4.

Na temelju odredbe članka 24. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 24/02) te članka 19. Statuta Općina Malinska - Dubašnica (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 5/94), a uz prethodno mišljenje Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodnog gospodarstva od 30.ožujka 2004., Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje od 23.veljače 2004, te uz suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci od 10. ožujka 2004 i suglasnost Ureda Državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, ispostava Krk od 29. ožujka 2004., Općinsko vijeće Općine Malinska-Dubašnica, na sjednici 2. travnja 2004. godine donijelo je

ODLUKU
O donošenju Prostornog plana uređenja
Općine Malinska-Dubašnica

Članak 1.

Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Malinska - Dubašnica, u daljnjem tekstu: Plan.

Članak 2.

Plan iz članka 1. ove odluke sadržan je u elaboratu »Prostorni plan uređenja Općine Malinska - Dubašnica« koji se sastoji od:

A. TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustave županije i Države

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru (Tablica 1 i 2)

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja

1.1.4. Ocjena stanja

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog ili općinskog značaja

2.2.1. Demografski razvoj

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

3.2.1. Građenje i korištenje površina građevinskih područja:

a) građevinska područja naselja

b) građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

c ) iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

3.2.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskog područja

3.2.3. Namjena i korištenje ostalih površina

a) poljoprivredne i šumske površine

b) vodne površine

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Gospodarske djelatnosti

3.3.2. Društvene djelatnosti

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Iskaz prostornih pokazatelja za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline

3.4.2. Uvjeti korištenja prostora

3.4.3. Uvjeti uređenja prostora

3.4.4. Uvjeti zaštite prostora

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustavi

3.5.2. Sustav telekomunikacije i pošte

3.5.3. Sustav energetike

3.5.4. Vodogospodarski sustav

3.6. Postupanje s otpadom

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

1.1. Organizacija prostora, namjena i korištenje površina

1.2. Građevinska područja naselja

1.3. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

1.4. Poljoprivredne i šumske površine

1.5. Morske površine

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju

2.2. Građevinska područja naselja

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Sustav prometa

5.2. Sustav telekomunikacija i poštanskog prometa

5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

5.4. Sustav energetike

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIHODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

6.2. Zaštita prirodnih vrijednosti

6.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Zaštita tla

8.2. Zaštita zraka

8.3. Zaštita od buke

8.4. Zaštita vode

8.5. Zaštita mora

8.6. Mjere posebne zaštite

8.7. Građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveze izrade prostornih planova

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

B. KARTOGRAFSKI DIO

1.KORIŠTENJE I NAMJENA
PROSTORA MJ. 1:25000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI MJ. 1:25000

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

3.1.Područje posebnih uvjeta korištenja
- prirodna baština i krajobraz MJ. 1:25000

3.2.Područje posebnih uvjeta korištenja
- kulturno povijesna baština MJ. 1:25000

3.3.Područja primjene posebnih mjera
uređenja i zaštite MJ. 1:25000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA

4a. Građevinska područja: Dio GP-1, GP-5, T-1, T-2, T-3, T-4, T-9, T-11, T-12, R-1, R-4, R-6, G-1; MJ. 1:5000

4b. Građevinska područja: Dio GP-1, GP-2, GP-3, GP-12, T-5, T-6, T-7, T-8, T-10, R-5; MJ. 1:5000

4c. Građevinska područja: GP-6, GP-7, GP-8, GP-11, K-3, T-14, R-3; MJ. 1:5000

4d. Građevinska područja: GP-4, K-1, K-2, R-2; MJ. 1:5000

4e. Građevinska područja: GP-9, GP-10, T-15; MJ. 1:5000

4e. Građevinska područja: G2, G3; MJ. 1:5000

Članak 3.

Granice obuhvata Plana su administrativne granice Općine Malinska-Dubašnica.

Članak 4.

Plan se provodi putem prostornih planova užih područja i neposredno.

Članak 5.

U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:

- Općina Malinska - Dubašnica - označava teritorijalno- upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave;

- Naselje - struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu;

- Granica građevinskog područja naselja - definira površinu građevinskog područja naselja;

- Građevinsko područje naselja - je područje na kojem se predviđa gradnja;

- Površine za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja.

- Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici s namjenom koja je i predviđena ovim Prostornim planom;

- Postojeće građevine izvan građevinskog područja - Pojedinačne građevine i građevni sklopovi koji se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađeni su temeljem građevne dozvole, posebnim rješenjem ili prije 15.02.1968. godine tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

- Građevinom se temeljem ovog plana smatraju i građevine s dva ili više konstruktivnih sklopova, međusobno povezanih suhim ili toplim vezama u jedinstvenu morfološku strukturu.

- Stambenom građevinom se temeljem ovog plana smatraju:

- obiteljska građevina - građevina s najviše dvije stambene jedinice bruto razvijene površine do 400m²;

- višeobiteljska građevina - građevina stambene namjene do četiri stambene jedinice, kombinacijom stambenog prostora i poslovnog prostora ako nema više od četiri jedinice svih namjena ukupno, maksimalno četiri mjerna mjesta vodoopskrbe i maksimalno četiri mjerna mjesta elektroopskrbe.

- višestambena građevina - građevine stambene sa više od četiri stambene jedinice.

- Pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji stanovanja - su garaže, drvarnice, spremišta, bazeni i sl.

- Manje građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koji ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama;

- Montažnim građevinama se smatraju jednostavne građevine određene posebnim zakonom.

- Građevinama sa servisnim uslugama uz državne i županijske ceste su temeljem ovog plana: benzinske crpke, trgovine do 300 m², autopraonice, ugostiteljski sadržaji, moteli u sklopu servisnog kompleksa i sl.

- Podrumska etaža - je dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od kote prirodnog terena kojeg pokriva građevina

- Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadzida je 1,5 metara, a najviša visina sljemena je 3,5 metara

- Etaža - etažom se smatraju:

. bilo koji kat građevine, uključujući i prizemlje, ali ne i podrum (prostorije svijetle visine najmanje 2,4 m)

. pomoćne prostorije visine minimalno 2,1 m,

- Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema Odredbama ovog Plana.

- Koeficijenti

- kig = Koeficijent izgrađenosti: odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu). kis = Koeficijent iskorištenosti: odnos ukupne (bruto) izgrađene površine građevine i površine građevne čestice. Broj etaža, temeljem ovog Plana odnosi se samo na nadzemne etaže,

- Podrumska etaža čija visina je do 1,0 m od najniže kote terena ne ubraja se u nadzemne etaže, te podrumska garaža ako ukopana rampa ulaza nije šira od 4.5m

- U »kig« i »kis« se ne obračunavaju:

- nenatkrivene terase na terenu,

- nenatkriveni bazeni

- pergole,

- šterne, cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine,

- potpuno ukopane ispod razine terena, zemljom pokrivene građevine (jame, cisterne raznih namjena, spremišta...)

- podrumski prostori,

- Visina građevine je visina mjerena od najniže točke konačno uređenog terena oko građevine do vijenca ili najviše kote ravnog krova.

- Dozvoljena odstupanja od visine vijenca su:

a. vertikale i strojarnice liftova,

b. stubišne vertikale,

c. klima komore i strojarnice,

d. krovni prozori

e. nadvoji balkonskih vrata na krovnim terasama

- Regulacijska linija je granica između građevne čestice osnovne namjene i čestice javne prometne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.);

- Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se:

. reljef, more, zelenilo:

. posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;

. karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

. ambijentalne vrijednosti;

. veličina i izgrađenost građevnih čestica;

. komunalna oprema;

. opremljenost komunalnom infrastrukturom;

. druge vrijednosti i posebnosti.

Članak 6.

Tipologija građevina

Tipologija građevina na području naselja je definirana temeljem dva kriterija:

I. Način korištenja i broj jedinica,

II. Način građenja i odnos prema susjednim građevinama.

I. Način korištenja i broj jedinica:

1. stambene građevine:

- obiteljska građevina - građevina sa najviše dvije stambene jedinice bruto razvijene površine do 400 m².

- višestambena građevina - građevine stambene sa više od četiri stambene jedinice.

2. stambeno-poslovne građevine: - građevina mješovite namjene s pretežito stambenom namjenom. Građevina stambene namjene u kojima je minimalno cijelo prizemlje poslovne ili društvene namjene, izuzimajući nužni prostor ulaza i vertikala ili minimalno 250ruto površine građevina viših od 3 etaže.

3. poslovne građevine - građevine isključivo poslovne namjene,

4. društvene građevine - građevine isključivo ili djelomično društvene namjene

5. infrastrukturne građevine,

6. pomoćne građevine

7. poljoprivredne građevine su: bez izvora zagađenja (sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata i sl.), te s izvorima zagađenja (staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.).

8. ostale građevine.

II. Način građenja i odnos prema susjednim građevinama:

Temeljem kriterija načina građenja i odnosa prema susjednim građevinama Planom se određuju slijedeći tipovi građevina:

- samostojeće

- dvojne

- skupne

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

1.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Članak 7.

Prostor Općine Malinska - Dubašnica prema organizaciji i namjeni površina ovim planom je podijeljen na:

a. površine naselja,

b. površine izvan naselja za izdvojene namjene,

c. poljoprivredne i šumske površine, i

d. vodne površine

Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:25000

POVRŠINE NASELJA

Članak 8.

Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećih naselja, a određuju se građevinskim područjima.

Planom su građevinska područja naselja određena kao:

- izgrađeno građevinsko područje,

- neizgrađeno građevinsko područje.

U površinama naselja smještaju se, pored stanovanja, sve funkcije sukladne namjeni, rangu i značenju naselja (školstvo, zdravstvo, kultura, šport, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, servisi, manje radne zone, infrastruktura i sl.).

Članak 9.

Prema nivou opremljenosti naselja se dijele na:

a. naselje sa centralnim i pratećim funkcijama - centar Općine Malinska - Dubašnica,

b. naselje sa pratećim i nekim javnim funkcijama - podcentri i

c. ostala naselja

1. Centar

U centru Općine predviđena je izgradnja svih centralnih sadržaja i objekata društvene infrastrukture primjerenih općinskom sjedištu. Planom je predviđeno locirati Centar u građevinsko područje:

- GP-1 Područja naselja: Malinska, Radići, Bogovići, Zidarići, Milčetići,

2. Podcentri

Podcentri su naselja u kojima postoje i planiraju se, pored stambenih i pratećih funkcija i neke javne funkcije (kultura, zdravstvo, predškolski odgoj, socijalna skrb i sl.). Planom su predviđeni podcentri u građevinskom području:

- GP-4 Područje naselja: Sveti Vid-Miholjice, Maršići,

3. Ostala naselja -

U ostalim naseljima postoje i planiraju se stambene i prateće funkcije. Planom su predviđena naselja:

- GP-2 Porat,

- GP-3 Vantačići,

- GP-5 Kremenići, Žgombići

- GP-6 Oštrobradići

- GP-7 Barušići, Ljutići,

- GP-8 Sveti Ivan

- GP-9 Sveti Anton,

- GP-10 Sabljići,

- GP- 11 Milovčići

- GP-12 Turčić.

POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 10.

Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene su površine za smještaj specifičnih funkcija koje veličinom i strukturom odudaraju od naselja te se planiraju odvojeno prema pojedinim namjenama. Površine izdvojenih namjena određene su građevinskim područjima, a koriste se i izgrađuju prema posebnim kriterijima.

Razgraničenje površina izvan naselja vrši se prema osnovnim grupama izdvojenih namjena, a to su:

f. Gospodarska namjena - poslovna.

g. Ugostiteljsko-turistička namjena

h. Športsko-rekreacijska namjena

i. Infrastruktura

j. Površine groblja

Planom se propisuju slijedeći uvjeti za određivanje namjena površina na području općine za površine izvan naselja:

a. Gospodarska namjena - poslovna.

Površine za gospodarske namjene su izdvojene veće površine u kojima se smještaju proizvodno-poslovne djelatnosti. Razgraničuju se dvije osnovne kategorije:

- Površine za smještaj poslovne namjene

Zone smještaja građevina poslovne namjena na prostoru Općine Malinska - Dubašnica su:

- K-1 Sveti Vid - sjever,

- K-2 Sveti vid - zapad

- K-3 Barušići

b. Površine za turističko-ugostiteljsku namjenu:

Površine za turističko-ugostiteljsku namjenu na prostoru Općine Malinska - Dubašnica su:

- T-1Haludovo,

- T-2 Dobrinčevo

- T-3 Hrusta

- T-4 Haludovo - Turističko naselje Rajska cesta,

- T-5 Malin,

- T-6 Rova,

- T-7 Porat - istok,

- T-8 Porat - zapad ,

- T-9 Bogovići - istok,

- T-10 Bogovići -zapad

- T-11 Kremenići

- T-12 Žgombići

- T-13 Zidarići

- T-14 Sveti Ivan

- T-15 Sabljići.

c. Športsko-rekreacijska namjena - Površine za športsko- rekreacijske namjene su veća područja za odvijanje - obavljanje športskih i rekreacijskih aktivnosti:

- R-1 Haludovo

- R-2 Miholjice,

- R-3 Sveti Ivan,

- R-4 Bogovići

- R-5 Porat

- R-6 Haludovo - obala

d. Površine groblja. Površine groblja su površine određene Planom za proširenja lokalnih groblja u skladu s potrebama i programom uređenja groblja:

- G-1 Groblje Bogovići,

- G-2 Groblje Sveti Vid,

- G-3 Staro groblje.

POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE POVRŠINE

Članak 11.

Razgraničenje poljoprivrednih i šumskih površina prikazano je u kartografskom prikazu 1., a vrši se na osnovne grupe: poljoprivredne površine, šumske površine i ostalo poljoprivredno i šumsko tlo.

I. poljoprivredne površine:

Poljoprivredne površine dijele se prema namjeni na:

a.) vrijedne obradive površine namijenjene primarno poljoprivrednoj proizvodnji (P2) i

b.) ostale obradive površine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji u najmanje površine: (P3),

I. šumsko površine:

Šumske površine razgraničuju se na gospodarske šume, zaštitne šume te šume posebne namjene:

Šumske površine po namjeni dijele se na:

a.) šume gospodarske namjene (ŠGN)

b.) zaštitne šume namijenjene prvenstveno za zaštita zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i drugih građevina, (ZŠ)

c.) šume posebne namjene (ŠPN)

III. ostalo poljoprivredno i šumsko tlo (PŠ):

Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo čini sav preostali prostor i kraške pašnjake i koji se može koristiti na način predviđen za poljoprivredne ili šumske površine

VODNE POVRŠINE

Članak 12.

Vodene površine na prostoru Općine Malinska - Dubašnica su:

- morske površine (V)

- akumulacije (AV):

Vodene površine naznačene su na kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25000.

Namjena i način korištenja mora odnosi se na površinu akvatorija i podmorje i morsko dno. Razgraničenje mora je izrađeno na temelju kriterija: prometne djelatnosti, ribarenje, marikultura, rekreacija i ostale djelatnosti.

a. Površina akvatorija:

Razgraničenje morske površine provodi se sukladno razgraničenju namjene površine pripadajuće obale.

More u akvatoriju Općine Malinska - Dubašnica namijenjeno je za:

1. prometne djelatnosti,

. Luke

. Pomorski putovi

. Akvatorij brodskog sidrišta

2. ribarenje

. Slobodni akvatorij - ribolovna područja.

3. rekreaciju

Morske površine namijenjene za prometnu djelatnost razgraničuju se na plovne putove i sidrišta.

Zone ribarenja utvrđene prema prirodnim vrstama i lovištima riba obuhvaćaju područje veće od akvatorija Općine Malinska - Dubašnica.

Rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale, pojas obalnog mora namijenjen za kupanje i rekreaciju širok najmanje 300 metara.

U akvatoriju je dozvoljeno interpoliranje slijedećih namjena: Površinska zona akvatorija. - Namjena površine je promet i rekreacija.

b. Podmorje:

Podmorje je ribolovno gospodarsko područje i zona rekreacije, osim u prometnim koridorima.

c. Morsko dno.

Na morskom dnu je neposrednom provedbom moguće:

- ugrađivanje građevinskih objekata nužnih za sidrenje i uređenje obalnih građevina unutar obalnog pojasa od 300 m.

- postava instalacijskih sustava.

Na morskom dnu je moguće ograđivanje zaštitnim mrežama zona za koje se tijekom budućih istraživanja utvrdi potreba pojačane zaštite od devastacije prirodne i kulturne baštine prema posebnim uvjetima nadležne službe za zaštitu.

Nije dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina na obalnom dnu područja Općine Malinska - Dubašnica.

Članak 13.

Akumulacije na području Općine Malinska - Dubašnica su Jezero kraj Njivica i jezero Ponikve.

Članak 14.

Lokve su naznačene na kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25000

PROSTOR PREMA NAČINU KORIŠTENJA TEMELJEM KRITERIJA ZAŠTITE PROSTORA

Članak 15.

Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje temeljem kriterija zaštite prostora. Razgraničenje površina prema načinu korištenja prikazano je u kartografskim prikazima br. 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštita prostora«.

Temeljem usvojenih kriterija korištenje prostora je razgraničeno na:

a. zaštićene prirodne baštine

b. zaštićeno kulturno povijesno nasljeđe

c. zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljište

d. geotehničke značajke tla

e. područja i dijelovi ugroženog okoliša.

f. područje uz hidroakumulaciju Ponikve te sve veće lokve

Članak 16.

Mjere zaštite prema načinu korištenja razgraničenih površina prikazane su u poglavlju 6 ove Odluke.

a. Područja zaštićene prirodne baštine su:

POSEBNI REZERVAT

- Jezero kraj Njivica na otoku Krku

- Jezero Ponikve

SPOMENIK PRIRODE

- Vrijedni dijelovi prirode PPPGŽ predloženi za zaštitu na kopnu su sve veće lokve na području Općine Malinska - Dubašnica

ZAŠTIĆENI KRAJOLIK - Šumsko područje u uvali Čavlena na otoku Krku

b. Područja zaštićenog kulturno-povijesnog nasljeđa su:

- Arheološka područja:

. Arheološko područje na kopnu

. Arheološko područje na moru

- Povijesno graditeljske cjeline:

. Sakralne Građevine: Samostan Svete Marije Magdalene u Portu

. Seoska naselja: Sveti Vid - Miholjice

. Etnološke cjeline: Dubašnica, Miholjice, Semenje, Sršići, Sveti Vid, Strilčići

c. Područja zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta su:

- vrijedne obradive površine (vrtovi, voćnjaci, vinogradi (P2)

- šume gospodarske namjene (ŠGN)

- šume zaštitne namjene (ZŠ)

- šume posebne namjene (ŠPN)

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 17.

Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni plansko usmjeravajući uvjeti.

2.1.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU

Članak 18.

Planom se određuju slijedeće građevine od važnosti za državu:

Građevine od važnosti za državu:

Planom se određuju slijedeće građevine od važnosti za državu:

Poštanske i telekomunikacijske građevine:

- radijski koridor: Učka, Krk (Zidine), Rab

- međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka - Krk - Senj / Rab - Novalja;

Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Građevine za vodoopskrbu

- Regionalni vodoopskrbni sustav

Uvjeti za uređenje prostora za građenje građevina od važnosti za državu se utvrđuju neposredno.

2.1.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU

Članak 19.

Planom se određuju građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1./ Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Ostale državne ceste:

. Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj

Osnovne županijske ceste:

. Malinska - Sv. Vid Miholjice - Kras

. Od (DC Omišalj-Valbiska) - Krk - Baška

2./ Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Telekomunikacijske građevine su:

. magistralni TK kabeli II.razine (državni i županijski): Rijeka - Krk - Rab - Pag, alternativni pravci: Njivice-Šilo- Crikvenica

Poštanske građevine su:

. postojeći poštanski ured koji pripada Središtu pošta Rijeka, Poštanski ured Malinska (51511) pri operativnoj jedinici u Krku.

3./ Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava

. građevine za vodoopskrbu pripadajućeg podsustava »Rijeka«

4./ Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

. Njivice - Malinska

5./ Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a.) Distribucijski dalekovod 110 kV:

. Omišalj-Krk

. Krk - Lošinj

. Krk - Rab

Uvjeti za uređenje prostora za građenje građevina od važnosti za Primorsko - goransku županiju se utvrđuju neposredno.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

OPĆI UVJETI GRADNJE

Članak 20.

Granice građevinska područja naselja obuhvaćaju izgrađena i neizgrađena područja naselja.

Granice izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja su određena na katastarskim kartografskim prikazima br.: 4.a. do 4.e. »Građevinska područja « u mjerilu 1:5000.

Članak 21.

Planom su određena slijedeća građevinska područja: GP- 1 Područje naselja: Malinska, Radići, Bogovići, Zidarići, Milčetići; GP-4 Područja naselja: Sveti Vid-Miholjice, Maršići,; GP-2 Porat; GP-3 Vantačići; GP-5 Kremenići, Žgombići; GP-6 Oštrobradići; GP-7 Barušići, Ljutići; GP-8 Sveti Ivan; GP-9 Sveti Anton; GP-10 Sabljići; GP- 11 Milovčići; GP-12 Turčić,

Članak 22.

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice i to:

a) Nove građevine najmanje pola visine građevine (h/2), odnosno i ne manje od 4m udaljenost građevina od granice susjednih građevnih čestica, te 6m od javne prometnice, 4m od pristupnog puta.

Iznimno pri rekonstrukciji građevina izgrađenih do donošenja ovog plana i detaljnim planovima uređenja moguće su i manje udaljenosti ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti.

b) Pri rekonstrukciji postojećih građevina i građevina za koje su uvjeti za oblikovanje, korištenje, uređenje prostora i određivanje elemenata zahvata u prostoru ishođeni do donošenja ovog plana:

- 4 m od susjedne građevne čestice, 5 m od javne prometnice, 4 m od pristupnog puta

- Postojeće udaljenosti bez mogućnosti promjene ako su one manje od navedenih u alineji 1.

c) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim građevine osnovne namjene graditi pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji osnovne namjene.

Članak 23.

Elementi oblikovanja građevina na području Općine Malinska - Dubašnica trebaju sadržavati osobitost autohtone primorske arhitekture, dok način izgradnje ovisi o lokaciji objekata.

Izgradnje unutar postojećih naseljenih struktura je uvjetovana upotrebom tradicionalnih materijala i tradicionalnog načina izgradnje, dok izgradnja slobodno stojećih objekata može biti kao naprijed navedena, te polu montažna ili montažna.

Pri oblikovanju građevine treba posebnu pažnju posvetiti odnosu sa građevinama u okruženju i novu građevinu uskladiti sa:

- morfologijom postojeće izgradnje

- tipologijom postojeće izgradnje:

Nagib krovnih ploha smije biti najviše 25^o

Smjer dominantnog sljemena krova se definira

- usporedno u odnosu na okolne građevine

- usporedno sa prometnicom

- usporedno sa slojnicama terena

Članak 24.

Odredbama plana se definiraju slijedeći osnovni elementi uređenja građevinske čestice:

- zelenilo na građevinskoj čestici - minimalna površine pod zelenilom je 400ovršine građevinske čestice. Odstupanje je dozvoljeno samo u centralnim zonama naselja Malinska, Sveti Vid, i Porat

- nagib građevinske čestice i potporni zidovi - Teren oko građevine, potporni zidovi i terase i slično, trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. Visina podzida ne smije prelaziti 1,5m.

- nagib terena koji zahtijeva više podzida rješavati terasasto.

- ograde se izgrađuju od kamena i zelenila, prema lokalnim prilikama do maksimalno 1,10m.

- pomoćne građevine i garaže na građevinskoj čestici grade se u pravilu u sklopu ili uz osnovnu građevinu, kao dogradnja na postojećim izgrađenim građevnim česticama. Kao samostojeće građevine, građevine iz ove alineje se grade prema slijedećim uvjetima:

- Najveća površina je 60 m².

- Najveća visina: 3,5m

- Najveći broj nadzemnih etaža: 1 etaže

- Najveći broj podrumskih etaža: 1.

- privremene i montažne građevine se mogu postaviti na građevnoj čestici ako su osigurani uvjeti udaljenosti od susjednih građevnih čestica.

- parkirališta se moraju osigurati na građevnoj čestici temeljem standarda propisanih ovim Planom.

Članak 25.

Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine neposrednom i posrednom provedbom.

Neposrednom provedbom u građevinskim područjima naselja mogu se:

I - Na izgrađenim područjima ako imaju razinu uređenosti građevinskog područja propisanu ovim Planom:

a - rekonstruirati postojeće građevine neovisno o namjeni,

b - održavati građevine neovisno o namjeni,

c - uklanjati građevine neovisno o namjeni,

d - graditi nove građevine unutar izgrađenih područja naselja za koje nije propisana izrada planova nižeg reda, prema posebnim uvjetima ovog Plana

Članak 26.

Na izgrađenim područjima propisuju se detaljni uvjeti za oblikovanje, korištenje, uređenje prostora i elemenata zahvata u prostoru za neposredno provođenje Plana za građevine:

- stambene namjene,

- građevine gospodarskih djelatnosti

- društvene djelatnosti,

- građevine infrastrukturne i komunalne namjene,

- montažne i privremene građevine itd.

Članak 27.

Neposrednom provedbom plana na području naselja za koja je obavezna izrada Urbanističkog plana uređenja do njegove izrade moguća je samo rekonstrukcija postojećih građevina prema uvjetima iz Plana.

GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE:

Članak 28.

Neposrednom provedbom ovog plana dozvoljena je izgradnja slijedećih tipova građevina:

- obiteljske kuće - samostojeće sa najviše dvije nadzemne etaže

- višeobiteljska građevina sa najviše četiri stambene jedinice - samostojeće

- mješovita građevina do četiri poslovne ili stambene jedinice - samostojeće

- pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji stanovanja

I - Oblik i veličina građevne čestice: Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevine stambene namjene je:

a) 500m² - kod formiranja novih parcela za izgradnju slobodnostojećih građevina

b) 400m² - na postojećim, katastarski definiranim građevnim česticama pri interpolaciji građevina u izgrađeno područje.

II - Veličina i površina građevina.

Najmanja površina građevine je 60 m² za sve veličine građevnih čestica.

Najveća veličina i površina građevine je:

a. Za rekonstrukciju postojećih građevina izgrađenih do donošenja Plana

- Koeficijenti:

. kig=0,3 i kis=0,9 ako je kig 0,3

. kig=0,25 i kis=0,75 ako je kig ispod 0,25

. Postojeći ako je kig veći od 0,25, a manji od 0,3 i kis prema jednadžbi kis = kig x 3

- Najveća visina:

. 9m za postojeće građevine visine 9m

. 7,8 m za postojeće građevine visine manje od 7,8m.

. zatečena za postojeće građevine visine između 7,8m i 9m

- Najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

- Najviše jedna podrumska etaža

b. Za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina izgrađenih temeljem ovog Plana na izgrađenim područjima:

- Koeficijenti: kig=0,25 i kis=0,75 projekcije tlocrta na parcelu ne veće od 200m².

- Najveća visina: 7,8m

- Najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže

- Najviše jedna podrumska etaža.

III - Namjena građevina može biti stambena i mješovita - pretežito stambena.

IV - Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice iz odredbi ovog Plana.

V - Oblikovanje građevina mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

VI - Uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana

VII - Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice.

VIII - Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima iz odredbi ovog Plana.

GRAĐEVINE GOSPODARSKE DJELATNOSTI:

Članak 29.

Neposrednom provedbom ovog plana na području naselja dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina:

- Gospodarske građevine poslovne namjene

- Građevine turističke namjene

GOSPODARSKE GRAĐEVINE POSLOVNE NAMJENE:

Članak 30.

Neposrednom provedbom ovog plana dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina poslovne namjena tlocrtne projekcije do 200m² temeljem slijedećih odredbi:

I - Oblik i veličina građevne čestice: Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevina poslovne namjena je 500m² - kod formiranja novih parcela za izgradnju slobodno stojećih građevina

II - Veličina i površina građevina: Najmanja površina građevine je 60m² za sve veličine građevnih čestica.

Najveća veličina i površina građevine je na izgrađenim područjima:

- Koeficijenti: kig=0,25 i kis=0,5 projekcije tlocrta na parcelu ne veće od 200m².

- Najveća visina: 7,8m

- Najveći broj etaža: 2 etaže.

- Najviše jedna podrumska etaža.

III - Namjena građevina može biti poslovna i mješovita - pretežito poslovna:

- građevine poslovne namjene - pretežito zanatske

- građevine poslovne namjene - pretežito uslužne, trgovačke i komunalno servisne

- poljoprivredne gospodarske građevine.

IV - Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici: Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice iz odredbi ovog Plana.

V - Oblikovanje građevina, uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana

VI - Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice.

VII - Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene koje omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez nepovoljnih utjecaja na okoliš.

GOSPODARSKE GRAĐEVINE TURISTIČKE NAMJENE:

Članak 31.

Neposrednom provedbom ovog plana dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina turističke namjena tlocrtna projekcije do 200m² temeljem slijedećih odredbi:

II - Veličina i površina građevina: Najmanja površina građevine je 60m² za sve veličine građevnih čestica.

Najveća veličina i površina građevine je na izgrađenim područjima:

- Koeficijenti: kig=0,25 i kis=0,75 projekcije tlocrta na parcelu ne veće od 200m².

- Najveća visina: 7,8m

- Najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

- Najviše jedna podrumska etaža.

III - Namjena građevina može biti poslovna i mješovita - pretežito poslovna.

V - Oblikovanje građevina, uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana

VII - Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima iz odredbi ovog Plana.

GRAĐEVINE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI:

Članak 32.

Neposrednom provedbom ovog plana dozvoljena je izgradnja građevina društvene namjene tlocrtne projekcije do 400m² i visine 2 etaže i slijedećih sadržaja:

- osnovne škole

- predškolske ustanove i dječji sadržaji

- šport i rekreacija

- zdravstvo

- kultura

- socijalne djelatnosti

- vjerske građevine

Građevine društvene namjene tlocrtne projekcije veće od 400m² i visine više od 2 etaže realiziraju se posrednom provedbom plana.

Pri neposrednoj provedbi primjenjuju se slijedeći uvjeti:

I - Oblik i veličina građevne čestice: Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevine društvene namjene je:

- 500m² - kod formiranja novih parcela za izgradnju slobodno stojećih građevina

- 400m² - na postojećim, katastarski definiranim građevnim česticama pri interpolaciji građevina u izgrađeno područje.

II - Veličina i površina građevina društvenih djelatnosti se određuje prema vrsti:

a. osnovne škole: Bruto površina građevine mora biti oko 4,8m² po učeniku, veličina građevne čestice određena je normativom od 30 do 50m² po učeniku za rad škole u dvije smjene. Na građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za školsku zgradu, sportske terene, prostor za odmor i igru, nastavne i slobodne zelene površine i dr.

b. predškolske ustanove i dječji sadržaji: Bruto površina građevine mora biti oko 40m² po djetetu u prizemnim građevinama ili 25m² po djetetu u katnim građevinama. Najmanja površina građevne čestice je 2000m².

c. šport i rekreacija: unutar naselja je moguća gradnja športsko rekreacijskih dvorana. Pri planiranju je nužno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

d. Zdravstvo: Najmanja površina zdravstvene stanice iznosi 0,02 do 0,03 m²/ stanovniku. Sve građevine i prostori za pružanje usluga u zdravstvu moraju ispunjavati posebne sanitarno - tehničke i tehnološke uvjete propisane za prakticiranje djelatnosti.

e. kultura i socijalne djelatnosti: Kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose podizanju standarda življenja u naselju.

f. vjerske građevine: pri gradnji novih vjerskih građevina mora se najmanje 50 0rađevne čestice hortikulturno urediti. Pri planiranju je nužno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

Najveća veličina i površina građevine je:

- Koeficijenti: kig=0,6 i kis=0,9 projekcije tlocrta na parcelu ne veće od 200m².

- Najveća visina: 7m

- Najveći broj nadzemnih etaža: 2 etaže.

Iznimno visina vjerskih građevina može biti i veća od planom propisane.

III - Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice iz odredbi ovog Plana.

IV - Oblikovanje građevina mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

V - Uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana

VII - Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima iz odredbi ovog Plana.

GRAĐEVINE INFRASTRUKTURNE I KOMUNALNE NAMJENE:

Članak 33.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene grade se neposrednom provedbom odredbi ovog Plana. Privezišta, pasarele, istezališta, plutajući gatovi i lukobrani sa potrebnom opremom i uređajima za potrebe pomorskog prometa lokalnog značaja, kao pojedinačne intervencije u postojećim lukama, te na privezištima izvan njih se realiziraju neposrednom provedbom plana.

MONTAŽNE I PRIVREMENE GRAĐEVINE:

Članak 34.

Neposrednim provođenjem Odredbi ovog Plana grade se:

- montažne građevine

- privremene građevine

a. Montažne građevine su temeljem Odredbi ovog Plana prizemne građevine najveće površine 12m², a trgovačke i uslužne namjene

b. Privremene građevine su temeljem Odredbi ovog Plana montažne građevine čija postava je vremenski ograničena na najviše 90 dana, umjetničke i reklamne instalacije.

Montažne i privremene građevine se neposrednom provedbom mogu postavljati samo na javnim površinama u vlasništvu Općine Malinska - Dubašnica temeljem plana rasporeda montažnih i privremenih građevina kojeg donosi Općinsko Vijeće.

UVJETI UREĐENJA ZA IZRADU PLANOVA UŽEG PODRUČJA:

Članak 35.

Posrednom provedbom se definiraju slijedeće smjernice za izradu planova na izgrađenim i neizgrađenim građevinskim područjima naselja:

I - Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana niže razine neovisno od odredbi za neposrednu provedbu ovog Plana. Obuhvat zahvata u prostoru za planove čija izrada je obavezna odredbama ovog plana je određena kartografskim prikazima 3.2. u mjerilu 1:25000 i mjerama provedbe plana.

Planom se ne propisuje najmanja i najveća veličina građevinske čestice pri posrednoj provedbi Plana

II - Veličina i površina novih građevine je na području naselja:

- samostojeće, i dvojne obiteljske kuće:

. Koeficijenti: kig=0,3 i kis=0,9,

. Maksimalna visina: 7,8m,

. Maksimalni broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

- samostojeće, dvojne skupne i višeobiteljske građevine, mješovite građevine:

. Koeficijenti: kig=0,3 i kis=0,9,

. Maksimalna visina: 7,8m,

. Maksimalni broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

- samostojeće, višestambene građevine:

. Koeficijenti: kig=0,25 i kis=0,75,

. Maksimalna visina: 7,8m,

. Maksimalni broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

- samostojeće, dvojne i skupne gospodarske građevine na području naselja:

. Koeficijenti: kig=0,8 i kis=2,4m,

. Maksimalna visina: 11m,

. Maksimalni broj nadzemnih etaža: 4 etaže.

. Ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene.

- društvene građevine:

. Koeficijenti: kig=1 i kis=3,

. Maksimalna visina: 8,1 m,

. Maksimalni broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

- infrastrukturne građevine:

. potpuno ukopane garaže: kig=1 i kis(sa ukopanim etažama)=3, sa najviše jednom nadzemnom i dvije podzemne etaže,

. trafo stanice: kig=0,4 i kis=0,4, najmanje udaljenosti 1m od susjedne građevne čestice, te 2m od prometnice.

III - Namjena građevine mora biti sukladna odredbama plana. Dozvoljena je izgradnja slijedećih tipova građevina:

- jednoobiteljska građevina - samostojeće, dvojne i skupne

- višeobiteljska građevina - samostojeće, dvojne i skupne

- mješovita građevina - samostojeće, dvojne i skupne

- gospodarska građevine - samostojeće, dvojne i skupne

- društvene građevine - samostojeće, dvojne i skupne

- pomoćne građevine - samostojeće, dvojne i skupne

IV - Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima prostornog plana koji će se izrađivati temeljem obaveza i smjernica ovog Plana.

V - Oblikovanje građevine mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

VI - Uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem ovih smjernica.

VIII - Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima iz odredbi ovog Plana .

Pri posrednoj provedbi plana uvjeti visine i izgrađenosti se mogu odrediti drugačije ako se pri izradi dokumenta za posrednu provedbu plana ustanovi društveni interes ili tehnološko funkcionalna potreba za drugačijim rješenjima.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 36.

Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene obavljeno je određivanjem granica građevinskih područja, a prema kriterijima iz PPPGŽ na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25000 i br.4 »Građevinska područja«, mj. 1:5000. Površine za izdvojene namjene na području Općine Malinska Dubašnica su razgraničene na:

a) gospodarsku namjenu - poslovnu

b) ugostiteljsko-turističku namjenu

c) športsko-rekreacijsku namjenu

d) groblja

Članak 37.

Za slijedeće površine izvan naselja za izdvojene namjene obavezna je posredna provedba, odnosno izrade planova nižeg reda temeljem odredbi ovog plana:

- Zona smještaja građevina poslovne namjene:

- K-1 Sveti Vid - sjever,

- K-2 Sveti vid - zapad,

- K-3 Barušići,

- Površinama za turističko-ugostiteljsku namjenu:

- T-1 Haludovo,

- T-2 Dobrinčevo

- T-4 Haludovo - Turističko naselje Rajska cesta,

- T-5 Malin,

- T-6 Rova,

- T-7 Porat - istok,

- T-8 Porat - zapad ,

Vikend turistička naselja

- T-2 Dobrinčevo,

- T-3 Hrusta

- T-9 Bogovići - istok,

- T-10 Bogovići -zapad

- T-11 Kremenići

- T-12 Žgombići

- T-13 Zidarići

- T-14 Sveti Ivan

- T-15 Sabljići.

- Športsko-rekreacijska namjena

- R-1 Haludovo

- R-2 Miholjice,

- R-3 Sveti Ivan,

- R-4 Bogovići

- R-5 Porat

- R-6 Haludovo-obala

Neposrednom provedbom u skladu s potrebama i programom uređenja mogu se graditi ili proširivati površine groblja:

- G-1 Groblje Bogovići,

- G-2 Groblje Sveti Vid,

- G-3 Staro groblje,

U površinama izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati novo stanovanje

UVJETE UREĐENJA ZA IZRADU PLANOVA UŽEG PODRUČJA POVRŠINA ZA PODRUČJA GOSPODARSKE POSLOVNE NAMJENE:

Članak 38.

Posrednom provedbom ovog plana dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina poslovne namjene u neizgrađenim područjima K-1 Sveti Vid - sjever, K-2 Sveti vid - zapad, K-3 Barušići temeljem slijedećih smjernica:

Planom se ne propisuje najmanja i najveća veličina građevinske čestice pri posrednoj provedbi Plana

II - Veličina i površina:

- samostojeće poslovne građevine:

. Koeficijenti: kig=0,4 i kis=0,8,

. Maksimalna visina: 8m,

. Najveći broj nadzemnih etaža: 2 etaže.

. Najveći broj podzemnih etaža: 2 etaže.

III - Namjena građevine nije uvjetovana. Dozvoljena je izgradnja slijedećih tipova građevina:

- gospodarska građevine - samostojeće

- pomoćne građevine - samostojeće, dvojne

V - Oblikovanje građevine mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

VI - Uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem ovih smjernica.

VIII - Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima iz odredbi ovog Plana .

UVJETE UREĐENJA ZA IZRADU PLANOVA UŽEG PODRUČJA POVRŠINA ZA TURISTIČKO- UGOSTITELJSKE NAMJENE:

Članak 39.

Posrednom provedbom ovog plana dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina turističke namjene u područjima temeljem slijedećih smjernica:

Planom se ne propisuje najmanja i najveća veličina građevinske čestice pri posrednoj provedbi Plana

II - Veličina i površina:

- turistička naselja T-1, T-4:

. Koeficijenti: T-1 (kig=0,4 i kis=2,0), T-4 (kig=0,2 i kis=0,6)

. Najveća visina: T-1 (Hotel Palas=20m, Drugi hoteli=15m), T-4 = 8,5m

. Najveći broj nadzemnih etaža: T-1=5 etaža, T-4=3 etaže.

. Najveći boj podzemnih etaža je 2 etaže.

- hotel T-5:

. Koeficijenti: kig=0,6 i kis=3,6,

. Najveća visina: Hotel Malin =20m, Hotel Draga=18m, Drugi novi hoteli=12m

. Najveći broj nadzemnih etaža: 6 etaže.

. Najveći boj podzemnih etaža je 2 etaže.

- hotel T-8:

. Koeficijenti: kig=0,3 i kis=1,5,

. Najveća visina: 15m,

. Najveći broj nadzemnih etaža: 5 etaža.

- vikend turistička naselja T-3, T-2, T-9, T-10, T-11, T-12, T-13, T-14, T-15:

. Koeficijenti: kig=0,2 i kis=0,4 projekcije tlocrta na parcelu ne veću od 200m²

. Najveća visina: 6m. Najveći broj nadzemnih etaža: 2 etaže.

. Najveći broj podzemnih etaža je 1 etaža.

. Ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

III - Namjena građevine je uvjetovana planom:

- Površinama za turističko-ugostiteljsku namjenu:

- Zona T-1 namijenjena izgradnji turističkog naselja (T2),

- Zona T-2 namijenjena izgradnji hotela (T-1) i vikend turističkog naselja (T4)

- Zona T-4 namijenjena izgradnji turističkog naselja (T2),

- Zona T-5 namijenjena izgradnji hotela (T1), postojeće građevine u zoni sa izuzećem »Naš mir« zadržavaju namjenu vikend turističku namjenu bez mogućnosti gradnje novih građevina te namjene (T4),

- Zona T-6 i T-7 prema posebnim smjernicama ovog Plana u članku 122. ,

- Zona T-8 namijenjena izgradnji hotela (T1) ,

- Zona T-2 , T-3, T-9, T-10, T-11, T-12 ,T-13 ,T-14, T-15 namjene za izgradnju vikend turistička naselja (T4)

- gospodarska građevine - samostojeće

- pomoćne građevine - samostojeće, dvojne

V - Oblikovanje građevine mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

VI - Uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem ovih smjernica.

VIII - Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima iz odredbi ovog Plana .

Pri posrednoj provedbi plana uvjeti visine i izgrađenosti se mogu odrediti drugačije ako se pri izradi dokumenta za posrednu provedbu plana ustanovi društveni interes ili teh

nološko funkcionalna potreba za drugačijim visinama dijelova građevina.

Članak 40.

Postojeće građevine sa namjenom »Hotel« u područjima izdvojenim za posebne namjene Turističke djelatnosti, ne mogu promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u druge forme turističkih usluga (apartmansku), osim ako je to omogućeno planom nižeg reda.

Članak 41.

Građevine u turističkim zonama, T-5, T-2, T-3, T-6, T-7 ne mogu promijeniti svoju osnovnu namjenu iz gospodarske u stambenu, neovisno da li su izgrađene temeljem zakona o turističko ugostiteljskoj djelatnosti kao vikendice, apartmanske jedinice, pansioni ili neku drugu vrstu turističke usluge.

UVJETI UREĐENJA ZA IZRADU PLANOVA UŽEG PODRUČJA POVRŠINA ZA ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE:

Članak 42.

Športsko-rekreacijske namjena se grade posrednom provedbom plana, temeljem planova prostornog uređenja nižeg reda za područja:

- R-1 Haludovo

- R-2 Miholjice,

- R-3 Sveti Ivan,

- R-4 Bogovići

- R-5 Porat

Osnovna namjena građevine je športsko rekreativna. Dopunski sadržaji mogu biti turistički - ugostiteljski i pomoćni - servisni. Nisu dozvoljene namjene stanovanja i smještajnih turističkih sadržaja.

Veličina i površina građevine je određena maksimalnim koeficijentima kis=0,2 i kig=0,1.

Na građevnoj čestici je moguće graditi više građevina. Odnosi između građevina nisu uvjetovani planom, ali ne smiju biti udaljeni manje od 6 m od postojećih prometnica, te 25m od obalne crte.

Oblikovanje građevine treba biti u suglasju sa tehnološkim zahtjevima.

Uređenje građevne čestice treba biti u suglasju sa uvjetima za gradnju sportskih i rekreacijskih natjecateljskih, vježbališnih i rekreacijskih površina.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu određen je uvjetima zaštite, prometnim uvjetima i standardima koji se propisuju ovim Planom.

POVRŠINA ZA INFRASTRUKTURU

Članak 43.

Na području obuhvata plana nisu predviđene površine za infrastrukturu kao građevinska područja za izdvojene namjene.

POVRŠINE GROBLJA

Članak 44.

Površine groblja su površine određene Planom za gradnju ili proširenja lokalnih groblja u skladu s potrebama i programom uređenja groblja:

- Groblje Bogovići (G-1),

- Groblje Sveti Vid (G-2),

- Staro groblje (G-3),

Na prostorima groblja mogu se neposrednom provedbom graditi prateće građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice, i sl., te komunalna infrastruktura.

Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji.

GRAĐEVINE IZVAN GRANICA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 45.

Izvan granica građevinskog područja može se planirati izgradnja i rekonstrukcija:

a) Građevine infrastrukture

b) Gospodarske

. Gospodarske građevine u funkciji servisnih usluga u koridorima infrastrukturnog sustava cestovnog prometa

. Gospodarske građevine - građevine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti:

- gospodarskih objekta za potrebe odlaganja alata i sitnog inventara ako je najmanje 80 0ovršine obrađeno s jednom ili više sljedećih kultura: vinograda, maslina, voće, povrće i žitarice. Za poljoprivredne površine ne manje od 1000 m² Može se dozvoliti izgradnja objekta u visini prizemlja, tlocrtna veličina koja iznosi maksimalno 1 posto površine građevinske čestice, ali ne više od 50 m²

- štale za uzgoj domaćih životinja mogu se graditi na pašnjačkim ili drugim površinama većim od 1000 m² veličine. Veličina štale ovisi o vrsti domaće životinje za koje se objekata gradi.

c) Rekreacijske građevine:

. Rekreacijski sadržaji u uvali Sveti Martin

Izvan granica građevinskog područja može se dozvoliti rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene unutar postojećih gabarita.

Članak 46.

Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru određuju se na sljedećim osnovnim principima:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora

- građevina mora biti samostalna u prostoru,

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (septička jama) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, i drugo)

- građevina ne može biti bliža od 1000 metara od prvog najbližeg građevinskog područja,

- građevina ne može biti udaljena manje od 1000 metara od prve susjedne građevine istih osobitosti, osim iznimno građevina u kojima se pružaju servisne usluge uz državne i županijske ceste.

Izvan granica građevinskog područja mogu se graditi samo prizemne građevine.

Članak 47.

Građenju novih građevina može se pristupiti samo temeljem detaljnih planova

Iznimno izvan granica građevinskog područja mogu se neposrednom provedbom:

- rekonstruirati postojeće građevine

- uređivati površine predviđene za pravce infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa,

- graditi i uređivati površine predviđene za infrastrukturne građevine za smještaj uređaja, građevina instalacija i sl., a razgraničavaju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava

- graditi obalna šetališta i staze,

- uređivati kupališta ako se zahvatima u prostoru ne mijenja linija i karakteristike obale,

- uređivati pristupe kupalištu sa obalne i morske strane.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 48.

Prostornim planom određeni su prostori za smještaj gospodarskih sadržaja i to:

- u građevinskim područjima naselja

- unutar površina za izdvojene namjene

- izvan građevinskog područja.

Gospodarske djelatnosti smještaju se u prostore iz stavka 1. ovog članka uz uvjet da racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša.

Prostornim planom određeni su gospodarski sadržaji slijedećih djelatnosti:

- šumarstvo,

- poljoprivreda i stočarstvo,

- ugostiteljstvo i turizam

- ostale gospodarske djelatnosti.

Ostale gospodarske djelatnosti temeljem Odredbi ovog Plana mogu biti proizvodne i poslovne.

ŠUMARSTVO:

Članak 49.

Na području Općine Malinska-Dubašnica šumske površine se dijela na:

- Šume gospodarske namjene

- Zaštitne šume

- Šume posebne namjene - šume namijenjene za odmor i rekreaciju

Smještaj gospodarskih djelatnosti u šumarstvu prikazan je u kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«.

POLJOPRIVREDA I STOČARSTVO:

Članak 50.

Na području Općine Malinska - Dubašnica površine poljoprivrede, stočarstva se dijele na:

- Vrijedne obradive površine namijenjene primarno poljoprivrednoj proizvodnji

1. Oranice i vrtovi

2. Livade

3. Voćnjaci i vinogradi

- Ostale obradive površine

Smještaj gospodarskih djelatnosti poljoprivrede i stočarstva prikazan je u kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«.

Osnovne poljoprivredne i stočarske djelatnosti na području Općine Malinska - Dubašnica su: ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, mediteransko voće - maslinarstvo, vinogradarstvo te povrtlarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja.

U svrhu zaštite prostora potrebno je u korištenju poljoprivrednog zemljišta podupirati ekološku poljoprivredu.

UGOSTITELJSTVO I TURIZAM:

Članak 51.

Izgradnja građevina i korištenje površina za potrebe gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizma moguća je:

- na područjima naselja

- u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za ugostiteljsko turističku djelatnost:

- izvan granica građevinskih područja na planom određenim lokacijama:

U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za ugostiteljsko-turističku djelatnost ne planira se stambena gradnja.

Izgradnja građevina i korištenje površina za potrebe gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizama provodi se posrednom provedbom temeljem odredbi ovog Plana.

OSTALE GOSPODARSKE DJELATNOSTI:

Članak 52.

Izgradnja građevina i korištenje površina za potrebe ostalih gospodarskih djelatnosti moguća je:

- na područjima naselja

- u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ostale gospodarske djelatnosti:

Planom je dozvoljeno građenje građevina poslovne namjene: manji proizvodni i skladišni kompleksi, (trgovina, manji proizvodni pogoni - obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge i sl.

Prostori za čuvanje i održavanje plovila koji su odvojeni od luka nautičkog turizma smatraju se poslovnom zonom.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 53.

Društvene djelatnosti se na području Općine Malinska - Dubašnica razvrstavaju po značaju:

- od važnosti za općinu:

. Građevina primarne zdravstvene zaštite (naselje Malinska)

. Šport i rekreacija a posebno prostor za rekreaciju i kupanje na obali.

. Knjižnica (naselje Malinska)

. Predškolske ustanove

. Osnovne škole

. Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost

. Građevine za skrb o starijim osobama

- ostale:

. Vjerske građevine

. Političke udruge

Građevine društvenih djelatnosti se temeljem odredbi ovog plana grade neposrednom i posrednom provedbom plana.

Smještaj građevina društvenih djelatnosti određen je u kartografskom prikazu broj 1.

Predškolske ustanove:

Na području Općine planirana je ustanova predškolskog odgoja locirana u građevinskom području naselja Malinska (GP-1)

Osnovna škola:

Z područje Općine planirana je jedna osnovna škola na građevinskom području (GP-1).

Sport i rekreacija:

Planom se predviđaju, pored postojećih, nove otvorene i zatvorene površine za sport i rekreaciju u svim naseljima kao prateći sadržaji uz stanovanje.

Planom predviđene površine za sport i rekreaciju mogu biti sastavni dio površina naselja ili zone za izdvojene namjene, a najmanji broj, vrsta i kapacitet su određeni temeljem standarda proizašlih iz dobne strukture stanovništva.

Najmanji broj, sportsko rekreacijskih sadržaja je: dvije sportske dvorane, zračna streljana, kuglana, nogometno igralište, polivalentni prostor za male sportove, tenis teren, boćalište, ostala otvorena igrališta.

Područja sportsko-rekreacijska namjena u zonama izvan naselja za izdvojene namjene su veća područja za odvijanje - obavljanje športskih i rekreacijskih aktivnosti u funkciji turističko ugostiteljske djelatnosti. Unutar ovih zona je zabranjena izgradnja smještajnih kapaciteta turističke i stambene namjene.

Izvan granica građevinskog područja moguće je uređivati sportske i rekreacijske površine, te prostor koristiti za sportsko rekreacijsku namjenu kada se stavljanjem prostora u funkciju ne mijenja topografija terena i ne izvode građevinski radovi. Ovakve prostore je moguće opremiti privremenim jednostavnim objektima u funkciji namjene. Iznimno

na lokaciju Sveti Martin dozvoljava se izgradnja i uređenje sadržaja sukladno odredbama ovog plana.

U svim zonama rekreacijske namjene moguće je interpoliranje pratećih ugostiteljskih i uslužnih sadržaja u funkciji rekreacije. Nije dozvoljeno interpoliranje stambene namjene na područjima sportsko-rekreacijska namjena u zonama izvan naselja za izdvojene namjene.

Zdravstvo:

Na području općine postoji ustanova primarne zdravstvene zaštite koja obuhvaća djelatnosti opće medicine, zdravstvene zaštite stanovništva, stomatološke zaštite, školske medicine i hitne medicinske pomoći. Lokacija zdravstvene ustanove je u građevinskom području naselja Malinska GP-1.

Planira se poboljšanje pružanja medicinskih usluga stanovništvu i podizanju zdravstvenog standarda izgradnjom novih različitih specijalističkih ambulanti koje se mogu graditi u svim naseljima.

Gradnja novih građevina zdravstva dozvoljena je neposrednom provedbom temeljem uvjeta za gradnju društvenih građevina u izgrađenim i neizgrađenim građevinskim područjima naselja.

Kultura:

U građevinskom području naselja GP-1, postoje ili su planirane građevine slijedećih kulturnih sadržaja:

1. knjižnica i čitaonica,

2. likovna radionica,

3. kulturno-umjetnička društva,

4. udruge raznih kulturnih djelatnosti, itd.

Planom se predviđa izgradnja kulturnih, kulturno-umjetničkih, zabavnih i ostalih društvenih sadržaja u svim naseljima na području općine.

Vjerske građevine:

Gradnja novih vjerskih građevina provodi se neposrednom i posrednom provedbom temeljem uvjeta za gradnju društvenih građevina.

Izvan građevinskih područja naselja dozvoljena je rekonstrukcija postojećih vjerskih građevina unutar postojećih gabarita.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 54.

Koridori, trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava prolaze kroz građevinska područja naselja i površina za izdvojene namjene te kroz ostala područja šumskih, poljoprivrednih i morskih površina, a čine ih:

1. sustav prometa,

2. sustav PTT veza,

3. sustav vodoopskrbe

4. sustav odvodnje

5. sustav produktovoda i plinovoda

6. sustav elektroopskrbe,.

Površine predviđene za infrastrukturne koridore su uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se širinom pojasa u metrima (obostrano od osi trase).

Površine predviđene za infrastrukturne građevine su za smještaj uređaja, građevina instalacija i sl., a razgraničavaju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava prema sljedećim veličinama:

5.1. SUSTAV PROMETA

Članak 55.

Sustave prometa na području Općine Malinska Dubašnica čine:

- cestovni promet

- pomorski promet

Mreža sustava cestovnog i pomorskog prometa je prikazana na kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjena površina«

CESTOVNI PROMET:

Članak 56.

Mrežu cestovnih prometnica unutar prostora Općine Malinska - Dubašnica trebaju tvoriti: državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste.

Članak 57.

Na razini Plana određena je osnovna mreža sustav prometa:

- Državne ceste DC:

. Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj, dio postojeće D-102 do križanja sa postojećom D-104 i postojeća D104

- Osnovne županijske ceste ŽC:

. Malinska - Sv. Vid Miholjice - Kras (nova trasa ceste izvan područja naselja od Porta do spoja sa DC postojeća Ž- 5087 Sveti Vid-Miholjice(Ž-5086)-Sveti Vid Dobrinjski-Šilo)

. Od (DC Omišalj-Valbiska) - Krk - Baška (dio postojeće D-102 od križanja sa postojećom D-104 prema naselju Krk i Baška)

- Lokalne ceste (LC): od spoja sa ŽC do Svetog Vida i dalje trasom postojeće L-58070 Sveti Vid Miholjice (Ž- 5086 - Oštrobradići - D-104

- Nerazvrstane ceste.

Nerazvrstane ceste unutar naselja razviti će se planovima nižeg reda.

Članak 58.

Temeljem odredbi plana potrebno je provoditi slijedeće mjere:

- Povećati sigurnost na svim cestama, a naročito na onim s većim intenzitetom prometa. Postojeće državne i županijske koje prolaze kroz naselja treba opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom.

- Poboljšati kvalitetu (nosivost, sigurnost, brzina) lokalnih i nerazvrstanih cesta za odvijanje autobusnog i drugog cestovnog prometa, vodeći brigu o pješacima u prolasku kroz naselja.

Sistem javnog prometa treba unapređivati i razvijati u funkciji ukupnog razvitka svakog naselja, a u cilju pružanja višeg standarda prijevoza i zaustavljanja migracije stanovništva u veće gradove.

Članak 59.

Ovim Planom određene su smjernice sa kriterijima koje moraju ispunjavati građevine i površine cestovnog i pješačkog prometa pri izradi planova nižeg reda:

- ceste:

- minimalna širina voznog traka za planirane dvosmjerne ceste iznosi 3,0 metara, a kod ulica s javnim prometom 3,25 metara,

- kod planiranih jednosmjernih jednotračnih kolnika širina voznog traka iznosi najmanje 4,5 metara

- pristupni putovi:

- svaka građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu

- iznimno, do građevne čestice obiteljske kuće, osigurava se neposredni prilaz minimalne širine 3 metra, ako udaljenost čestice nije veća od 50 m i isti čini sastavni dio građevne čestice

- pristup do građevinske parcele višestambene građevine mora imati minimalnu širinu kolnika 5,5 metara i minimalno jednostrani pješački pločnik širine 1,0 metara

- za poslovne, stambeno-poslovne i ugostiteljske građevine pristup mora zadovoljiti kriterije minimalnih širina cesta u naselju

- slijepe prometnice na svojem završetku moraju imati proširenje za okretište.

- pješački hodnici:

- minimalna širina pješačkog hodnika iznosi 2,0 metara, a minimalna širina pješačkog pasaža kroz zgrade iznosi 3,2 metara.

- širina traka za jednog pješaka iznosi 0,8 metara

- visine slobodnog profila prometnice iznose minimalno:

- za kolnik 4,80 metara

- za pješački hodnik 2,50 metara

- za pješački hodnik kroz zgrade 3,50 metara

- zelene površine uz prometnice:

- minimalna širina pojasa za nisko zelenilo iznosi 2,0 metara, a za visoko zelenilo 3,0 metara

- drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti većoj od 1,5 metara od ruba kolnika

- zaštitne širine prometnica:

- udaljenost od ruba kolnika do fiksnih objekata (stup javne rasvjete, vertikalna signalizacija i sl.) iznosi min. 0,75 metara

- udaljenost od ruba kolnika do objekata za sprečavanje parkiranje vozila na pješačkom hodniku (stupići, vaze, panoi i sl.) iznosi 0,20 metara

- odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica:

- površine kolnika i traka za parkiranje su (u pravilu) na istoj visini

- pješački hodnik nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 metara

- kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

Članak 60.

Ovim Planom određeni su slijedeći minimalni kriteriji građenja novih parkirališnih površina:

- unutar građevne čestice obiteljske kuće potrebno je osigurati dva parkirna mjesta po stanu

- unutar građevne čestice višeobiteljske i višestambene kuće potrebno je osigurati jedno parkirno mjesto po stanu

- unutar građevne čestice poslovne, stambeno-poslovne građevine i ustanove javne namjene potrebno je osigurati minimalan broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini:

. uredski: 1 PM/30-40 m² korisne površine (25-30 PM/ 1000 m² korisne površine)

. banke: 1 PM/30-40 m² korisne površine (25-30 PM/1000 m² korisne površine)

. crkve: 1 PM/10 sjedala

. trgovački sadržaji: 1 PM/30 m² korisne površine (25-30 PM/1000 m² korisne površine)

. industrijsko sadržaji: poslovne zone: 1 PM na 0.3 zaposlenog djelatnika,

. skladišni prostori: 1 PM/100 m² korisne površine

. ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 5 sjedala i jedno parkirališno mjesto na dva zaposlena

. škole: 1 PM/učionicu

. dom kulture i ostali prostori s velikim brojem posjetitelja: 1 PM/20 m² korisne površine

. za športske građevine i površine - jedno parkirališno mjesto na deset posjetitelja

Na javnim parkiralištima broj parkirališnih mjesta uvećava se za jedno parkirališno mjesto za invalidne osobe.

Članak 61.

Do izgradnje cestovnih križanja rezerviraju se prostorni koridori koji odgovaraju romboidima čija se sjecišta dijagonale poklapaju sa sjecištima prometnica, a čije dijagonale imaju slijedeće dužine:

- za križanje državnih sa županijskom cestom 70 m

- za križanje županijskih cesta - 30m

- za križanje županijskih sa lokalnom cestom i za križanje nerazvrstanih cesta koje će se graditi temeljem ovog plana - 30 m.

POMORSKI PROMET:

Članak 62.

Planom se na području Općine Malinska - Dubašnica određuju luke slijedećih karakteristika na lokacijama:

-Luke lokalnog značaja:
Porat (L-1)
Vantačići (L-2)
Malinska, (L-3)
Ribarsko selo (L-4)
Malin (L-5)

-Luke posebne namjene - nautički turizam
Porat (L-1)
Vantačići (L-2)
Malinska, (L-3)

Luke posebne namjene za potrebe turističke djelatnosti uz hotelske komplekse

Ribarsko selo (L-4)

Malin (L-5)

-Luke posebne namjene - komunalni vezovi za potrebe mještana
Porat (L-1)
Vantačići (L-2)
Malinska, (L-3)

Planom su unutar akvatorija za potrebe pomorskog prometa osigurani:

- Pomorski putovi

- Akvatorij brodskog sidrišta

Na području Općine će se ustrojiti sustav javnog pomorskog prometa između naselja Malinska, drugih naselja i izletničkih destinacija u okruženju. U tu svrhu se na izletištima i uz uređene plaže mora osigurati koridor za pristup brodica javnog prometa. Koridor unutar zone kupališta mora biti jasno označen plutačama.

TELEKOMUNIKACIJE I POŠTE:

Članak 63.

Područjem općine prolaze i telekomunikacijski koridori:

- međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka - Krk - Senj / Rab - Novalja

- magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka - Krk - Rab - Pag, alternativni pravci: Njivice-Šilo- Crikvenica

Koridore je nužno osigurati sukladno odredbama Plana.

Članak 64.

Planom se predviđa daljnji razvoj telekomunikacija u fiksnoj mreži. U zoni obuhvata plana gradi se svjetlovodna transmisijska mreža.

Članak 65.

Postojeći pristup do telekomunikacijskih korisnika potrebno je dopuniti TK kabelima sa bakrenim vodičima. U slijedećoj fazi, TK kabele s bakrenim vodičima potrebno je zamijeniti optičkim kabelima. Privode do građevine u pravilu, graditi podzemno.

Članak 66.

Građevine sustava telekomunikacija i poštanskog prometa se mogu graditi neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 67.

Razvoj tehnologija prijenosa uvjetuje stvaranje mogućnosti za postavu novih baznih stanica. Nove bazne stanice se mogu postavljati u zonama koje nisu označene kao:

- Područja posebnih rezervata

- Područja zaštićenog krajolika

- Objektima zaštićenim kao graditeljska baština

Članak 68.

Mreža jedinica poštanskih ureda prostorno je na prostoru Općine Malinska-Dubašnica raspoređena u naseljima: Malinska, Porat i Sveti Vid. Unutar njih su objekti u kojima se pružaju poštanske usluge.

Mreža poštanskih ureda je prikazana na kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjena površina«

Članak 69.

Radiorelejna veza državnog značaja prolazi akvatorijem Općine Malinska - Dubašnica.

SUSTAV VODOOPSKRBE:

Članak 70.

Područjem Općine Malinska-Dubašnica prolazi koridor regionalnog vodoopskrbnog sustava. Koridor je dio podsustava vodoopskrbe »Rijeka« koji će spajanjem sa podsustavima »Novi Vinodolski« i »Lokve« činiti jedinstveni regionalni vodoopskrbni sustav.

Vodozahvati jezera Njivice i jezero Ponikve, sve vodospreme, prijenosni cjevovodi, crpne stanice i instalacije za kontrolu i upravljanje sustavom dio sustava zajedno sa svim vodozahvatima podsustava »Rijeka« će biti integrirane u regionalni vodoopskrbni sustav. Postojeći i planirani objekti i trase cjevovoda su prikazani na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«

Članak 71.

Do realizacije regionalnog vodoopskrbnog sustava općina Malinska-Dubašnica će se opskrbljivati kao i do sada sa vodom iz akumulacije Ponikve i akumulacije Jezero. Za zadovoljenje svih potreba za vodom će se koristiti i dovod s kopna. Poboljšanje opskrbe se može postići i boljim povezivanjem akumulacija Ponikve i jezera, gradnjom crpne stanice Ponikva i rekonstrukcijom i dogradnjom uređaja za kondicioniranje vode u izvorištu Jezero.

Njihov razvitak odnosno izgradnju treba prilagoditi zaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite i to u području zaštite voda za piće i u području zaštite mora.

SUSTAV ODVODNJE:

Članak 72.

Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos s sustavom vodoopskrbe.

Članak 73.

Sustav odvodnje na području Općine Malinska-Dubašnica je razdjelni. Razdjelni model kanalizacije sastoji se od dva zasebna odvodna sustava, jedan za otpadne komunalne vode, a drugi za oborinske vode. Sve otpadne vode se moraju obrađivati i kontrolirano ispuštati u more.

Članak 74.

Temeljni elaborat za planiranje razvoja sustava fekalne kanalizacije na području cijele Općine Malinska i mjesta Njivice, pa tako i Planom obuhvaćene zone, je Idejno rješenje fekalne kanalizacije područja Malinska - Njivice (Rijekaprojekt - Vodogradnja, Rijeka, 1997. godine).

Članak 75.

Do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje na području općine odvodnja otpadnih voda za građevine rješavat će se temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i biodiskova.

Članak 76.

Odvodnja na prostoru općine predviđa spajanje svih korisnika na postojeći sustav odvodnje. Postojeći sustav će se u cjelini realizirati kao razdjelni sustav odvodnje.

Članak 77.

Planom se propisuje obaveza pročišćavanja otpadnih i oborinskih voda:

- tehnološke otpadne vode unutar građevinskog područja naselja i unutar građevinskog područja i poslovne namjene upuštaju se u sustav sanitarnih otpadnih voda uz prethodno pročišćavanje do nivoa sanitarnih otpadnih voda.

- oborinske otpadne vode s većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u podzemlje preko upojnog bunara nakon pročišćavanja na taložniku - separatoru. Za parkirne površine do tri parkirna mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda ovisno o lokalnim uvjetima.

SUSTAV ENERGETIKE

Članak 78.

Na prostoru Općine Malinska - Dubašnica nije planirana proizvodnja i cijevni transport nafte i plina.

Članak 79.

Planom je dozvoljeno korištenje plina kao energenta, te obzirom na nedostatak mreže plinoopskrbe omogućiti postavu odgovarajućih rezervoara ukapljenog plina. Spremnici za plin se mogu locirati na najmanje 6m od prometnice i 2m od granice susjedne građevne čestice.

Članak 80.

Sukladno dinamici realizacije sustava plinofikacije područja Županije primorsko goranske moguće je spajanje na njega. Koridor plinovoda nije planiran. U slučaju razvoja plinofikacije obavezni koridor se sastoji od:

- radnog pojasa ukupne širine 14m,

- zaštitnog koridora - zona neposrednog utjecaja ukupne širine 200m,

- analitičkog koridora - vanjska zona utjecaja i zona monitoringa ukupne širine 1000 m,

Širina koridora za izgradnju plinovoda je:

- Za planirani državni - međunarodni magistralni 100m

- Za planirani županijski - magistralni 60m.

Mogućnosti uređenja i korištenja prostora unutar ovako određenih koridora biti će određeni posebnim prostorno planskim dokumentom.

Razvod plinovoda unutar naselja rješavat će se zasebnim projektom, a realizacija provoditi neposrednom provedbom Plana.

Članak 81.

Na području općine nije predviđena izgradnja novih dalekovoda naponskog nivoa 110 kV i 35 (20) kV . Na području Općine Malinska - Dubašnica je locirana TS 35/10 kV trafostanica Malinska, a u neposrednoj blizini granice, na području Općine Dobrinj TS 110/35 kV trafostanica Krk (Gabonjin).

TS 35/10 kV Malinska je na području Maršići-Sveti Vid.

Članak 82.

U 110 kV prijenosnu mrežu trafostanica Krk je povezana sa četiri 110kV voda od kojih dva dijelom prolaze područjem općine Malinska-Dubašnica:

- DV 110kV TS 110/35 kV Krk - TS 110/35 kV Lošinj

- DV 110kV TS 110/35 kV Krk - RS 110 kV Omišalj

Iz trafostanice TS 110/35 kV Krk danas je na 35 kV izvedeno napajanje za cijeli konzum otoka Krka i rezervno napajanje otoka Cres i Lošinj, preko tri 35 kV voda, od kojih koridori dva dalekovoda prolaze preko prostora općine Malinska-Dubašnica:

- DV 110kV TS 110/35 kV Krk - TS 35/10 kV Malinska

- DV 110kV TS 110/35 kV Krk - TS 35/10 kV Cres

Od TS 35/10 kV Malinska sustav je 35 kV dalekovodom povezan sa sustavom na području Općine Omišalj.

Članak 83.

Unutar ovog sustava kao okosnice nužno je planovima nižeg reda planirati daljnje razvijanje mreža sustava niskog i visokog napona sa pripadajućim trafostanicama koji osigurava opskrbu električne energije konačnim korisnicima u naseljima.

Postojeće energetske i prijenosne sustave treba osuvremeniti i proširiti

Članak 84.

Planom se predviđa korištenje dopunskih izvora energije sukladno energetskim i ekonomskim potencijalima pojedinih područja. Dopunski izvori su obnovljivi izvori voda, sunce, vjetar i dr.

Prostornom planom općine Malinska - Dubašnica predviđa se korištenje dopunskog izvora energije, a temeljem energetskih rješenja elektroenergetskog sustava za općine.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Članak 85.

Ovim Planom određena su zaštićena područja i lokaliteti od osobite vrijednosti. Zaštićena područja određena su u kartografskom prikazu broj 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - uvjeti korištenja«, mj.1:25000.

Panoramske vrijednosti imaju svi pogledi sa mora na područje Općine Malinska - Dubašnica, te vizure sa uzvisine Fumak.

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 86.

Planom su utvrđeni područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza, kojima se treba posvetiti posebnu pažnju pri izradi prostornih planova užeg područja, a prikazani su u kartografskom prikazu 3.

Područja na prostoru Općine Malinska - Dubašnica koje se planom štite kao područja posebnih krajobraznih vrijednosti na županijskoj razini su:

- posebni rezervat

- zaštićeni dijelovi prirode

- spomenik prirode

- zaštićeni krajolik

Članak 87.

Ovim Planom određena su zaštićena područja i lokaliteti od osobite vrijednosti. Zaštićena područja određena su u kartografskom prikazu broj 3.

Vrijedna područja određena Prostornim planom Primorsko - goranske županije na području Općine Malinska - Dubašnica su:

Prostornim planom uređenja Primorsko-goranske županije određuje se zaštititi u kategoriji zaštite:

POSEBNI REZERVAT

- Jezero kraj Njivica

- Jezero Ponikve

SPOMENIK PRIRODE:

- sve veće lokve na području Općine Malinska - Dubašnica

ZAŠTIĆENI KRAJOLIK

- Šumsko područje u uvali Čavlena

Članak 88.

Nužno je biološki istražiti i vrednovati pojedina uža područja, koja se odlikuju određenim posebnostima:

- Šumsko područje u uvali Čavlena unutar granica Plana

- Jezero kraj Njivica

- Jezero Ponikve

- veće lokve na području Općine Malinska - Dubašnica

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA.

Članak 89.

Područja i lokaliteti zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa prikazani su na kartografskom prikazu br.3.2. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mjerilu 1:25000.

Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i ovim odredbama za provođenje.

Za određivanje mjera i posebnih uvjeta te nadzor nad njihovim provođenjem nadležno je Ministarstvo kulture, Državna uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci.

Registrirani i evidentirani spomenici kulturne baštine koji su po svom statusu štićeni Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i koji se ovim Planom određuju kao zaštićene vrijednosti i posebnosti kulturno-povijesne baštine.

Zaštićeni spomenici kulture

A Seoska naselja (ruralne cjeline):

1. Sv. Vid / rješenje o Registraciji spomenika kulture; br.:BG-537/1-1976.

B Etno zone i etno spomenici:

1. Dubašnica / Rješenje o Registraciji spomenika kulture; br.:BG-83/1-1972.

2. Bogovići,

3. Barušići,

4. Kremenići,

5. Ljutići,

6. Milčetići,

7. Milovčići

8. Oštrobradići,

9. Porat,

10. Sv. Ivan,

11. Strilčići,

12. Sabljići,

13. Sv. Anton,

14. Turčići,

15. Vantačići,

16. Zidarići

17. Žgombići

18. Miholjice-Semenje / Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.: BG-501/1-1975.

19. Sršići-Sv.Vid / Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.: BG-531/1-1976.

C Pojedinačne građevine:

1. Samostan Sv. Marije Magdalene u Portu

/ Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.: KB-749/ 1-1973.

2. dvije stambene građevine u Miholjicama

/ Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.: BG-269/ 2-1975.

Evidentirani spomenici kulture

D) Arheološke i hidroarheološke zone i lokaliteti

1. Bogovići - staro groblje - Crkva Sv. Apolinara / ranokršćanska arheološka zona

2. Gradina - prapovijesna gradina / arheološka zona

3. Dubašnica - Sv. Petar - prapovijesna gradina / arheološka zona

4. Sv. Vid - antika / arheološka zona

5.Uvala Zaharija - antika / arheološka zona

6. Uvala Čavlena - antika / hidroarheološka zona

E) Pojedinačne građevine

1. Barušići - Sv. Ivan, Kapela Sv. Ivan, XVII st. / sakralna građevina;

2. Bogovići - Crkva Majka Božja Karmelska, XVII - XIX st. / sakralna građevina;

3. Bogovići - Zvonik Sv. Apolinara, got. - renes. / sakralna građevina;

4. Sv. Anton - Crkva Sv. Anton, XVII st. Sakralna građevina;

5. Sv. Vid-Miholjice - na groblju, Crkva Sv. Mihovil, sakralna građevina;

6. Sv. Vid-Miholjice - Kapela Sv. Vida, romanika sakralna građevina;

7. Žgombići - Crkva Sv. Andrija Apostol, XV - XVIII st. Sakralna građevina;

8. Sršići - kapela Majke Božje od Uznesenja;

Evidentirani ali nedovoljno istraženi lokaliteti na području Općine Malinska-Dubašnica:

1. Kaslir

2. Gomila

3. Ogradi - Sv.Vid-Miholjice

4. Sv. Juraj kod sela Sabljići

5. Sv.Vid , crkvica Sv. Vida

6. Sv. Andrija u Poganki - Žgombići

7. Kapela Uznesenja Marijinog u Sršićima

8. Sv. Ivan Matahar

9. Sv. Pavle-Ljutić

10. Sveti Apolinar na starom groblju - Dubašnica

11. Sv. Juraj u Plužinama

12. Sv. Nikola u Strilčiću

13. Sv. Martin kod Porta-antički i srednjovjekovni kompleks

14. Ruševine crkve u drmunu »Cickino«

Seosko naselje (ruralna cjelina) Sv. Vid

Članak 90.

U svrhu zaštite registrirane spomeničke cjeline - seoskog naselja Sv. Vid, za pojedine zahvate u prostoru unutar zaštićenog seoskog naselja, moguće je izraditi Detaljni plani uređenja. Obuhvat Detaljnog plana uređenja odrediti će se, sukladno procjeni stanja u prostoru i planiranom programu zahvata, uz nadzor nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Temeljem ovog Plana može se odobriti:

- rekonstrukcija građevine koje je neophodna za poboljšanje uvjeta stanovanja i života u naselju;

- prenamjena objekta ili dijelova objekta u stambene ili gospodarske građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u turističkoj djelatnosti.

- Za sve zahvate na pojedinim građevinama ili ansamblima potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Dozvoljava se izgradnja komunalne infrastrukture (podzemni ili nadzemni vodovi elektroenergetske mreže, PTT mreže, trafostanice, vodovod i kanalizacija i sl.), a u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i uređivanju prostora. Za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Etno zona i spomenici Dubašnice

Članak 91.

U svrhu zaštite registriranih spomeničkih cjelina - etno zona i spomenika za pojedine zahvate u prostoru unutar zaštićene etno zone, moguće je izraditi Detaljni plan uređenja. Obuhvat Detaljnog plana uređenja odrediti će se, sukladno procjeni stanja u prostoru i planiranom programu zahvata, uz nadzor nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Temeljem ovog Plana može se odobriti:

- rekonstrukcija građevine koje je neophodna za poboljšanje uvjeta stanovanja i života u naselju;

- prenamjena objekta ili dijelova objekta u stambene ili gospodarske građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u turističkoj djelatnosti.

Za sve zahvate na pojedinim građevinama ili ansamblima potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Arheološka nalazišta

Članak 92.

U svrhu zaštite poznatih, registriranih i evidentiranih te potencijalnih arheoloških nalazišta, prilikom planiranja rekonstrukcija postojećih i izgradnju novih građevina ili zona te infrastrukturnih građevina, a koja se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini ili okruženju, uvjetuje se izrada stručne elaboracije te provođenje arheoloških istraživanja, odnosno, svih radnji uvjetovanih od strane nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Za sve zahvate u neposrednom funkcionalno okruženju registriranog, evidentiranog te potencijalnog arheološkog lokaliteta potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Pojedinačne građevine

Članak 93.

Svi radovi na pojedinačnim građevinama - registriranim i evidentiranim spomenicima graditeljske baštine, moraju se planirati sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, smjernicama i odredbama konzervatorskih podloga. Radovi moraju biti verificirani i praćeni od strane nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Za sve zahvate u neposrednom funkcionalnom okruženju registrirane i evidentirane spomeničke građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 94.

Zbrinjavanje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada sa područja Općine Malinska - Dubašnica biti će riješeno kroz uspostavu novog sustava za gospodarenje otpadom na nivou Primorsko-goranske županije izvan granica obuhvata Plana. Zbrinjavanje opasnog otpada osigurati će se u sustavu državnog sustava za gospodarenje opasnim otpadom.

Komunalni otpad na području Općine Malinska - Dubašnica će se do realizacije Centralne zone za gospodarenjem otpadom temeljem Prostornog plana Primorko - goranske županije odlagati na odlagalište »Treskavac« na području općine Vrbnik.

Članak 95.

Tehnološki otpad na području Općine Malinska - Dubašnica će se evidentirati po vrstama količini i mjestu njegovog nastanka. Sukladno nadležnostima osigurati će se način i mjesto njegovog zbrinjavanja. Temeljem odredbi ovog plana tehnološkim otpadom se nazivaju i industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume.

Članak 96.

Na području obuhvata plana zabranjuje se utovar, istovar, skladištenje i manipuliranje opasnim tvarima.

Članak 97.

Sustav skupljanja komunalnog otpada na prostoru će se poboljšati na slijedećim mjerama:

- Sakupljanjem komunalnog otpada treba biti pokriveno 100tanovništva

- Otpad se treba pri prikupljanju i odlaganju obavezno razvrstavati po vrstama otpada u zato određene i postavljene posude.

- Na javnim pješačkim i zelenim površinama potrebno je osigurati posude za odlaganje otpada i njihovo pravovremeno pražnjenje.

Komunalni otpad iz domaćinstava na području Općine Malinska - Dubašnica prikuplja se u kontejnere i odvozi ga ovlaštena pravna osoba na komunalno odlagalište. Za odvoz otpada potrebno je osigurati mogućnost pristupa vozila do posuda za prikupljanje otpada na najdalje 15m, a otpad deponirati u zatvorene posude udaljene od građevina najdalje 20m.

Članak 98.

Uvesti razvrstavanje komunalnog i tehnološkog otpada kako bi se mogao evidentirati, te iz njih izdvojiti opasni otpad. Sa izdvojenim opasnim otpadom postupati sukladno državnom sustavu za gospodarenje opasnim otpadom.

Članak 99.

Mjerama provedbe plana predvidjeti izradu evidencije odlagališta otpada na površinama koje nisu određena za tu namjenu na području Općine Malinske - Dubašnica i izraditi programe njihove sanacije.

Otpad koji se odlaže na površini koja nije određena kao odlagalište otpada potrebno je ukloniti, onečišćenu površinu dovesti u stanje u kakvom je bila prije odlaganja otpada, te je nadzirati kako bi se spriječilo ponovno odlaganje otpada.

Planom se zabranjuje odlaganje otpada na najosjetljivija područja: šume, ponikve, lokve, morsku obalu.

Članak 100.

Svi proizvođači otpada dužni su pridržavati se principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, reguliranih zakonima i propisima, a oni se svode na:

- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja

- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka

- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada

- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom

- saniranje otpadom onečišćenih površina.

Članak 101.

Svi proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su sa otpadom postupati sukladno zakonskoj regulativi i pod zakonskim aktima.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 102.

U cilju osiguranja i očuvanja kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada, ovim Planom utvrđuju se obveze, zadaci, smjernice i kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu:

- tla,

- zraka,

- od buke,

- vode i

- mora,

Područja i lokaliteti posebnih mjera i ograničenja određena su u kartografskom prikazu3.1. i 3.3.

8.1. ZAŠTITA TLA

Članak 103.

Planom su određene slijedeće kategorije osjetljivosti:

. I kategoriji osjetljivosti pripadaju poljoprivredne površine P2 i P3. Njihovo korištenje podređeno poljoprivrednoj namjeni, odnosno gradnja građevina dozvoljena je isključivo za poljoprivredne potrebe, te gradnju nužne infrastrukture

. II kategoriji osjetljivosti pripadaju sve ŠGN, ZŠ, ŠPN i PŠ.

. IV kategoriji osjetljivosti pripadaju sve ostale površine Općine Malinska - Dubašnica čije je korištenje uvjetovano namjenom određenog prostora čija je podjela već definirana unutar poglavlja 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora.

Poljoprivredno tlo

Članak 104.

Ovim Planom su sve veće površine ostalih poljoprivrednih površina (P2 i P3) zaštićene izdvajanjem iz građevinskog područja. Izdvajanjem iz građevinskog područja ispunjen je primarni zadatak gubitka poljoprivrednog tla na račun građevinskih područja.

Prema utvrđenom kriteriju korištenja prostora, za područje Općine Malinska - Dubašnica sva poljoprivredna tla P2 i P3. su svrstana u I kategoriji osjetljivosti. Njihovo korištenje podređeno je poljoprivrednoj namjeni, odnosno gradnja građevina dozvoljena je isključivo za poljoprivredne potrebe, te gradnju nužne infrastrukture. Razlog za svrstavanje obadvije kategorije poljoprivrednog zemljišta u I kategoriju je potreba zaštite svog poljoprivrednog zemljišta na području općine i sprječavanje njegovog pretvaranja u druge namjene.

Mjerama fiskalne politike i osmišljavanjem gospodarske uloge poljoprivrede je potrebno sačuvati tla namijenjena za poljoprivredu od zapuštanja i ošumljavanja.

Djelovanje na rješavanju problema onečišćenja tala zakiseljavanjem i teškim metalima je potrebno provoditi na širem prostoru izvan područja Općine Malinska-Dubašnica. Cjelovitost ovakvih istraživanja najmanje na razini županije je preduvjet provođenja sustava zaštite.

Planom se propisuju slijedeće mjere zaštite poljoprivrednog tla pri korištenju:

- zabranjuje se korištenje poljoprivrednog tla u nepoljoprivredne svrhe

- fiskalnim i drugim mjerama na području općine poticati proizvodnju tradicionalnih poljoprivrednih kultura na ekološki zadovoljavajući način

Djelovanje na rješavanju problema onečišćenja tla zakiseljavanjem i teškim metalima je potrebno provoditi na širem prostoru izvan područja Općine Malinska-Dubašnica. Cjelovitost ovakvih istraživanja najmanje na razini županije je preduvjet provođenja sustava zaštite.

Članak 105.

Šumska tla

Na području općine Malinska - Dubašnica pod šumama različitih namjena je površina od 663 ha razvrstane u tri skupine. Zaštitu treba provoditi nad svim skupinama kao o vrijednoj prirodnoj baštini, neovisno o značenju u gospodarskom smislu.

Prema utvrđenom kriteriju korištenja prostora, za područje Općine Malinska - Dubašnica sva šumska tla ŠGN, ZŠ, ŠPN i PŠ. su svrstana u II kategoriji osjetljivosti.

Prema elaboratu »Šume Županije primorsko-goranske« izrađenom za potrebe Prostornog plana županije na površinama neuređenih šuma koje se prostiru uz sama naselja, predlaže se da cilj gospodarenja bude stvaranje socijalno- zdravstvenih rekreativnih zona za potrebe gradova i naselja, uz trajnu zaštitu tla. Na prostorima šumskih i ostalih površina mogu se graditi građevine u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora.

Ovoj vrsti tla pripadaju i zemljišta za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije. Planom su predviđeni dijelovi za pošumljavanje u područjima zaštite Jezera Ponikve i Jezera kraj Njivica.

Članak 106.

Na svim ostalim površina Općine Malinska - Dubašnica svrstane u IV kategoriju osjetljivosti zaštitu tla provoditi sukladno mjerama za sprečavanje ekoloških, i gospodarskih funkcija tla, a čije je korištenje uvjetovano namjenom određenog prostora.

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 107.

Temeljem pokazatelja na mjernim postajama izvan područja Općine Malinska-Dubašnica koji ukazuju da su emisije zagađujućih tvari niske i ispod graničnih i preporučenih vrijednosti, te temeljem činjenice da na prostoru općine nama evidentiranih značajnijih zagađivača zraka, može se zaključiti da je zrak na području Općine Malinska-Dubašnica I. Kategorije.

Radi poboljšanja stanja i sprječavanja pogoršanja kvalitete zraka, a pogotovo na prostorima za stambenu izgradnju, potrebno je poduzeti slijedeće mjere zaštite:

- treba nastojati da zrak bude što čišći, kako se preporučene i granične vrijednosti ne bi nikada dosegle,

- potrebno je ciljanim istraživanjima i primjenom spoznaja i tehnika utvrditi mogućnost smanjenja emisija svih izvora onečišćenja zraka,

- radi praćenja stanja i cjelovite kategorizacije zraka za Općinu Malinska-Dubašnica potrebno je osigurati mjerna

mjesta za kontrolu kakvoće zraka i uspostaviti monitoringa zraka u sustavu županijske mreže.

Zaštitu zraka potrebno je provoditi sukladno zakonskoj regulativi.

U slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih jedinica lokalne samouprave moraju se uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela u Zakonom dozvoljene granice.

8.3. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 108.

Nadzor problematike zaštite od Buke je u nadležnosti Ministarstva zdravstva. Na području Općine Malinska-Dubašnica ne provodi se kontinuirano mjerenje razine buke.

Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave najviša dopuštena razina vanjske buke je slijedeća:

- u zonama odmora i rekreacije, kulturno-povijesne lokalitete 50 dBA za dan i 40 dBA za noć

- u naseljima, turističkim zonama i zonama društvenih građevina odgojno-obrazovne namjene 55 dBA za dan i 45 dBA za noć

- u poslovno-stambenoj zoni s objektima javne namjene izvan gradskog središta, dječja igrališta 60 dBA za dan i 50 dBA za noć

- u zonama duž državnih, županijskih i sabirnih prometnica 65 dBA za dan i 50 dBA za noć

- u poslovnim zonama, skladišnim i servisnim područjima, te područjima transportnih terminala, bez stanova - na granici zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči

Pri izradi prostornih planova užih područja te projekata planiranih prometnica zadržati nivo buke u dopustivim granicama za određene zone. Potrebno je voditi računa o pozicioniranju pojedinih zona i sadržaja u njima u odnosu na izvor buke te bliže izvoru smještati građevine u kojima se dopušta viši nivo buke.

Kod planiranja mreže ulica i cesta koristiti elemente reljefa i prirodnih prepreka kao zaklone od buke na putu njenog širenja.

Na području obuhvata Plana, mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke i podzakonskim aktima.

8.4. ZAŠTITA VODE

Članak 109.

Vodni resursi za potrebe javne vodoopskrbe na području Općine Malinska - Dubašnica su Jezero kod Njivica i Ponikve. Planom su osigurane dostatne količine vode neovisno o hidrološkim uvjetima dovodom dodatnih količina vode sa kopna integriranjem u vodoopskrbni sustav Primorsko - goranske županije.

Potrebno je smanjiti mogućnost lokalnih onečišćenje dijela sliva na području općine izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Potrebno je smanjiti mogućnost zagađenja na prometnicama na području općine Malinska-Dubašnica.

Planom se propisuje obaveza pročišćavanja otpadnih voda, a odnosi se na vode što protiču iz zanatskih radionica, mehaničkih i bravarskih radionica, pogona što u tehnološkom procesu upotrebljavaju masti, ulja, boje, lakove, tekuće gorivo, otpada i druge tvari specifički lakše od vode, pogona što stvaraju otpatke krutih i ljepljivih tvari koje bi se mogle taložiti u sakupljačima, restorana i kuhinje / masnoća i ulje / te toksične i agresivne vode koje zahtijevaju adekvatne uređaje za pročišćavanje.

Da bi zadovoljili zahtjeve za pročišćavanje otpadnih voda uvjetuje se ugradnja slijedeće opreme - zavisno o karakteru otpadnih voda:

1./ Mehaničke taložnice za krute čestice u vodi

2./ Odvajači ulja i naftnih derivata iz tehnološke kanalizacije

3./ Hvatači ulja i masti za fekalno - sanitarne vode

4./ Neutralizator za obradu kiselih ili lužnatih voda.

5./ Uređaj za razbijanje uljnih emulzija kod strojne obrade metala

6./ Drugi specijalni uređaji / za regeneraciju otpada, spaljivanje onečišćenih otpada, obradu voda što sadrže kromate, cijanide i sl./

Članak 110.

Za crpilišta na otoku Krku izrađene su zone sanitarne zaštite (1982.) i donesena je Odluka o zonama zaštite (Službene novine /1991.god.). Za otok Krk napravljena je 1994. godine novelacija Vodoopskrbnog plana kojom su definirani perspektivni kolektori podzemnih voda. Ta područja je potrebno novelacijom Odluke o zaštitnim zonama uvrstiti u određeni stupanj zaštite.

Na području Općine Malinska-Dubašnica zaštita voda dijeli se na slijedeća područja zaštite:

I. zona - zona strogog režima,

II. zona - zona strogog ograničenja,

III. zona - zona ograničenja,

IV. zona - zona šire zaštite.

Granice zaštitnih zona prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.3. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora«

8.5. ZAŠTITA MORA

Članak 111.

Na području općine Malinska-Dubašnica dalje se treba provoditi sustavno ispitivanje sanitarne kakvoće obalnog mora. Ispitivanjem se mjere i evidentiraju kemijska, bakteriološka i fizikalna svojstva morske vode u skladu sa Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96).

Obalno more na području Općine Malinska-Dubašnica mora se biti u prvoj kategoriji kakvoće. Iznimno duž obale u blizini naselja dozvoljena je druga kategorija kakvoće.

Zaštita obalnog pojasa podrazumijeva definiranje namjene planovima nižeg reda i kriterije ponašanja pri izgradnji, sprečavanje onečišćavanja zabranom odlaganja otpadnog materijala, uz naravno redovno čišćenje obalnog, a naročito plažnog pojasa od krutog otpada.

Zaštita mora znači sprječavanje odbacivanja otpada i direktnog odvođenja otpadnih nečistih voda u more, aktivno očuvanje biološke ravnoteže i planiranje ribolovnih aktivnosti.

Planom se mora nastojati zadržati i popraviti kvalitetu obalnog mora.

Provedbom mjera zaštite Plana treba se osigurati:

- postojeća razina kakvoće mora u svim dijelovima akvatorija koji udovoljavaju razini kvalitete propisane Planom,

- podizanje kakvoće mora na područjima zatvorenog mora, uvala, zaljeva, i luka sa slabom izmjenom vodene mase.

Zaštita mora od onečišćenja sa kopna spriječiti će se:

- ograničenjem razvoja naselja uz obalu,

- osiguranjem sredstava za priključenje svih građevina na području Općine na sustav odvodnje

- obradom i zbrinjavanjem otpadnih voda iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

- u marini planirati postavljanje uređaja za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnera za odlaganje istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

Zaštitu obalnog mora provoditi i zaštitom obalnog pojasa. Obalni pojas zaštititi od devastacije i pretvoriti u parkovni prostor.

Na području obale unutar građevinskih područja urediti obalno šetalište i kupališta, te obalu privesti namjeni određenoj Planom.

Na području obale izvan granica građevinskih područja ne dozvoljavaju se intervencije na obali. Iznimno je moguće urediti punktove za prihvat brodica na Planom predviđenim lokacijama, a temeljem Detaljnih planova uređenja

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 112.

Mjerama posebne zaštite određuju se uvjeti za:

- sklanjanje ljudi,

- zaštita od rušenja,

- zaštita od poplava,

- zaštita od požara i

- zaštita od potresa.

SKLANJANJE LJUDI

Članak 113.

Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i dopunske zaštite otpornosti 50 kPa po zonama obvezne izgradnje skloništa sukladno mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti propisanim planovima višeg reda.

U pojasu udaljenosti do 100 metara od građevine od značaja za Republiku Hrvatsku grade se skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa, a u pojasu od 100 do 650 metara udaljenosti grade se skloništa otpornosti 50 kPa.

Sklanjanje ljudi osigurava se prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje detaljnim planovima uređenja za pojedina područja Općine Malinska - Dubašnica te posebnim planovima koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Skloništa osnovne i dopunske zaštite projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladno osnovnoj namjeni građevine.

Pri projektiranju podzemnih građevina s (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Izgradnja skloništa u utvrđenim zonama obvezne izgradnje skloništa u Općini Malinska - Dubašnica je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

ZAŠTITA OD RUŠENJA

Članak 114.

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje Općine Malinska - Dubašnica određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 7 MCS s odstupanjem prema 7- i 7+)

Prilikom rekonstrukcija starijih građevina koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima (u naseljima sa povijesnom identifikacijom i dr.), statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 115.

Zaštita od požara ovisi o kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Malinska - Dubašnica . Kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva prikazan je u posebnom kartografskom prikazu.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

Kod projektiranja planiranih građevina na području Općine Malinska - Dubašnica radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode:

- TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidratantnog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom projektirati sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju.

Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta sa dva vozna traka (dvosmjerne) projektirati minimalne širine kolnika od 6 metara.

Prilikom izrade prostornih planova užih područja za dijelove naselja s gustoćom izgrađenosti građevinskog područja većom od 30 0 s većim nepokretnim požarnim opterećenjem, interpolirane nove građevine ili rekonstrukciju postojećih projektirati s većim stupnjem vatrootpornosti (min F120), uz ograničenje broja etaža te uz obvezu izgradnje požarnih zidova, ograničenje na poslovne namjene s minimalnim požarnim opasnostima i projektiranje dodatnih mjera zaštite od požara (vatrodojava i sl.).

ZAŠTITA OD POTRESA

Članak 116.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Prema »Privremenoj seizmološkoj karti« izrađenoj 1982. godine osnovni intenzitet seizmičnosti na teritoriju Općine Malinska - Dubašnica je 7 - 8 MCS, dok je prema »Seizmološkoj karti SFRJ« iz 1987. godine intenzitet 6 MSK-64 za povratni period od 50 godina i 8 MSK-64 za period od 100 i 200 godina.

ZAŠTITA OD POPLAVA

Članak 117.

Zaštitu od poplava provoditi u skladu s Zakonom o vodama, te Državnim i Županijskim planovima obrane od poplava.

U područjima bujičnih vodotoka određenih Planom spriječiti izgradnju građevina, a kriterije za planiranje i uređenje prostora treba definirati uz suglasnost nadležnog tijela vodozaštite.

8.7. GRAĐEVINE I ZAHVATI U PROSTORU ZA KOJE JE POTREBNA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 118.

Ovim Planom, a temeljem Pravilnika o PUO (»Narodne novine« broj 59/00) određuju se slijedeće građevine i zahvati u prostoru na području Općine Malinska - Dubašnica za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš:

- Državna cesta u području obuhvata plana

- Građevine za koje je obavezna izrada studije temeljem Pravilnika i Prostornog plana Primorsko-goranske županije

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 119.

Ovim Planom u svrhu posrednog provođenja određuje se obveza izrade slijedećih prostornih planova užih područja:

a) urbanističkih planova uređenja (UPU)

b) detaljnih planova uređenja (DPU)

Granice obuhvata prostornih planova užih područja određene su u kartografskom prikazu 3.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA

Članak 120.

Utvrđuje se obveza donošenja urbanističkih planova uređenja za slijedeća područja predviđena ovim planom:

I - Urbanistički planovi uređenja za građevinska područja naselja

- UPU GP-1 Područje naselja: Malinska, Radići, Bogovići, Zidarići, Milčetići,

- UPU GP-2 Porat,

- UPU GP-3 Vantačići,

II - Urbanistički planovi uređenja za područja za izdvojene namjene

- UPU T-3 Hrusta -turistička zona Hrusta: Obavezna je rezervacije 250ovršine za javne, parkirališne, rekreativne i zelene površine. Svaka građevna čestica u granicama obuhvata plana mora osigurati 300ovršina pod zelenilom. Minimalna površina građevne čestice u zoni obuhvata plana može biti 800 m².

- UPU T-4 Haludovo - Turističko naselje Rajska cesta,

- UPU T-6 Rova

- UPU T-7 Porat istok

Članak 121.

Urbanističkim planom uređenja minimalno definirati namjene površine za građenje, građevne čestice prometnica, građevina infrastrukture, javnih građevina, javnih i zelenih površina te utvrditi urbanističke i programske elemente izgradnje za pojedine namjene u naselju. Pored navedenog, riješiti prometnu i komunalnu infrastrukturu sa priključcima, dati osnovne smjernice za izgradnju pojedinih građevina (poslovna namjena, gabariti izgradnje, građevne linije i sl.), propisati osnovne mjere zaštite okoliša i odredbe za provođenje plana.

Članak 122.

Planom se određuju smjernice za izradu slijedećih urbanističkih planova:

- UPU T-6 Rova

- UPU T-7 Porat-istok

Smjernice za izradu ovih planova prikazane su na kartografskom prikazu 4.b. a planom se određuju slijedeći obavezni uvjeti:

UPU T-6 Rova:

I - Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru utvrđuje se na osnovi zoninga urbanističkog plana uređenja:

Oblik i veličinu građevne čestice predlaže podnositelj zahtjeva, sukladno planu namjene površina iz grafičkog priloga br. 1., kroz programske skice za izdavanje lokacijske dozvole. Građevinska parcela ne smije biti manja od:

1.1. Zona centra naselja sa smještajnim jedinicama 1000m²;

1.2. Zona građenja uz prometnicu Malinska-Vantačići 900m²;

1.3. Zona građenja uz prometnicu Malinska-Vantačići 900m²;

1.4. Zona građenja niske gustoće 900m²;

3.1. Prostor zone s mogućnošću gradnje paviljonskih građevina poslovne namjene bez ograničenja

Parcele trafostanica - Prema tehnološkim zahtjevima

Kada se građevne čestica nalazi u dvije zone, a ima vlasnički objedinjenu propisanu veličinu mogućnost građenja se određuje na način da se uvjeti određuju za svaki dio zone zasebno. Građevine locirane u dvije zone na istoj građevnoj čestici mogu biti realizirane kao dvojne ili odvojene slobodnostojeće građevine, ali svaka prema uvjetima izgrađenosti za zonu u kojoj se nalazi. Odstupanje od ovih uvjeta moguće je izradom detaljnog plana uređenja.

II - Namjena građevine nije uvjetovana. Dozvoljena je izgradnja slijedećih tipova građevina:

- Hotel: - prva kategorija, pet zvjezdica (L), - druga kategorija, četiri zvjezdice, kapaciteta do 60 ležajeva u hotelskim sobama

- Pansion: - prva kategorija tri zvjezdice, kapaciteta do 28 ležajeva

- Apartman: - prva kategorija pet zvjezdica (L), - druga kategorija četiri zvjezdice, kao dopunski sadržaj kuća za odmor do maksimalno 4 jedinica za stanom za odmor vlasnika.

- Kuća za odmor: - prva kategorija pet zvjezdica (L), s jednom centralnom i dvije manje jedinice

- Sobe za iznajmljivanje: - prva kategorija tri zvjezdice, kao dopunski sadržaj kuća za odmor, ili građevine s maksimalno 12 turističkih jedinica.

Svi ostali dozvoljeni tipovi građevina i građevine većeg kapaciteta se mogu graditi samo posrednom provedbom plana, i to izradom Detaljnog plana uređenja. Detaljnim planom uređenja izrađenim na temelju UPU-a mogu se za građevine s hotelskom namjenom odrediti i drugačiji koeficijenti od ovim planom određenih smjernica ali ne više od kig= 0,3 i kis=1,2, te visine najviše četiri nadzemne etaže i dvije podzemne etaže.

III - Veličina i površina građevine

Obavezne odredbe koje uređuju najmanje i najveće izgrađenosti građevnih čestice pri neposrednoj provedbi UPU-a koji će biti izrađen temeljem ovih smjernica su:

1.1. Zona centra naselja sa smještajnim jedinicama minimalni kig =0,10, maksimalni kig =0,20, maksimalni kis=0,60; visine vijenca 7,5m; visine sljemena 10,5m i tri etaže.

1.2. Zona građenja uz prometnicu Malinska-Vantačići: Produljenje središnje osi naselja-smještajni objekti i usluge u turizmu minimalni kig =0,10, maksimalni kig =0,27, maksimalni kis=0,80; visine vijenca 8,5m; visine sljemena 11,0m i tri etaže.

1.3. Zona građenja uz prometnicu Malinska-Vantačići: Smještajni objekti i usluge u turizmu minimalni kig =0,10, maksimalni kig =0,25, maksimalni kis=0,75; visine vijenca 7,2 m; visine sljemena 10m i tri etaže.

1.4. Zona građenja niske gustoće: Smještajni objekti i usluge u turizmu - minimalni kig =0,10%, maksimalni kig =0,20, maksimalni kis=0,60; visine vijenca 7,2 m; visine sljemena 10m i tri etaže.

3.1. Prostor zone s mogućnošću gradnje - paviljonskih građevina poslovne namjene minimalni kig =0,3%, maksimalni kig =0,10, maksimalni kis=0,80.

Ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 3,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena.

- pomoćne građevine (samostojeće) u sklopu građevne čestice maksimalne površine 50m², maksimalno kao prizemne građevine s jednom nadzemnom etažom.

IV - Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice:

- u zonama s definiranim javnim prometnicama 4m od susjedne građevne čestice, 6m od javne prometnice, 4m od pristupnog puta.

- Više građevina iste namjene moguće je graditi samo posrednom provedbom, temeljem detaljnog plana uređenja.

- Jednom građevinom se smatraju i građevine s dva ili više konstruktivnih sklopova, međusobno povezanih suhim ili toplim vezama u jedinstvenu morfološku strukturu.

V - Oblikovanje građevine mora biti sukladno odredbama ovog Plana.

VI - Uređenje građevne čestice mora biti sukladno odredbama ovog Plana

VIII - Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima iz odredbi ovog Plana.

UPU T-7 Porat-istok:

I - Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru utvrđuje se na osnovi zoninga urbanističkog plana uređenja:

1.1. Zona građenja uz prometnicu Porat - Vantačići - Centralni sadržaji i smještaj 900 m²,

1.2. Zona građenja niske gustoće - Smještajni objekti i usluge u turizmu 900 m²,

1.3. Zona interpolacije smještajnih i ugostiteljskih građevina u pretežito zelene površine 1000 m².

Odstupanje od veličine građevne čestice pri neposrednoj provedbi plana je:

- do minimalno 850m² na ukupne vlasničke veličine građevne čestice, prije izdvajanja dijelova čestice za potrebe infrastrukturnih zahvata i prometnica, ali na način da se izgrađenost izračunava samo u odnosu na stvarnu građevinsku površinu čestice.

II - Namjena građevine nije uvjetovana. Dozvoljena je izgradnja sljedećih tipova građevina:

- Hotel: - prva kategorija, pet zvjezdica (L), - druga kategorija, četiri zvjezdice, kapaciteta do 60 ležajeva u hotelskim sobama

- Pansion: - prva kategorija tri zvjezdice, kapaciteta do 28 ležajeva

- Apartman: - prva kategorija pet zvjezdica (L), - druga kategorija četiri zvjezdice, kao dopunski sadržaj kuća za odmor do maksimalno 3 jedinice.

- Kuća za odmor: - prva kategorija pet zvjezdica (L), s maksimalno dvije dodatne smještajne jedinice za goste

- Sobe za iznajmljivanje: - prva kategorija tri zvjezdice, kao dopunski sadržaj kuća za odmor do maksimalno 7 jedinica.

III - Veličina i površina građevine

Minimalne i maksimalne izgrađenosti građevne čestice za neposrednu provedbu UPU-a izrađenog temeljem ovih smjernica su:

1.1. Zona građenja uz prometnicu Porat - Vantačići minimalni kig =0,20, maksimalni kig =0,25, maksimalni kis=0,75; visine vijenca 8,5m; visine sljemena 11,5m i tri etaže.

1.2. Zona građenja niske gustoće minimalni kig =0,15, maksimalni kig =0,20, maksimalni kis=0,60; visine vijenca 7,2m; visine sljemena 10,2m i tri etaže.

1.3. Zona interpolacije smještajnih i ugostiteljskih građevina u pretežito zelene površine minimalni kig =0,10, maksimalni kig =0,15, maksimalni kis=0,45; visine vijenca 6,5 m; visine sljemena 9,5 m i tri etaže.