62.
Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o
otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) i članka 21.
Statuta Grada Novi Vinodolski (»Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 28/09 i 30/09), Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski, na sjednici održanoj
30. studenoga 2009. godine, donosi
PLAN
GOSPODARENJA OTPADOM
za Grad Novi Vinodolski za razdoblje
od 2009. do 2016. godine
1. Uvod
1.1. Uvodno obrazloženje
2002. godine izrađena je Nacionalna
strategija zaštite okoliša te Nacionalni plan djelovanja na okoliš (»Narodne
novine« broj 46/02; u daljnjem tekstu NN). Oba dokumenta jasno su definirala
neodgovarajuće postupanje s otpadom kao najveći problem zaštite okoliša te
prioritet u rješavanju problema zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. Isto je
utvrdila i Europska komisija u svom Mišljenju (»Avis«) iz travnja 2004. gdje
upućuje da je osim prilagođavanja zakonodavnog okvira zahtjevima i standardima
Europske unije potrebno unaprijediti i implementaciju postojećih zakona koji se
uglavnom ne provode. Plan gospodarenja otpadom na razini županija i općina
jedan je od načina kojim Republika Hrvatska pokušava postupati sa ovim
problemom. Plan gospodarenja otpadom pruža jasan uvid u postojeću situaciju na
planu gospodarenja otpadom, razlaže i pruža analizu dobrih i loših praksa te
predlaže rješenja koja trajno, a ne samo akutno, uklanjaju i rješavaju problem
otpada na određenom području.
Problem gospodarenja otpadom ne
predstavlja problem sam za sebe, njegovo rješenje jedan je od preduvjeta
ostvarenja strateških gospodarskih ciljeva Republike Hrvatske - privlačnost kao
turističkog odredišta te uspostave imidža zemlje proizvodnje zdrave hrane.
Uspješnost tih kampanja uvelike ovisi o efikasnosti strategije i plana
gospodarenja otpadom; dugoročno, turizam mora zbrinuti otpad na način da se ne
narušava krajobraz, a sa više od 3000 deponija razasutih diljem zemlje, koje
ugrožavaju i vodene tokove i kvalitetu obradive zemlje stoga posljedično i
hrane, hrvatska ugrožava svoje potencijale i kao turističke destinacije i
proizvođača zdrave hrane. »Divlje deponije« su posljedica nekontroliranog
odlaganja gdje se ocjed, plinovi i ostale tvari iz opasnog i neopasnog otpada nekontrolirano
šire u okoliš. Uzimajući u obzir opisano stanje na terenu i prioritete
Republike Hrvatske u procesu pristupanja Europskoj uniji, županijskom
Strategijom zaštite okoliša Primorsko goranske županije do 2015. godine
gospodarenje otpadom stavljeno je na listu apsolutnih prioriteta.
Bez obzira što se na području
Primorsko-goranske županije tijekom proteklog razdoblja postupanje s otpadom
umnogome unaprijedilo, ono još uvijek nije u cjelini usklađeno s propisima i
pozitivnim zakonskim aktima. Najbitnije odrednice postupanja sa otpadom u Gradu
Novi Vinodolski je postupanje prema propisima i usvojenim jedinstvenim
županijskim sustavom gospodarenja komunalnim i neopasnim otpadom te sanacija
divljih odlagališta. Nadalje, praksa također uvelike zaostaje sa
zakonodavstvom, a mora se razmisliti i o novim načinima kontrole i nadgledanja
»divljih deponija« te primjerenijim kaznama za odlaganje na takav, ilegalan
način. Praksa je pokazala da su na našem području najbolje rezultate polučili
financijski poticaji i kazne.
TEMELJI POLITIKE GOSPODARENJA OTPADOM U
REPUBLICI HRVATSKOJ SADRŽANI SU U:
- Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06 i
60/08)
- Uredba o kategorijama otpada, vrstama
i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05)
- Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07),
- Strategiji gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske (NN 130/05), koja je sastavni dio Strategije zaštite okoliša
Republike Hrvatske (NN 46/02)
- Zakon o potvrđivanju Baselske
konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju
(NN - Međunarodni ugovori 3/1994)
Strategija gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Strategija) ustvrdila je da količina
otpada u državi raste, a istovremeno je infrastruktura koja bi taj otpad
trebala zbrinuti neodgovarajuća. Strategijom gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske zacrtan je cilj u gospodarenju otpadom u skladu s politikom
gospodarenja otpadom u Europskoj Uniji. Uspostavljen je okvir unutar kojega ce
Republika Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom
koji je proizveden održivo gospodariti.
1.1.1. Ciljevi gospodarenja otpadom
Općenito, glavni ciljevi gospodarenja
otpadom su izbjegavanje i smanjenje generiranja otpada te izbjegavanje i
smanjenje njegovih opasnih osobina. U idealnim uvjetima otpad ne bi niti
nastajao. Međutim, kako u svakom sustavu mora postojati makar minimalan nivo
entropije - otpada je neminovnost rada svakog sustava.
Različiti su načini na koji se nosimo sa
otpadom. Globalno uvriježena hijerarhija postupanja sa otpadom (poznata i kao
piramida otpada) preferira kako slijedi:
1. Izbjegavanje/smanjenje nastajanja
otpada
2. Ponovna upotreba
3. Recikliranje
4. Oporaba
5. Energetska iskoristivost otpada
6. Maksimalno iskorištavanje tijeka
otpada
7. Odlaganje na za okoliš prihvatljiv
način.
3. POLAZIŠNE ODREDNICE PLANA
GOSPODARENJA OTPADOM GRADA NOVI VINODOLSKI
3.1. Zakon o otpadu
Obveza izrade Plana gospodarenja otpadom
za Grad Novi Vinodolski proizlazi iz Zakona o otpadu (NN 178/ 04), podzakonskih
propisa, te drugih dokumenata zaštite okoliša državnog i županijskog nivoa.
»ČLANAK 7.
(1) Planski dokumenti gospodarenja
otpadom jesu:
- Strategija gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija),
- Plan gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske,
- županijski (regionalni) plan
gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba,
- gradski, odnosno općinski plan
gospodarenja otpadom, te
- plan gospodarenja otpadom proizvođača
otpada.
Plan gospodarenja otpadom Grada Novi
Vinodolski donosi Vijeće Grada Novi Vinodolski.
4. GOSPODARENJE OTPADOM NA PODRUČJU
GRADA NOVI VINODOLSKI
Problematika gospodarenja otpadom na
području Grada Novi Vinodolski uklapa se u stanje koje je trenutno prisutno
gotovo u svim jedinicama lokalne samouprave u Primorsko goranskoj županiji.
Grad, kao i ostale jedinice lokalne samouprave Županije u segmentu gospodarenja
otpadom ne funkcioniraju u potpunosti na zakonski ispravan i ekološki
zadovoljavajući način. Prije svega to se odnosi na veliki broj »divljih
deponija« te (ne)sudjelovanje javnosti u rješavanju ovog problema. Kao što je
već navedeno, upravo je sanacija ilegalnih deponija te uredno i zakonito
gospodarenje i zbrinjavanje otpada prioritet Republike Hrvatske na području
zaštite okoliša i jedan od važnih preduvjeta ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Trenutna situacija vezana za
gospodarenje otpadom je nepovoljna iz više razloga, među kojim su najvažniji
tehničke i financijske mogućnosti jedinica lokalne samouprave uključujući i
Grad Novi Vinodolski te navike i odnos prema vlastitom okruženju stanovništva
Županije i lokalne samouprave.
Bez obzira na uzroke, posljedice
neprimjerenog gospodarenja komunalnim i ostalim vrstama otpada su brojne, od
ekoloških i zdravstvenih kao što su nepovoljno stanje u prostoru koji je
onečišćen raznolikim otpadom, smanjena kakvoće okoliša i kakvoće življenja te
nepovoljni učinak na zdravstvene rizike stanovništva do socio - ekonomskih -
smanjena vrijednost zemljišta i nekretnina, smanjena privlačnost lokaliteta za
življenje i investiranje, negativni demografski trendovi i drugo.
Iako se ne može reci da su u potpunosti
izostali napori u svezi sanacije »divljih deponija« te odlaganje izgradnje
novih odlagališta komunalnog i proizvodnog otpada poradi nepostojanja pregleda
i analize postojećeg stanja te dugoročnog financijskog ograničenja, aktivnosti
na području lokacije, markiranja i sanacije »ilegalnih« deponija nisu adekvatne
u broju i opsegu. Nadalje, izostao je i obrazovni dio rješavanja problema
»divljih« deponija koji je neophodan za dugoročne rezultate na ovom području.
Unatoč navedenim ograničenjima, radi svega navedenog, postojeće stanje ne može
se ocijeniti kao zadovoljavajuće.
Postojeće stanje također je posljedica,
u prošlosti nedostatne zakonske regulative, ali i nedosljedne primjene one
regulative koja je bila na snazi. Od velike je važnosti na ovom mjestu
istaknuti i dugo postojanje sindroma NIMBY (Not In My Back Yard - Ne u mojem
dvorištu) i s time povezane teškoće odabira adekvatne lokacije za zabrinjavanje
komunalnog i proizvodnog otpada u Primorskoj goranskoj županiji. Ironija takvog
odnosa prema gospodarenju otpadom je što otpad na kraju završi točno u dvorištu
lokalne zajednice i to u svom najgorem obliku - u obliku »divljih« deponija.
Navedena praksa na žalost nije niti iznimka niti lokana specifičnost već više
globalno obilježje kada je u pitanju gospodarenje s otpadom.
Sadašnje stanje postupanja s otpadom na
području Grada Novi Vinodolski, prikazano je po osnovnim grupacijama otpada,
sukladno Zakonu o otpadu (prema svojstvima otpad se dijeli na neopasni, opasni
i inertni, a prema mjestu nastanka na komunalni i proizvodni otpad).
Prostornim planom Primorsko-goranske
županije utvrđene su osnovne točke i postavke gospodarenja komunalnim i
neopasnim otpadom zbog čega je potrebno:
- izraditi elemente sustava gospodarenja
otpadom (CZGO - CENTRALNA ZONA GOSPODARENJA OTPADOM, transfer stanice i
reciklažna dvorišta).
- izraditi Programe sanacija divljih
odlagališta te uz sufinanciranje istih provesti sanaciju.
Najveći problem kako na području
Županije, tako i na području Grada Novi Vinodolski je i dalje vrlo nizak
stupanj primarne selekcije, odnosno odlaganje otpada bez prethodne separacije,
odlaganje otpada bez prethodne predobrade i analize otpada odnosno eluata.
Također veliki problem predstavlja i
neodgovarajući način praćenja podataka o količinama, vrstama i načinu
postupanja s proizvodnim otpadom iako su mnogi proizvođači obveznici dostave
ROO (podataka o Registru onečišćavaća okoliša).
4.1. Postojeći kapaciteti za odlaganje
komunalnog otpada
Kao što je već navedeno, otpad
prikupljen na području Grada Novog Vinodolskog, otprema se posredstvom tvrtke
»Ivanj« d.o.o., na odlagalište otpada »Duplja«, koje je namijenjeno odlaganju
otpada s područja jedinica samouprave Grada Novog Vinodolskog, Grada Crikvenice
i Općine Vinodolske.
Odlagalište Duplja odlagalište je
neopasnog otpada. Ovo odlagalište ima odgovarajuću građevinsku dozvolu (Klasa:
UO/lo-361-03/04-01/326, Ur. br. 2170-80-02-00- 05-06/CT) izdanu 12. 4. 2005.
godine od strane Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za
prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove,
Pododsjek za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko
pravne poslove, Ispostava Crikvenica.
Deponija Duplja nalazi se u zaleđu Novog
Vinodolskog, 7 kilometara od grada. Odlagalište Duplja je prirodna kraška
vrtača. Do sanacije, tehnika odlaganja otpada bila je izbacivanje otpada iz
vozila sa najviše kote preko metalne rampe, pri čemu je dolazilo do
samozapaljenja otpada i stalnog sagorijevanja. Ova praksa predstavljala je
poseban je problem lokacije u III. zoni vodozaštite - izvorišta Žrnovnica.
Kod planiranja sanacije »Duplje«
prvobitno je bilo predviđeno gospodarenje otpadom tehnologijom kompostiranja,
međutim Strategijom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj to je
onemogućeno. Iz toga razloga tehnologija sanacije je izmijenjena pa se
pristupilo izgradnji privremene »kazete«, gdje će se odlagati otpad, čiji ce se
volumen sabijati strojem, a po sanaciji prostora sadašnjeg deponija otpad ce se
na isti način odlagati na tom mjestu. U svezi sanacije prihvaćena je studija
utjecaja na okoliš projekta do zatvaranja na koju je Ministarstvo zaštite
okoliša i prostornog uređenja dalo pozitivno mišljenje rješenjem Up/Io-
351-02/02-06/12, ur. broj: 531-05/01-JM-02-6. Za potrebe sanacije Povjerenstvo
za upravljanje imovinom Republike Hrvatske donijelo Odluku o prijenosu u
vlasništvo Gradu Novi Vinodolski 33.300 m2 zemljišta, te
je od tada deponija u vlasništvu Grada Novi Vinodolski, dok su Grad Crikvenica
i Općina Vinodolska korisnici usluga i kao takvi dužni razmjerno sudjelovati u
financiranju rada.
Građevinski otpad sa područja Grada
Novog Vinodolskog deponira se na odlagalištu građevinskog otpada »Kargač«,
sukladno Zaključku 372-1/06 gradskog poglavarstva Grada Novog Vinodolskog.
Također, na deponiju »Krgač«, u ovom trenutku odlažu se i razne vrste glomaznog
otpada, i to:
- Automobilske olupine (osobni
automobili sa i bez motora, te teretni automobili)
- Hladnjaci (kućni - do 500l, i
industrijski ›500l)
- Štednjaci (kućni i ostali)
- Perilice rublja (kućne i industrijske)
- Ostali metalni otpad
- Stari namještaj
- Autogume
Na deponiji se tek 2006. nakon 40 godina
ugasila vatra. Sve potrebne radove za gašenje vatre financirao je Fond za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa 40% potrebnih ulaganja dok su
preostala sredstva namaknuta iz proračuna jedinica lokalne samouprave koje su
korisnici navedene deponije.
Bez obzira što je smanjivanje količina
otpada spaljivanjem u neadekvatnom okružju i bez odgovarajuće, zakonom
propisane opreme, kao praksa u najvećoj mjeri napušteno 2006. godine, i danas
je moguće zateci prizore poput prikazanih na donjim slikama.
Spaljivanjem otpada ovog tipa generira
se koncentracija furana i dioksina koja je čak i 200 puta viša od koncentracije
koja nastaje uslijed izgaranja foslinih goriva, te predstavlja potpuno
neprimjeren, i zakonski neprihvatljiv način ophođenja s otpadom Na deponiju
Duplja, između ostalog izvršeno je brtvljenje i izgrađene su geomembrane koje
služe kao barijere istjecanju tekućinama i plinovima iz deponije u okoliš.
Time je uvelike povećana zaštita okolnih
voda i zraka.
Predviđa se da ce novo odlagalište
otpada, odgovarajućeg kapaciteta - CZGO »Marišćina«, započeti s radom krajem
2010. ili početkom 2011. godine. Tada će biti pokrenuta i konačna sanacija,
kako deponije Duplja, tako i ostalih deponija u PGŽ, a na mjestu nekih od njih
ce se graditi pretovarne stanice.
Odlagalište Duplja otvoreno je 1969.
Godine. U ovom trenutku ono se prostire na području 7 kilometara udaljenom od
Grada Novog Vinodolskog na površini od 8.000 m2.
Procijenjeno je da ukupan kapacitet
deponije iznosi 74.000 m3. Do 2002. godine je kapacitet popunjen
sa 63,51%, odnosno na njemu je odloženo cca. 47.000 m3 otpada. Na ovu
deponiju godišnje se odlaže oko 40.000 m3 otpada od kojih
je otprilike 70% izgorjelo. 2006. godine napušta se praksa smanjivanja otpada
spaljivanjem te se prelazi na smanjivanje volumena otpada a) recikliranjem, b)
prešanjem, odnosno kompaktiranjem (strojnim sabijanjem) otpada. Takav
kompaktirani otpad tretira se eMBa otopinom u cilju razgradnje organskog
otpadnog materijala i redukcije emisije neugodnih mirisa.
4.1.6. Procjena količina komunalnog
otpada koji će biti generiran na području Grada za period obuhvaćen Planom
Za potrebe procjene količina generiranog
komunalnog otpada za naredni period od 8 godina, obuhvaćen ovim Planom kao
polazišne osnove uzete su slijedeće pretpostavke preuzete iz Plana gospodarenja
otpadom Primorsko - goranske županije za razdoblje 2007. - 2015.
- porast količina generiranog komunalnog
otpada od 2,25% za period do 2010.
- porast količina generiranog komunalnog
otpada od 2,0% za period od 2011. do 2015.
- porast količina generiranog komunalnog
otpada od 1,5% za period od 2016. do 2020.
Na osnovi gore navedenih pretpostavki i
prema raspoloživim podacima o količinama generiranog komunalnog otpada na
području Grada Novi Vinodolski do 2008. godine procijenjene su količine za koje
se očekuje da ce biti generirane u periodu obuhvaćenom Planom.
Tabela 1: Procjena količina generiranog
komunalnog otpada za period do 2016. Godine
*tablica se nalazi na dnu stranice*
Ovime je dat prikaz postojećeg sustava
gospodarenja otpadom, prikazane su aktualne količine te postojeći trendovi
porasta količina komunalnog otpada na području Grada Novog Vinodolskog, kao i
procijenjene količine komunalnog otpada za koji se pretpostavlja da će na
području Grada biti generiran za razdoblje obuhvaćeno Planom.
4.4. Neuređena odlagališta - »Divlji
deponiji« na području Grada Novog Vinodolskog
Unatoč tvrdnji tvrtke Ivanj d.o.o. da na
području Grada Novog Vinodolskog i Općine Vinodolske postoji samo jedna divlja
deponija »Guč«, čija se sanacija uspješno privodi kraju, utvrđeno je da na
navedenom području postoji ipak veći broj ilegalnih odlagališta otpada. Iz tog
proizlazi da je jedan od najvećih problema na području Grada Novog Vinodolskog,
vezanih uz problematiku gospodarenja otpadom, svakako »divlji deponiji« ili
neuređena odlagališta otpada. Na divlja odlagališta na području Grada Novog
Vinodolskog, ali i susjedne Općine Vinodolske odlažu se najčešće građevinski
materijal, krupni metalni otpad (stari štednjaci, hladnjaci i sl.), namještaj
te stare gume koji su nastali ili bili u posjedu stanovnika Novog Vinodolskog.
Posljednjih godina se sanaciji divljih
odlagališta otpada na području Grada pridaje znatna pažnja, što je rezultiralo
smanjenjem količina neadekvatno pohranjenog otpada, no to je i dalje »gorući«
problem. Tom problemu treba pristupati iz perspektive dugoročnosti i šireg
geografskog koncepta jer je iz terenskog uvida jasno da se velika količina
otpada iz Grada Novog Vinodolskog odlaže u susjedne samouprave. Stoga ovom
problemu lokalne samouprave trebaju pristupiti zajednički.
Također treba napomenuti kako se većina
lokacija divljih odlagališta povremeno saniraju odvozom otpada na službena
odlagališta, međutim neodgovornim ponašanjem pojedinaca ponovno nastaju
smetlišta na istim ili drugim lokacijama. Uz navedeno posljedica stvaranja
divljih odlagališta je svakako i nepostojanje adekvatnih kapaciteta za
PROCIJENJENE
KOLIČINE OTPADA ZA PERIOD OBUHVAĆEN PLANOM (T)
prihvat
vrsta otpada koje čine glavninu sastava »divljih odlagališta« na području samog
Grada (transfer stanice, sabirna dvorišta) te vjerojatno nedovoljna frekvencija
odvoza glomaznog otpada i informiranost lokalnog stanovništva.
5. Ciljevi gospodarenja otpadom
Kako je Grad Novi Vinodolski sastavni
dio Primorsko- goranske županije, Plan gospodarenja otpadom Grada Novog
Vinodolskog mora biti u potpunom suglasju sa Planom gospodarenja otpadom PGŽ.
Temeljem odrednica PGŽ, postupanje s
otpadom na području PGŽ potrebno je usuglasiti s odredbama Zakona o otpadu, kao
i svim podzakonskim aktima koji su doneseni temeljem ovog Zakona (nacionalne
Strategije i nacionalnog Plana gospodarenja otpadom, te prostornog plana PGŽ).
Time se, u smislu gospodarenja otpadom
na području Grada Novog Vinodolskog, nameću slijedeći ciljevi:
- Uspostava usvojenog sustava
gospodarenja otpadom
- Sprječavanje nenadziranog postupanja
sa otpadom
- Saniranje neuređenih odlagališta i
otpadom onečišćenog tla
- Razvijanje i utvrđivanje programa
edukacije o otpadu
- Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje
količina otpada na izvoru, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada
- Razvitak infrastrukture za provedbu
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
- Smanjivanje rizika od otpada
- Izobrazba upravnih struktura,
stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja otpadom
Također, gore navedenim dokumentima
postavljeni su i kvantitativni ciljevi u pogledu obuhvata stanovništva
organiziranim skupljanjem komunalnog otpada; bitnog smanjivanja komunalnog i
biorazgradivog otpada; rasta udjela recikliranog i obrađenog komunalnog otpada;
rješavanje problematike postojećih odlagališta otpada te ostvarenja ciljanih
kvota oporabe i recikliranja posebnih kategorija otpada.
Podzakonskim propisima - pravilnicima o
gospodarenju posebnim kategorijama otpada (ambalažom i ambalažnim otpadom,
otpadnim gumama, otpadnim uljima, otpadnim baterijama i akumulatorima i
otpadnim vozilima), postavljeni su sljedeći ciljevi:
- Postizanje udjela povratne ambalaže
kako bi se ostvarilo 55% mase recikliranog ambalažnog otpada do 31.12.2008.
odnosno 80% mase recikliranog ambalažnog otpada do 2015, a od toga reciklirano
najmanje 60% mase svakoga ambalažnog materijala sadržanog u ambalažnom otpadu,
osim drva.
- Uspostava sustava prikupljanja
otpadnih guma radi oporabe u materijalne i
- energetske svrhe.
- Uspostava sustava skupljanja otpadnih
jestivih i mineralnih ulja radi oporabe i/ili zbrinjavanja.
- Postupanje s pojedinim posebnim
kategorijama otpada na području Grada Novog Vinodolskog uskladiti s načinom
propisanim »Zakonom o otpadu« i odgovarajućim pravilnicima za pojedine posebne
kategorije otpada.
Na osnovi analize postojećeg stanja
tokova pojedinih posebnih kategorija otpada na razini Županije proizašli su i
slijedeći ciljevi:
- Gospodarenje s medicinskim otpadom na
području uskladiti s odgovarajućim propisima i dokumentima. U sustav
gospodarenja uključiti i otpad koji nastaje u zaštiti zdravlja životinja.
- Gospodarenje otpadom s brodova
uskladiti s propisima i dokumentima zaštite okoliša.
- Subjekti koji upravljaju lukama
otvorenim za javni promet i lukama posebne namjene, a koji to još nisu učinili,
moraju izraditi Planove gospodarenja otpadom s brodova.
U SMISLU PROVEDBE POSTAVLJENIH CILJEVA
POTREBNO JE PROVESTI SLJEDEĆE KONKRETNE AKCIJE:
- Izgraditi pretovarne stanice
- Izgraditi reciklažna dvorišta i
organizirati eko-otoke
- Izraditi i provesti plan edukacije i
informiranja zajednice o eko-otocima
- mogućnostima recikliranja te općenito
o gospodarenju otpadom i problematici vezanom uz njega
- Izgradnja sustava za prikupljanje
tehnološkog otpada koji trenutno nedostaje, a zakonski je obvezatan
- Uspostaviti sustav za odvojeno
skupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada:
- unaprijediti postojeći način odvojenog
skupljanja
otpada
- organizirati prijevoz odvojeno
skupljenog otpada
Kako bi se postiglo da utjecaj na okoliš
građevinskog otpada bude što manji, potrebno ga je razvrstavati i odvojeno
skupljati radi obrade i oporabe
- U sklopu reciklažnih dvorišta ili pak
transfer stanica predvidjeti plohe za privremeno skladištenje manjih količina
građevinskog otpada, za potrebe fizičkih osoba
- Nastaviti postupanje s otpadom
životinjskog podrijetla na Zakonom i Pravilnikom propisan način kod
registriranih proizvođača i skupljača
- Svi subjekti koji upravljaju lukama
otvorenim za javni promet i lukama posebne namjene, a koji to još nisu učinili,
obvezni su osigurat prihvat otpada s brodova
- Realizirati plan sanacije otpadom
onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Grada Novog Vinodolskog
- Osigurati sredstva za realizaciju svih
navedenih mjera
- Neprekidno raditi na unaprjeđenju
sustava prikupljanja podataka o otpadu
- S obzirom da nisu dostupni podaci o
vrstama i količinama otpada s brodova, potrebno je uspostaviti sustav njihova
prikupljanja od subjekata koji upravljaju lukama i obrade prikupljenih
podataka.
- Osmisliti i provesti program
obrazovanja i informiranja o postupanju s otpadom
7. Zaključak
Postupanje s otpadom na području Grada
Novog Vinodolskog uklapa se u cjelovitu sliku postupanja otpadom na nivou
Primorsko goranske županije.
Grad Novi Vinodolski ce kao sastavni dio
Primorsko- goranske županije, aktivno sudjelovati u razradi i postupcima koji
ce afirmativno djelovati na postupanje sa otpadom, putem vlastitih resursa,
putem usklađivanja sa Primorsko-goranskom županijom.
Što se tiče deponija koje su trenutno u
uporabi (Duplja, Kargač) Grad Novi Vinodolski, zajedno sa drugim jedinicama lokalne
samouprave koje odlažu svoj otpad na tom mjestu učinio je vrlo mnogo na
sanaciji, zaštiti voda i tla u blizini deponija i unapređivanju tehnike odvoza
i odlaganja, te bi svakako trebalo iskoristiti mogućnost primjene navedenih
lokacija u smislu ostvarivanja cilja implementacije opisanog sustava
gospodarenja otpadom, tj. adaptirati navedene lokacije u adekvatna privremena
odlagališta, koja bi funkcionirala na zakonski i okolišno odgovarajući način.
Osim sanacije najveće »divlje« deponije
Gučc i u saniranje ostalih ilegalnih deponija uložilo se dosta truda. Međutim,
budući da se ne ulaže u rješavanje korijena problema - navike, informiranost,
adekvatna frekvencija odvoza i drugo, deponije se ubrzo ponovno pojavljuju.
Također, još uvijek ne postoje analize koje bi objasnile zašto je na upravo
ovom području povećan broj »divljih« deponija što je neophodno radi poduzimanja
korektivnih akcija.
Ne postoji sustav prikupljanja
elektronskog i elektroničkog otpada već se on prikuplja samo dva puta godišnje
zajedno sa glomaznim otpadom. Iako se naknadno izdvaja pretpostavlja se da
dobar dio tog otpada, radi nepostojanja sustava, završi na deponiji Duplja, ali
i na »divljim« odlagalištima. Potrebno je uspostaviti ovaj sustav radi
sprječavanja upravo navedenog scenarija. Isto vrijedi za prikupljanje lijekova,
baterija i akumulatora, guma i auto olupina.
Grad Novi Vinodolski mora aktivnije
sudjelovati u ishođenju informacija o tijeku, količinama, i karakteristikama
otpada iz proizvodnih cjelina koje se nalaze na području Grada Novog
Vinodolskog, a sa ciljem smanjenja moguće ugroze djelovanjem navedenog otpada,
na kvalitetu života u Gradu Novom Vinodolskom u cjelini.
Kao što je već naglašeno, postoji
određen problem sa odlaganjem rastresnog otpada koji se povećava, umjesto da se
smanjuje kao udio u ukupnom volumenu i masi otpada. Detaljnijim uvidom u
navike, popunjenost kapaciteta eko-otoka na području Grada i drugim pokazateljima
potrebno je utvrditi razloge zašto lokalno stanovništvo preferira ne sortirati
otpad na mjestu nastanka. U skladu sa rezultatima treba poduzeti korektivne
akcije.
Jedino sveobuhvatno rješenje problema
otpada kako za Grad Novi Vinodolski, tako i za ostale jedinice lokalne
samouprave Primorsko-goranske županije jest uspostava cjelovitog sustava za
odvojeno prikupljanje otpada.
OSNOVNI ELEMENTI TAKVOG SUSTAVA SU:
- CZGO
- Reciklažna dvorišta, transfer stanice,
sabirna dvorišta i kompostišta
- Posude za odvojeno prikupljanje otpada
(eko otoci, zvona, baje za krupni otpad, posude za odvojeno prikupljanje za
kućanstva)
- Sustav prijevoza otpada
- Obrazovanje i kontinuirana edukacija
- Pravodobno informiranje i sudjelovanje
javnosti
- Sustav nadgledanja odlaganja i sustav
adekvatnih kazni za ilegalno odlaganje.
No svakako valja naglasiti kako je
takav, cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, smislen jedino u slučaju da se
primjeni na cijelo područje Primorko-goranske županije, u protivnom bi
najvjerojatnije bio nedovoljno učinkovit s obzirom da bi došlo do prebacivanja
kapaciteta predviđenog reciklažnog dvorišta i kompostišta.
Takvo prebacivanje kapaciteta javilo bi
se kao posljedica situacije da na područjima lokalnih samouprava koje okružuju
područje Grada Novog Vinodolskog ne postoje istovjetne mogućnosti (nisu
uspostavljena adekvatna reciklažna dvorišta i kompostišta) te bi stanovništvo
tih područja najvjerojatnije koristilo kapacitete za odlaganje Grada Novog
Vinodolskog, što bi dovelo do preopterećenja i posljedično nepravilnog
funkcioniranja predviđenih kapaciteta.
Također, valja naglasiti kako je projekt
uvođenja takvog sustava za prikupljanje otpada, sa ekonomske strane prevelik
korak za pojedinu jedinicu lokalne samouprave, samu za sebe, pa tako i za Grad
Novi Vinodolski, već bi morao uključivati i adekvatnu potporu kako na
Županijskom nivou, tako i na Državnom, pogotovo stoga što je pitanje
gospodarenja otpadom na području Grada Novog Vinodolskog pitanje i od
Županijskog i Državnog interesa.
Uzevši u obzir mogućnosti na nivou
lokalne samouprave isključivo Grada Novog Vinodolskog kao izdvojene cjeline,
mogućnosti za unaprijeđenije sustava gospodarenja otpadom su na nižem nivou.
Međutim, čak i u tako suženim financijskim i tehničkim okvirima puno se toga
može učiniti kroz opće mjere u smanjenju generiranja otpada, informiranje i
obrazovanje javnosti, sudjelovanje javnosti u donošenju politika i projekata,
uključivanje javnosti u sustav nadziranja i dr.
Opće mjere gospodarenja otpadom
predstavljene su poglavljem 6, a u slučaju specifične primjene na područje
Grada Novog Vinodolskog to bi značilo sljedeće:
- Unaprijediti sustav odvojenog
prikupljanja otpada:
- Uspostava transfer-stanica/sabirnih
dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada
- Postavljanje adekvatnih posuda za
odvojeno prikupljanje otpada po kućnim brojevima
- Organizirati, u suradnji sa tvrtkom
koncesionarom za odvoz otpada, sustav za prikupljanje i pražnjenje takvih
posuda
- Edukacija javnosti po pitanju
provedenih unaprjeđenja sustava odvojenog prikupljanja otpada
- Kontinuirana edukacija javnosti,
stručnjaka i upravnih struktura Grada Novog Vinodolskog kako o problematici
otpada i gospodarenja otpadom, tako i o mogućnostima za sprječavanje
onečišćenja okoliša u općenitom smislu (putem organiziranja i održavanja
seminara, interneta, oglašavanja, i sl.).
- Sustavna sanacija postojećih divljih
odlagališta otpada i sprječavanje nastajanja novih
- Pojačati nadzor nad ilegalnim
odlaganjem.
Niže je dat matrični prikaz mjera koje je
nužno provesti kako bi se pružila mogućnost za rješavanje problema sa otpadom
(pri čemu se prvenstveno misli na sanaciju otpadom onečišćenog tla - »divlje«
deponije) na području Grada Novog Vinodolskog. Također, za svaku mjeru određeni
su nositelji i sudionici, predviđena sredstva i mogući izvori, kao i rokovi za
provedbu.
Vremenski plan realizacije pojedinih
projekata vezanih za sustavno postupanje sukladno Planu gospodarenja otpadom
dan je donjom tablicom
8. Završne odredbe
Proširena verzija Plana sa svim
tablicama i fotografijama dostupna je na www.novi-vinodolski.hr.
Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
*tablica se nalazi na dnu stranice*
Klasa: 363-02/09-01/36
Ur. broj: 2107/02-01-09-2
Novi Vinodolski, 1. prosinca 2009.
GRADSKO VIJEĆE
GRADA NOVI VINODOLSKI
Predsjednik
Neven Pavelić, v.r.
