35.
Na osnovi članka 33. Zakona o lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01, 60/01, 129/05,
109/07, 125/08 i 36/09) i članka 32. Statuta Općine Klana (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 33/09) Općinsko vijeće Općine Klana, kao
predstavničko tijelo Općine Klana, na sjednici održanoj 7. listopada 2009.
godine, donijelo je
POSLOVNIK
o radu Općinskog vijeća Općine Klana
1. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Ovim Poslovnikom o radu Općinskog vijeća
Općine Klana (nadalje: Poslovnik) detaljnije se uređuje način konstituiranja
Općinskog vijeća, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika,
ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća,
sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Općinskom
vijeću, sazivanje, rad i tijek sjednice, postupak izbora i imenovanja kao i
ostali sadržaji od značaja za rad Općinskog vijeća Općine Klana.
2. KONSTITUIRANJE OPĆINSKOG VIJEĆA, POČETAK
OBNAŠANJA DUŽNOSTI ČLANA OPĆINSKOG VIJEĆA (VIJEĆNIKA), MIROVANJE I PRESTANAK
MANDATA VIJEĆNIKA
Članak
2.
Konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća
Općine Klana (nadalje: Vijeće) saziva se na način, po postupku i u rokovima
utvrđenim zakonom, a Vijeće je konstituirano izborom predsjednika Vijeća,
ukoliko je na konstituirajućoj sjednici nazočna većina članova Vijeća.
Predsjedatelj konstituirajuće sjednice (u
daljnjem tekstu: predsjedatelj) ima, do izbora predsjednika Vijeća sva prava i
dužnosti predsjednika Vijeća u pogledu predsjedanja i rukovođenja sjednicom, a
do izbora Mandatne komisije i Komisije za izbor i imenovanja, ovlašten je
predlagati donošenje odluka, koje pravo pripada i većini nazočnih vijećnika.
Konstituirajućoj sjednici do izbora
predsjednika Vijeća predsjedava najstariji član.
Nakon izbora predsjednika Vijeća, izabrani
predsjednik preuzima predsjedanje sjednicom.
Članak
3.
Vijeće je konstituirano izborom predsjednika
na sjednici na kojoj je nazočna većina članova Vijeća.
Nakon konstituiranja Vijeća izvodi se himna
Republike Hrvatske.
Članak
4.
Na početku konstituirajuće sjednice, Vijeće
na prijedlog predsjedatelja ili većine članova Vijeća, bira iz reda svojih
članova Mandatnu komisiju.
Mandatna komisija ima predsjednika i dva
člana.
Mandatna komisija podnosi Vijeću izvješće o
provedenim izborima.
Mandatna komisija izvješćuje Vijeće o
prestanku mandata članovima Vijeća i izvješćuje ispunjenje uvjeta za početak
mandata zamjeniku člana Vijeća.
Članak
5.
Nakon što Vijeće usvoji izvješće Mandatne
komisije o provedenim izborima iz čl. 4. stavka 3. Poslovnika, članovi Vijeća
daju svečanu prisegu.
Tekst svečane prisege glasi:
»Prisežem svojom čašću da ću dužnost
vijećnika Općinskog vijeća Općine Klana obavljati savjesno i odgovorno i da ću
se u svom radu pridržavati Ustava, zakona i Statuta Općine Klana i poštovati
pravni poredak Republike Hrvatske te se zauzimati za svekoliki napredak
Republike Hrvatske i Općine Klana.«
Predsjedatelj izgovara tekst prisege i
proziva, ponaosob, članove Vijeća koji razgovijetno i naglas izriču: »Prisežem
i potpisujem prisegu!«
Nakon prisezanja član Vijeća potpisuje
sadržaj prisege ispred predsjedatelja.
Članak
6.
Član Vijeća koji nije bio nazočan
konstituirajućoj sjednici, ili njegov zamjenik kada počinje obnašati dužnosti
člana Vijeća, polaže prisegu na prvoj sjednici Vijeća kojoj je nazočan.
Članak
7.
Na konstituirajućoj sjednici Vijeće bira i Odbor
za izbor i imenovanja na prijedlog predsjedatelja ili većine članova Vijeća.
Odbor za izbor i imenovanja uređen je člankom
45. Poslovnika.
Članak
8.
Danom konstituiranja Vijeća, članovima Vijeća
započinju prava i dužnosti određeni zakonom, Statutom Općine Klana, Poslovnikom
i donesenim aktima Vijeća, do prestanka mandata.
U slučaju mirovanja mandata i prestanka
mandata vijećnika, vijećnika zamjenjuje zamjenik vijećnika.
Vijećnika izabranog na stranačkoj listi
zamjenjuje kandidat s te liste koji nije izabran a kojega odredi politička
stranka.
Vijećnika izabranog na koalicijskoj listi
dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje kandidat stranke kojoj je u
trenutku izbora pripadao mandat vijećnika kojemu je prestao mandat.
Vijećnika izabranog na nezavisnoj listi
zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat sa te liste.
Ostavka se podnosi napismeno na način
propisan Statutom.
Članak
9.
Članu Vijeća prestaje mandat prije isteka
redovitog četverogodišnjeg mandata u slučajevima određenim Zako
nom o izboru članova
predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Mirovanje mandata člana Vijeća i prestanak
mirovanja mandata člana Vijeća nastupa u slučajevima određenim Zakonom o izboru
članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
3. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNIK VIJEĆA
Članak
10.
Vijeće ima predsjednika i jednog
potpredsjednika koje Vijeće bira iz reda članova Vijeća, većinom glasova svih
članova Vijeća, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje jedne
trećine članova Vijeća.
Izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća
obavlja se javnim glasovanjem za svakog kandidata ponaosob.
Za predsjednika i potpredsjednika Vijeća
izabran je kandidat za kojeg je glasovala većina svih članova Vijeća.
Ako pri glasovanju za izbor predsjednika i
potpredsjednika kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova, glasovanje se
ponavlja po istom postupku kao za prvo glasovanje.
Ako su za izbor predsjednika i
potpredsjednika bila predložena više od dva kandidata, u ponovljenom glasovanju
sudjeluju samo dva kandidata koja su dobila najviše glasova.
U slučaju da ni u ponovljenom glasovanju niti
jedan od kandidata ne dobije većinu glasova svih članova Vijeća, izborni se
postupak ponavlja.
Članak
11.
Predsjednik Vijeća:
- zastupa i predstavlja Vijeće,
- saziva sjednice Vijeća, predlaže dnevni
red, predsjeda sjednicama Vijeća i potpisuje akte Vijeća,
- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja
u propisani postupak,
- brine o postupku donošenja općeg akta,
- koordinira rad radnih tijela Vijeća,
- brine o suradnji Vijeća s Općinskim
načelnikom Općine Klana,
- brine o ostvarivanju prava i izvršavanju
dužnosti članova Vijeća,
- rukovodi sjednicama i održava red na
sjednici,
- objavljuje rezultate glasovanja na
sjednici,
- određuje predstavnike Vijeća u svečanim i
drugim prigodama,
- surađuje s predstavnicima predstavničkih
tijela drugih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
- izvješćuje Vijeće o nastupu i prestanku
mirovanja mandata člana Vijeća, prestanku mandata člana Vijeća prije isteka
redovitog četverogodišnjeg mandata te o početku mandata zamjenika člana Vijeća,
- brine o javnosti rada Vijeća,
- brine o obdržavanju odrednica Poslovnika,
- obavlja i druge poslove određene zakonom,
Statutom, Poslovnikom i drugim aktima Vijeća.
Članak
12.
Potpredsjednik Vijeća pomaže u radu predsjedniku
Vijeća te obavlja poslove iz njegova djelokruga za koje ga isti ovlasti.
Pri obnašanju povjerenih poslova
potpredsjednik Vijeća dužan je pridržavati se naputaka i smjernica predsjednika
Vijeća.
Predsjednika Vijeća zamjenjuje potpredsjednik
u slučaju njegove odsutnosti, spriječenosti ili po izdanoj mu punomoći.
Za vrijeme dok zamjenjuje predsjednika
Vijeća, potpredsjednik ima sva prava i dužnosti kao predsjednik Vijeća.
Članak
13.
Predsjednik i potpredsjednik Vijeća mogu biti
razriješeni dužnosti i prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata.
Prijedlog za razrješenje predsjednika odnosno
potpredsjednika Vijeća može podnijeti Odbor za izbor i imenovanja ili najmanje
trećina članova Vijeća.
Prijedlog za razrješenje mora biti pismeno
obrazložen.
U prijedlogu za razrješenje odlučuje se
većinom glasova svih članova Vijeća a o prijedlogu se ne može raspravljati i
glasovati prije proteka roka od sedam dana od dana kada je prijedlog uručen i
zaprimljen po predsjedniku Vijeća.
Članak
14.
Prijedlog za razrješenje može se podnijeti
zbog razloga:
- ako predsjednik odnosno potpredsjednik
Vijeća ne sazove sjednicu po zatražbi Općinskog načelnika ili po zatražbi jedne
trećine članova Vijeća u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za
održavanjem sjednice,
- ako predlagatelj smatra da predsjednik
odnosno potpredsjednik Vijeća svojim ponašanjem šteti ugledu Vijeća ili da je
zloupotrebljavao položaj ili prekoračio povjerene mu ovlasti.
Članak
15.
Predsjednik odnosno potpredsjednik Vijeća
može podnijeti ostavku.
Predsjedniku i potpredsjedniku Vijeća
dužnosti prestaju danom kada Vijeće utvrdi činjenicu podnošenja ostavke na
dužnost.
U slučaju iz stavka 2. ovog članka Vijeće će
odrediti potpredsjednika Vijeća koji će od izbora predsjednika imati sva
njegova prava i dužnosti, a Vijeće je dužno izabrati novog predsjednika odnosno
potpredsjednika Vijeća u roku 30 dana od utvrđene činjenice podnesene ostavke
na dužnost.
Članak
16.
Ako predsjedniku odnosno potpredsjedniku
Vijeća prestane mandat člana Vijeća prije isteka redovitog četverogodišnjeg
mandata, Vijeće je dužno izabrati predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća u
roku od 30 dana od dana saznanja o prestanku mandata.
Članak
17.
Ako Vijeće razriješi dužnosti predsjednika
Vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog predsjednika, potpredsjednik
Vijeća će do izbora novoga predsjednika Vijeća pridržavati sva njegova prava i
dužnosti.
Članak
18.
Vijeće je dužno izabrati predsjednika Vijeća
u roku od 30 dana od dana razrješenja.
4. PRAVA I DUŽNOSTI ČLANA VIJEĆA
Članak
19.
Član Vijeća ima prava i dužnosti utvrđene
Statutom, Poslovnikom i aktima Vijeća, a osobito:
- prisustvovati sjednicama Vijeća i radnih
tijela kojih je član i sudjelovati u njihovom radu,
- raspravljati i izjašnjavati se o sadržajima
koji su na dnevnom redu Vijeća i radnih tijela kojih je član te o njima
glasovati,
- prihvatiti se članstva u nekom od radnih
tijela Vijeća uz uvjet da istovremeno može biti članom najviše u tri stalna
radna tijela Vijeća,
- obnašati poslove i zadaće koje mu u okviru
svoga djelokruga povjeri Vijeće ili radno tijelo kojeg je član,
- predlagati Vijeću donošenje odluka i drugih
akata te razmatrati određene sadržaje iz njegova djelokruga,
- tražiti i dobiti podatke od Jedinstvenog
upravnog odjela Općine Klana te koristiti se njihovim stručnim i tehničkim
uslugama potrebnim pri obnašanju zadaća i dužnosti člana Vijeća,
- podnositi amandmane na prijedloge općih
akata,
- prisustvovati sjednicama radnih tijela
kojih nije član i sudjelovati u njihovu radu bez prava odlučivanja,
- predlagati osnivanje radnog tijela, ili
radne grupe radi obrade određenog pitanja ili pripreme akata za Vijeće,
- biti biran odnosno imenovan i prihvatiti
izbor odnosno imenovanje u tijela pravnih osoba određenih zakonom, Statutom i
općim aktima Vijeća.
Članak
20.
Članu Vijeća imaju biti dostupni svi službeni
materijali, isprave, dokumenti i podatci koji se pripremaju, arhiviraju ili
prikupljaju u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Klana a koji se odnose na
sadržaje u svezi sjednica Vijeća i Općinskog načelnika Općine Klana.
Članak
21.
Član Vijeća ima pravo na naknadu troškova za
rad u Vijeću u skladu s odlukom Vijeća kao i članovi radnih tijela Vijeća u
skladu s odlukom koju donosi Općinski načelnik temeljem čl. 51. st. 3, alineja
6 Statuta.
Članak
22.
Član Vijeća ne smije u obnašanju svojih
privatnih poslova, za sebe ili svoga poslodavca, koristiti položaj člana Vijeća
i naglašavati taj položaj u svrhu pogodovanja bilo koje interesne vrste.
Član Vijeća dužan je čuvati podatke koje
sazna u obnašanju dužnosti, a koji prema zakonskim propisima nose oznaku
tajnosti i za to su odgovorni prema posebnom zakonu.
Članak
23.
Mandat vijećnika prestaje prije isteka
vremena na koje je izabran:
1. ako podnese ostavku,
2. ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom
oduzeta, odnosno ograničena poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske
odluke,
3. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen
na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, danom pravomoćnosti
sudske presude,
4. ako se naknadno sazna za razloge zbog
kojih nije mogao biti izabran za člana Vijeća, danom donošenja odluke Ustavnog
suda,
5. ako odjavi prebivalište s područja Općine,
danom odjave prebivališta,
6. ako mu prestane hrvatsko državljanstvo
sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom
njegovog prestanka,
7. smrću.
Članak
24.
O nazočnosti članova Vijeća sjednicama Vijeća
vodi se očevidnik.
U slučaju da član Vijeća ne može biti nazočan
sjednici Vijeća, dužan je o tome pravovremeno izvijestiti Jedinstveni upravni
odjel Općine Klana.
Vijećnička pitanja
Članak
25.
Član Vijeća ima pravo na sjednici Vijeća, po
iscrpljenom dnevnom redu sjednice Vijeća, postavljati pitanja (vijećnička
pitanja) koja se odnose na sadržaje pojedinih oblasti rada i djelokruga rada
Vijeća, radnih tijela Vijeća, Općinskog načelnika i Jedinstvenog upravnog
odjela.
Član vijeća može postaviti najviše dva
pitanja.
Vijećnička pitanja postavljaju se isključivo
napismeno.
Vijećničko pitanje mora biti razgovijetno i
jezgrovito, u obliku pitanja a ne utvrđenja ili rasprave.
Članak
26.
Na pisana vijećnička pitanja upućena
Općinskom načelniku odgovara Općinski načelnik, na pitanja upućena predsjedniku
Vijeća odgovara predsjednik Vijeća, na pitanja upućena Jedinstvenom upravnom
odjelu odgovara pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela a na pitanja upućena
mjesnim odborima odgovaraju predsjednici mjesnih odbora.
Općinski načelnik, ili osoba koju opunomoći,
može sudjelovati na sjednicama Vijeća bez prava glasovanja.
Članak
27.
Odgovore na napismeno postavljena vijećnička
pitanja, član Vijeća dobit će u pravilu, uz poziv za narednu sjednicu,
napismeno.
Ako je odgovor na postavljeno vijećničko
pitanje povjerljive naravi, Općinski načelnik može predložiti da se članu
Vijeća odgovori neposredno, usmeno, ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u
čijem je djelokrugu to pitanje.
Član Vijeća koji je postavio vijećničko
pitanje može na sjednici Vijeća iznijeti mišljenje o dobivenom odgovoru i
postaviti dopunsko pitanje koje je izrijekom u svezi dobivenog odgovora.
Klubovi vijećnika
Članak
28.
Vijećnici mogu osnovati Klub vijećnika prema
stranačkoj pripadnosti i Klub nezavisnih vijećnika.
Klub vijećnika mora imati najmanje 3 člana.
Klubovi vijećnika obvezni su o svom osnivanju
obavijestiti predsjednika Vijeća, priložiti svoja pravila rada te podatke o
članovima.
Predsjednik Vijeća i Jedinstveni upravni
odjel brine da se klubovima vijećnika osiguraju prostorni i drugi tehnički
uvjeti za rad (prostorije za sjednice, prijepis, umnožavanje i dostavu
materijala i dr.).
5. RADNA TIJELA
Članak
29.
Za proučavanje i razmatranje pojedinih
sadržaja, te pripremu i podnošenje odgovarajućih prijedloga za praćenje
provođenja utvrđene politike i praćenja izvršavanja odluka i općih akata
Vijeća, za koordinaciju u rješavanju pojedinih sadržaja, za proučavanje i
raspravljanje i drugih pitanja iz nadležnosti Vijeća te za izvršavanje ciljanih
zadaća i poslova od interesa za Općinu, ovim se Poslovnikom osnivaju radna
tijela Vijeća.
Članak
30.
U radnim tijelima razmatraju se akti koje
donosi Vijeće a odnosna na djelokrug poslova, zadaća i rada radnog tijela.
Radno tijelo dužno je o svojim zaključcima
obavijestiti Općinskog načelnika i predsjednika Vijeća.
Članak
31.
Vijeće može, uz radna tijela ustanovljena
Statutom, osnovati i druga radna tijela.
Odlukom o osnivanju drugih radnih tijela
uređuje se njihov naziv, sastav, djelokrug i način rada.
Članak
32.
Radno tijelo Vijeća ima predsjednika,
potpredsjednika i određeni broj članova.
Predsjednik, potpredsjednik i ostali članovi
radnih tijela biraju se iz redova vijećnika i odgovarajućih strukovnih znalaca
koji svojom stručnošću, znanjem, umijećem i iskustvom mogu pridonijeti
uspješnosti radnih tijela i Vijeća uopće.
Članak
33.
Mandat predsjednika, potpredsjednika i
članova radnog tijela traje do isteka mandata saziva Vijeća ukoliko Vijeće ne
odluči drugačije.
Članak
34.
Predsjednik radnog tijela Vijeća organizira
rad tijela, predlaže dnevni red i predsjedava njegovim sjednicama.
Predsjednik potiče razmatranje pojedinih tema
i brine se o obavješćivanju članova o pitanjima iz djelokruga radnih tijela.
Predsjednik surađuje s predsjednikom Vijeća,
Općinskim načelnikom i predsjednicima drugih radnih tijela Vijeća te s
pročelnikom Jedinstvenog upravnog odjela u pitanjima iz djelokruga radnog
tijela Vijeća.
Predsjednik se brine o provođenju zaključaka
radnog tijela Vijeća i obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom.
Potpredsjednik radnog tijela u slučaju
spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, ima njegova prava, obveze i
odgovornosti određene Poslovnikom.
U slučaju spriječenosti ili odsutnosti
predsjednika ili potpredsjednika, sjednicom radnog tijela predsjeda član radnog
tijela kojeg na to ranije ovlasti predsjednik radnog tijela.
Članak
35.
Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik na
vlastiti poticaj a dužan ju je sazvati na osnovu zaključka Vijeća ili ako to
zatraži predsjednik Vijeća ili trećina članova Vijeća te Općinski načelnik uz
navođenje sadržaja koja treba razmotriti na sjednici.
Ako predsjednik ne sazove sjednicu kad je to
obvezan učiniti, sjednicu radnog tijela Vijeća sazvat će predsjednik Vijeća.
Članak
36.
Radna tijela Vijeća mogu zauzimati stajališta
o pitanjima iz svog djelokruga ako sjednici prisustvuje većina članova radnog
tijela a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.
Članak
37.
O radu na sjednici radnog tijela vodi se
zapisnik.
Članak
38.
Radna tijela Vijeća obvezna su o danim
primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima obavijestiti Vijeće ali
su autonomna u svezi donesenih izvješća, zaključaka ili odluka koja su
donijeli.
Kad podnosi izvješće Vijeću, radno tijelo određuje
izvjestitelja koji će, prema zaključku ili odluci radnog tijela, na vlastiti
poticaj ili zahtjev Vijeća, na sjednici obrazložiti stajalište radnog tijela.
Izvjestitelj se na sjednici izjašnjava u ime
radnog tijela Vijeća o sadržajima izvješća, odnosno stajalištu radnog tijela,
ali ne može izmijeniti stajalište radnog tijela ili odustati od njega niti se
može izjašnjavati o sadržajima o kojima radno tijelo nije dalo svoje mišljenje
ili zauzelo stajalište.
Članak
39.
Radna tijela surađuju međusobno a mogu
održavati i zajedničku sjednicu te Vijeću podnijeti i zajedničko izvješće,
zaključke ili odluke o temi rasprave.
Izvješća, zaključci ili odluke koje donesu
radna tijela ne treba potvrđivati Vijeće i ista postaju izvršna ukoliko ih
svojim potpisom potvrde i Općinski načelnik i predsjednik Vijeća.
Članak
40.
Sjednici radnog tijela Vijeća mogu, po svojoj
prosudbi, prisustvovati i sudjelovati u radu tijela predsjednik i
potpredsjednik Općinskog vijeća.
Članak
41.
Radna tijela imaju pravo tražiti od Općinskog
načelnika, Jedinstvenog upravnog odjela i drugih radnih tijela Vijeća
odgovarajuće podatke i druge potrebite obavijesti kojima isti raspolažu ili
koje su obvezni pohranjivati i pratiti.
Članak
42.
Radno tijelo Vijeća može na svoje sjednice
pozvati znanstvene, stručne i javne djelatnike i druge osobe radi iznošenja
korisnih i iskustvenih strukovnih mišljenja i stavova o sadržajima koji su na
dnevnom redu sjednice.
Radno tijelo može, u skladu s ovim
Poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu.
Članak
43.
Radna tijela Vijeća su:
- Odbor za statutarno-pravna pitanja,
- Odbor za izbor i imenovanja,
- Odbor za gospodarstvo, financije i
proračun, komunalni sustav, razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša,
- Odbor za socijalna i zdravstvena pitanja,
- Odbor za društvene djelatnosti te
međudržavnu i međuopćinsku suradnju,
- Odbor za grobljanska pitanja,
- Odbor za poljoprivredu i stočarstvo,
- Mandatna komisija.
Članak
44.
Odbor za statutarno - pravna pitanja bavi se
sadržajima određenim u članku 42. Statuta a može obnašati i druge zadaće po
potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.
Odbor za statutarno-pravna pitanja ima
predsjednika, potpredsjednika i 1 člana koji se biraju iz redova vijećnika i
odgovarajućih strukovnih znalaca.
Članak
45.
Odbor za izbor i imenovanja bavi se
sadržajima određenim u članku 43. Statuta a može obnašati i druge zadaće po
potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.
Odbor za izbor i imenovanja ima predsjednika,
potpredsjednika i 1 člana koji se biraju iz redova vijećnika i odgovarajućih
strukovnih znalaca.
Članak
46.
Odbor za gospodarstvo, financije i proračun,
komunalni sustav, razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša bavi se
sadržajima određenim u članku 44. Statuta a može obnašati i druge zadaće po
potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.
Odbor za gospodarstvo, financije i proračun,
komunalni sustav, razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša ima
predsjednika, potpredsjednika i 5 članova koji se biraju iz redova vijećnika i
odgovarajućih strukovnih znalaca od kojih se, uz predsjednika i
potpredsjednika, svih sedmero članova ne mora istodobno izabrati.
Članak
47.
Odbor za socijalna i zdravstvena pitanja bavi
se sadržajima određenim u članku 45. Statuta a može obnašati i druge zadaće po
potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.
Odbor za socijalna i zdravstvena pitanja ima
predsjednika, potpredsjednika i 3 člana koji se biraju iz redova vijećnika i
odgovarajućih strukovnih znalaca.
Članak
48.
Odbor za društvene djelatnosti te međudržavnu
i međuopćinsku suradnju bavi se sadržajima određenim u članku 46. Statuta a
može obnašati i druge zadaće po potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.
Odbor za društvene djelatnosti te međudržavnu
i međuopćinsku suradnju ima predsjednika, potpredsjednika i 5 članova koji se
biraju iz redova vijećnika i odgovarajućih strukovnih znalaca.
Članak
49.
Odbor za grobljanska pitanja bavi se
sadržajima određenim u članku 47. Statuta a može obnašati i druge zadaće po
potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.
Odbor groblja ima predsjednika,
potpredsjednika i 3 člana koji se biraju iz redova vijećnika i odgovarajućih
strukovnih znalaca.
Članak
50.
Odbor za poljoprivredu i stočarstvo bavi se
sadržajima određenim u članku 48. Statuta a može obnašati i druge zadaće po
potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.
Odbor za poljoprivredu i stočarstvo ima
predsjednika, potpredsjednika i 1 člana koji se biraju iz redova vijećnika i
odgovarajućih strukovnih znalaca.
Članak
51.
Mandatna komisija bavi se sadržajima
određenim u članku 48. Statuta i člankom 4. Poslovnika a može obnašati i druge
zadaće po potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.
6. MJESNA SAMOUPRAVA
Članak
52.
Na području Općine Klana mogu se osnivati
mjesni odbori. Sadržaj mjesnih odbora uređen je Statutom i Zakonom o lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi.
7. ODNOS OPĆINSKOG VIJEĆA I OPĆINSKOG
NAČELNIKA
Članak
53.
Općinski načelnik i zamjenik Općinskog
načelnika na prvoj sjednici Općinskog vijeća polažu prisegu.
Predsjednik Vijeća čita prisegu sljedećeg
sadržaja: »Prisežem svojom čašću da ću dužnost Općinskog načelnika / zamjenika
Općinskog načelnika/ Općine Klana obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u
svom radu pridržavati Ustava, zakona i statuta Općine Klana i poštovati pravni
poredak Republike Hrvatske te se zauzimati za svekoliki napredak Republike
Hrvatske i Općine Klana.«
Predsjednik Vijeća poslije pročitane prisege
proziva ponaosob Općinskog načelnika i njegovog zamjenika, a Općinski načelnik
i njegov zamjenik, nakon što je izgovoreno njihovo ime i prezime, ustaju i
izgovaraju: »Prisežem i potpisujem prisegu!« nakon čega potpisuju sadržaj
prisege ispred predsjedatelja.
Članak
54.
Općinski načelnik i njegov zamjenik
prisustvuju sjednicama Vijeća a mogu sudjelovati i na sjednicama radnih tijela
Vijeća.
Općinski načelnik može odrediti ovlaštenog
izvjestitelja za one točke dnevnog reda koje su po njegovom prijedlogu uvrštene
u dnevni red sjednice Vijeća.
Članak
55.
Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Vijeća i
radnih tijela Vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta Općinskog
načelnika, daje potrebite obavijesti i stručna objašnjenja, te izvješćuje
načelnika o stajalištima i mišljenjima Vijeća odnosno radnih tijela.
Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni
izvjestitelj, Vijeće ili radno tijelo može, cijeni li da je nazočnost
izvjestitelja ili osobno načelnika nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili
odgoditi.
Članak
56.
O sazvanim sjednicama predsjednik Vijeća i
predsjednici radnih tijela Vijeća izvješćuju Općinskog načelnika najkasnije 5
dana prije dana održavanja sjednice.
Članak
57.
Način i postupak pokretanja razrješenja
Općinskog načelnika i zamjenika načelnika propisan je Statutom.
8. AKTI VIJEĆA
Članak
58.
Odluke i druge akte (nadalje: akti) koje
Vijeće donosi na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i Statutom
potpisuje predsjednik Vijeća.
Članak
59.
Na izvornike odluka i drugih akata Vijeća
stavlja se pečat Vijeća.
Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata
Vijeća razumijeva se onaj tekst odluke, odnosno drugog akta, koji je usvojen na
sjednici Vijeća.
Izvornici akata Vijeća čuvaju se u pismohrani
Općine.
Članak
60.
Statut, odluke i drugi opći akti Vijeća,
odluka o izboru, imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje Vijeće
objavljuju se u Službenom glasilu i na službenim internetskim stranicama
Općine.
O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog
članka, brine se Jedinstveni upravni odjel.
Članak
61.
Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi
Vijeće jesu: vijećnici, klub vijećnika, Općinski načelnik i radna tijela
Vijeća, osim ako je zakonom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo
određena tijela.
Članak
62.
Ako predsjednik vijeća utvrdi da podneseni
prijedlozi akata nisu sastavljeni u skladu s odredbama Poslovnika, zatražit će
od predlagatelja da u primjerenom roku, a najviše za 15 dana, uskladi prijedlog
akta s odredbama Poslovnika.
Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno
podnositelj akta, ne otkloni ili ne uskladi nedostatak aktu, držati će se da ne
teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostatci ne
budu otklonjeni u roku od 15 dana od zatražbe podnositelju da se prijedlog akta
uskladi, držati će se kao da akt nije upućen vijeću odnosno da nije niti
podnesen.
Ukoliko je prijedlog odluke skinut s dnevnog
reda ili odluka nije donesena na Vijeću, može se ponovno staviti na dnevni red
po isteku roka od 3 mjeseca, osim ako Vijeće ne odluči drukčije.
Članak
63.
Postupak donošenja akta pokreće se
podnašanjem prijedloga akta.
Prijedlog akta sadrži pravnu osnovu za
donošenje, tekst prijedloga akta s obrazloženjem, sadržaj odredaba važećega
akta koja se mijenja ili dopunjuje. Uz prijedlog akta mogu se priviti i
odgovarajuće isprave.
Predlagatelj akta, odnosno njegov ovlašteni
ili opunomoćeni predstavnik, može na početku rasprave podnijeti uvodno, usmeno,
izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a ako se predlaže da opći
akt stupi na snagu danom objave, dužan je navlastito obrazložiti opravdanost
ranijeg stupanja na snagu.
Predlagatelj akta ima pravo uzimati riječ u
tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se
o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.
Općinski načelnik može tražiti riječ u tijeku
rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj akta.
Članak
64.
Ako dva ili više predlagatelja upute
različite prijedloge odluka kojima se uređuje isti sadržaj, predsjednik Vijeća
pozvat će predlagatelje da prijedloge odluka objedine u jedinstveni prijedlog.
Ako se o tomu ne postigne suglasnost,
predsjednik Vijeća unijeti će prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda
sjednice Vijeća redoslijedom kojim su dostavljeni.
Članak
65.
Uvodno izlaganje i dopunsko obrazloženje
prijedloga akta može trajati najduže 3 minute, a za prijedlog proračuna i
prijedlog prostornog plana 10 minuta.
Vijeće može posebnom odlukom odobriti i duže
trajanje uvodnog izlaganja i obrazloženja od propisanog stavkom 1. ovog članka
ako to iziskuju naročite i izvanredne okolnosti.
Članak
66.
Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga
akta podnosi se napismeno i to u obliku amandmana s obrazloženjem, najkasnije
jedan dan prije održavanja sjednice.
Ako se prijedlog općeg akta mijenja ili
dopunjuje opći akt, amandmani se mogu podnositi samo na članke obuhvaćene
predloženim izmjenama i dopunama.
Amandman se upućuje predsjedniku Vijeća koji
ga prije odlučivanja dostavlja vijećnicima, predlagatelju akta i načelniku,
ukoliko on nije predlagatelj.
Pravo na podnošenje amandmana imaju ovlašteni
predlagatelji akata iz članka 61. Poslovnika.
Članak
67.
Predlagatelj akta može podnositi amandmane
sve do zaključenja rasprave.
Općinski načelnik može, do zaključenja
rasprave, podnositi amandmane i na prijedlog akta i kada nije predlagatelj.
Članak
68.
Ako su podneseni amandmani takve naravi da
bitno mijenjaju ili odstupaju od podnesenog prijedloga akta, Vijeće može
odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena
za pripremu prije odlučivanja.
Iz razloga narečenih u stavku l. ovog članka,
glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži načelnik, neovisno o
tomu je li on njihov predlagatelj.
Članak
69.
O amandmanima se izjašnjava predlagatelj i
načelnik, neovisno o tomu je li on njihov predlagatelj.
Izjašnjavanje prema stavku l. ovog članka je
u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o
pojedinim ili svim amandmanima.
Članak
70.
Amandman koji je podnesen u roku postaje
sastavnim dijelom konačnog prijedloga akta i o njemu se odvojeno ne glasuje:
- ako ga je podnio predlagatelj akta,
- ako ga je podnio vijećnik ili radno tijelo
i s njima se suglasio predlagatelj akta.
Članak
71.
Ako konačni prijedlog akta nije podnio
Općinski načelnik, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasio Općinski
načelnik, glasuje se odvojeno.
Amandman prihvaćen na sjednici Vijeća postaje
sastavni dio konačnog prijedloga akta o kojemu se odlučuje.
Članak
72.
O amandmanima se glasuje prema redoslijedu
članaka konačnog prijedloga akta na koje se odnose.
Ako je na jedan članak konačnog prijedloga
akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše
odstupa od predloženog rješenja i prema tom vrjednovniku glasuje se dalje o
ostalim amandmanima.
Nakon provedene rasprave i odlučivanja o
amandmanima, odlučuje se o donošenju akta.
9. DONOŠENJE AKTA PO HITNOM POSTUPKU
Članak
73.
Iznimno, akt se može donijeti po hitnom
postupku samo ako to iziskuju osobito opravdani razlozi ili ako bi nedonošenje
takvog akta moglo nanijeti štetu Općini.
Akt se po hitnom postupku donosi u roku od 48
sati.
Uz prijedlog posebnog akta da se određeni akt
donese po hitnom postupku, podnosi se prijedlog određenog akta za kojega se
traži hitno postupanje, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada se uz prijedlog
mora dostaviti i pisana podrška od 5 vijećnika.
Prijedlog za donošenje akta po hitnom
postupku podnosi se predsjedniku Vijeća najkasnije dan prije održavanja
sjednice Vijeća.
Predsjednik Vijeća, bez odlaganja, upućuje
dostavljeni mu prijedlog vijećnicima i Općinskom načelniku ukoliko Općinski
načelnik nije predlagatelj.
Članak
74.
Kada se podnosi prijedlog akta po hitnom
postupku prethodno se glasuje bez rasprave o opravdanosti razloga za hitan
postupak i uvrštavanja u dnevni red sjednice, a potom se raspravlja i odlučuje
o predloženomu aktu.
Članak
75.
Na predloženi akt koji se donosi po hitnom
postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.
O postupku s amandmanima iz stavka 1. ovog
članka primjenjuju se iste odredbe Poslovnika koje se odnose i na prijedloge
akata koji se donose u redovnom postupku.
10. DONOŠENJE PRORAČUNA I GODIŠNJEG OBRAČUNA
PRORAČUNA OPĆINE
Članak
76.
Prijedlog proračuna, projekciju proračuna za
sljedeće dvije proračunske godine i godišnjeg izvješća o izvršenju proračuna
Općine podnosi načelnik na način i u rokovima propisanim zakonom.
Članak
77.
Proračun i godišnje izvješće o izvršenju
proračuna donose se većinom glasova svih vijećnika.
11. PODNOŠENJE IZVJEŠĆA OPĆINSKOG NAČELNIKA
Članak
78.
Općinski načelnik podnosi izvješće o svom
radu u skladu s odredbama Statuta.
Članak
79.
Prijedlog za traženje izvješća od Općinskog
načelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može podnijeti najmanje
5 vijećnika.
Prijedlog se podnosi napismeno i mora biti
potpisan od svih vijećnika koji predlažu donošenje zaključka o traženju
izvješća Općinskog načelnika. U prijedlogu se moraju jasno postaviti,
obrazložiti i uobličiti sadržaji o kojemu se traži izvješće.
Članak
80.
Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog za
traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjednice Vijeća koja se održava
nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne 30 dana od dana
primitka.
Članak
81.
Predstavnik vijećnika koji su podnijeli
prijedlog za traženje izvješća ima pravo na sjednici Vijeća izložiti i
obrazložiti prijedlog.
Načelnik ima pravo na sjednici Vijeća usmeno
se očitovati na podneseni prijedlog.
Članak
82.
Raspravu o izvješću Općinskog načelnika
Vijeće može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je zahtjevom za
podnošenjem izvješća pokrenuto ili donošenjem zaključka kojim se od Općinskog
načelnika traži izvršavanje općih akata Vijeća.
Članak
83.
Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za
traženje izvješća Općinskog načelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije
odlučivanja o prijedlogu.
Ako prijedlog za traženje izvješća Općinskog
načelnika nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o bitno podudarnom
pitanju ne može se ponovno postaviti prije proteka roka od 90 dana od dana kada
je Vijeće donijelo zaključak kojim ne prihvaća prijedlog za traženje izvješća
od Općinskog načelnika.
12. O SJEDNICAMA VIJEĆA
l. Sazivanje sjednice
Članak
84.
Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća.
Predsjednik Vijeća dužan je sazvati sjednicu
Vijeća na obrazloženi prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika ili na
prijedlog Općinskog načelnika, u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.
Prijedlog mora biti predan napismeno i potpisan od vijećnika, odnosno Općinskog
načelnika.
Sjednice Vijeća traju dok se ne iscrpi
utvrđeni dnevni red.
Ukoliko predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu
u roku iz stavka 2. ovog članka, sjednicu može sazvati Općinski načelnik u roku
od 15 dana.
Nakon proteka rokova iz stavka 2. i 4. ovog
članka sjednicu Vijeća može na zahtjev jedne trećine vijećnika, sazvati čelnik
središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne)
samouprave. Zahtjev vijećnika mora biti predan napismeno i potpisan od
vijećnika.
Članak
85.
Sjednice Vijeća sazivaju se pisanim pozivom,
a samo u izuzetno hitnim slučajevima i na drugi prikladan način.
Poziv za sjednicu sa materijalima koji se odnose
na prijedlog dnevnog reda dostavlja se vijećnicima 5 dana prije održavanja
sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga ovaj se rok može skratiti.
Poziv i materijal za sjednicu mogu se
dostaviti i elektroničkim putem.
O drukčijem načinu sazivanja sjednice i
opravdanosti razloga za sazivanje sjednice u kraćem roku odlučuje predsjednik
Vijeća.
Materijali za sjednicu Vijeća dostavljaju se
vijećnicima, Općinskom načelniku, zamjeniku načelnika, pročelniku Jedinstvenog
upravnog odjela, vijećima mjesnog odbora na području Općine, političkim
strankama koje imaju vijećnike u Vijeću, vijećima nacionalnih manjina odnosno
predstavnicima nacionalnih manjina ukoliko postoje te sredstvima javnog
priopćavanja.
2. Dnevni red
Članak
86.
Dnevni red sjednice Vijeća predlaže
predsjednik Vijeća u pozivu za sjednicu.
Predsjednik Vijeća, sve prijedloge
sastavljene na način propisan Poslovnikom i dostavljene prije upućivanja
pisanog poziva za sjednicu Vijeća, uvrštava u prijedlog dnevnog reda sjednice.
Članak
87.
Dnevni red sjednice Vijeća utvrđuje se, u
pravilu, na početku sjednice.
Prilikom utvrđivanja dnevnog reda predsjednik
Vijeća i ovlašteni predlagatelji mogu predložiti dopunu dnevnog reda ili da se
pojedini predmet dnevnog reda izostavi iz dnevnog reda. Ako se predlaže dopuna
dnevnog reda, vijećnicima se uz prijedlog za dopunu daje i materijal po
predloženoj dopuni.
Prije glasovanja o prijedlogu izmjene dnevnog
reda, predlagatelj ima pravo prijedlog obrazložiti.
O izmjeni dnevnog reda glasuje se bez
rasprave.
Prilikom utvrđivanja dnevnog rada najprije se
odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se
dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o hitnosti
postupka.
Nakon što je utvrđen dnevni red sjednice
sukladno odredbama Poslovnika, predsjednik Vijeća objavljuje utvrđeni dnevni
red.
Prije prelaska na dnevni red usvaja se
zapisnik s prethodne sjednice Vijeća.
Članak
88.
Tijekom sjednice ne može se promijeniti
redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda.
Predlagatelj čiji je predmet uvršten u
prijedlog dnevnog reda, može odustati od svog prijedloga i nakon što je dnevni
red utvrđen. U tom slučaju smatra se da je odgovarajući predmet skinut s
dnevnog reda sjednice i smatra se da prijedlog nije podnijet.
Članak
89.
Ovlašteni predlagatelj ne može ponoviti
prijedlog pojedinog predmeta dnevnog reda, bitno podudarnog sadržaja koji nije
uvršten u dnevni red Vijeća na način propisan člankom 87. Poslovnika, prije
proteka roka od 6 mjeseca od dana odlučivanja Vijeća o dnevnom redu.
3. Predsjedavanje i sudjelovanje
Članak
90.
Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik
Vijeća a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti potpredsjednik.
Članak
91.
Sjednici mogu, u svojstvu uzvanika,
prisustvovati samo osobe koje je pozvao predsjednik Vijeća.
Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego
što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.
Prijave za govor primaju se po otvaranju
rasprave.
Govornika može opomenuti na red ili prekinuti
u govornom izlaganju samo predsjednik Vijeća.
Predsjednik Vijeća brine se da govornik ne
bude ometan ili spriječen u govornom izlaganju.
Članak
92.
Predsjednik Vijeća daje vijećnicima riječ po
redoslijedu kojim su se prijavili.
Vijećniku koji želi govoriti o povredi
Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik daje riječ čim je
ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati duže od tri minute.
Predsjednik je dužan odrediti se, poslije
iznesenog prigovora, o povredi Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako
vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem o tome se odlučuje na sjednici bez
rasprave.
Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio
navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod dvojbe,
nesporazuma ili koji zahtijeva objašnjenje, predsjednik će mu dati riječ čim
završi govor vijećnik koji je to izazvao. Vijećnik se u svom govoru mora
ograničiti na ispravak odnosno objašnjenje, a njegov govor ne može trajati duže
od dvije minute.
Članak
93.
Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se
raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.
Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog
reda, govori, a nije dobio odobrenje predsjednika, svojim upadicama ili na
drugi način ometa govornika ili u svom govoru grubo vrijeđa osobe koje
sudjeluju u radu Vijeća, predsjednik Vijeća će ga opomenuti.
Ako govornik i poslije izrečene opomene
nastavi sa ponašanjem zbog kojeg mu je izrečena opomena, predsjednik Vijeća će
mu oduzeti riječ, a po potrebi i fizički ga udaljiti sa sjednice putem redara i
redarske službe.
Ako vijećnik odbije napustiti sjednicu u
slučaju iz stavka 3. ovog članka, predsjednik Vijeća utvrditi će da je vijećnik
udaljen sa sjednice i da se ne broji prilikom glasovanja.
Članak
94.
Na sjednici Vijeća može se odlučiti da
govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput.
Vijećnik u raspravi, u pravilu, može govoriti
najdulje pet minuta.
Iznimno zbog važnosti teme, Vijeće može
odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i dulje.
Nakon što završe svoj govor svi vijećnici
koji su se prijavili za govor u skladu s člankom 91. st 3 i člankom 92. st 1
Poslovnika, mogu ponovno zatražiti riječ i tada mogu govoriti još najviše tri
minute, neovisno o tomu jesu li ranije govorili o toj temi.
4. Tijek sjednice
Članak
95.
Nakon otvaranja sjednice, a prije utvrđivanja
dnevnog reda predsjednik Vijeća utvrđuje nazočnost vijećnika.
Vijećnik koji ne može prisustvovati sjednici
Vijeća o tome je dužan obavijestiti predsjednika Vijeća ili pročelnika
Jedinstvenog upravnog odjela.
Ako predsjednik Vijeća utvrdi da sjednici
nije nazočan dovoljan broj vijećnika ima pravo odložiti sjednicu za određeni
dan i sat.
Sjednica će se prekinuti i odložiti i u
slučaju kada se za vrijeme sjednice utvrdi da ne postoji dostatan broj većine
vijećnika.
5. Odlučivanje
Članak
96.
Za donošenje akata na sjednici Vijeća,
potrebna je nazočnost većine vijećnika, osim u slučajevima kada je Poslovnikom
drukčije određeno.
Članak
97.
Vijeće donosi akte većinom danih glasova,
ukoliko je na sjednici Vijeća nazočna većina vijećnika, osim ako zakonom,
Statutom ili ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.
Većinom glasova svih vijećnika, Vijeće donosi
sljedeće akte:
- Statut Općine,
- Poslovnik o radu općinskog vijeća,
- proračun,
- godišnje izvješće o izvršenju proračuna,
- odluku o izboru i razrješenju predsjednika
i potpredsjednika Vijeća,
- odluku o raspisivanju referenduma o
razrješenju Općinskog načelnika i njegovog zamjenika,
- odluku o raspisivanju referenduma o
pitanjima iz samoupravnog djelokruga Općine utvrđenih Statutom.
6. Glasovanje
Članak
98.
Glasovanje na sjednici je javno.
Vijeće može odlučiti da se o nekom pitanju
glasuje tajno.
Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku.
Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način
da predsjednik Vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je »za«
prijedlog, zatim, tko je »protiv« prijedloga, odnosno je li se tko uzdržao od
glasovanja. Glasovi vijećnika koji su bili nazočni u vijećnici a nisu glasovali
»za« niti »protiv« prijedloga i nisu se izjasnili da se uzdržavaju od
glasovanja, drže se uzdržanim glasovima.
Kod utvrđivanja dnevnog reda i usvajanja
zapisnika glasuje se »za« ili »protiv«.
Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka, ako
se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od
polovice nazočnih vijećnika, predsjednik Vijeća može odmah utvrditi odbijanje
amandmana.
Vijećnike proziva i glasove prebrojava
predsjednik Vijeća ili osoba koju on odredi.
Članak
99.
Predsjednik Vijeća objavljuje rezultat
glasovanja.
Na zahtjev vijećnika koji zatraži provjeru
glasovanja, predsjednik Vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje rezultat
glasovanja.
Članak
100.
Tajno glasovanje provodi se glasačkim
listićima. Glasački listići iste su veličine, boje, oblika i ovjereni su
pečatom Vijeća.
Na glasačkom listiću prezimena kandidata
navedena su abecednim redom a glasuje se na način da se zaokruži redni broj
ispred prezimena kandidata.
Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili
predmetu pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se »za«,
»protiv« i »uzdržan«.
Glasačke listiće priprema službenik iz
Jedinstvenog upravnog odjela a predsjednik Vijeća može odrediti i određeni broj
vijećnika koji će mu pomagati prilikom postupka tajnog glasovanja.
Članak
101.
Službenik ili vijećnik koji pomaže
predsjedniku Vijeća u provođenju postupka tajnog glasovanja predaje vijećnicima
glasačke listiće.
Članak
102.
U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se
prekida radi pripreme novih glasačkih listića.
Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom
kao i prvo glasovanje.
Članak
103.
Vijećnik može glasovati samo osobno, jednim
glasačkim listićem.
Nevažeći je nepopunjen listić, listić na
kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da
se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao, kao i listić
na kojem je zaokružen veći broj kandidata od broja kandidata kojega se bira.
Članak
104.
Nakon što su svi nazočni vijećnici predali
glasačke listiće i nakon što je predsjednik Vijeća objavio da je glasovanje
završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.
Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi
predanih i pobrojenih glasačkih listića.
Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik
Vijeća u nazočnosti službenika i vijećnika koji su mu pomagali prigodom
glasovanja.
Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate
glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.
13. IZBORI I IMENOVANJA
Članak
105.
Predsjednika i potpredsjednika Vijeća bira i
razrješuje Vijeće na način i u postupku propisanim Statutom i Poslovnikom.
Članak
106.
Potpredsjednik Vijeća pomaže u radu
predsjedniku Vijeća te obavlja poslove iz njegovog djelokruga za koje ga
ovlasti.
Ako je predsjednik Vijeća spriječen ili
odsutan zamjenjuje ga potpredsjednik.
Dok zamjenjuje predsjednika Vijeća,
potpredsjednik ima sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća.
Članak
107.
Na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili
najmanje 1/3 vijećnika može se pokrenuti postupak razrješenja predsjednika i
potpredsjednika Vijeća.
Prijedlog se dostavlja predsjedniku Vijeća
napismeno i mora sadržavati obrazloženje prijedloga.
Predsjednik, odnosno potpredsjednik Vijeća
imaju pravo očitovati se o prijedlogu najkasnije u roku od osam (8) dana od
dostave prijedloga.
Predsjednik Vijeća dužan je prijedlog
uvrstiti u dnevni red sjednice Vijeća koja se mora održati najkasnije u roku od
30 dana od kada je prijedlog zaprimljen.
Ako Vijeće donese odluku o razrješenju
predsjednika i potpredsjednika Vijeća, mandat i prava na temelju obnašanja
dužnosti prestaju im izborom novog predsjednika Vijeća.
Članak
108.
Predsjednik i potpredsjednik Vijeća mogu dati
ostavku. Dužnost im prestaje danom izbora novog predsjednika Vijeća.
Ostavka se podnosi napismeno i s ovjerenim
(legaliziranim) potpisom. Takva se ostavka dostavlja Jedinstvenom upravnom
odjelu Općine koji ju urudžbira i s nadnevkom urudžbiranja drži se da je
ostavka valjana.
Članak
109.
Ako Vijeće razriješi predsjednika Vijeća, a
na istoj sjednici ne izabere novoga, potpredsjednik Vijeća ima sva prava i
dužnosti predsjednika Vijeća dok se ne izabere novi predsjednik.
Vijeće je dužno, najkasnije u roku od 30
dana, od donošenja odluke o razrješenju predsjednika, izabrati novog
predsjednika.
14. ZAPISNICI
Članak
110.
O radu sjednice vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu
sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o sudjelovanju u raspravi te o
donesenim aktima.
U zapisnik se unose i rezultati glasovanja o
izglasovanom predmetu.
Članak
111.
Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice,
prije prelaska na dnevni red, iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne
sjednice.
O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje
se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, izvršit će se u
zapisniku odgovarajuća izmjena.
Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe,
odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene
izmjene, smatra se usvojenim.
Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik
Vijeća i zapisničar koji je bilježio zapisnik.
Izvornike zapisnika sa sjednica Vijeća čuva
Jedinstveni upravni odjel Općine.
Članak
112.
Sjednice Vijeća ne moraju se tonski snimati,
ali ukoliko su tonski snimane, prijepis tonskih snimki sjednica čuva
Jedinstveni upravni odjel Općine.
Izvornici zapisnika kao i prijepis tonskih
snimki sjednica mogu biti dani na uvid vijećniku po njegovom izričitom
zahtjevu.
15. JAVNOST RADA
Članak
113.
Sjednice Vijeća javne su.
Predstavnici udruga građana, građani i
predstavnici javnih medija mogu pratiti rad Vijeća ukoliko ne remete red i
tijek sjednice.
Ukoliko je broj osoba koje prate rad Vijeća
veći od broja raspoloživih mjesta, predsjednik Vijeća određuje broj osoba koje
mogu pratiti rad Vijeća.
Članak
114.
O radu Vijeća javnost se obavješćuje putem
sredstava javnog priopćavanja, oglasne ploče i objavom na internetskim
stranicama Općine.
Članak
115.
Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni
podatci koji su u skladu s posebnim propisima normirani određenim stupnjem
tajnosti.
Članak
116.
Radi što sadržajnijeg i točnijeg
obavješćivanja javnosti o radu Vijeća i radnih tijela Vijeća može se dati
službeno priopćenje za medije o čemu odlučuje predsjednik Vijeća.
16. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
117.
Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje
važiti Poslovnik Općinskog vijeća Općine Klana (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 29/01 i 3/06).
Članak
118.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom objave u
»Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-01/09-01/49
Ur. broj: 2170-06-09-01-01
Klana, 7. listopada 2009.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE KLANA
Predsjednik
Dorijan Valenčić, v.r.