SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVII. - broj 44. Četvrtak, 29. listopada 2009.
OPĆINA KLANA
48

35.

Na osnovi članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09) i članka 32. Statuta Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 33/09) Općinsko vijeće Općine Klana, kao predstavničko tijelo Općine Klana, na sjednici održanoj 7. listopada 2009. godine, donijelo je

POSLOVNIK
o radu Općinskog vijeća Općine Klana

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Poslovnikom o radu Općinskog vijeća Općine Klana (nadalje: Poslovnik) detaljnije se uređuje način konstituiranja Općinskog vijeća, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Općinskom vijeću, sazivanje, rad i tijek sjednice, postupak izbora i imenovanja kao i ostali sadržaji od značaja za rad Općinskog vijeća Općine Klana.

2. KONSTITUIRANJE OPĆINSKOG VIJEĆA, POČETAK OBNAŠANJA DUŽNOSTI ČLANA OPĆINSKOG VIJEĆA (VIJEĆNIKA), MIROVANJE I PRESTANAK MANDATA VIJEĆNIKA

Članak 2.

Konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Općine Klana (nadalje: Vijeće) saziva se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim zakonom, a Vijeće je konstituirano izborom predsjednika Vijeća, ukoliko je na konstituirajućoj sjednici nazočna većina članova Vijeća.

Predsjedatelj konstituirajuće sjednice (u daljnjem tekstu: predsjedatelj) ima, do izbora predsjednika Vijeća sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća u pogledu predsjedanja i rukovođenja sjednicom, a do izbora Mandatne komisije i Komisije za izbor i imenovanja, ovlašten je predlagati donošenje odluka, koje pravo pripada i većini nazočnih vijećnika.

Konstituirajućoj sjednici do izbora predsjednika Vijeća predsjedava najstariji član.

Nakon izbora predsjednika Vijeća, izabrani predsjednik preuzima predsjedanje sjednicom.

Članak 3.

Vijeće je konstituirano izborom predsjednika na sjednici na kojoj je nazočna većina članova Vijeća.

Nakon konstituiranja Vijeća izvodi se himna Republike Hrvatske.

Članak 4.

Na početku konstituirajuće sjednice, Vijeće na prijedlog predsjedatelja ili većine članova Vijeća, bira iz reda svojih članova Mandatnu komisiju.

Mandatna komisija ima predsjednika i dva člana.

Mandatna komisija podnosi Vijeću izvješće o provedenim izborima.

Mandatna komisija izvješćuje Vijeće o prestanku mandata članovima Vijeća i izvješćuje ispunjenje uvjeta za početak mandata zamjeniku člana Vijeća.

Članak 5.

Nakon što Vijeće usvoji izvješće Mandatne komisije o provedenim izborima iz čl. 4. stavka 3. Poslovnika, članovi Vijeća daju svečanu prisegu.

Tekst svečane prisege glasi:

»Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika Općinskog vijeća Općine Klana obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu pridržavati Ustava, zakona i Statuta Općine Klana i poštovati pravni poredak Republike Hrvatske te se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske i Općine Klana.«

Predsjedatelj izgovara tekst prisege i proziva, ponaosob, članove Vijeća koji razgovijetno i naglas izriču: »Prisežem i potpisujem prisegu!«

Nakon prisezanja član Vijeća potpisuje sadržaj prisege ispred predsjedatelja.

Članak 6.

Član Vijeća koji nije bio nazočan konstituirajućoj sjednici, ili njegov zamjenik kada počinje obnašati dužnosti člana Vijeća, polaže prisegu na prvoj sjednici Vijeća kojoj je nazočan.

Članak 7.

Na konstituirajućoj sjednici Vijeće bira i Odbor za izbor i imenovanja na prijedlog predsjedatelja ili većine članova Vijeća.

Odbor za izbor i imenovanja uređen je člankom 45. Poslovnika.

Članak 8.

Danom konstituiranja Vijeća, članovima Vijeća započinju prava i dužnosti određeni zakonom, Statutom Općine Klana, Poslovnikom i donesenim aktima Vijeća, do prestanka mandata.

U slučaju mirovanja mandata i prestanka mandata vijećnika, vijećnika zamjenjuje zamjenik vijećnika.

Vijećnika izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje kandidat s te liste koji nije izabran a kojega odredi politička stranka.

Vijećnika izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje kandidat stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao mandat vijećnika kojemu je prestao mandat.

Vijećnika izabranog na nezavisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat sa te liste.

Ostavka se podnosi napismeno na način propisan Statutom.

Članak 9.

Članu Vijeća prestaje mandat prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata u slučajevima određenim Zako

nom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Mirovanje mandata člana Vijeća i prestanak mirovanja mandata člana Vijeća nastupa u slučajevima određenim Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

3. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNIK VIJEĆA

Članak 10.

Vijeće ima predsjednika i jednog potpredsjednika koje Vijeće bira iz reda članova Vijeća, većinom glasova svih članova Vijeća, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje jedne trećine članova Vijeća.

Izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća obavlja se javnim glasovanjem za svakog kandidata ponaosob.

Za predsjednika i potpredsjednika Vijeća izabran je kandidat za kojeg je glasovala većina svih članova Vijeća.

Ako pri glasovanju za izbor predsjednika i potpredsjednika kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova, glasovanje se ponavlja po istom postupku kao za prvo glasovanje.

Ako su za izbor predsjednika i potpredsjednika bila predložena više od dva kandidata, u ponovljenom glasovanju sudjeluju samo dva kandidata koja su dobila najviše glasova.

U slučaju da ni u ponovljenom glasovanju niti jedan od kandidata ne dobije većinu glasova svih članova Vijeća, izborni se postupak ponavlja.

Članak 11.

Predsjednik Vijeća:

- zastupa i predstavlja Vijeće,

- saziva sjednice Vijeća, predlaže dnevni red, predsjeda sjednicama Vijeća i potpisuje akte Vijeća,

- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,

- brine o postupku donošenja općeg akta,

- koordinira rad radnih tijela Vijeća,

- brine o suradnji Vijeća s Općinskim načelnikom Općine Klana,

- brine o ostvarivanju prava i izvršavanju dužnosti članova Vijeća,

- rukovodi sjednicama i održava red na sjednici,

- objavljuje rezultate glasovanja na sjednici,

- određuje predstavnike Vijeća u svečanim i drugim prigodama,

- surađuje s predstavnicima predstavničkih tijela drugih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

- izvješćuje Vijeće o nastupu i prestanku mirovanja mandata člana Vijeća, prestanku mandata člana Vijeća prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata te o početku mandata zamjenika člana Vijeća,

- brine o javnosti rada Vijeća,

- brine o obdržavanju odrednica Poslovnika,

- obavlja i druge poslove određene zakonom, Statutom, Poslovnikom i drugim aktima Vijeća.

Članak 12.

Potpredsjednik Vijeća pomaže u radu predsjedniku Vijeća te obavlja poslove iz njegova djelokruga za koje ga isti ovlasti.

Pri obnašanju povjerenih poslova potpredsjednik Vijeća dužan je pridržavati se naputaka i smjernica predsjednika Vijeća.

Predsjednika Vijeća zamjenjuje potpredsjednik u slučaju njegove odsutnosti, spriječenosti ili po izdanoj mu punomoći.

Za vrijeme dok zamjenjuje predsjednika Vijeća, potpredsjednik ima sva prava i dužnosti kao predsjednik Vijeća.

Članak 13.

Predsjednik i potpredsjednik Vijeća mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata.

Prijedlog za razrješenje predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća može podnijeti Odbor za izbor i imenovanja ili najmanje trećina članova Vijeća.

Prijedlog za razrješenje mora biti pismeno obrazložen.

U prijedlogu za razrješenje odlučuje se većinom glasova svih članova Vijeća a o prijedlogu se ne može raspravljati i glasovati prije proteka roka od sedam dana od dana kada je prijedlog uručen i zaprimljen po predsjedniku Vijeća.

Članak 14.

Prijedlog za razrješenje može se podnijeti zbog razloga:

- ako predsjednik odnosno potpredsjednik Vijeća ne sazove sjednicu po zatražbi Općinskog načelnika ili po zatražbi jedne trećine članova Vijeća u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za održavanjem sjednice,

- ako predlagatelj smatra da predsjednik odnosno potpredsjednik Vijeća svojim ponašanjem šteti ugledu Vijeća ili da je zloupotrebljavao položaj ili prekoračio povjerene mu ovlasti.

Članak 15.

Predsjednik odnosno potpredsjednik Vijeća može podnijeti ostavku.

Predsjedniku i potpredsjedniku Vijeća dužnosti prestaju danom kada Vijeće utvrdi činjenicu podnošenja ostavke na dužnost.

U slučaju iz stavka 2. ovog članka Vijeće će odrediti potpredsjednika Vijeća koji će od izbora predsjednika imati sva njegova prava i dužnosti, a Vijeće je dužno izabrati novog predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća u roku 30 dana od utvrđene činjenice podnesene ostavke na dužnost.

Članak 16.

Ako predsjedniku odnosno potpredsjedniku Vijeća prestane mandat člana Vijeća prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata, Vijeće je dužno izabrati predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća u roku od 30 dana od dana saznanja o prestanku mandata.

Članak 17.

Ako Vijeće razriješi dužnosti predsjednika Vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog predsjednika, potpredsjednik Vijeća će do izbora novoga predsjednika Vijeća pridržavati sva njegova prava i dužnosti.

Članak 18.

Vijeće je dužno izabrati predsjednika Vijeća u roku od 30 dana od dana razrješenja.

4. PRAVA I DUŽNOSTI ČLANA VIJEĆA

Članak 19.

Član Vijeća ima prava i dužnosti utvrđene Statutom, Poslovnikom i aktima Vijeća, a osobito:

- prisustvovati sjednicama Vijeća i radnih tijela kojih je član i sudjelovati u njihovom radu,

- raspravljati i izjašnjavati se o sadržajima koji su na dnevnom redu Vijeća i radnih tijela kojih je član te o njima glasovati,

- prihvatiti se članstva u nekom od radnih tijela Vijeća uz uvjet da istovremeno može biti članom najviše u tri stalna radna tijela Vijeća,

- obnašati poslove i zadaće koje mu u okviru svoga djelokruga povjeri Vijeće ili radno tijelo kojeg je član,

- predlagati Vijeću donošenje odluka i drugih akata te razmatrati određene sadržaje iz njegova djelokruga,

- tražiti i dobiti podatke od Jedinstvenog upravnog odjela Općine Klana te koristiti se njihovim stručnim i tehničkim uslugama potrebnim pri obnašanju zadaća i dužnosti člana Vijeća,

- podnositi amandmane na prijedloge općih akata,

- prisustvovati sjednicama radnih tijela kojih nije član i sudjelovati u njihovu radu bez prava odlučivanja,

- predlagati osnivanje radnog tijela, ili radne grupe radi obrade određenog pitanja ili pripreme akata za Vijeće,

- biti biran odnosno imenovan i prihvatiti izbor odnosno imenovanje u tijela pravnih osoba određenih zakonom, Statutom i općim aktima Vijeća.

Članak 20.

Članu Vijeća imaju biti dostupni svi službeni materijali, isprave, dokumenti i podatci koji se pripremaju, arhiviraju ili prikupljaju u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Klana a koji se odnose na sadržaje u svezi sjednica Vijeća i Općinskog načelnika Općine Klana.

Članak 21.

Član Vijeća ima pravo na naknadu troškova za rad u Vijeću u skladu s odlukom Vijeća kao i članovi radnih tijela Vijeća u skladu s odlukom koju donosi Općinski načelnik temeljem čl. 51. st. 3, alineja 6 Statuta.

Članak 22.

Član Vijeća ne smije u obnašanju svojih privatnih poslova, za sebe ili svoga poslodavca, koristiti položaj člana Vijeća i naglašavati taj položaj u svrhu pogodovanja bilo koje interesne vrste.

Član Vijeća dužan je čuvati podatke koje sazna u obnašanju dužnosti, a koji prema zakonskim propisima nose oznaku tajnosti i za to su odgovorni prema posebnom zakonu.

Članak 23.

Mandat vijećnika prestaje prije isteka vremena na koje je izabran:

1. ako podnese ostavku,

2. ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta, odnosno ograničena poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke,

3. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, danom pravomoćnosti sudske presude,

4. ako se naknadno sazna za razloge zbog kojih nije mogao biti izabran za člana Vijeća, danom donošenja odluke Ustavnog suda,

5. ako odjavi prebivalište s područja Općine, danom odjave prebivališta,

6. ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom njegovog prestanka,

7. smrću.

Članak 24.

O nazočnosti članova Vijeća sjednicama Vijeća vodi se očevidnik.

U slučaju da član Vijeća ne može biti nazočan sjednici Vijeća, dužan je o tome pravovremeno izvijestiti Jedinstveni upravni odjel Općine Klana.

Vijećnička pitanja

Članak 25.

Član Vijeća ima pravo na sjednici Vijeća, po iscrpljenom dnevnom redu sjednice Vijeća, postavljati pitanja (vijećnička pitanja) koja se odnose na sadržaje pojedinih oblasti rada i djelokruga rada Vijeća, radnih tijela Vijeća, Općinskog načelnika i Jedinstvenog upravnog odjela.

Član vijeća može postaviti najviše dva pitanja.

Vijećnička pitanja postavljaju se isključivo napismeno.

Vijećničko pitanje mora biti razgovijetno i jezgrovito, u obliku pitanja a ne utvrđenja ili rasprave.

Članak 26.

Na pisana vijećnička pitanja upućena Općinskom načelniku odgovara Općinski načelnik, na pitanja upućena predsjedniku Vijeća odgovara predsjednik Vijeća, na pitanja upućena Jedinstvenom upravnom odjelu odgovara pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela a na pitanja upućena mjesnim odborima odgovaraju predsjednici mjesnih odbora.

Općinski načelnik, ili osoba koju opunomoći, može sudjelovati na sjednicama Vijeća bez prava glasovanja.

Članak 27.

Odgovore na napismeno postavljena vijećnička pitanja, član Vijeća dobit će u pravilu, uz poziv za narednu sjednicu, napismeno.

Ako je odgovor na postavljeno vijećničko pitanje povjerljive naravi, Općinski načelnik može predložiti da se članu Vijeća odgovori neposredno, usmeno, ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čijem je djelokrugu to pitanje.

Član Vijeća koji je postavio vijećničko pitanje može na sjednici Vijeća iznijeti mišljenje o dobivenom odgovoru i postaviti dopunsko pitanje koje je izrijekom u svezi dobivenog odgovora.

Klubovi vijećnika

Članak 28.

Vijećnici mogu osnovati Klub vijećnika prema stranačkoj pripadnosti i Klub nezavisnih vijećnika.

Klub vijećnika mora imati najmanje 3 člana.

Klubovi vijećnika obvezni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika Vijeća, priložiti svoja pravila rada te podatke o članovima.

Predsjednik Vijeća i Jedinstveni upravni odjel brine da se klubovima vijećnika osiguraju prostorni i drugi tehnički uvjeti za rad (prostorije za sjednice, prijepis, umnožavanje i dostavu materijala i dr.).

5. RADNA TIJELA

Članak 29.

Za proučavanje i razmatranje pojedinih sadržaja, te pripremu i podnošenje odgovarajućih prijedloga za praćenje provođenja utvrđene politike i praćenja izvršavanja odluka i općih akata Vijeća, za koordinaciju u rješavanju pojedinih sadržaja, za proučavanje i raspravljanje i drugih pitanja iz nadležnosti Vijeća te za izvršavanje ciljanih zadaća i poslova od interesa za Općinu, ovim se Poslovnikom osnivaju radna tijela Vijeća.

Članak 30.

U radnim tijelima razmatraju se akti koje donosi Vijeće a odnosna na djelokrug poslova, zadaća i rada radnog tijela.

Radno tijelo dužno je o svojim zaključcima obavijestiti Općinskog načelnika i predsjednika Vijeća.

Članak 31.

Vijeće može, uz radna tijela ustanovljena Statutom, osnovati i druga radna tijela.

Odlukom o osnivanju drugih radnih tijela uređuje se njihov naziv, sastav, djelokrug i način rada.

Članak 32.

Radno tijelo Vijeća ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova.

Predsjednik, potpredsjednik i ostali članovi radnih tijela biraju se iz redova vijećnika i odgovarajućih strukovnih znalaca koji svojom stručnošću, znanjem, umijećem i iskustvom mogu pridonijeti uspješnosti radnih tijela i Vijeća uopće.

Članak 33.

Mandat predsjednika, potpredsjednika i članova radnog tijela traje do isteka mandata saziva Vijeća ukoliko Vijeće ne odluči drugačije.

Članak 34.

Predsjednik radnog tijela Vijeća organizira rad tijela, predlaže dnevni red i predsjedava njegovim sjednicama.

Predsjednik potiče razmatranje pojedinih tema i brine se o obavješćivanju članova o pitanjima iz djelokruga radnih tijela.

Predsjednik surađuje s predsjednikom Vijeća, Općinskim načelnikom i predsjednicima drugih radnih tijela Vijeća te s pročelnikom Jedinstvenog upravnog odjela u pitanjima iz djelokruga radnog tijela Vijeća.

Predsjednik se brine o provođenju zaključaka radnog tijela Vijeća i obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Potpredsjednik radnog tijela u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, ima njegova prava, obveze i odgovornosti određene Poslovnikom.

U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika ili potpredsjednika, sjednicom radnog tijela predsjeda član radnog tijela kojeg na to ranije ovlasti predsjednik radnog tijela.

Članak 35.

Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik na vlastiti poticaj a dužan ju je sazvati na osnovu zaključka Vijeća ili ako to zatraži predsjednik Vijeća ili trećina članova Vijeća te Općinski načelnik uz navođenje sadržaja koja treba razmotriti na sjednici.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu kad je to obvezan učiniti, sjednicu radnog tijela Vijeća sazvat će predsjednik Vijeća.

Članak 36.

Radna tijela Vijeća mogu zauzimati stajališta o pitanjima iz svog djelokruga ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.

Članak 37.

O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik.

Članak 38.

Radna tijela Vijeća obvezna su o danim primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima obavijestiti Vijeće ali su autonomna u svezi donesenih izvješća, zaključaka ili odluka koja su donijeli.

Kad podnosi izvješće Vijeću, radno tijelo određuje izvjestitelja koji će, prema zaključku ili odluci radnog tijela, na vlastiti poticaj ili zahtjev Vijeća, na sjednici obrazložiti stajalište radnog tijela.

Izvjestitelj se na sjednici izjašnjava u ime radnog tijela Vijeća o sadržajima izvješća, odnosno stajalištu radnog tijela, ali ne može izmijeniti stajalište radnog tijela ili odustati od njega niti se može izjašnjavati o sadržajima o kojima radno tijelo nije dalo svoje mišljenje ili zauzelo stajalište.

Članak 39.

Radna tijela surađuju međusobno a mogu održavati i zajedničku sjednicu te Vijeću podnijeti i zajedničko izvješće, zaključke ili odluke o temi rasprave.

Izvješća, zaključci ili odluke koje donesu radna tijela ne treba potvrđivati Vijeće i ista postaju izvršna ukoliko ih svojim potpisom potvrde i Općinski načelnik i predsjednik Vijeća.

Članak 40.

Sjednici radnog tijela Vijeća mogu, po svojoj prosudbi, prisustvovati i sudjelovati u radu tijela predsjednik i potpredsjednik Općinskog vijeća.

Članak 41.

Radna tijela imaju pravo tražiti od Općinskog načelnika, Jedinstvenog upravnog odjela i drugih radnih tijela Vijeća odgovarajuće podatke i druge potrebite obavijesti kojima isti raspolažu ili koje su obvezni pohranjivati i pratiti.

Članak 42.

Radno tijelo Vijeća može na svoje sjednice pozvati znanstvene, stručne i javne djelatnike i druge osobe radi iznošenja korisnih i iskustvenih strukovnih mišljenja i stavova o sadržajima koji su na dnevnom redu sjednice.

Radno tijelo može, u skladu s ovim Poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu.

Članak 43.

Radna tijela Vijeća su:

- Odbor za statutarno-pravna pitanja,

- Odbor za izbor i imenovanja,

- Odbor za gospodarstvo, financije i proračun, komunalni sustav, razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša,

- Odbor za socijalna i zdravstvena pitanja,

- Odbor za društvene djelatnosti te međudržavnu i međuopćinsku suradnju,

- Odbor za grobljanska pitanja,

- Odbor za poljoprivredu i stočarstvo,

- Mandatna komisija.

Članak 44.

Odbor za statutarno - pravna pitanja bavi se sadržajima određenim u članku 42. Statuta a može obnašati i druge zadaće po potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.

Odbor za statutarno-pravna pitanja ima predsjednika, potpredsjednika i 1 člana koji se biraju iz redova vijećnika i odgovarajućih strukovnih znalaca.

Članak 45.

Odbor za izbor i imenovanja bavi se sadržajima određenim u članku 43. Statuta a može obnašati i druge zadaće po potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.

Odbor za izbor i imenovanja ima predsjednika, potpredsjednika i 1 člana koji se biraju iz redova vijećnika i odgovarajućih strukovnih znalaca.

Članak 46.

Odbor za gospodarstvo, financije i proračun, komunalni sustav, razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša bavi se sadržajima određenim u članku 44. Statuta a može obnašati i druge zadaće po potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.

Odbor za gospodarstvo, financije i proračun, komunalni sustav, razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša ima predsjednika, potpredsjednika i 5 članova koji se biraju iz redova vijećnika i odgovarajućih strukovnih znalaca od kojih se, uz predsjednika i potpredsjednika, svih sedmero članova ne mora istodobno izabrati.

Članak 47.

Odbor za socijalna i zdravstvena pitanja bavi se sadržajima određenim u članku 45. Statuta a može obnašati i druge zadaće po potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.

Odbor za socijalna i zdravstvena pitanja ima predsjednika, potpredsjednika i 3 člana koji se biraju iz redova vijećnika i odgovarajućih strukovnih znalaca.

Članak 48.

Odbor za društvene djelatnosti te međudržavnu i međuopćinsku suradnju bavi se sadržajima određenim u članku 46. Statuta a može obnašati i druge zadaće po potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.

Odbor za društvene djelatnosti te međudržavnu i međuopćinsku suradnju ima predsjednika, potpredsjednika i 5 članova koji se biraju iz redova vijećnika i odgovarajućih strukovnih znalaca.

Članak 49.

Odbor za grobljanska pitanja bavi se sadržajima određenim u članku 47. Statuta a može obnašati i druge zadaće po potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.

Odbor groblja ima predsjednika, potpredsjednika i 3 člana koji se biraju iz redova vijećnika i odgovarajućih strukovnih znalaca.

Članak 50.

Odbor za poljoprivredu i stočarstvo bavi se sadržajima određenim u članku 48. Statuta a može obnašati i druge zadaće po potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.

Odbor za poljoprivredu i stočarstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 1 člana koji se biraju iz redova vijećnika i odgovarajućih strukovnih znalaca.

Članak 51.

Mandatna komisija bavi se sadržajima određenim u članku 48. Statuta i člankom 4. Poslovnika a može obnašati i druge zadaće po potrebi Vijeća i Općinskog načelnika.

6. MJESNA SAMOUPRAVA

Članak 52.

Na području Općine Klana mogu se osnivati mjesni odbori. Sadržaj mjesnih odbora uređen je Statutom i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

7. ODNOS OPĆINSKOG VIJEĆA I OPĆINSKOG NAČELNIKA

Članak 53.

Općinski načelnik i zamjenik Općinskog načelnika na prvoj sjednici Općinskog vijeća polažu prisegu.

Predsjednik Vijeća čita prisegu sljedećeg sadržaja: »Prisežem svojom čašću da ću dužnost Općinskog načelnika / zamjenika Općinskog načelnika/ Općine Klana obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu pridržavati Ustava, zakona i statuta Općine Klana i poštovati pravni poredak Republike Hrvatske te se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske i Općine Klana.«

Predsjednik Vijeća poslije pročitane prisege proziva ponaosob Općinskog načelnika i njegovog zamjenika, a Općinski načelnik i njegov zamjenik, nakon što je izgovoreno njihovo ime i prezime, ustaju i izgovaraju: »Prisežem i potpisujem prisegu!« nakon čega potpisuju sadržaj prisege ispred predsjedatelja.

Članak 54.

Općinski načelnik i njegov zamjenik prisustvuju sjednicama Vijeća a mogu sudjelovati i na sjednicama radnih tijela Vijeća.

Općinski načelnik može odrediti ovlaštenog izvjestitelja za one točke dnevnog reda koje su po njegovom prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice Vijeća.

Članak 55.

Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Vijeća i radnih tijela Vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta Općinskog načelnika, daje potrebite obavijesti i stručna objašnjenja, te izvješćuje načelnika o stajalištima i mišljenjima Vijeća odnosno radnih tijela.

Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni izvjestitelj, Vijeće ili radno tijelo može, cijeni li da je nazočnost izvjestitelja ili osobno načelnika nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.

Članak 56.

O sazvanim sjednicama predsjednik Vijeća i predsjednici radnih tijela Vijeća izvješćuju Općinskog načelnika najkasnije 5 dana prije dana održavanja sjednice.

Članak 57.

Način i postupak pokretanja razrješenja Općinskog načelnika i zamjenika načelnika propisan je Statutom.

8. AKTI VIJEĆA

Članak 58.

Odluke i druge akte (nadalje: akti) koje Vijeće donosi na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i Statutom potpisuje predsjednik Vijeća.

Članak 59.

Na izvornike odluka i drugih akata Vijeća stavlja se pečat Vijeća.

Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata Vijeća razumijeva se onaj tekst odluke, odnosno drugog akta, koji je usvojen na sjednici Vijeća.

Izvornici akata Vijeća čuvaju se u pismohrani Općine.

Članak 60.

Statut, odluke i drugi opći akti Vijeća, odluka o izboru, imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje Vijeće objavljuju se u Službenom glasilu i na službenim internetskim stranicama Općine.

O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog članka, brine se Jedinstveni upravni odjel.

Članak 61.

Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi Vijeće jesu: vijećnici, klub vijećnika, Općinski načelnik i radna tijela Vijeća, osim ako je zakonom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo određena tijela.

Članak 62.

Ako predsjednik vijeća utvrdi da podneseni prijedlozi akata nisu sastavljeni u skladu s odredbama Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u primjerenom roku, a najviše za 15 dana, uskladi prijedlog akta s odredbama Poslovnika.

Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta, ne otkloni ili ne uskladi nedostatak aktu, držati će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostatci ne budu otklonjeni u roku od 15 dana od zatražbe podnositelju da se prijedlog akta uskladi, držati će se kao da akt nije upućen vijeću odnosno da nije niti podnesen.

Ukoliko je prijedlog odluke skinut s dnevnog reda ili odluka nije donesena na Vijeću, može se ponovno staviti na dnevni red po isteku roka od 3 mjeseca, osim ako Vijeće ne odluči drukčije.

Članak 63.

Postupak donošenja akta pokreće se podnašanjem prijedloga akta.

Prijedlog akta sadrži pravnu osnovu za donošenje, tekst prijedloga akta s obrazloženjem, sadržaj odredaba važećega akta koja se mijenja ili dopunjuje. Uz prijedlog akta mogu se priviti i odgovarajuće isprave.

Predlagatelj akta, odnosno njegov ovlašteni ili opunomoćeni predstavnik, može na početku rasprave podnijeti uvodno, usmeno, izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a ako se predlaže da opći akt stupi na snagu danom objave, dužan je navlastito obrazložiti opravdanost ranijeg stupanja na snagu.

Predlagatelj akta ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.

Općinski načelnik može tražiti riječ u tijeku rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj akta.

Članak 64.

Ako dva ili više predlagatelja upute različite prijedloge odluka kojima se uređuje isti sadržaj, predsjednik Vijeća pozvat će predlagatelje da prijedloge odluka objedine u jedinstveni prijedlog.

Ako se o tomu ne postigne suglasnost, predsjednik Vijeća unijeti će prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda sjednice Vijeća redoslijedom kojim su dostavljeni.

Članak 65.

Uvodno izlaganje i dopunsko obrazloženje prijedloga akta može trajati najduže 3 minute, a za prijedlog proračuna i prijedlog prostornog plana 10 minuta.

Vijeće može posebnom odlukom odobriti i duže trajanje uvodnog izlaganja i obrazloženja od propisanog stavkom 1. ovog članka ako to iziskuju naročite i izvanredne okolnosti.

Članak 66.

Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta podnosi se napismeno i to u obliku amandmana s obrazloženjem, najkasnije jedan dan prije održavanja sjednice.

Ako se prijedlog općeg akta mijenja ili dopunjuje opći akt, amandmani se mogu podnositi samo na članke obuhvaćene predloženim izmjenama i dopunama.

Amandman se upućuje predsjedniku Vijeća koji ga prije odlučivanja dostavlja vijećnicima, predlagatelju akta i načelniku, ukoliko on nije predlagatelj.

Pravo na podnošenje amandmana imaju ovlašteni predlagatelji akata iz članka 61. Poslovnika.

Članak 67.

Predlagatelj akta može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.

Općinski načelnik može, do zaključenja rasprave, podnositi amandmane i na prijedlog akta i kada nije predlagatelj.

Članak 68.

Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od podnesenog prijedloga akta, Vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.

Iz razloga narečenih u stavku l. ovog članka, glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži načelnik, neovisno o tomu je li on njihov predlagatelj.

Članak 69.

O amandmanima se izjašnjava predlagatelj i načelnik, neovisno o tomu je li on njihov predlagatelj.

Izjašnjavanje prema stavku l. ovog članka je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima.

Članak 70.

Amandman koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom konačnog prijedloga akta i o njemu se odvojeno ne glasuje:

- ako ga je podnio predlagatelj akta,

- ako ga je podnio vijećnik ili radno tijelo i s njima se suglasio predlagatelj akta.

Članak 71.

Ako konačni prijedlog akta nije podnio Općinski načelnik, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasio Općinski načelnik, glasuje se odvojeno.

Amandman prihvaćen na sjednici Vijeća postaje sastavni dio konačnog prijedloga akta o kojemu se odlučuje.

Članak 72.

O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka konačnog prijedloga akta na koje se odnose.

Ako je na jedan članak konačnog prijedloga akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i prema tom vrjednovniku glasuje se dalje o ostalim amandmanima.

Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, odlučuje se o donošenju akta.

9. DONOŠENJE AKTA PO HITNOM POSTUPKU

Članak 73.

Iznimno, akt se može donijeti po hitnom postupku samo ako to iziskuju osobito opravdani razlozi ili ako bi nedonošenje takvog akta moglo nanijeti štetu Općini.

Akt se po hitnom postupku donosi u roku od 48 sati.

Uz prijedlog posebnog akta da se određeni akt donese po hitnom postupku, podnosi se prijedlog određenog akta za kojega se traži hitno postupanje, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada se uz prijedlog mora dostaviti i pisana podrška od 5 vijećnika.

Prijedlog za donošenje akta po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Vijeća najkasnije dan prije održavanja sjednice Vijeća.

Predsjednik Vijeća, bez odlaganja, upućuje dostavljeni mu prijedlog vijećnicima i Općinskom načelniku ukoliko Općinski načelnik nije predlagatelj.

Članak 74.

Kada se podnosi prijedlog akta po hitnom postupku prethodno se glasuje bez rasprave o opravdanosti razloga za hitan postupak i uvrštavanja u dnevni red sjednice, a potom se raspravlja i odlučuje o predloženomu aktu.

Članak 75.

Na predloženi akt koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.

O postupku s amandmanima iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se iste odredbe Poslovnika koje se odnose i na prijedloge akata koji se donose u redovnom postupku.

10. DONOŠENJE PRORAČUNA I GODIŠNJEG OBRAČUNA PRORAČUNA OPĆINE

Članak 76.

Prijedlog proračuna, projekciju proračuna za sljedeće dvije proračunske godine i godišnjeg izvješća o izvršenju proračuna Općine podnosi načelnik na način i u rokovima propisanim zakonom.

Članak 77.

Proračun i godišnje izvješće o izvršenju proračuna donose se većinom glasova svih vijećnika.

11. PODNOŠENJE IZVJEŠĆA OPĆINSKOG NAČELNIKA

Članak 78.

Općinski načelnik podnosi izvješće o svom radu u skladu s odredbama Statuta.

Članak 79.

Prijedlog za traženje izvješća od Općinskog načelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može podnijeti najmanje 5 vijećnika.

Prijedlog se podnosi napismeno i mora biti potpisan od svih vijećnika koji predlažu donošenje zaključka o traženju izvješća Općinskog načelnika. U prijedlogu se moraju jasno postaviti, obrazložiti i uobličiti sadržaji o kojemu se traži izvješće.

Članak 80.

Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog za traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjednice Vijeća koja se održava nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne 30 dana od dana primitka.

Članak 81.

Predstavnik vijećnika koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća ima pravo na sjednici Vijeća izložiti i obrazložiti prijedlog.

Načelnik ima pravo na sjednici Vijeća usmeno se očitovati na podneseni prijedlog.

Članak 82.

Raspravu o izvješću Općinskog načelnika Vijeće može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je zahtjevom za podnošenjem izvješća pokrenuto ili donošenjem zaključka kojim se od Općinskog načelnika traži izvršavanje općih akata Vijeća.

Članak 83.

Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća Općinskog načelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije odlučivanja o prijedlogu.

Ako prijedlog za traženje izvješća Općinskog načelnika nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o bitno podudarnom pitanju ne može se ponovno postaviti prije proteka roka od 90 dana od dana kada je Vijeće donijelo zaključak kojim ne prihvaća prijedlog za traženje izvješća od Općinskog načelnika.

12. O SJEDNICAMA VIJEĆA

l. Sazivanje sjednice

Članak 84.

Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća.

Predsjednik Vijeća dužan je sazvati sjednicu Vijeća na obrazloženi prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika ili na prijedlog Općinskog načelnika, u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Prijedlog mora biti predan napismeno i potpisan od vijećnika, odnosno Općinskog načelnika.

Sjednice Vijeća traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red.

Ukoliko predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 2. ovog članka, sjednicu može sazvati Općinski načelnik u roku od 15 dana.

Nakon proteka rokova iz stavka 2. i 4. ovog članka sjednicu Vijeća može na zahtjev jedne trećine vijećnika, sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zahtjev vijećnika mora biti predan napismeno i potpisan od vijećnika.

Članak 85.

Sjednice Vijeća sazivaju se pisanim pozivom, a samo u izuzetno hitnim slučajevima i na drugi prikladan način.

Poziv za sjednicu sa materijalima koji se odnose na prijedlog dnevnog reda dostavlja se vijećnicima 5 dana prije održavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga ovaj se rok može skratiti.

Poziv i materijal za sjednicu mogu se dostaviti i elektroničkim putem.

O drukčijem načinu sazivanja sjednice i opravdanosti razloga za sazivanje sjednice u kraćem roku odlučuje predsjednik Vijeća.

Materijali za sjednicu Vijeća dostavljaju se vijećnicima, Općinskom načelniku, zamjeniku načelnika, pročelniku Jedinstvenog upravnog odjela, vijećima mjesnog odbora na području Općine, političkim strankama koje imaju vijećnike u Vijeću, vijećima nacionalnih manjina odnosno predstavnicima nacionalnih manjina ukoliko postoje te sredstvima javnog priopćavanja.

2. Dnevni red

Članak 86.

Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjednik Vijeća u pozivu za sjednicu.

Predsjednik Vijeća, sve prijedloge sastavljene na način propisan Poslovnikom i dostavljene prije upućivanja pisanog poziva za sjednicu Vijeća, uvrštava u prijedlog dnevnog reda sjednice.

Članak 87.

Dnevni red sjednice Vijeća utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice.

Prilikom utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Vijeća i ovlašteni predlagatelji mogu predložiti dopunu dnevnog reda ili da se pojedini predmet dnevnog reda izostavi iz dnevnog reda. Ako se predlaže dopuna dnevnog reda, vijećnicima se uz prijedlog za dopunu daje i materijal po predloženoj dopuni.

Prije glasovanja o prijedlogu izmjene dnevnog reda, predlagatelj ima pravo prijedlog obrazložiti.

O izmjeni dnevnog reda glasuje se bez rasprave.

Prilikom utvrđivanja dnevnog rada najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o hitnosti postupka.

Nakon što je utvrđen dnevni red sjednice sukladno odredbama Poslovnika, predsjednik Vijeća objavljuje utvrđeni dnevni red.

Prije prelaska na dnevni red usvaja se zapisnik s prethodne sjednice Vijeća.

Članak 88.

Tijekom sjednice ne može se promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda.

Predlagatelj čiji je predmet uvršten u prijedlog dnevnog reda, može odustati od svog prijedloga i nakon što je dnevni red utvrđen. U tom slučaju smatra se da je odgovarajući predmet skinut s dnevnog reda sjednice i smatra se da prijedlog nije podnijet.

Članak 89.

Ovlašteni predlagatelj ne može ponoviti prijedlog pojedinog predmeta dnevnog reda, bitno podudarnog sadržaja koji nije uvršten u dnevni red Vijeća na način propisan člankom 87. Poslovnika, prije proteka roka od 6 mjeseca od dana odlučivanja Vijeća o dnevnom redu.

3. Predsjedavanje i sudjelovanje

Članak 90.

Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti potpredsjednik.

Članak 91.

Sjednici mogu, u svojstvu uzvanika, prisustvovati samo osobe koje je pozvao predsjednik Vijeća.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.

Prijave za govor primaju se po otvaranju rasprave.

Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govornom izlaganju samo predsjednik Vijeća.

Predsjednik Vijeća brine se da govornik ne bude ometan ili spriječen u govornom izlaganju.

Članak 92.

Predsjednik Vijeća daje vijećnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.

Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati duže od tri minute.

Predsjednik je dužan odrediti se, poslije iznesenog prigovora, o povredi Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem o tome se odlučuje na sjednici bez rasprave.

Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod dvojbe, nesporazuma ili koji zahtijeva objašnjenje, predsjednik će mu dati riječ čim završi govor vijećnik koji je to izazvao. Vijećnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak odnosno objašnjenje, a njegov govor ne može trajati duže od dvije minute.

Članak 93.

Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, govori, a nije dobio odobrenje predsjednika, svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika ili u svom govoru grubo vrijeđa osobe koje sudjeluju u radu Vijeća, predsjednik Vijeća će ga opomenuti.

Ako govornik i poslije izrečene opomene nastavi sa ponašanjem zbog kojeg mu je izrečena opomena, predsjednik Vijeća će mu oduzeti riječ, a po potrebi i fizički ga udaljiti sa sjednice putem redara i redarske službe.

Ako vijećnik odbije napustiti sjednicu u slučaju iz stavka 3. ovog članka, predsjednik Vijeća utvrditi će da je vijećnik udaljen sa sjednice i da se ne broji prilikom glasovanja.

Članak 94.

Na sjednici Vijeća može se odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput.

Vijećnik u raspravi, u pravilu, može govoriti najdulje pet minuta.

Iznimno zbog važnosti teme, Vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i dulje.

Nakon što završe svoj govor svi vijećnici koji su se prijavili za govor u skladu s člankom 91. st 3 i člankom 92. st 1 Poslovnika, mogu ponovno zatražiti riječ i tada mogu govoriti još najviše tri minute, neovisno o tomu jesu li ranije govorili o toj temi.

4. Tijek sjednice

Članak 95.

Nakon otvaranja sjednice, a prije utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Vijeća utvrđuje nazočnost vijećnika.

Vijećnik koji ne može prisustvovati sjednici Vijeća o tome je dužan obavijestiti predsjednika Vijeća ili pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela.

Ako predsjednik Vijeća utvrdi da sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika ima pravo odložiti sjednicu za određeni dan i sat.

Sjednica će se prekinuti i odložiti i u slučaju kada se za vrijeme sjednice utvrdi da ne postoji dostatan broj većine vijećnika.

5. Odlučivanje

Članak 96.

Za donošenje akata na sjednici Vijeća, potrebna je nazočnost većine vijećnika, osim u slučajevima kada je Poslovnikom drukčije određeno.

Članak 97.

Vijeće donosi akte većinom danih glasova, ukoliko je na sjednici Vijeća nazočna većina vijećnika, osim ako zakonom, Statutom ili ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.

Većinom glasova svih vijećnika, Vijeće donosi sljedeće akte:

- Statut Općine,

- Poslovnik o radu općinskog vijeća,

- proračun,

- godišnje izvješće o izvršenju proračuna,

- odluku o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća,

- odluku o raspisivanju referenduma o razrješenju Općinskog načelnika i njegovog zamjenika,

- odluku o raspisivanju referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga Općine utvrđenih Statutom.

6. Glasovanje

Članak 98.

Glasovanje na sjednici je javno.

Vijeće može odlučiti da se o nekom pitanju glasuje tajno.

Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku.

Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način da predsjednik Vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je »za« prijedlog, zatim, tko je »protiv« prijedloga, odnosno je li se tko uzdržao od glasovanja. Glasovi vijećnika koji su bili nazočni u vijećnici a nisu glasovali »za« niti »protiv« prijedloga i nisu se izjasnili da se uzdržavaju od glasovanja, drže se uzdržanim glasovima.

Kod utvrđivanja dnevnog reda i usvajanja zapisnika glasuje se »za« ili »protiv«.

Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih vijećnika, predsjednik Vijeća može odmah utvrditi odbijanje amandmana.

Vijećnike proziva i glasove prebrojava predsjednik Vijeća ili osoba koju on odredi.

Članak 99.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultat glasovanja.

Na zahtjev vijećnika koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik Vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje rezultat glasovanja.

Članak 100.

Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići iste su veličine, boje, oblika i ovjereni su pečatom Vijeća.

Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom a glasuje se na način da se zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata.

Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se »za«, »protiv« i »uzdržan«.

Glasačke listiće priprema službenik iz Jedinstvenog upravnog odjela a predsjednik Vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika koji će mu pomagati prilikom postupka tajnog glasovanja.

Članak 101.

Službenik ili vijećnik koji pomaže predsjedniku Vijeća u provođenju postupka tajnog glasovanja predaje vijećnicima glasačke listiće.

Članak 102.

U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.

Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.

Članak 103.

Vijećnik može glasovati samo osobno, jednim glasačkim listićem.

Nevažeći je nepopunjen listić, listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao, kao i listić na kojem je zaokružen veći broj kandidata od broja kandidata kojega se bira.

Članak 104.

Nakon što su svi nazočni vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Vijeća objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.

Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi predanih i pobrojenih glasačkih listića.

Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Vijeća u nazočnosti službenika i vijećnika koji su mu pomagali prigodom glasovanja.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.

13. IZBORI I IMENOVANJA

Članak 105.

Predsjednika i potpredsjednika Vijeća bira i razrješuje Vijeće na način i u postupku propisanim Statutom i Poslovnikom.

Članak 106.

Potpredsjednik Vijeća pomaže u radu predsjedniku Vijeća te obavlja poslove iz njegovog djelokruga za koje ga ovlasti.

Ako je predsjednik Vijeća spriječen ili odsutan zamjenjuje ga potpredsjednik.

Dok zamjenjuje predsjednika Vijeća, potpredsjednik ima sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća.

Članak 107.

Na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje 1/3 vijećnika može se pokrenuti postupak razrješenja predsjednika i potpredsjednika Vijeća.

Prijedlog se dostavlja predsjedniku Vijeća napismeno i mora sadržavati obrazloženje prijedloga.

Predsjednik, odnosno potpredsjednik Vijeća imaju pravo očitovati se o prijedlogu najkasnije u roku od osam (8) dana od dostave prijedloga.

Predsjednik Vijeća dužan je prijedlog uvrstiti u dnevni red sjednice Vijeća koja se mora održati najkasnije u roku od 30 dana od kada je prijedlog zaprimljen.

Ako Vijeće donese odluku o razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća, mandat i prava na temelju obnašanja dužnosti prestaju im izborom novog predsjednika Vijeća.

Članak 108.

Predsjednik i potpredsjednik Vijeća mogu dati ostavku. Dužnost im prestaje danom izbora novog predsjednika Vijeća.

Ostavka se podnosi napismeno i s ovjerenim (legaliziranim) potpisom. Takva se ostavka dostavlja Jedinstvenom upravnom odjelu Općine koji ju urudžbira i s nadnevkom urudžbiranja drži se da je ostavka valjana.

Članak 109.

Ako Vijeće razriješi predsjednika Vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novoga, potpredsjednik Vijeća ima sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća dok se ne izabere novi predsjednik.

Vijeće je dužno, najkasnije u roku od 30 dana, od donošenja odluke o razrješenju predsjednika, izabrati novog predsjednika.

14. ZAPISNICI

Članak 110.

O radu sjednice vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o sudjelovanju u raspravi te o donesenim aktima.

U zapisnik se unose i rezultati glasovanja o izglasovanom predmetu.

Članak 111.

Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice, prije prelaska na dnevni red, iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.

O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.

Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.

Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Vijeća i zapisničar koji je bilježio zapisnik.

Izvornike zapisnika sa sjednica Vijeća čuva Jedinstveni upravni odjel Općine.

Članak 112.

Sjednice Vijeća ne moraju se tonski snimati, ali ukoliko su tonski snimane, prijepis tonskih snimki sjednica čuva Jedinstveni upravni odjel Općine.

Izvornici zapisnika kao i prijepis tonskih snimki sjednica mogu biti dani na uvid vijećniku po njegovom izričitom zahtjevu.

15. JAVNOST RADA

Članak 113.

Sjednice Vijeća javne su.

Predstavnici udruga građana, građani i predstavnici javnih medija mogu pratiti rad Vijeća ukoliko ne remete red i tijek sjednice.

Ukoliko je broj osoba koje prate rad Vijeća veći od broja raspoloživih mjesta, predsjednik Vijeća određuje broj osoba koje mogu pratiti rad Vijeća.

Članak 114.

O radu Vijeća javnost se obavješćuje putem sredstava javnog priopćavanja, oglasne ploče i objavom na internetskim stranicama Općine.

Članak 115.

Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni podatci koji su u skladu s posebnim propisima normirani određenim stupnjem tajnosti.

Članak 116.

Radi što sadržajnijeg i točnijeg obavješćivanja javnosti o radu Vijeća i radnih tijela Vijeća može se dati službeno priopćenje za medije o čemu odlučuje predsjednik Vijeća.

16. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 117.

Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Općinskog vijeća Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 29/01 i 3/06).

Članak 118.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-01/09-01/49

Ur. broj: 2170-06-09-01-01

Klana, 7. listopada 2009.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KLANA

Predsjednik
Dorijan Valenčić, v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=638&mjesto=51217&odluka=35
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr