50.
Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01,
60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07 (36/09) i 125/08 (36/09) i članka
32. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 26/ 09), Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja, na sjednici održanoj dana 4.
kolovoza 2009. godine, donosi
POSLOVNIK
Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja
I. UVODNE ODREDBE
Članak
1.
Ovim Poslovnikom se uređuje način
konstituiranja Gradskog vijeća, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti
vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika
Gradskog vijeća, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja
akata u Gradskom vijeću, sazivanje, rad i tijek sjednice, postupak izbora i
imenovanja, te druga pitanja od značaja za rad Gradskog vijeća Grada Malog
Lošinja.
II. KONSTITUIRANJE GRADSKOG VIJEĆA
Članak
2.
Konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća
saziva se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim zakonom, a Gradsko
vijeće je konstituirano izborom predsjednika Gradskog vijeća, ukoliko je na
konstituirajućoj sjednici nazočna većina članova Gradskog vijeća.
Konstituirajućoj sjednici, do izbora
predsjednika Gradskog vijeća predsjedava dobno najstariji vijećnik.
U slučaju da dobno najstariji vjećnik ne
prihvati predsjedavanje sjednicom, istom će predsjedati slijedeći dobno
najstariji vijećnik.
Predsjedatelj konstituirajuće sjednice (u
daljnjem tekstu: predsjedatelj) ima, do izbora predsjednika Gradskog vijeća sva
prava i dužnosti predsjednika Gradskog vijeća u pogledu predsjedanja i
rukovođenja sjednicom, a do izbora Mandatne komisije i Odbora za izbor i
imenovanja, ovlašten je predlagati donošenje odluka, a to pravo pripada i
najmanje 1/3 vijećnika, ako ovim Poslovnikom nije određeno da pojedine odluke
predlaže određeno tijelo ili veći broj vijećnika.
Na početku konstituirajuće sjednice izvodi se
himna Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«.
Članak
3.
Nakon izvješća Mandatne komisije o provedenim
izborima, vijećnici polažu prisegu.
Predsjedatelj izgovara prisegu sljedećeg
sadržaja:
»Prisežem svojom čašću da ću dužnost
vijećnika u Gradskom vijeću Grada Malog Lošinja obavljati savjesno i odgovorno,
i da ću se u svom radu držati Ustava Republike Hrvatske, zakona i Statuta Grada
Malog Lošinja, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske i
Grada Malog Lošinja.«
Predsjedatelj poslije pročitane prisege
proziva pojedinačno vijećnike, koji izjavljuju »prisežem«, te pristupaju i
potpisuju izjavu o davanju prisege.
Vijećnik koji nije bio nazočan na
konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik vijećnika, kad počinje obavljati
dužnost vijećnika, polaže prisegu na prvoj sjednici na kojoj je nazočan.
Članak
4.
U slučaju mirovanja mandata i prestanka
mandata vijećnika, vijećnika zamjenjuje zamjenik vijećnika.
Vijećnika izabranog na stranačkoj listi,
zamjenjuje kandidat s dotične liste koji nije izabran, a kojeg odredi politička
stranka.
Vijećnika izabranog na koalicijskoj listi
dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje kandidat stranke kojoj je u
trenutku izbora pripadao mandat vijećnika, kojem je prestao mandat.
Vijećnika izabranog na nezavisnoj listi
zamjenjuje prvi slijedeći neizabrani kandidat s liste.
Ostavka se podnosi u pisanom obliku Mandatnoj
komisiji na način propisan odredbama Statuta Grada Malog Lošinja.
Članak
5.
Nakon dane prisege vijećnika, izbora
predsjednika Vijeća, članova Mandatne komisije i Odbora za izbor i imenovanja,
predsjednik Vijeća ili najmanje 1/3 vijećnika mogu predložiti dopunu dnevnog
reda konstituirajuće sjednice.
III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA
Članak
6.
Prava i dužnosti vijećnika propisana su
Statutom Grada Malog Lošinja.
Članak
7.
Pročelnici upravnih tijela dužni su vijećniku
pružiti obavijesti i uvide u materijal o temama koje su na dnevnom redu
sjednice Gradskog vijeća ili se pripremaju za sjednice Gradskog vijeća ili
radnog tijela čiji je član, a i druge obavijesti koje su mu kao vijećniku
potrebne.
Vijećnik može zatražiti obavijesti i
objašnjenja od predsjednika Gradskog vijeća i predsjednika radnih tijela o radu
tijela kojima oni predsjedavaju.
Članak
8.
Upravno tijelo koje obavlja stručne poslove
za Gradsko vijeće dužno je pružiti pomoć vijećniku u obavljanju njegove
funkcije, a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i
zadataka koje mu je povjerilo radno tijelo Gradskog vijeća odnosno da mu
osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom
redu sjednice Gradskog vijeća ili radnih tijela, a može tražiti i stručne
obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na
koje nailazi u obavljanju funkcije vijećnika.
Članak
9.
Vijećnici Gradskog vijeća mogu osnovati Klub
vijećnika.
Klub vijećnika mora imati najmanje 3 člana.
Vijećnik može biti član samo jednog kluba
vijećnika.
Klubovi vijećnika obavezni su o svom
osnivanju obavijestiti predsjednika Gradskog vijeća, priložiti svoja pravila
rada te podatke o članovima.
Predsjednik kluba vijećnika ima pravo
zatražiti prekid sjednice radi potrebne konzultacije u trajanju od najviše 30
minuta. O Prijedlogu se glasuje bez rasprave.
Predsjednik Gradskog vijeća brine da se
klubovima vijećnika osiguraju prostorni i drugi tehnički uvjeti za rad
(prostorije za sjednice, prijepis, umnožavanje i dostavu materijala i dr.).
IV. PRAVA I DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA I
POTPREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA
Članak
10.
Vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika
koji se biraju javnim glasovanjem većinom glasova svih vijećnika.
Predsjednika odnosno potpredsjednike bira
Gradsko vijeće iz redova vijećnika, na prijedlog najmanje 1/3 vijećnika
Gradskog vijeća, a nakon izbora, i na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje.
Prijedlog vijećnika mora biti podnesen u
pisanom obliku i potvrđen potpisom vijećnika. Vijećnik može svojim potpisom
podržati prijedlog samo za jednog kandidata.
Članak
11.
Izbor predsjednika i potpredsjednika se
obavlja glasovanjem zasebno za svakog kandidata.
Ako prigodom glasovanja za izbor predsjednika
i potpredsjednika niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, glasovanje o
istim kandidatima se ponavlja.
Ako je za izbor predsjednika i
potpredsjednika bilo predloženo više od dva kandidata, u ponovljenom glasovanju
sudjeluju dva kandidata koji su dobili najviše glasova.
Ako su kandidati dobili isti broj glasova,
glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.
Ako niti u ponovljenom glasovanju niti jedan
kandidat ne dobije potrebnu većinu, ponavlja se izborni postupak u cijelosti na
sjednici koja će se održati u roku od 7 dana.
Između izabranih potpredsjednika Vijeća,
predsjednik Vijeća određuje prvog potpredsjednika, koji ga zamjenjuje u slučaju
njegove odsutnosti ili spriječenosti.
Članak
12.
Prava i dužnosti predsjednika Gradskog vijeća
propisana su Statutom Grada Malog Lošinja i ovim Poslovnikom.
Članak
13.
Predsjednik Gradskog vijeća prema potrebi,
saziva međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova vijećnika.
Članak
14.
Predsjedniku Gradskog vijeća u pripremanju i
organiziranju sjednice Gradskog vijeća pomaže pročelnik upravnog tijela koje obavlja
stručne poslove za Gradsko vijeće.
V. RADNA TIJELA
Članak
15.
Radna tijela Gradskog vijeća osnovana
Statutom Grada su:
1. Mandatna komisija,
2. Odbor za izbor i imenovanja,
3. Odbor za statutarno pravna pitanja.
Pored radnih tijela navedenih u stavku l.
ovog članka, Gradsko vijeće posebnom odlukom osniva i druga radna tijela u
svrhu priprema odluka iz djelokruga Gradskog vijeća.
Predsjednik radnog tijela bira se u pravilu
između vijećnika, a članovi iz reda znanstvenih, stručnih i drugi javnih osoba,
na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja, uz prethodni poziv političkim
strankama koje imaju vijećnike da dostave svoje prijedloge ili na prijedlog 1/3
vijećnika.
Članak
16.
Mandatnu komisiju čine predsjednik i dva člana.
Mandatna komisija bira se na prvoj sjednici
Gradskog vijeća iz redova vijećnika Gradskog vijeća.
Članak
17.
Odbor za izbor i imenovanja, čine predsjednik
i dva člana.
Odbor za izbor i imenovanja bira se na prvoj
sjednici Gradskog vijeća u pravilu iz redova vijećnika Gradskog vijeća.
Članak
18.
Odbor za statutarno pravna pitanja čine
predsjednik i četiri člana.
Predsjednik Odbora se bira u pravilu iz
redova vijećnika, a članovi iz reda znanstvenih, stručnih i drugih javnih
osoba.
Članak
19.
Način rada radnih tijela Gradskog vijeća,
reguliran je odlukom o osnivanju radnih tijela.
O sazivanju sjednica radnih tijela Gradskog
vijeća, vijećnici koji nisu članovi tih radnih tijela, obavještavaju se putem
oglasne ploče Gradskog vijeća i objavom na web stranici Grada Malog Lošinja.
U radnim tijelima razmatraju se akti koje
donosi Gradsko vijeće, a odnosi se na djelokrug rada radnog tijela.
Radno tijelo obavezno je o svojim zaključcima
obavijestiti predlagatelja akta, gradonačelnika i Gradsko vijeće.
VI. ODNOS GRADSKOG VIJEĆA I GRADONAČELNIKA
Članak
20.
Gradonačelnik prisustvuje sjednicama Gradskog
vijeća.
U slučaju spriječenosti gradonačelnika
sjednicama prisustvuje zamjenik gradonačelnika.
Gradonačelnik određuje izvjestitelja za točke
dnevnog reda koje su po njegovom prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice
Gradskog vijeća.
Članak
21.
Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Gradskog
vijeća i radnih tijela Gradskog vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi
stajališta gradonačelnika, daje obavijesti i stručna objašnjenja, te
obavještava gradonačelnika o stajalištima i mišljenjima Gradskog vijeća,
odnosno radnih tijela.
Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni
izvjestitelj, Gradsko vijeće ili radno tijelo može, smatra li da je prisutnost
izvjestitelja nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.
Članak
22.
O sazvanim sjednicama predsjednik Gradskog
vijeća i predsjednici radnih tijela Gradskog vijeća izvješćuju gradonačelnika i
izvjestitelje najkasnije 7 dana prije dana održavanja sjednice.
Članak
23.
Način i postupak pokretanja razrješenja
gradonačelnika propisan je Statutom Grada Malog Lošinja.
VII. AKTI VIJEĆA
Članak
24.
Vijeće na temelju prava i ovlaštenja
utvrđenih zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom donosi Statut Grada Malog
Lošinja, Poslovnik Gradskog vijeća, Gradski proračun, završni račun, odluke,
preporuke, rješenja, zaključke, naputke, povelje ili zahvalnice i druge akte
utvrđene zakonom i Statutom.
Kad Vijeće rješava o pojedinačnim stvarima
donosi zaključke i rješenja.
Akte koje Gradsko vijeće donosi na temelju
prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i Statutom potpisuje predsjednik Vijeća.
Članak
25.
Na izvornike odluka i drugih akata Gradskog
vijeća stavlja se pečat Gradskog vijeća.
Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata
Gradskog vijeća podrazumijeva se onaj tekst odluke odnosno drugog akta, koji je
usvojen na sjednici Gradskog vijeća.
Izvornici akata Gradskog vijeća čuvaju se u
pismohrani Grada.
Članak
26.
Statut, odluke i drugi opći akti Gradskog
vijeća, odluka o izboru, imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje
Gradsko vijeće objavljuju se u Službenom glasilu Primorsko-goranske županije i
na službenim web stranicama Grada.
O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog
članka, brine se upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za Gradsko vijeće.
Članak
27.
Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi
Gradsko vijeće jesu: vijećnici, klub vijećnika, gradonačelnik i radna tijela Gradskog
vijeća, osim ako je zakonom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo
određena tijela.
Članak
28.
Ako predsjednik Gradskog vijeća utvrdi da
podneseni prijedlozi akata nisu sastavljeni u skladu s odredbama ovog
Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u određenom roku postupi i uskladi
prijedlog akta s odredbama ovog Poslovnika.
Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno
podnositelj akta ne otkloni nedostatak akta, smatrat će se da ne teku rokovi za
razmatranje akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni
u roku od 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt
i nije upućen Gradskom vijeću.
Ukoliko je prijedlog odluke skinut s dnevnog
reda ili odluka nije donesena na Gradskom vijeću, može se ponovno staviti na
dnevni red po isteku roka od 3 mjeseca, osim ako Gradsko vijeće ne odluči
drukčije.
Članak
29.
Postupak donošenja akta pokreće se
prijedlogom akta.
Prijedlog akta sadrži pravnu osnovu za
donošenje, tekst prijedloga akta s obrazloženjem, tekst odredaba važećeg akta
koji se mijenja odnosno dopunjuje. Uz prijedlog akta može se podnijeti i
odgovarajuća dokumentacija.
Predlagatelj akta odnosno njegov predstavnik
može na početku rasprave iznijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko
obrazloženje prijedloga, a ako se predlaže da opći akt stupi na snagu danom
objave, dužan je posebno obrazložiti opravdanost ranijeg stupanja na snagu.
Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ u
tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se
o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.
Gradonačelnik može tražiti riječ u tijeku
rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj
radnog tijela i Odbor za statutarno pravna pitanja.
Članak
30.
Ako dva ili više predlagatelja upute posebne
prijedloge odluka kojima se uređuje isto područje, predsjednik Gradskog vijeća
pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge odluka u jedan prijedlog.
Ako se ne postigne dogovor, predsjednik
Gradskog vijeća će unijeti prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda sjednice
Gradskog vijeća redoslijedom kojim su dostavljeni.
Članak
31.
Uvodno izlaganje i dopunsko obrazloženje
prijedloga akta može trajati najduže 5 minuta, a za prijedlog proračuna i
prijedlog prostornog plana 15 minuta.
Gradsko vijeće može posebnom odlukom odobriti
i duže trajanje uvodnog izlaganja i obrazloženja od propisanog stavkom 1. ovog
članka.
Članak
32.
Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga
akta podnosi se u pravilu pisano u obliku amandmana uz obrazloženje najkasnije
48 sati prije početka sjednice.
Ako se prijedlogom općeg akta mijenja ili
dopunjuje opći akt, amandmani se mogu podnositi samo na članke obuhvaćene
predloženim izmjenama i dopunama.
Amandman se upućuje predsjedniku Gradskog
vijeća, a predsjednik Gradskog vijeća ga prije odlučivanja dostavlja
predlagatelju akta, Odboru za statutarno pravna pitanja, vijećnicima i
gradonačelniku, ukoliko on nije predlagatelj.
Pravo na podnošenje amandmana imaju ovlašteni
predlagatelji akata iz članka 27. ovog Poslovnika.
Članak
33.
Iznimno, ako se većina prisutnih vijećnika s
tim složi, vijećnik može podnijeti amandman i usmeno, na sjednici, u tijeku
rasprave.
Predlagatelj akta može podnositi amandmane sve
do zaključenja rasprave.
Gradonačelnik može do zaključenja rasprave
podnositi amandmane i na prijedlog akta i kada nije predlagatelj.
Članak
34.
Ako su podneseni amandmani takve naravi da
bitno mijenjaju ili odstupaju od podnesenog prijedloga akta, Gradsko vijeće
može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno
vremena za pripremu prije odlučivanja.
Iz razloga navedenih u stavku l. ovog članka,
glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži Gradonačelnik, neovisno
da li je on predlagatelj.
Članak
35.
O amandmanima se izjašnjava predlagatelj akta
i gradonačelnik.
Izjašnjavanje prema stavku l. ovog članka je
u pravilu usmeno, a iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o
pojedinim ili svim amandmanima.
Članak
36.
Amandman koji je podnesen u roku postaje
sastavnim dijelom konačnog prijedloga akta i o njemu se odvojeno ne glasuje:
- ako ga je podnio predlagatelj akta,
- ako ga je podnio Odbor za statutarno pravna
pitanja,
- ako ga je podnio vijećnik ili radno tijelo
i s njima se suglasio predlagatelj akta.
Članak
37.
Ako konačni prijedlog akta nije podnio
gradonačelnik, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasio gradonačelnik,
se glasuje odvojeno.
Amandman prihvaćen na sjednici Gradskog
vijeća postaje sastavni dio konačnog prijedloga akta o kojem se odlučuje.
Članak
38.
O amandmanima se glasuje prema redoslijedu
članaka konačnog prijedloga akta na koje se odnose.
Ako je na jedan članak konačnog prijedloga
akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše
odstupa od predloženog rješenja i prema tom kriteriju dalje o ostalim
amandmanima.
Nakon provedene rasprave i odlučivanja o
amandmanima, odlučuje se o donošenju akta.
VIII. DONOŠENJE AKTA PO HITNOM POSTUPKU
Članak
39.
Iznimno, akt se može donijeti po hitnom
postupku samo ako to zahtijevaju osobito opravdani razlozi ili ako bi
nedonošenje takvog akta u određenom roku moglo uzrokovati znatniju štetu za
Grad.
Za donošenje akata po hitnom postupku, ne
primjenjuju se propisani rokovi utvrđeni u članku 28. ovog Poslovnika.
Uz prijedlog akta da se akt donese po hitnom
postupku podnosi se prijedlog akta, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada mora
imati pisanu podršku od 1/3 vijećnika.
Predsjednik Gradskog vijeća bez odlaganja
upućuje prijedlog da se akt donese po hitnom postupku vijećnicima, te
gradonačelniku, ako on nije predlagatelj.
Članak
40.
Kada se podnosi prijedlog akta po hitnom
postupku prethodno se glasuje, bez rasprave, o opravdanosti razloga za hitan
postupak i uvrštavanja u dnevni red sjednice, a potom se raspravlja i odlučuje
o aktu.
Članak
41.
Na predloženi akt koji se donosi po hitnom
postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.
O postupku s amandmanima iz stavka 1. ovog
članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na prijedloge
akata koji se donose u redovnom postupku.
IX. DONOŠENJE PRORAČUNA I GODIŠNJEG OBRAČUNA
PRORAČUNA GRADA
Članak
42.
Prijedlog proračuna, projekciju proračuna za
sljedeće dvije proračunske godine i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna
Grada podnosi gradonačelnik na način i u rokovima propisanim zakonom.
Amandmani na prijedlog iz stavka 1. ovog
članka podnose se pismeno najkasnije 48 sati prije sjednice na kojoj će se
razmatrati navedeni prijedlozi.
Amandmani na prijedlog iz stavka 1. ovog
članka moraju sadržavati prijedlog izmjene proračunske stavke, te prijedlog
izvora sredstava kojim će se nadoknaditi prijedlog povećanja troškova ili
prijedlog raspodjele sredstava koja su ostvarena prijedlogom smanjenja
izdataka, odnosno prijedlogom povećanja priliva.
Članak
43.
Proračun i godišnji izvještaj o izvršenju
proračuna donose se većinom glasova svih vijećnika.
X. VIJEĆNIČKA PITANJA
Članak
44.
Vijećnici mogu postavljati vijećnička pitanja
gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika i pročelnicima upravnih tijela u svezi
poslova iz njihovog djelokruga rada.
Pitanja se postavljaju na sjednici Gradskog
vijeća nakon utvrđivanja dnevnog reda usmeno ili u pisanom obliku posredstvom
predsjednika Gradskog vijeća, u najdužem ukupnom trajanju od jednog sata.
Vijećnik je dužan navesti kome upućuje
pitanje.
Vijećnik ima pravo postaviti najviše dva
vijećnička pitanja, a svako postavljanje pitanja može trajati najviše pet
minuta. Pravo postavljanja vijećničkog pitanja ima i klub vijećnika, s time da
može postaviti samo jedno pitanje, čije postavljanje može trajati najduže pet
minuta.
Odgovori na vijećnička pitanja daju se na
samoj sjednici, a ukoliko to nije moguće, moraju se navesti razlozi zbog kojih
se ne može dati odgovor na samoj sjednici. Odgovor može trajati najviše pet
minuta.
Ako je vijećnik nezadovoljan odgovorom može
zatražiti dostavu pisanog odgovora. Pisani odgovor daje se na slijedećoj
sjednici ili najkasnije u roku od 30 dana.
Gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika
odnosno pročelnici dostavljaju pisani odgovor vijećniku posredovanjem
predsjednika Gradskog vijeća. Predsjednik Gradskog vijeća upućuje pisani
odgovor svim vijećnicima.
Članak
45.
Pitanja koja vijećnici postavljaju
gradonačelniku, zamjeniku odnosno pročelnicima upravnih tijela kao i odgovor na
ta pitanja moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazivati na prijedlog
mogućih mjera, koje se odnose na postavljeno pitanje.
Ako smatra da postavljeno pitanje nije u
skladu s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Gradskog vijeća će uputiti
vijećnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.
Ako vijećnik ne uskladi svoje pitanje s
odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Gradskog vijeća neće to pitanje uputiti
tijelu ili osobi kojemu je namijenjeno i o tome će obavijestiti vijećnika.
Članak
46.
Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje
predstavlja profesionalnu tajnu, gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika odnosno
pročelnik može predložiti da se odgovori neposredno vijećniku ili na sjednici
Gradskog vijeća bez prisutnosti javnosti, ili na zatvorenoj sjednici radnog
tijela u čijem djelokrugu rada je to pitanje.
Članak
47.
Nakon primljenog odgovora vijećnik može na
sjednici Gradskog vijeća jedanput iznijeti mišljenje o odgovoru i postaviti
dopunsko pitanje. Iznošenje mišljenja i dopunsko pitanje ne može trajati dulje
od dvije minute.
Vijećnik koji nije bio nazočan na sjednici na
kojoj je predsjednik Gradskog vijeća obavijestio Gradsko vijeće o pitanju koje
je bilo postavljeno i dobivenom odgovoru, može pisano dostaviti mišljenje ili
postaviti dopunsko pitanje.
XI. PODNOŠENJE IZVJEŠĆA GRADONAČELNIKA
Članak
48.
Gradonačelnik podnosi izvješće o svom radu u
skladu s odredbama Statuta Grada Malog Lošinja.
Članak
49.
Prijedlog za traženje izvješća od
gradonačelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može podnijeti
najmanje 1/3 vijećnika.
Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora
biti potpisan od svih vijećnika koji predlažu donošenje zaključka o traženju
izvješća gradonačelnika. U prijedlogu mora biti jasno postavljeno, formulirano
i obrazloženo pitanje o kojem se traži izvješće.
Članak
50.
Predsjednik Gradskog vijeća stavlja prijedlog
za traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjednice Gradskog vijeća koja se
održava nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne 15 dana od
dana primitka.
Članak
51.
Predstavnik vijećnika koji su podnijeli
prijedlog za traženje izvješća ima pravo na sjednici Gradskog vijeća izložiti i
obrazložiti prijedlog.
Gradonačelnik ima pravo na sjednici usmeno se
očitovati na podneseni prijedlog.
Članak
52.
Raspravu o izvješću gradonačelnika Gradsko
vijeće može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je zahtjevom za
podnošenjem izvješća pokrenuto ili donošenjem zaključka kojim se od
gradonačelnika traži izvršavanje općih akata Gradskog vijeća.
Članak
53.
Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za
traženje izvješća gradonačelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije
odlučivanja o prijedlogu.
Ako prijedlog za traženje izvješća
gradonačelnika nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o bitno podudarnom
pitanju ne može se ponovno postaviti prije proteka roka od 90 dana od dana kada
je Gradsko vijeće donijelo zaključak kojim ne prihvaća prijedlog za traženje
izvješća od gradonačelnika.
XII. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA
l. Sazivanje sjednice
Članak
54.
Sjednicu Gradskog vijeća saziva predsjednik
Gradskog vijeća.
Gradsko vijeće raspravit će o prijedlogu za
donošenje odluke s prijedlogom odluke najkasnije u roku od 45 dana od dana
podnošenja prijedloga predsjedniku Vijeća, ako zakonom, Statutom ili ovim
Poslovnikom nije drugačije određeno.
Predsjednik Gradskog vijeća je dužan sazvati
sjednicu Gradskog vijeća na obrazloženi prijedlog najmanje jedne trećine
vijećnika ili na prijedlog gradonačelnika, u roku od 15 dana od dana primitka
prijedloga.
Prijedlog iz st. 2. i 3. ovog članka mora
biti predan u pisanom obliku i potpisan od predlagatelja.
Sjednice Gradskog vijeća traju dok se ne
iscrpi utvrđeni dnevni red.
Ukoliko predsjednik Gradskog vijeća ne sazove
sjednicu u roku iz stavka 2. i stavka 3. ovog članka, sjednicu će sazvati
gradonačelnik u roku od 15 dana.
Nakon proteka rokova iz stavka 2., 3. i 6.
ovog članka sjednicu Gradskog vijeća može na zahtjev jedne trećine vijećnika,
sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i
područne (regionalne) samouprave. Zahtjev vijećnika mora biti predan u pisanom
obliku i potpisan od vijećnika.
Članak
55.
Sjednice vijeća sazivaju se pisanim pozivom,
a samo u izuzetno hitnim slučajevima i na drugi način.
Poziv za sjednicu sa materijalima koji se odnose
na prijedlog dnevnog reda dostavlja se vijećnicima 7 dana prije održavanja
sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga ovaj rok se može skratiti.
Poziv i materijali za sjednicu mogu se
dostaviti i elektroničkim putem. Sjednica Gradskog vijeća može se održavati i
putem video veze.
O drugačijem načinu sazivanja sjednice i
opravdanosti razloga za sazivanje sjednice u kraćem roku odlučuje predsjednik
Gradskog vijeća.
Materijali za sjednicu Gradskog vijeća
dostavljaju se vijećnicima, gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika,
pročelnicima upravnih tijela, vijećima mjesnog odbora na području Grada Malog
Lošinja, vijećima nacionalnih manjina/predstavnicima nacionalnih i sredstvima
javnog priopćavanja.
2. Dnevni red
Članak
56.
Dnevni red sjednice Gradskog vijeća predlaže
predsjednik Gradskog vijeća u pozivu za sjednicu.
Predsjednik Gradskog vijeća, sve prijedloge
sastavljene na način propisan ovim Poslovnikom i dostavljene prije upućivanja
pisanog poziva za sjednicu Gradskog vijeća, uvrštava u prijedlog dnevnog reda
sjednice.
Članak
57.
Dnevni red sjednice Gradskog vijeća utvrđuje
se u pravilu na početku sjednice.
Prilikom utvrđivanja dnevnog reda predsjednik
Gradskog vijeća i ovlašteni predlagatelji mogu predložiti dopunu dnevnog reda
ili da se pojedini predmet izostavi iz dnevnog reda. Ako se predlaže dopuna
dnevnog reda, vijećnicima se uz prijedlog za dopunu daje i materijal po
predloženoj dopuni.
Prije glasovanja o prijedlogu izmjene dnevnog
reda, predlagatelj ima pravo prijedlog obrazložiti.
O izmjeni dnevnog reda se glasuje bez
rasprave.
Prilikom utvrđivanja dnevnog rada najprije se
odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se
dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o hitnosti
postupka.
Nakon što je utvrđen dnevni red sjednice
sukladno odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Gradskog vijeća objavljuje
utvrđeni dnevni red.
Prije prelaska na dnevni red usvaja se
zapisnik s prethodne sjednice.
Članak
58.
Tijekom sjednice ne može se promijeniti
redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda.
Predlagatelj čiji je predmet uvršten u
prijedlog dnevnog reda, može odustati od svog prijedloga i nakon što je dnevni
red utvrđen. U tom slučaju smatra se da je odgovarajuća točka skinuta s dnevnog
reda sjednice i smatra se da prijedlog nije podnijet.
Članak
59.
Ovlašteni predlagatelj ne može ponoviti
prijedlog akta bitno podudarnog sadržaja koji nije uvršten u dnevni red
Gradskog vijeća na način propisan člankom 28. ovog Poslovnika prije proteka
roka od 3 mjeseca od dana odlučivanja Gradskog vijeća o dnevnom redu, osim ako
Gradsko vijeće ne odluči drukčije.
3. Predsjedavanje i sudjelovanje
Članak
60.
Sjednici Gradskog vijeća predsjedava
predsjednik Gradskog vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti prvi
potpredsjednik.
Članak
61.
Sjednici mogu, kao gosti, prisustvovati svi
oni koje je pozvao predsjednik Gradskog vijeća.
Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego
što zatraži i dobije riječ od predsjednika Gradskog vijeća.
Prijave za govor primaju se čim se otvori
rasprava.
Govornika može opomenuti na red ili prekinuti
u govoru samo predsjednik Gradskog vijeća.
Predsjednik Gradskog vijeća se brine da
govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.
Članak
62.
Predsjednik Gradskog vijeća daje vijećnicima
riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.
Vijećniku koji želi govoriti o povredi
Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik daje riječ čim je
ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati duže od tri minute.
Predsjednik je dužan poslije iznesenog
prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda.
Ako vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem o tome se odlučuje na sjednici
bez rasprave.
Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio
navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod nesporazuma ili
koji zahtijeva objašnjenje, predsjednik će mu dati riječ čim završi govor ovog
koji je to izazvao. Vijećnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak
odnosno objašnjenje, a njegov govor ne može trajati duže od dvije minute.
Članak
63.
Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se
raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.
Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog
reda, govori, a nije dobio odobrenje predsjednika, svojim upadicama ili na
drugi način ometa govornika ili u svom govoru grubo vrijeđa osobe koje
sudjeluju u radu Gradskog vijeća, predsjednik Gradskog vijeća će ga opomenuti.
Ako govornik i poslije opomene nastavi sa
ponašanjem zbog kojeg mu je opomena izrečena, predsjednik Gradskog vijeća će mu
oduzeti riječ, a po potrebi i udaljiti ga sa sjednice.
Ako vijećnik odbije napustiti sjednicu u
slučaju iz stavka 3. ovog članka, predsjednik Gradskog vijeća će utvrditi da je
vijećnik udaljen sa sjednice i da se ne broji prilikom glasovanja.
Članak
64.
Na sjednici Gradskog vijeća se može odlučiti
da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput.
Vijećnik u raspravi u pravilu može govoriti
najdulje pet minuta.
Iznimno zbog važnosti teme, Gradsko vijeće
može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i dulje.
4. Tijek sjednice
Članak
65.
Nakon otvaranja sjednice, a prije utvrđivanja
dnevnog reda predsjednik Gradskog vijeća utvrđuje nazočnost vijećnika.
Vijećnik koji neće prisustvovati sjednici
Gradskog vijeća o tome obavještava predsjednika Gradskog vijeća ili pročelnika
upravnog tijela koje obavlja stručne poslove za Gradsko vijeće.
Ako predsjednik Gradskog vijeća utvrdi da
sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika, predsjednik Gradskog vijeća
odlaže sjednicu za određeni dan i sat.
Sjednica će se prekinuti i odložiti i u
slučaju kada se za vrijeme sjednice utvrdi da nema nazočnosti većine vijećnika.
Utvrđivanje broja nazočnih vijećnika
predsjednik Gradskog vijeća će provesti i u tijeku sjednice, na zahtjev bilo
kojeg od vijećnika.
Zbog opširnosti dnevnog reda ili drugih
razloga predsjednik Gradskog vijeća može odlučiti da se sjednica prekine i
zakaže nastavak za određeni dan i sat.
5. Odlučivanje
Članak
66.
Za donošenje akata na sjednici Gradskog
vijeća, potrebna je nazočnost većine vijećnika, osim u slučajevima kada je ovim
Poslovnikom drugačije određeno.
Članak
67.
Gradsko vijeće donosi akte većinom danih
glasova, ukoliko je na sjednici Gradskog vijeća nazočna većina vijećnika, osim
ako zakonom, Statutom Grada ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.
Većinom glasova svih vijećnika, Gradsko
vijeće donosi slijedeće akte:
- Statut Grada,
- Poslovnik Gradskog vijeća,
- proračun,
- godišnje izvješće o izvršenju proračuna,
- odluku o izboru i razrješenju predsjednika
i potpredsjednika Vijeća,
- odluku o raspisivanju referenduma o
razrješenju gradonačelnika i njegovog zamjenika
- odluku o raspisivanju referenduma o
pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih statutom Grada Malog Lošinja.
6. Glasovanje
Članak
68.
Glasovanje na sjednici je javno.
Gradsko vijeće može odlučiti da se o nekom
pitanju glasuje tajno.
Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku.
Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način
da predsjednik Gradskog vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne
tko je »za« prijedlog, zatim,
tko je »protiv« prijedloga, odnosno da li se tko uzdržao od glasovanja. Glasovi
vijećnika koji su bili nazočni u vijećnici, a nisu glasovali »za« niti »protiv«
prijedloga i nisu se izjasnili da se uzdržavaju od glasovanja, smatraju se
uzdržanim glasovima.
Kod utvrđivanja dnevnog reda i usvajanja
zapisnika glasuje se »za« ili »protiv«.
Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka, ako
se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od
polovice nazočnih vijećnika, predsjednik Gradskog vijeća može odmah
konstatirati da je amandman odbijen.
Vijećnike proziva i glasove prebrojava
predsjednik Gradskog vijeća uz pomoć službenika upravnog tijela u čijoj je
nadležnosti obavljanje stručnih poslova za potrebe Gradskog vijeća.
Članak
69.
Predsjednik Gradskog vijeća objavljuje
rezultat glasovanja.
Na zahtjev vijećnika koji zatraži provjeru
glasovanja, predsjednik Gradskog vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje
rezultat glasovanja.
Članak
70.
Tajno glasovanje provodi se glasačkim
listićima. Glasački listići su iste veličine, boje, oblika i ovjereni su
pečatom Gradskog vijeća.
Na glasačkom listiću prezimena kandidata
navedena su abecednim redom, a glasuje se na način da se zaokruži redni broj
ispred prezimena kandidata.
Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili
predmetu pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se »za«,
»protiv« i »uzdržan«.
Glasačke listiće priprema službenik iz članka
68. ovog Poslovnika. Predsjednik Gradskog vijeća može odrediti i određeni broj
vijećnika koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.
Članak
71.
Službenik ili vijećnik koji pomaže
predsjedniku Gradskog vijeća u provođenju tajnog glasovanja predaje vijećnicima
glasačke listiće.
Članak
72.
U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se
prekida radi pripreme novih glasačkih listića.
Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom
kao i prvo glasovanje.
Članak
73.
Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim
listićem i to osobno.
Nevažeći je nepopunjen listić, listić na
kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da
se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao, kao i
listić na kojem je zaokružen veći broj kandidata od broja koji se bira.
Članak
74.
Nakon što su svi nazočni vijećnici predali
glasačke listiće i nakon što je predsjednik Gradskog vijeća objavio da je
glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.
Rezultat glasovanja se utvrđuje na osnovi
predanih glasačkih listića.
Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik
Gradskog vijeća u prisutnosti službenika i vijećnika koji su mu pomagali kod
samog glasovanja.
Predsjednik Gradskog vijeća objavljuje
rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.
XIII. IZBORI I IMENOVANJA
Članak
75.
Predsjednika i potpredsjednike Gradskog
vijeća bira i razrješava Gradsko vijeće na način i u postupku propisanim
Statutom Grada i ovim Poslovnikom.
Članak
76.
Potpredsjednici Gradskog vijeća pomažu u radu
predsjedniku Gradskog vijeća, te obavljaju poslove iz njegovog djelokruga za
koje ih on ovlasti.
Ako je predsjednik Gradskog vijeća spriječen
ili odsutan zamjenjuje ga prvi potpredsjednik, a ukoliko je i on spriječen ili
odsutan, predsjednika Gradskog vijeća zamjenjuje drugi potpredsjednik Gradskog
vijeća.
Dok zamjenjuje predsjednika Gradskog vijeća,
potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika.
Članak
77.
Na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili
najmanje 1/3 vijećnika može se pokrenuti postupak razrješenja predsjednika i
potpredsjednika Gradskog vijeća.
Prijedlog se dostavlja predsjedniku Gradskog
vijeća u pisanom obliku i mora sadržavati obrazloženje prijedloga.
Predsjednik, odnosno potpredsjednik Gradskog
vijeća imaju pravo očitovati se o prijedlogu najkasnije u roku od osam (8) dana
od dostave prijedloga.
Predsjednik Gradskog vijeća dužan je
prijedlog uvrstiti u dnevni red sjednice Gradskog vijeća koja se mora održati
najkasnije u roku od 30 dana od kada je prijedlog zaprimljen.
Ako Gradsko vijeće donese odluku o
razrješenju predsjednika i oba potpredsjednika Gradskog vijeća, mandat i prava
na temelju obavljanja dužnosti im prestaju izborom novog predsjednika Gradskog
vijeća.
Članak
78.
Predsjednik i potpredsjednici Gradskog vijeća
mogu dati ostavku. Dužnost im prestaje danom izbora novog predsjednika Gradskog
vijeća.
Članak
79.
Ako Gradsko vijeće razriješi predsjednika
Gradskog vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog, prvi potpredsjednik
Gradskog vijeća ima sva prava i dužnosti predsjednika dok se ne izabere novi
predsjednik.
Gradsko je vijeće dužno u roku od 30 dana od
donošenja odluke o razrješenju predsjednika izabrati novog predsjednika.
XIV. ZAPISNICI
Članak
80.
O radu sjednice vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu
sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o sudjelovanju u raspravi, te o
donesenim odlukama.
U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o
pojedinom predmetu.
Članak
81.
Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice,
prije prelaska na dnevni red, iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne
sjednice.
O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje
se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, izvršit će se u
zapisniku odgovarajuća izmjena.
Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe,
odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene
izmjene, smatra se usvojenim.
Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik
Gradskog vijeća i službenik koji vodi zapisnik.
Izvornike zapisnika sjednice Vijeća čuva
nadležno upravno tijelo Grada.
Članak
82.
Sjednice Gradskog vijeća tonski se snimaju, a
prijepis tonske snimke sjednice čuva nadležno upravno tijelo Grada.
Nadležno upravno tijelo Grada dužno je
omogućiti vijećniku, na njegov zahtjev, da sasluša tonski snimak sjednice.
XV. IZVANREDNO ODRŽAVANJE SJEDNICA
Članak
83.
Iz razloga navedenih u članku 40. ovog
Poslovnika, kao i u drugim osobito opravdanim slučajevima, predsjednik može
sazvati izvanrednu sjednicu Vijeća.
XVI. JAVNOST RADA
Članak
84.
Sjednice Gradskog Vijeća su javne.
Predstavnici udruga građana, građani i
predstavnici medija mogu pratiti rad Gradskog vijeća, ali ne smiju remetiti red
i tijek sjednice (primjerice, glasno razgovarati, upotrebljavati mobitel i
dr.).
Ukoliko je broj osoba koje prate rad Gradskog
vijeća veći od broja raspoloživih mjesta, predsjednik Gradskog vijeća određuje
broj osoba koje mogu pratiti rad Gradskog vijeća.
Članak
85.
O radu Gradskog vijeća javnost se obavještava
putem sredstava javnog priopćavanja, oglasne ploče i objavom na web stranicama
Grada.
Najava održavanja sjednice i materijal za
sjednicu objavljuju se na službenim web stranicama Grada.
Članak
86.
Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni
podaci, koji su u skladu s posebnim propisima klasificirani određenim stupnjem
tajnosti.
Članak
87.
Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja
javnosti o rezultatima rada Gradskog vijeća i radnih tijela može se dati
službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja, o čemu odlučuje
predsjednik Gradskog vijeća.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
88.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od
dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje
važiti Poslovnik Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 30/97 i 13/03).
Klasa: 021-05/09-01/06
Ur. broj: 2213/01-01-09-10
Mali Lošinja, 4. kolovoza 2009.
GRAD
MALI LOŠINJ
GRADSKO VIJEĆE
Predsjednik
Anto Nedić, prof., v.r.