (A) uslijed urušavanja
građevina (privremeni) se određuje uz sabirnu cestu uz rub poslovne zone,
- prostor za prikupljanje evakuiranih osoba
(B) određuje se uz sabirnu ulicu SU1 uz rub poslovne zone,
- sve planirane prometnice na području
obuhvata plana predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi,
- sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje
čine sirene i interni sustav razglasa.
(2) Mjere posebne zaštite prikazane su na
kartografskom prikazu br. 3a. »Mjere posebne zaštite« u mj. 1:2000
Zaštita od potresa
Članak
95.
(1) Zaštita od potresa provodi se
protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem sukladno Zakonu o gradnji i
postojećim tehničkim propisima. Sve građevine moraju biti statički proračunate
i dimenzionirane prema pravilima struke i na bazi geotehničkih podataka te
moraju zadovoljavati tehničke propise za građenje u seizmičkim područjima.
(2) Stupanj potresne ugroženosti područja se
do izrade nove seizmičke karte Primorsko- goranske županije utvrđuje prema
postojećim seizmičkim kartama. Protupotresno projektiranje građevina se
utvrđuje prema stupnju potresne ugroženosti područja a za značajnije građevine
vrše se dodatna istraživanja radi točnijeg određivana seizmičkih parametara.
Zaštita od požara
Članak
96.
(1) Dosljedno se pridržavati važeće zakonske
regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine
Punat.
Članak
97.
(1) Kod projektiranja planiranih građevina na
građevinskom području poslovne namjene K1- Dokolovo radi veće kvalitativne unificiranosti
u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od
požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene
projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu:
. TRVB 100 za građevine s poslovnim
prostorima i manjim radionicama,
. DIN ili HRN EN (europske norme koje se
primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna
skladišta i ostale gospodarske građevine.
Članak
98.
(1) Radi sprječavanja širenja požara na susjedne
građevine, kod određivanja međusobne udaljenosti objekata potrebno je voditi
računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz
otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim
uvjetima i dr.
(2) Ako se izvode slobodnostojeći niski
građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost treba omogućiti pristup
svakom objektu. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među
objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.
Članak
99.
(1) Kod projektiranja novih prometnica sa dva
vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5.5m,
odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu,
nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse kao i sve pristupne ceste koje
se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati sa
okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na njihovom kraju a sve u
skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj
35/94, 55/94 i 142/03).
Članak
100.
(1) Kod projektiranja i gradnje vodovodne
mreže, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (8/06) i planiranoj
hidrantskoj mreži prikazanoj na kartografskom prikazu plana br. 2b. »Komunalna
infrastruktura - vodoopskrba i odvodnja« u mjerilu 1:2000.
Članak
101.
(1) Potrebno je dosljedno se pridržavati
prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara
Općine Punat, te mjera zaštite od požara predviđenih u provedbenim odlukama
Prostornog plana uređenja Općine Punat.
(2) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za
gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od
požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera
zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih
državnih upravnih tijela.
Članak
102.
(1) Gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi
sukladno čl.11. Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine«
broj 108/95) te propisa donesenih temeljem tog Zakona.
Članak
103.
(1) Kod gradnje građevina i uređenja javnih
površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak
104.
(1) Temeljem čl. 15a. Zakona o zaštiti od
požara (»Narodne novine« broj 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09), potrebno je
izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine
2).
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
105.
(1) Provedba plana, gradnja i uređenje
površina vršit će se sukladno ovim Odredbama, kartografskom dijelu Plana i
zakonskim odredbama.
(2) Općina osigurava provedbu plana
komunalnim opremanjem zone a na dijelu zemljišta gdje je vlasnik i formiranjem
građevnih čestica poslovne namjene, koje prodaje ili daje u najam pojedinim
korisnicima - investitorima.
(3) Komunalnim opremanjem zemljišta određuje
dinamiku, uvjete i privođenja zone planiranoj namjeni. Prometno i komunalno
opremanje zone je preduvjet za privođenje namjeni pojedinih platoa odnosno
građevnih čestica.
(4) Zona se može realizirati etapno, po
manjim funkcionalnim cjelinama. Dinamika i uvjeti komunalnog opremanja
zemljišta utvrdit će se prema potrebama za privođenje određenog zemljišta
planiranoj namjeni.
Članak
106.
(1) Uređenje građevinskog zemljišta; priprema
zemljišta za izgradnju, izgradnja prometnica, komunalne infrastrukture i
telekomunikacija, treba se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i
realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.
(2) Nivelaciju terena odnosno uređenje platoa
kao i uređenih zaštitnih zelenih površina u njihovom sklopu te uređenje
građevnih čestica javnih prometnih površina, vrši se organizirano i u
nadležnosti je Općine.
Članak
107.
(1) Lokacijska dozvola za uređenje platoa i
izgradnju građevine gospodarske namjene se ne može utvrditi ako nije izgrađena
prometna površina na koju je osiguran priključak građevne čestice i pripadajuća
mreža komunalne infrastrukture. Iznimno se dozvola može izdati ako je prije
izdana lokacijska i građevinska dozvola te ako je prometnica iskolčena na
terenu.
Članak
108.
(1) U provedbi plana se preporuča za zonu
utvrditi pravila za vođenje mreže komunalne infrastrukture u trupu cesta.
Pravilima treba odrediti mjesto i dubinu polaganja vodova, te najmanju
udaljenost od vodova druge mreže.
Članak
109.
(1) Posebne uvjete građenja koji nisu
navedeni u Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne
osobe s javnim ovlastima kada
je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i
uređenja pojedine građevne čestice.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
110.
(1) Urbanistički plan uređenja 7 građevinskog
područja poslovne namjene K1-Dokolovo izrađen je u 4 izvornika ovjerenih pečatom
Općinskog vijeća Općine Punat i potpisan od predsjednika Općinskog vijeća
Općine Punat.
(2) Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani
Jedinstvenog upravnog odjela Općine Punat, u pismohrani Primorsko- goranske
županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi
- Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak
111.
(1) Grafički dijelovi Plana i obvezni prilozi
iz članka 2. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmetom objave.
Članak
112.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od
dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/10-01/1
Ur. broj: 2142-02-01-10-4
Punat, 22. veljače 2010.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE PUNAT
Predsjednik
Općinskog vijeća
Marijan Kereži, v.r.
