18.
Na temelju članaka 33. i 35. Zakona o
lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/ 01,
60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05,109/07, 125/08 i 36/09) i članka 26.
Statuta Grada Čabra (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/01,
06/02 i 22/05), Gradsko vijeće Grada Čabra, na sjednici održanoj dana 31.
srpnja 2009. godine donijelo je
POSLOVNIK
GRADSKOG VIJEĆA GRADA ČABRA
I. UVODNA ODREDBA
Članak
1.
Ovim Poslovnikom se detaljnije uređuje način
konstituiranja Gradskog vijeća, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti
vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika
Gradskog vijeća, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja
akata u Gradskom vijeću, sazivanje, rad i tijek sjednice, postupak izbora i
imenovanja, te druga pitanja od značaja za rad Gradskog vijeća Grada Čabra.
II. KONSTITUIRANJE GRADSKOG VIJEĆA
Članak
2.
Konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća
saziva se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim zakonom, a Gradsko
vijeće je konstituirano izborom predsjednika Gradskog vijeća ukoliko je na
konstituirajućoj sjednici nazočna većina članova Gradskog vijeća.
Predsjedatelj konstituirajuće sjednice (u
daljnjem tekstu: predsjedatelj) ima, do izbora predsjednika Gradskog vijeća,
sva prava i dužnosti predsjednika Gradskog vijeća u pogledu predsjedanja i
rukovođenja sjednicom, a do izbora Mandatnog povjerenstva i Odbora za izbor i
imenovanje, ovlašten je predlagati donošenje odluka, a to pravo pripada i
najmanje 1/3 vijećnika ako ovim Poslovnikom nije određeno da pojedine odluke
predlaže određeno tijelo ili veći broj vijećnika.
U pravilu, konstituirajućoj sjednici do
izbora predsjednika Gradskog vijeća predsjedava dobno najstariji član, a u
slučaju da isti to ne prihvati sjednicom predsjedava službeno ovlaštena osoba.
Članak
3.
Na početku konstituirajuće sjednice, nakon
uvodnih riječi ovlaštene službene osobe, izvodi se himna Republike Hrvatske.
Članak
4.
Dnevni red na konstituirajućoj sjednici
utvrđuje se na početku sjednice.
Nakon dane prisege vijećnika, izbora članova
Mandatnog povjerenstva i Odbora za izbor i imenovanje te izbora predsjednika
Vijeća,odlukom većine, a na prijedlog predsjednika Vijeća ili najmanje 1/3 vijećnika,
može se dopuniti dnevni red konstituirajuće sjednice.
Članak
5.
Na konstituirajućoj sjednici biraju se
Mandatno povjerenstvo, Odbor za izbor i imenovanje te se vrši izbor
predsjednika Gradskog vijeća.
Članak
6.
Na konstituirajućoj sjednici Mandatno
povjerenstvo podnosi izvješće o provedenim izborima za Gradsko vijeće, o
izabranim vijećnicima, o podnesenim ostavkama i zahtjevima za mirovanje mandata
u Gradskom vijeću te o osobama zamjenicima vijećnika.
Članak
7.
Nakon izvješća Mandatnog povjerenstva
vijećnici polažu prisegu.
Predsjedatelj izgovara prisegu sljedećeg
sadržaja:
»Prisežem svojom čašću da ću dužnost
vijećnika u Gradskom vijeću Grada Čabra obnašati savjesno i odgovorno i da ću
se u svom radu držati Ustava Republike Hrvatske, zakona i Statuta Grada Čabra,
poštivati pravni poredak Republike Hrvatske te da ću se zauzimati za svekoliki
napredak Republike Hrvatske i Grada Čabra.«
Predsjedatelj poslije pročitane prisege
proziva pojedinačno vijećnike, a vijećnik nakon što je izgovoreno njegovo ime i
prezime, ustaje i izgovara: »Prisežem«, a nakon toga pristupa predsjedatelju i
potpisuje izjavu o davanju prisege.
Vijećnik koji nije bio nazočan na
konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik vijećnika, kad počinje obavljati
dužnost vijećnika, polaže prisegu na prvoj sjednici na kojoj je nazočan.
Članak
8.
U slučaju mirovanja mandata ili prestanka
mandata vijećnika, vijećnika zamjenjuje zamjenik vijećnika.
Vijećnika izabranog na stranačkoj listi,
zamjenjuje kandidat s dotične liste koji nije izabran, a kojeg odredi politička
stranka.
Vijećnika izabranog na koalicijskoj listi
dviju ili više političkih stranaka, zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične
liste, a kojeg odredi politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao
vijećnik kojem je prestao mandat.
Vijećnika izabranog na nezavisnoj listi
zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.
Ostavka i mirovanje mandata se podnosi u
pisanom obliku na način i po postupku propisanom odredbama zakona i Statuta
Grada Čabra.
Članak
9.
Poslove vezane uz pripremu sjednica Gradskog
vijeća, obavljaju službenici upravnog tijela Grada Čabra nadležni za obavljanje
navedenih poslova.
III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA
Članak
10.
Vijećnik ima prava i dužnosti:
. sudjelovati na sjednicama Gradskog vijeća,
. raspravljati i glasovati o svakom pitanju
koje je na dnevnom redu sjednice Vijeća,
. predlagati Vijeću donošenje akata,
podnositi prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata, u skladu
s odredbama ovog Poslovnika,
. postavljati pitanja iz djelokruga rada
Gradskog vijeća,
. postavljati pitanja gradonačelniku i
zamjeniku gradonačelnika,
. sudjelovati na sjednicama radnih tijela
Gradskog vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i
glasovati,
. prihvatiti se članstva u najviše 3 radna
tijela u koje ga izabere Gradsko vijeće,
. tražiti i dobiti podatke potrebne za
obavljanje dužnosti vijećnika od upravnih tijela Grada te u svezi s tim
koristiti njihove stručne i tehničke usluge.
Vijećnik ne može biti pozvan na kaznenu i
prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u radu Gradskog
vijeća.
Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka
koji su kao tajni određeni u skladu s pozitivnim propisima, a za koje sazna za
vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika.
Vijećnik ima i druga prava i dužnosti
utvrđene odredbama zakona, Statuta Grada Čabra te ovog Poslovnika.
Članak
11.
Pročelnici upravnih tijela Grada dužni su vijećniku
pružiti obavijesti i uvide u materijal o temama koje su na dnevnom redu
sjednice Gradskog vijeća ili se pripremaju za sjednice Gradskog vijeća ili
radnog tijela čiji je član, a i druge obavijesti koje su mu kao vijećniku
potrebne.
Vijećnik može zatražiti obavijesti i
objašnjenja od predsjednika Gradskog vijeća i predsjednika radnih tijela o radu
tijela kojima oni predsjedavaju.
Članak
12.
Upravno tijelo Grada nadležno za obavljanje
stručnih poslova za Gradsko vijeće dužno je pružiti pomoć vijećniku u
obavljanju njegove funkcije, a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u
obavljanju poslova i zadataka koje mu je povjerilo radno tijelo Gradskog
vijeća, odnosno osigurati mu dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili
predmete koji su na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća ili radnih tijela, a
može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i
praćenja problema na koje nailazi u obavljanju funkcije vijećnika.
Članak
13.
Vijećnici Gradskog vijeća mogu osnovati Klub
vijećnika prema stranačkoj pripadnosti i Klub nezavisnih vijećnika.
Klub vijećnika mora imati najmanje 3 člana.
Klubovi vijećnika obavezni su o svom
osnivanju obavijestiti predsjednika Gradskog vijeća te priložiti podatke o
članovima.
Predsjednik Gradskog vijeća brine da se
klubovima vijećnika osiguraju prostorni i drugi tehnički uvjeti za rad
(prostorije za sjednice, prijepis, umnožavanje i dostavu materijala i dr.).
IV. PRAVA I DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA I
POTPREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA
Članak
14.
Vijeće ima predsjednika i jednog
potpredsjednika.
Predsjednika odnosno potpredsjednika bira
Gradsko vijeće iz redova vijećnika, javnim glasovanjem, na prijedlog Odbora za
izbor i imenovanje ili na prijedlog najmanje 1/3 vijećnika Gradskog vijeća,
većinom glasova svih vijećnika.
Prijedlog vijećnika mora biti podnesen u
pisanom obliku i potvrđen potpisom vijećnika. Vijećnik može svojim potpisom
podržati prijedlog samo za jednog kandidata.
Članak
15.
Izbor predsjednika i potpredsjednika se
obavlja glasovanjem zasebno za svakog kandidata.
Za predsjednika i potpredsjednika Vijeća
izabran je kandidat za kojeg je glasovala većina svih vijećnika.
Ako je za izbor predsjednika i
potpredsjednika bilo predloženo više od dva kandidata, u ponovljenom glasovanju
sudjeluju dva kandidata koji su dobili najviše glasova.
U ponovljenom glasovanju izabran je kandidat
koji je dobio većinu glasova prisutnih vijećnika.
Ako niti u ponovljenom glasovanju niti jedan
kandidat ne dobije potrebnu većinu, ponavlja se izborni postupak u cijelosti.
Članak
16.
Prava i dužnosti predsjednika i
potpredsjednika Gradskog vijeća propisana su Statutom Grada Čabra i ovim
Poslovnikom.
Članak
17.
Predsjednik Gradskog vijeća, prema potrebi,
saziva međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova vijećnika.
Članak
18.
Predsjedniku Gradskog vijeća u pripremanju i
organiziranju sjednice Gradskog vijeća pomažu službenici upravnog tijela Grada
nadležnog za obavljanje poslova za Gradsko vijeće.
V. RADNA TIJELA
Članak
19.
Radna tijela Gradskog vijeća osnovana Statutom
Grada su:
1. Mandatno povjerenstvo,
2. Odbor za izbor i imenovanje,
3. Odbor za statutarno pravna pitanja,
4. Odbor za društvene djelatnosti,
5. Odbor za komunalne djelatnosti,
6. Odbor za poljoprivredu i obiteljsko
obrtništvo,
7. Odbor za malogranični promet i suradnju,
8. Odbor za turizam,
9. Odbor za gospodarstvo i razvoj.
Članak
20.
Pored radnih tijela navedenih u prethodnom
članku Gradsko vijeće može posebnom odlukom osnivati i druga radna tijela u
svrhu priprema odluka iz djelokruga Gradskog vijeća.
Članak
21.
Mandatno povjerenstvo ima predsjednika i dva
člana koji se biraju na prvoj sjednici Gradskog vijeća iz redova vijećnika.
Mandatno povjerenstvo na konstituirajućoj
sjednici izvješćuje Vijeće o provedenim izborima i imenima izabranih članova kao
i o podnesenim ostavkama na dužnost člana Vijeća te predlaže odluku o prestanku
mandata člana kad se ispune zakonom predviđeni uvjeti i izvješćuje da su
ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata zamjeniku člana.
Članak
22.
Odbor za izbor i imenovanje ima predsjednika
i dva člana koji se biraju na prvoj sjednici Gradskog vijeća iz redova
vijećnika.
Odbor za izbor i imenovanje priprema i
podnosi Vijeću prijedlog za izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika
Gradskog vijeća, izbor i razrješenje predsjednika i članova radnih tijela
Vijeća, predlaže izbor i imenovanje osta
lih osoba koje bira odnosno
imenuje Vijeće, predlaže imenovanje predsjednika Vijeća u određena društvena
tijela i organizacije, predlaže Vijeću dodjelu javnih priznanja te obavlja druge
poslove u skladu sa Statutom Grada Čabra i ovim Poslovnikom.
Članak
23.
Odbor za statutarno pravna pitanja ima
predsjednika i dva člana koji se biraju iz redova vijećnika ili stručnih osoba.
Odbor za statutarno pravna pitanja razmatra prijedloge
Statuta, Poslovnika, odluka i drugih akata koje donosi Vijeće u pogledu pravne
obrade i o tome daje mišljenje i prijedloge Vijeću, razmatra poticanje za
donošenje odluka i akata, utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove odluka i akata
Vijeća kada je tim aktima ovlašten na to, te obavlja druge poslove u skladu sa
Statutom Grada Čabra i ovim Poslovnikom.
Članak
24.
Odbor za društvene djelatnosti ima
predsjednika i četiri člana koji se biraju iz redova vijećnika ili stručnih
osoba.
Odbor za društvene djelatnosti razmatra i
predlaže mjere u svrhu osiguravanja potreba građana Čabra iz oblasti brige o
djeci, obrazovanja, odgoja, javnog zdravlja, socijalne skrbi, kulture, tehničke
kulture i športa te obavlja druge poslove u skladu sa Statutom Grada Čabra i
ovim Poslovnikom.
Članak
25.
Odbor za komunalne djelatnosti ima
predsjednika i četiri člana koji se biraju iz redova vijećnika ili stručnih
osoba.
Odbor za komunalne djelatnosti razmatra i
predlaže mjere u svezi promicanja i uređenja komunalne infrastrukture i imovine
u svrhu učinkovitijeg uređenja naselja, kvalitete stanovanja, komunalnih
objekata, obavljanja komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti te lokalne
infrastrukture i mjesne samouprave, te obavlja druge poslove u skladu sa Statutom
Grada Čabra i ovim Poslovnikom.
Članak
26.
Odbor za poljoprivredu i obiteljsko
obrtništvo ima predsjednika i četiri člana koji se biraju iz redova vijećnika
ili stručnih osoba.
Odbor za poljoprivredu i obiteljsko
obrtništvo razmatra i predlaže mjere u svezi saziva i unapređenja
poljoprivredne djelatnosti i obiteljskog obrtništva i to na području
planiranja, kreditiranja, i stvaranja povoljnih uvjeta za razvoj navedenih
aktivnosti te usmjerava svoju aktivnost da zakonskim putem utvrdi stimulirajuća
rješenja za ovu djelatnost te izvršava i obavlja druge poslove u skladu sa
Statutom Grada Čabra i ovim Poslovnikom.
Članak
27.
Odbor za malogranični promet i suradnju ima
predsjednika i četiri člana koji se biraju iz redova vijećnika ili stručnih
osoba.
Odbor za malogranični promet i suradnju
razmatra i predlaže najpovoljniju strategiju prometa i suradnje između
pograničnih gradova i općina s Republikom Slovenijom te obavlja i druge poslove
u skladu sa Statutom Grada Čabra i ovim Poslovnikom.
Članak
28.
Odbor za turizam ima predsjednika i četiri
člana koji se biraju iz redova vijećnika ili stručnih osoba.
Odbor za turizam razmatra i predlaže mjere i
strategiju turističkog razvoja Grada Čabra, programe vezane uz promicanje i
razvoj turističkih potencijala Grada, razmatra prijedlog Akcijskog plana
razvoja turizma na području Grada Čabra te obavlja i druge poslove u skladu sa
Statutom Grada Čabra i ovim Poslovnikom.
Članak
29.
Odbor za gospodarstvo i razvoj ima
predsjednika i šest članova koji se biraju iz redova članova Vijeća ili
stručnih osoba.
Odbor za gospodarstvo i razvoj razmatra i
predlaže koncepciju i strategiju gospodarskog napretka Grada Čabra, prostornog
planiranja, zaštite okoliša i programe od zajedničkog interesa Grada, te
obavlja druge poslove u skladu sa Statutom Grada Čabra i ovim Poslovnikom.
Članak
30.
Mandat predsjednika i članova radnih tijela
traje do isteka mandata Vijeća, ukoliko Vijeće na odluči drugačije.
Članak
31.
Predsjednik radnog tijela Vijeća organizira
rad tijela, predlaže dnevni red i predsjedava njihovim sjednicama.
Predsjednik potiče razmatranje pojedinih tema
i brine se o obavješćivanju članova o pitanjima iz djelokruga radnih tijela.
Predsjednik surađuje s predsjednikom Vijeća,
predsjednicima drugih radnih tijela Vijeća te gradskom upravom o pitanjima iz
djelokruga radnih tijela Vijeća.
Predsjednik se brine o provođenju zaključaka
radnog tijela Vijeća i obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.
U slučaju spriječenosti ili odsutnosti
predsjednika, sjednicom radnog tijela predsjeda član radnog tijela kojeg je za
to ranije ovlastio predsjednik radnog tijela.
U slučaju duže odsutnosti ili spriječenosti
predsjednika ili članova radnih tijela, predsjednik Vijeća donosi odluku o
postavljanju zamjenika koji obavlja dužnost u radnom tijelu do povratka
odsutnog predsjednika ili člana radnog tijela.
Članak
32.
Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik na
vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati na osnovi zaključka Vijeća, ako to
zatraži predsjednik Vijeća ili 1/3 članova radnog tijela Vijeća, uz navođenje
pitanja koja treba razmotriti na sjednici.
Ako predsjednik radnog tijela ne sazove
sjednicu kad je to obvezan učiniti, sjednicu radnog tijela Vijeća sazvat će
predsjednik Vijeća.
Članak
33.
Radna tijela Vijeća mogu zauzimati stajališta
iz svog djelokruga ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a
odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.
O radu na sjednici vodi se zapisnik.
Članak
34.
Radna tijela Vijeća pokreću razmatranje tema
iz svog djelokruga na vlastiti poticaj, a obvezatna su razmotriti svako pitanje
iz svog djelokruga koje im uputi na razmatranje ili za koje zatraži predsjednik
Vijeća.
Radno tijelo obavezno je o svojim zaključcima
obavijestiti predlagatelja akta, gradonačelnika i Gradsko vijeće.
Članak
35.
Radno tijelo Vijeća obvezno je o svojim
primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima obavijestiti Vijeće.
Radno tijelo može izvijestiti o stajalištu
manjine svojih članova, kad mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga
za rješavanje pojedinog pitanja.
Kad podnosi izvješće ili prijedlog Vijeća,
radno tijelo određuje izvjestitelja koji će, prema zaključku radnog tijela, na
vlastiti poticaj ili na zahtjev Vijeća, na sjednici obrazložiti stajalište ili
prijedlog radnog tijela.
Izvjestitelj se na sjednici izjašnjava u ime
radnog tijela Vijeća o pitanjima radnog tijela, ali ne može izmijeniti
stajalište ili prijedlog radnog tijela ili odustati od njega ako za to nije
ovlašten od radnog tijela, niti se može izjašnjavati o pitanjima o kojima radno
tijelo nije dalo svoje mišljenje ili zauzelo stajalište.
Članak
36.
Radna tijela surađuju međusobno, a mogu
održati i zajedničku sjednicu te Vijeću podnijeti i zajedničko izvješće o temi
rasprave.
Članak
37.
Radna tijela imaju pravo tražiti od upravnih
tijela Grada i drugih organa Vijeća odgovarajuće obavijesti i druge podatke
koji su im potrebni za rad, a kojima ova tijela raspolažu ili su ih u svom
djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati.
VI. ODNOS GRADSKOG VIJEĆA I GRADONAČELNIKA
Članak
38.
Gradonačelnik i zamjenik, u pravilu,
prisustvuju sjednicama Gradskog vijeća.
Gradonačelnik određuje izvjestitelja za točke
dnevnog reda koje su po njegovom prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice
Gradskog vijeća.
Članak
39.
Izvjestitelj nazočan na sjednicama Gradskog
vijeća i radnih tijela Gradskog vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi
stajališta gradonačelnika, daje obavijesti i stručna objašnjenja, te
obavještava gradonačelnika o stajalištima i mišljenjima Gradskog vijeća odnosno
radnih tijela.
Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni
izvjestitelj, Gradsko vijeće ili radno tijelo može, smatra li da je prisutnost
izvjestitelja nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.
Članak
40.
O sazvanim sjednicama predsjednik Gradskog
vijeća i predsjednici radnih tijela Gradskog vijeća izvješćuju gradonačelnika i
izvjestitelje najkasnije sedam dana prije dana održavanja sjednice.
Članak
41.
Način i postupak pokretanja razrješenja
gradonačelnika propisan je Statutom Grada Čabra.
VII. AKTI VIJEĆA
Članak
42.
Odluke i druge akte (u daljnjem tekstu: akti)
koje Gradsko vijeće donosi na osnovi prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i
Statutom potpisuje predsjednik Vijeća.
Članak
43.
Na izvornike odluka i drugih akata Gradskog vijeća
stavlja se pečat Gradskog vijeća.
Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata
Gradskog vijeća podrazumijeva se onaj tekst odluke odnosno drugog akta koji je
usvojen na sjednici Gradskog vijeća.
Izvornici akata Gradskog vijeća čuvaju se u
pismohrani Grada.
Članak
44.
Statut, odluke i drugi opći akti Gradskog
vijeća, odluka o izboru, imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje
Gradsko vijeće objavljuju se u službenom glasilu, a mogu se i na službenoj web
stranici Grada.
O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog
članka brine se upravno tijelo Grada nadležno za obavljanje poslova za Gradsko
vijeće.
Članak
45.
Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi
Gradsko vijeće su: gradonačelnik, vijećnici, klub vijećnika i radna tijela
Gradskog vijeća, osim ako je zakonom propisano da pojedini prijedlog mogu
podnijeti samo određena tijela.
Članak
46.
Ako predsjednik Gradskog vijeća utvrdi da
podneseni prijedlozi akata nisu sastavljeni u skladu s odredbama ovog
Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u određenom roku postupi i uskladi
prijedlog akta s odredbama ovog Poslovnika.
Za vrijeme dok predlagatelj tj. podnositelj
akta ne otkloni nedostatak akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje
akata utvrđenih ovim Poslovnikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni u roku od
15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt i nije
upućen Gradskom vijeću.
Ukoliko je prijedlog odluke skinut s dnevnog
reda ili odluka nije donesena na Gradskom vijeću, može se ponovno staviti na
dnevni red po isteku roka od 3 mjeseca, osim ako Gradsko vijeće ne odluči
drukčije.
Članak
47.
Postupak donošenja akta pokreće se
prijedlogom akta.
Prijedlog akta sadrži tekst prijedloga akta
te, u pravilu, pravnu osnovu za donošenje s obrazloženjem i tekstom odredaba
važećeg akta koji se mijenja odnosno dopunjuje. Uz prijedlog akta može se
podnijeti i odgovarajuća dokumentacija.
Predlagatelj akta odnosno njegov predstavnik
može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko
obrazloženje prijedloga, a ako se predlaže da opći akt stupi na snagu danom
objave, dužan je posebno obrazložiti opravdanost ranijeg stupanja na snagu.
Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ u
tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se
o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.
Gradonačelnik može tražiti riječ u tijeku
rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj
radnog tijela i Odbor za statutarno pravna pitanja.
Članak
48.
Ako dva ili više predlagatelja upute posebne
prijedloge odluka kojima se uređuje isto područje, predsjednik Gradskog vijeća
pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge odluka u jedan prijedlog.
Ako se ne postigne dogovor, predsjednik
Gradskog vijeća će unijeti prijedloge odluka u prijedlog dnevnog
reda sjednice Gradskog vijeća
redoslijedom kojim su dostavljeni.
Članak
49.
Uvodno izlaganje i dopunsko obrazloženje
prijedloga akta može trajati najduže 5 minuta, a za prijedlog proračuna i
prijedlog prostornog plana 15 minuta.
Gradsko vijeće može posebnom odlukom odobriti
i duže trajanje uvodnog izlaganja i obrazloženja od propisanog stavkom 1. ovog
članka.
Članak
50.
Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta
podnosi se, u pravilu, pisano, u obliku amandmana uz obrazloženje najkasnije
dan prije održavanja sjednice.
Ako se prijedlogom općeg akta mijenja ili
dopunjuje opći akt, amandmani se mogu podnositi samo na članke obuhvaćene
predloženim izmjenama i dopunama.
Amandman se upućuje predsjedniku Gradskog
vijeća, a predsjednik Gradskog vijeća ga prije odlučivanja dostavlja
vijećnicima, predlagatelju akta i gradonačelniku, ukoliko on nije predlagatelj.
Pravo na podnošenje amandmana imaju ovlašteni
predlagatelji akata iz članka 45. ovog Poslovnika.
Članak
51.
Iznimno, ako se većina prisutnih vijećnika s
tim složi, vijećnik može podnijeti amandman i usmeno, na sjednici, u tijeku
rasprave.
Predlagatelj akta može podnositi amandmane
sve do zaključenja rasprave.
Gradonačelnik može do zaključenja rasprave
podnositi amandmane i na prijedlog akta i kada nije predlagatelj.
Članak
52.
Ako su podneseni amandmani takve naravi da
bitno mijenjaju ili odstupaju od podnesenog prijedloga akta, Gradsko vijeće
može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno
vremena za pripremu prije odlučivanja.
Iz razloga navedenih u stavku l. ovog članka,
glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži gradonačelnik, neovisno
da li je on predlagatelj.
Članak
53.
O amandmanima se izjašnjava predlagatelj i
gradonačelnik, neovisno da li je on predlagatelj akta ili ne.
Izjašnjavanje prema stavku l. ovog članka je
u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o
pojedinim ili svim amandmanima.
Članak
54.
Amandman koji je podnesen u roku postaje
sastavnim dijelom konačnog prijedloga akta i o njemu se odvojeno ne glasuje:
. ako ga je podnio predlagatelj akta,
. ako ga je podnio Odbor za statutarno pravna
pitanja i s njima se suglasio predlagatelj akta,
. ako ga je podnio vijećnik ili radno tijelo
i s njima se suglasio predlagatelj akta.
Članak
55.
Ako konačni prijedlog akta nije podnio
gradonačelnik, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasio gradonačelnik,
se glasuje odvojeno.
Amandman prihvaćen na sjednici Gradskog
vijeća postaje sastavni dio konačnog prijedloga akta o kojoj se odlučuje.
Članak
56.
O amandmanima se glasuje prema redoslijedu
članaka konačnog prijedloga akta na koje se odnose.
Ako je na jedan članak konačnog prijedloga
akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše
odstupa od predloženog rješenja i prema tom kriteriju dalje o ostalim
amandmanima.
Nakon provedene rasprave i odlučivanja o
amandmanima, odlučuje se o donošenju akta.
VIII. DONOŠENJE AKTA PO HITNOM POSTUPKU
Članak
57.
Iznimno, akt se može donijeti po hitnom
postupku samo ako to zahtijevaju osobito opravdani razlozi ili ako bi ne donošenje
takvog akta u određenom roku moglo uzrokovati znatniju štetu za Grad.
Uz prijedlog da se akt donese po hitnom
postupku, podnosi se prijedlog akta, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada
mora imati pisanu podršku od 4 vijećnika.
Prijedlog za donošenje akta po hitnom
postupku podnosi se predsjedniku Gradskog vijeća najkasnije dan prije
održavanja sjednice Gradskog vijeća.
Predsjednik Gradskog vijeća bez odlaganja
upućuje prijedlog da se akt donese po hitnom postupku vijećnicima, te
gradonačelniku, ako on nije predlagatelj.
Članak
58.
Na predloženi akt koji se donosi po hitnom
postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.
O postupku s amandmanima iz stavka 1. ovog
članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na prijedloge
akata koji se donose u redovnom postupku.
IX. DONOŠENJE PRORAČUNA I GODIŠNJEG OBRAČUNA
PRORAČUNA GRADA
Članak
59.
Prijedlog proračuna, projekciju proračuna za
sljedeće tri proračunske godine i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna
Grada podnosi gradonačelnik na način i u rokovima propisanim zakonom.
Članak
60.
Proračun i godišnji izvještaj o izvršenju
proračuna donose se većinom glasova svih vijećnika.
X. VIJEĆNIČKA PITANJA
Članak
61.
Vijećnici mogu postavljati vijećnička pitanja
gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika i voditeljima upravnih tijela u svezi
poslova iz njihovog djelokruga rada.
Pitanja se postavljaju na sjednici Gradskog
vijeća po okončanju rasprave po utvrđenom dnevnom redu usmeno ili u pisanom
obliku posredstvom predsjednika Gradskog vijeća, a vijećnik je dužan navesti
kome ga upućuje.
Vijećnik ima pravo postaviti najviše tri
vijećnička pitanja, a svako postavljanje pitanja može trajati najviše pet
minuta. Pravo postavljanja vijećničkog pitanja ima i klub vijećnika, s time da
može postaviti samo jedno pitanje, čije postavljanje može trajati najduže pet
minuta.
Odgovori na vijećnička pitanja daju se na
samoj sjednici, a ukoliko to nije moguće, moraju se navesti razlozi zbog kojih
se ne može dati odgovor na samoj sjednici. Odgovor može trajati najviše pet
minuta.
Ako je vijećnik nezadovoljan odgovorom može
zatražiti dostavu pisanog odgovora. Pisani odgovor daje se najkasnije na
sljedećoj sjednici.
Gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika
odnosno voditelji upravnih tijela dostavljaju pisani odgovor vijećniku
posredovanjem predsjednika Gradskog vijeća. Predsjednik Gradskog vijeća upućuje
pisani odgovor svim vijećnicima.
Članak
62.
Pitanja koja vijećnici postavljaju
gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika odnosno voditeljima upravnih tijela, kao
i odgovor na ta pitanja moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazivati
na prijedlog mogućih mjera, koje se odnose na postavljeno pitanje.
Ako smatra da postavljeno pitanje nije u
skladu s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Gradskog vijeća će uputiti
vijećnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.
Ako vijećnik ne uskladi svoje pitanje s
odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Gradskog vijeća neće to pitanje uputiti
tijelu ili osobi kojemu je namijenjeno i o tome će obavijestiti vijećnika.
Članak
63.
Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje
predstavlja profesionalnu tajnu, gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika odnosno
voditelji upravnih tijela mogu predložiti da se odgovori neposredno vijećniku
ili na sjednici Gradskog vijeća bez prisutnosti javnosti ili na zatvorenoj
sjednici radnog tijela u čijem je djelokrugu rada to pitanje.
Članak
64.
Nakon primljenog odgovora vijećnik može na
sjednici Gradskog vijeća iznijeti mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje.
Iznošenje mišljenja i dopunsko pitanje ne može trajati dulje od dvije minute.
Vijećnik koji nije bio nazočan na sjednici na
kojoj je predsjednik Gradskog vijeća obavijestio Gradsko vijeće o pitanju koje
je bilo postavljeno i dobivenom odgovoru, može pisano dostaviti mišljenje ili
postaviti dopunsko pitanje.
XI. PODNOŠENJE IZVJEŠĆA GRADONAČELNIKA
Članak
65.
Gradonačelnik podnosi izvješće o svom radu u
skladu s odredbama Statuta Grada Čabra.
Članak
66.
Prijedlog za traženje izvješća od
gradonačelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može podnijeti
najmanje pet vijećnika.
Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora
biti potpisan od svih vijećnika koji predlažu donošenje zaključka o traženju
izvješća gradonačelnika. U prijedlogu mora biti jasno postavljeno, formulirano
i obrazloženo pitanje o kojem se traži izvješće.
Članak
67.
Predsjednik Gradskog vijeća stavlja prijedlog
za traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjednice Gradskog vijeća koja se održava
nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne 30 dana od dana
primitka.
Članak
68.
Predstavnik vijećnika koji su podnijeli
prijedlog za traženje izvješća ima pravo na sjednici Gradskog vijeća izložiti i
obrazložiti prijedlog.
Gradonačelnik ima pravo na sjednici usmeno se
očitovati na podneseni prijedlog.
Članak
69.
Raspravu o izvješću gradonačelnika Gradsko
vijeće može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je zahtjevom za
podnošenjem izvješća pokrenuto ili donošenjem zaključka kojim se od
gradonačelnika traži izvršavanje općih akata Gradskog vijeća.
Članak
70.
Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za
traženje izvješća gradonačelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije
odlučivanja o prijedlogu.
Ako prijedlog za traženje izvješća
gradonačelnika nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o bitno podudarnom
pitanju ne može se ponovno postaviti prije proteka roka od 90 od dana kada je
Gradsko vijeće donijelo zaključak kojim ne prihvaća prijedlog za traženje
izvješća od gradonačelnika.
XII. RED NA SJEDNICI
l. Sazivanje sjednice
Članak
71.
Sjednicu Gradskog vijeća saziva predsjednik
Gradskog vijeća.
Predsjednik Gradskog vijeća je dužan sazvati
sjednicu Gradskog vijeća na obrazloženi prijedlog najmanje jedne trećine
vijećnika ili na prijedlog gradonačelnika, u roku od 15 dana od dana primitka
zahtjeva. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika,
odnosno gradonačelnika.
Sjednice Gradskog vijeća traju dok se ne
iscrpi utvrđeni dnevni red.
Ukoliko predsjednik Gradskog vijeća ne sazove
sjednicu u roku iz stavka 2. ovog članka, sjednicu će sazvati gradonačelnik u
roku od narednih 15 dana.
Nakon proteka rokova iz stavka 2. i 4. ovog
članka sjednicu Gradskog vijeća može na zahtjev jedne trećine vijećnika,
sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i
područne (regionalne) samouprave. Zahtjev vijećnika mora biti predan u pisanom
obliku i potpisan od vijećnika.
Članak
72.
Sjednice vijeća sazivaju se pisanim pozivom,
a samo u izuzetno hitnim slučajevima i na drugi način.
Poziv za sjednicu sa materijalima koji se
odnose na prijedlog dnevnog reda dostavlja se vijećnicima sedam dana prije
održavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga ovaj rok se može
skratiti.
Poziv i materijal za sjednicu se mogu
dostaviti i elektroničkim putem.
O drugačijem načinu sazivanja sjednice i
opravdanosti razloga za sazivanje sjednice u kraćem roku odlučuje predsjednik
Gradskog vijeća.
Materijali za sjednicu Gradskog vijeća
dostavljaju se vijećnicima, gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika i
voditeljima upravnih tijela Grada.
Predsjednicima vijeća mjesnih odbora na
području Grada Čabra, političkim strankama koje imaju vijećnike
u Gradskom vijeću i
sredstvima javnog priopćavanja, na znanje se dostavlja poziv s predloženim
dnevnim redom.
Ukoliko je materijal za pojedinu točku
dnevnog reda iznimno velik, tada se materijal dostavlja u skraćenom obliku
kojeg izrađuje ovlašteni predlagatelj točke dnevnog reda. Uvid u cjelokupni
materijal može se dobiti, uz prethodnu najavu voditelju upravnog tijela,
najkasnije dva dana prije održavanja sjednice.
Iznimno, predsjednik vijeća može tražiti, na
zahtjev vijećnika, najkasnije dva dana prije održavanja sjednice Gradskog
vijeća, da se vijećnicima na klupe dostavi cjelokupan materijal za predložene
točke dnevnog reda koji je izrađen u skraćenom obliku.
2. Dnevni red
Članak
73.
Dnevni red sjednice Gradskog vijeća predlaže
predsjednik Gradskog vijeća u pozivu za sjednicu.
Predsjednik Gradskog vijeća, sve prijedloge
sastavljene na način propisan ovim Poslovnikom i dostavljene prije upućivanja
pisanog poziva za sjednicu Gradskog vijeća, uvrštava u prijedlog dnevnog reda
sjednice.
Članak
74.
Dnevni red sjednice Gradskog vijeća utvrđuje
se u pravilu na početku sjednice.
Prilikom utvrđivanja dnevnog reda predsjednik
Gradskog vijeća i ovlašteni predlagatelji mogu predložiti dopunu dnevnog reda
ili da se pojedini predmet izostavi iz dnevnog reda. Ako se predlaže dopuna
dnevnog reda, vijećnicima se uz prijedlog za dopunu daje i materijal po
predloženoj dopuni.
Prije glasovanja o prijedlogu izmjene dnevnog
reda, predlagatelj ima pravo prijedlog obrazložiti.
O izmjeni dnevnog reda se glasuje bez
rasprave.
Prilikom utvrđivanja dnevnog rada najprije se
odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se
dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o hitnosti
postupka.
Nakon što je utvrđen dnevni red sjednice
sukladno odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Gradskog vijeća objavljuje
utvrđeni dnevni red.
Prije prelaska na dnevni red usvaja se
zapisnik s prethodne sjednice.
Članak
75.
Tijekom sjednice ne može se promijeniti
redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda.
Predlagatelj čiji je predmet uvršten u prijedlog
dnevnog reda, može odustati od svog prijedloga i nakon što je dnevni red
utvrđen. U tom slučaju smatra se da je odgovarajuća točka skinuta s dnevnog
reda sjednice i smatra se da prijedlog nije podnijet.
Članak
76.
Ovlašteni predlagatelj ne može ponoviti
prijedlog akta bitno podudarnog sadržaja koji nije uvršten u dnevni red
Gradskog vijeća na način propisan člankom 74. ovog Poslovnika prije proteka
roka od tri mjeseca od dana odlučivanja Gradskog vijeća o dnevnom redu.
3. Predsjedavanje i sudjelovanje
Članak
77.
Sjednici Gradskog vijeća predsjedava
predsjednik Gradskog vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti
potpredsjednik.
Članak
78.
Sjednici mogu, kao gosti, prisustvovati svi
oni koje je pozvao predsjednik Gradskog vijeća.
Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego
što zatraži i dobije riječ od predsjednika Gradskog vijeća.
Prijave za govor primaju se čim se otvori
rasprava.
Govornika može opomenuti na red ili prekinuti
u govoru samo predsjednik Gradskog vijeća.
Predsjednik Gradskog vijeća se brine da
govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.
Članak
79.
Predsjednik Gradskog vijeća daje vijećnicima
riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.
Vijećniku koji želi govoriti o povredi
Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik daje riječ čim je
ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati duže od tri minute.
Predsjednik je dužan poslije iznesenog
prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda.
Ako vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem o tome se odlučuje na sjednici
bez rasprave.
Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio
navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod nesporazuma ili
koji zahtijeva objašnjenje, predsjednik će mu dati riječ čim završi govor ovog
koji je to izazvao. Vijećnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak
odnosno objašnjenje, a njegov govor ne može trajati duže od dvije minute.
Članak
80.
Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se
raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.
Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog
reda, govori, a nije dobio odobrenje predsjednika, svojim upadicama ili na
drugi način ometa govornika ili u svom govoru grubo vrijeđa osobe koje
sudjeluju u radu Gradskog vijeća, predsjednik Gradskog vijeća će ga opomenuti.
Ako govornik i poslije opomene nastavi sa
ponašanjem zbog kojeg mu je opomena izrečena, predsjednik Gradskog vijeća će mu
oduzeti riječ, a po potrebi i udaljiti ga sa sjednice.
Ako vijećnik odbije napustiti sjednicu u
slučaju iz stavka 3. ovog članka, predsjednik Gradskog vijeća će utvrditi da je
vijećnik udaljen sa sjednice i da se ne broji prilikom glasovanja.
Članak
81.
Na sjednici Gradskog vijeća se može odlučiti
da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput.
Vijećnik u raspravi u pravilu može govoriti
najdulje pet minuta.
Iznimno zbog važnosti teme, Gradsko vijeće
može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i dulje.
Nakon što završe svoj govor svi vijećnici
koji su se prijavili za govor u skladu s člankom 78. ovog Poslovnika, mogu
ponovno zatražiti riječ i tada mogu govoriti još najviše tri minute, neovisno o
tome da li su ranije govorili o toj temi.
4. Tijek sjednice
Članak
82.
Nakon otvaranja sjednice, a prije utvrđivanja
dnevnog reda predsjednik Gradskog vijeća utvrđuje nazočnost vijećnika.
Vijećnik koji neće prisustvovati sjednici
Gradskog vijeća o tome obavještava predsjednika Gradskog vijeća ili vodi
telja upravnog tijela koje
obavlja stručne poslove za Gradsko vijeće.
Ako predsjednik Gradskog vijeća utvrdi da
sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika, predsjednik Gradskog vijeća
odgađa sjednicu za određeni dan i sat.
Sjednica će se prekinuti i odgoditi i u
slučaju kada se za vrijeme sjednice utvrdi da nema nazočnosti većine vijećnika.
Utvrđivanje broja nazočnih vijećnika
predsjednik Gradskog vijeća će provesti i u tijeku sjednice, na zahtjev
vijećnika čiji prijedlog podrži pet vijećnika.
5. Odlučivanje
Članak
83.
Za donošenje akata na sjednici Gradskog
vijeća, potrebna je nazočnost većine vijećnika, osim u slučajevima kada je ovim
Poslovnikom drugačije određeno.
Članak
84.
Gradsko vijeće donosi akte većinom danih
glasova, ukoliko je na sjednici Gradskog vijeća nazočna većina vijećnika, osim
ako zakonom, Statutom Grada ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.
Većinom glasova svih vijećnika, Gradsko
vijeće donosi sljedeće akte:
. Statut Grada,
. Poslovnik Gradskog vijeća,
. proračun,
. godišnji izvješće o izvršenju proračuna,
. odluku o izboru i razrješenju predsjednika
i potpredsjednika Vijeća,
. odluku o raspisivanju referenduma o
razrješenju gradonačelnika i njegovog zamjenika,
. odluku o raspisivanju referenduma o
pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih statutom Grada Čabra.
6. Glasovanje
Članak
85.
Glasovanje na sjednici je javno.
Gradsko vijeće može odlučiti da se o nekom
pitanju glasuje tajno.
Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku.
Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način
da predsjednik Gradskog vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je »za«
prijedlog, zatim, tko je »protiv« prijedloga, odnosno da li se tko suzdržao od
glasovanja. Glasovi vijećnika koji su bili nazočni u vijećnici, a nisu
glasovali »za« niti »protiv« prijedloga i nisu se izjasnili da se suzdržavaju
od glasovanja, smatraju se suzdržanim glasovima.
Kod utvrđivanja dnevnog reda i usvajanja
zapisnika glasuje se »za« ili »protiv«.
Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka, ako
se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od
polovice nazočnih vijećnika, predsjednik Gradskog vijeća može odmah
konstatirati da je amandman odbijen.
Vijećnike proziva i glasove prebrojava
službenik upravnog tijela u čijoj je nadležnosti obavljanje stručnih poslova za
potrebe Gradskog vijeća.
Članak
86.
Predsjednik Gradskog vijeća objavljuje rezultat
glasovanja.
Na zahtjev vijećnika koji zatraži provjeru
glasovanja, predsjednik Gradskog vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje
rezultat glasovanja.
Članak
87.
Tajno glasovanje provodi se glasačkim
listićima. Glasački listići su iste veličine, boje, oblika i ovjereni su
pečatom Gradskog vijeća.
Na glasačkom listiću prezimena kandidata
navedena su abecednim redom, a glasuje se na način da se zaokruži redni broj
ispred prezimena kandidata.
Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili
predmetu pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se »za«,
»protiv« i »suzdržan«.
Glasačke listiće priprema službenik iz članka
85. stavka 7. ovog Poslovnika. Predsjednik Gradskog vijeća može odrediti i
određeni broj vijećnika koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.
Članak
88.
Jedna od osoba koje pomažu predsjedniku
Gradskog vijeća u provođenju tajnog glasovanja predaje vijećnicima glasačke
listiće.
Članak
89.
U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se
prekida radi pripreme novih glasačkih listića.
Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom
kao i prvo glasovanje.
Članak
90.
Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim
listićem i to osobno.
Nevažeći je nepopunjen listić, listić na
kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da
se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao, kao i
listić na kojem je zaokružen veći broj kandidata/odgovora od broja koji se
bira.
Članak
91.
Nakon što su svi nazočni vijećnici predali
glasačke listiće i nakon što je predsjednik Gradskog vijeća objavio da je
glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.
Rezultat glasovanja se utvrđuje na osnovi
predanih glasačkih listića.
Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik
Gradskog vijeća u prisutnosti službenika i vijećnika koji su mu pomagali kod
samog glasovanja.
Predsjednik Gradskog vijeća objavljuje
rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.
XIII. IZBORI I IMENOVANJA
Članak
92.
Predsjednika i potpredsjednika Gradskog
vijeća bira i razrješava Gradsko vijeće na način i u postupku propisanim
Statutom Grada i ovim Poslovnikom.
Članak
93.
Potpredsjednik Gradskog vijeća pomaže u radu
predsjedniku Gradskog vijeća te obavlja poslove iz njegovog djelokruga za koje
ih on ovlasti.
Ako je predsjednik Gradskog vijeća spriječen
ili odsutan zamjenjuje ga potpredsjednik, a ukoliko je i on spriječen ili
odsutan, predsjednika Gradskog vijeća zamjenjuje osoba koju on ovlasti.
Dok zamjenjuje predsjednika Gradskog vijeća,
potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika.
Članak
94.
Na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje ili
najmanje 1/3 vijećnika može se pokrenuti postupak razrješenja predsjednika i
potpredsjednika Gradskog vijeća.
Prijedlog se dostavlja predsjedniku Gradskog vijeća
u pisanom obliku i mora sadržavati obrazloženje prijedloga.
Predsjednik, odnosno potpredsjednik Gradskog
vijeća imaju pravo očitovati se o prijedlogu najkasnije u roku osam (8) dana od
dostave prijedloga.
Predsjednik Gradskog vijeća dužan je prijedlog
uvrstiti u dnevni red sjednice Gradskog vijeća koja se mora održati najkasnije
u roku od 30 dana od kada je prijedlog zaprimljen.
Ako Gradsko vijeće donese odluku o
razrješenju predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, mandat i prava na temelju
obavljanja dužnosti im prestaju izborom novog predsjednika Gradskog vijeća.
Članak
95.
Predsjednik i potpredsjednik Gradskog vijeća
mogu dati ostavku.
Ostavka mora biti u pismenom obliku.
U ostavci se mora navesti ime i prezime i
funkcija osobe koja ju podnosi, razlozi zbog čega se podnosi, prebivalište te
broj važeće osobne iskaznice odnosno drugog važećeg identifikacijskog
dokumenta.
Ostavka mora biti predana/zaprimljena u
nadležnom upravnom tijelu Grada Čabra najkasnije tri dana prije održavanja sjednice
Gradskog vijeća.
Uz ostavku predaje se i preslika osobne
iskaznice odnosno drugog važećeg identifikacijskog dokumenta.
Ukoliko se ostavka povuče, najkasnije prije
nego se o njoj glasa, smatra se ostavka nije niti dana.
Ostavka se povlači osobno, usmeno ili
pismeno.
Usmeno se ostavka povlači na sjednici
Gradskog vijeća, a pismeno na sjednici Gradskog vijeća ili prije nje, na isti
način kao i kada se daje osim što ne vrijedi rok od njezine dostave najkasnije
tri dana prije održavanja sjednice Gradskog vijeća.
Dužnost im prestaje danom izbora novog
predsjednika/ potpredsjednika Gradskog vijeća.
Članak
96.
Ako Gradsko vijeće razriješi predsjednika
Gradskog vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog, potpredsjednik Gradskog
vijeća ima sva prava i dužnosti predsjednika dok se ne izabere novi
predsjednik.
Gradsko je vijeće dužno u roku od 30 dana od
donošenja odluke o razrješenju predsjednika izabrati novog predsjednika.
XIV. ZAPISNICI
Članak
97.
O radu sjednice vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu
sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o sudjelovanju u raspravi te o
donesenim odlukama.
U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o
pojedinom predmetu.
Članak
98.
Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice,
prije prelaska na dnevni red, iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne
sjednice.
O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje
se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, izvršit će se u
zapisniku odgovarajuća izmjena.
Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno
zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra
se usvojenim.
Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik
Gradskog vijeća i službenik koji vodi zapisnik.
Izvornike zapisnika sjednice Vijeća čuva
nadležno upravno tijelo Grada Čabra.
Članak
99.
Sjednice Gradskog vijeća mogu se tonski
snimati, a prijepis tonske snimke sjednice čuva nadležno upravno tijelo Grada
Čabra.
Upravno tijelo Grada Čabra je dužno omogućiti
vijećniku, na njegov zahtjev, da sasluša tonski snimak sjednice.
XV. JAVNOST RADA
Članak
100.
Sjednice Gradskog Vijeća su javne.
Predstavnici udruga građana, građani i
predstavnici medija mogu pratiti rad Gradskog vijeća, ali ne smiju remetiti red
i tijek sjednice (primjerice, glasno razgovarati, upotrebljavati mobitel i
dr.).
Ukoliko je broj osoba koje prate rad Gradskog
vijeća veći od broja raspoloživih mjesta, predsjednik Gradskog vijeća određuje
broj osoba koje mogu pratiti rad Gradskog vijeća.
Članak
101.
O radu Gradskog vijeća javnost se obavještava
putem sredstava javnog priopćavanja ili putem oglasne ploče te objavom na web
stranicama Grada.
Najava održavanja sjednice i dnevni red za
sjednicu objavljuju se na službenim web stranicama Grada.
Članak
102.
Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni
podaci koji su u skladu s posebnim propisima klasificirani određenim stupnjem
tajnosti.
Članak
103.
Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja
javnosti o rezultatima rada Gradskog vijeća i radnih tijela može se dati
službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja, o čemu odlučuje
predsjednik Gradskog vijeća.
XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
104.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od
dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje
važiti Poslovnik Gradskog vijeća Grada Čabra (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 24/01, 32/01 i 06/02).
Klasa: 012-02/09-01/03
Ur. broj: 2108/01-09-1
Čabar, 31. srpnja 2009.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA ČABRA
Predsjednik
Zdravko Tomac, v.r.