112.

Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09) i članka 46. Statuta Grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/09) Gradsko vijeće Grada Rijeke, na sjednici 23. srpnja 2009. godine, donijelo je

POSLOVNIK
GRADSKOG VIJEĆA GRADA RIJEKE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Poslovnikom Gradskog vijeća Grada Rijeke (u daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje način rada Gradskog vijeća Grada Rijeke (u daljnjem tekstu: Vijeće), a osobito:

- konstituiranje Vijeća, početak obnašanja dužnosti člana Vijeća, mirovanje i prestanak mandata člana Vijeća,

- prava i dužnosti člana Vijeća,

- izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Vijeća i njihova prava i dužnosti,

- način rada radnih tijela Vijeća (u daljnjem tekstu: radna tijela),

- odnos Vijeća i Gradonačelnika Grada Rijeke (u daljnjem tekstu: Gradonačelnik),

- postupak predlaganja, donošenja akata i rasprave o pojedinim pitanjima iz djelokruga Vijeća,

- poslovni red sjednice Vijeća,

- javnost u radu Vijeća,

- obavljanje stručnih, administrativnih i drugih poslova za potrebe Vijeća.

Članak 2.

Ako pojedino pitanje od važnosti za rad Vijeća nije uređeno ovim Poslovnikom, to će pitanje urediti Vijeće posebnim aktom.

II. KONSTITUIRANJE VIJEĆA, POČETAK OBNAŠANJA DUŽNOSTI ČLANA VIJEĆA, MIROVANJE I PRESTANAK MANDATA

Članak 3.

Konstituirajuća sjednica Vijeća saziva se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim zakonom.

Dnevni red konstituirajuće sjednice Vijeća utvrđuje se na početku sjednice, a može se promijeniti tijekom sjednice na prijedlog predsjedavatelja ili najmanje sedam članova Vijeća.

Do izbora predsjednika Vijeća sjednici privremeno predsjedava najstariji član Vijeća.

Predsjedavatelj ima do izbora predsjednika Vijeća sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća u pogledu predsjedavanja sjednicom.

Nakon izbora predsjednika Vijeća izabrani predsjednik preuzima predsjedavanje sjednicom.

Članak 4.

Na konstituirajućoj sjednici podnosi se izvješće o provedenim izborima, o izabranim članovima Vijeća, o podnesenim ostavkama na dužnost člana Vijeća, o članovima Vijeća koji obnašaju dužnost nespojivu s dužnošću člana Vijeća, o nastupu mirovanja mandata te o zamjenicima članova Vijeća.

Izabrani članovi Vijeća koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje dužni su o tome izvijestiti Ured Grada najkasnije 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice.

Na konstituirajućoj sjednici umjesto članova Vijeća koji su dali ostavku ili kojima mandat miruje nazočni su zamjenici članova Vijeća određeni sukladno zakonu kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Vijeće prima na znanje izvješće iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 5.

Nakon što Vijeće primi na znanje izvješće iz članka 4. stavka 1. ovoga Poslovnika, članovi Vijeća daju prisegu.

Tekst prisege glasi:

»Prisežem svojom čašću da ću dužnost člana Gradskog vijeća Grada Rijeke obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu pridržavati Ustava, zakona, Statuta Grada Rijeke i Poslovnika Gradskog vijeća i poštovati pravni poredak Republike Hrvatske te se zauzimati za svekoliki napredak Grada Rijeke i Republike Hrvatske.«

Predsjedavatelj izgovara tekst prisege i nakon toga proziva pojedinačno članove Vijeća, a član Vijeća daje prisegu tako što ustaje i izgovara: »Prisežem!«

Nakon davanja prisege svaki član Vijeća potpisuje tekst prisege pred predsjedavateljem.

Članak 6.

Član Vijeća koji nije nazočan konstituirajućoj sjednici odnosno zamjenik člana Vijeća kada počinje obnašati dužnost člana Vijeća polaže prisegu na prvoj sjednici Vijeća kojoj je nazočan.

Članak 7.

Na konstituirajućoj sjednici Vijeće bira Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja na prijedlog predsjedavatelja ili najmanje sedam članova Vijeća.

Osim predsjednika Vijeća, na konstituirajućoj sjednici Vijeće može birati i druge dužnosnike i članove stalnih radnih tijela.

Pravo podnošenja prijedloga iz stavka 2. ovoga članka ima Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja ili najmanje sedam članova Vijeća.

Članak 8.

Vijeće je konstituirano izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova Vijeća.

Nakon što je Vijeće konstituirano izvodi se himna Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino« i svečana pjesma Grada Rijeke »Najdraža Rijeko«.

Članak 9.

Danom konstituiranja Vijeća, članovima Vijeća započinju prava i dužnosti određeni zakonom, Statutom Grada Rijeke, ovim Poslovnikom i aktima što ih donosi Vijeće, do prestanka mandata.

Članak 10.

Članu Vijeća prestaje mandat prije isteka redovitoga četverogodišnjeg mandata u slučajevima određenim zakonom.

Mirovanje mandata člana Vijeća i prestanak mirovanja mandata člana Vijeća nastupa u slučajevima određenim zakonom.

O nastupu mirovanja odnosno prestanku mandata člana Vijeća te početku mandata zamjeniku Vijeće ne odlučuje, već te činjenice prima k znanju bez glasovanja.

Kada nastupe uvjeti za određivanje zamjenika i ovlaštena politička stranka odredi osobu zamjenika i ta osoba bude nazočna sjednici Vijeća, ona se od početka sjednice uračunava u broj članova Vijeća potreban za rad Vijeća.

III. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNICI VIJEĆA

Članak 11.

Vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika koje bira iz reda članova Vijeća.

Jednog od potpredsjednika Vijeće bira iz reda pripadnika nacionalnih manjina.

Prijedlog za izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća podnosi Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja ili najmanje sedam članova Vijeća.

Član Vijeća može sudjelovati u podnošenju prijedloga za samo jednog kandidata za predsjednika odnosno potpredsjednika.

Izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća obavlja se javnim glasovanjem za svakoga od kandidata ponaosob.

Za predsjednika i potpredsjednika Vijeća izabran je kandidat za kojeg je glasovala većina svih članova Vijeća.

Ako pri glasovanju za izbor predsjednika i potpredsjednika kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova ili ako od više kandidata niti jedan ne dobije potrebnu većinu glasova, glasovanje se ponavlja po istom postupku kao za prvo glasovanje.

Ako su za izbor predsjednika i potpredsjednika bila predložena više od dva kandidata, u ponovljenom glasovanju sudjeluju samo dva kandidata koja su dobila najviše glasova.

U slučaju da ni u ponovljenom glasovanju niti jedan od kandidata ne dobije većinu glasova svih članova Vijeća, izborni se postupak ponavlja.

Članak 12.

Predsjednik Vijeća:

- zastupa i predstavlja Vijeće,

- saziva sjednice Vijeća, predlaže dnevni red, predsjedava sjednicama Vijeća i potpisuje akte Vijeća,

- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,

- brine o postupku donošenja općih akata,

- koordinira rad radnih tijela,

- brine o suradnji Vijeća s Gradonačelnikom,

- brine o ostvarivanju prava i izvršavanju dužnosti članova Vijeća,

- održava red na sjednici,

- objavljuje rezultate glasovanja na sjednici,

- određuje predstavnike Vijeća u svečanim i drugim prigodama,

- brine o suradnji Vijeća sa vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina,

- brine o suradnji Vijeća s mjesnim odborima,

- surađuje s predstavnicima predstavničkih tijela drugih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

- izvješćuje Vijeće o nastupu mirovanja mandata i prestanku mirovanja mandata člana Vijeća, prestanku mandata člana Vijeća prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata te o početku mandata zamjenika člana Vijeća,

- brine o javnosti rada Vijeća,

- brine o primjeni odredbi ovoga Poslovnika,

- obavlja i druge poslove određene zakonom, Statutom Grada Rijeke, aktima Vijeća i ovim Poslovnikom.

Članak 13.

Potpredsjednici Vijeća pomažu u radu predsjedniku Vijeća te obavljaju poslove iz njegova djelokruga za koje ih on ovlasti.

Pri obavljanju povjerenih poslova potpredsjednik Vijeća dužan je pridržavati se naputaka predsjednika Vijeća.

Predsjednik Vijeća određuje potpredsjednika koji ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

Za vrijeme dok zamjenjuje predsjednika Vijeća, potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika Vijeća.

Članak 14.

Predsjednik Vijeća prema potrebi, a obvezatno prije održavanja sjednice Vijeća, saziva sjednicu predsjednika klubova članova Vijeća da bi im dao potrebne obavijesti o radu Vijeća odnosno o predstojećoj sjednici Vijeća.

Članak 15.

Predsjednik i potpredsjednici Vijeća mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata.

Prijedlog za razrješenje predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća može podnijeti najmanje sedam članova Vijeća.

Prijedlog za razrješenje mora biti obrazložen.

O prijedlogu za razrješenje odlučuje se većinom glasova svih članova Vijeća.

Prijedlog za razrješenje može se podnijeti:

- ako predsjednik odnosno potpredsjednik Vijeća ne sazove sjednicu ukoliko to zatraži Gradonačelnik ili jedna trećina članova Vijeća, u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva,

- ako predlagatelj smatra da predsjednik odnosno potpredsjednik Vijeća svojim ponašanjem šteti ugledu Vijeća ili da je zloupotrijebio položaj ili prekoračio ovlasti.

Članak 16.

Predsjednik i potpredsjednici Vijeća mogu podnijeti ostavku.

Predsjedniku i potpredsjednicima Vijeća dužnost prestaje danom kada Vijeće utvrdi činjenicu podnošenja ostavke na dužnost.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Vijeće će odrediti potpredsjednika Vijeća koji će do izbora predsjednika imati sva njegova prava i dužnosti, a Vijeće je dužno izabrati novog predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća u roku od idućih 30 dana.

Članak 17.

Ako predsjedniku odnosno potpredsjedniku Vijeća prestane mandat člana Vijeća prije isteka redovitoga četverogodišnjeg mandata, Vijeće je dužno izabrati predsjednika

odnosno potpredsjednika Vijeća u roku od 30 dana od dana saznanja o prestanku mandata.

Članak 18.

Ako Vijeće razriješi dužnosti predsjednika Vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog predsjednika odredit će potpredsjednika Vijeća koji će do izbora predsjednika Vijeća imati sva njegova prava i dužnosti.

U slučaju da ne izabere predsjednika na istoj sjednici, Vijeće je dužno izabrati predsjednika Vijeća u roku od 30 dana od dana razrješenja.

Članak 19.

Predsjedniku Vijeća u pripremanju i vođenju sjednice Vijeća te u obavljanju ostalih njegovih poslova pomaže tajnik Vijeća.

U slučaju odsutnosti odnosno spriječenosti tajnika Vijeća, predsjedniku Vijeća pomaže osoba koju odredi pročelnik Ureda Grada u dogovoru s predsjednikom Vijeća.

IV. PRAVA I DUŽNOSTI ČLANA VIJEĆA

Članak 20.

Član Vijeća ima prava i dužnosti utvrđena Statutom Grada Rijeke, ovim Poslovnikom i aktima Vijeća, a osobito:

- prisustvovati sjednicama Vijeća i radnih tijela kojih je član i sudjelovati u njihovom radu,

- raspravljati i izjašnjavati se o svim pitanjima koja su na dnevnom redu Vijeća i radnih tijela kojih je član te o njima odlučivati,

- prihvatiti izbor za člana u radnom tijelu s tim da može istovremeno biti član najviše u dva stalna radna tijela,

- obavljati poslove i zadaće koje mu u okviru svoga djelokruga povjeri Vijeće ili radno tijelo kojeg je član,

- predlagati Vijeću donošenje odluka i drugih akata te razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga Vijeća,

- tražiti i dobiti podatke od Gradonačelnika i upravnih tijela Grada Rijeke te koristiti njihove stručne i tehničke usluge potrebne za obavljanje dužnosti člana Vijeća,

- podnositi amandmane na prijedloge općih akata,

- prisustvovati sjednicama radnih tijela kojih nije član i sudjelovati u njihovu radu bez prava odlučivanja,

- predlagati osnivanje radnog tijela ili radne grupe radi obrade određenog pitanja i pripreme akata za Vijeće,

- postavljati pitanja o obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Rijeke te ostalih poslova iz djelokruga rada Gradonačelnika,

- biti biran odnosno imenovan i prihvatiti izbor odnosno imenovanje u tijela pravnih osoba određenih zakonom, Statutom Grada Rijeke i općim aktima Vijeća.

Članak 21.

Članu Vijeća su dostupni svi službeni materijali, dokumenti i podaci koji se odnose na pitanja o kojima raspravlja i odlučuje Vijeće.

Član Vijeća može tražiti od pročelnika upravnog tijela Grada Rijeke izvješća i uvid u materijale o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice ili se pripremaju za sjednicu Vijeća ili radnog tijela u koje je izabran, a i druga izvješća koja su mu kao članu Vijeća potrebna. Pročelnik upravnog tijela Grada Rijeke dužan je udovoljiti zahtjevu člana Vijeća u najkraćem mogućem roku, ali ne dužem od tri dana.

Član Vijeća može zatražiti izvješće i objašnjenje od predsjednika Vijeća i predsjednika radnih tijela o radu tijela kojima oni predsjedavaju.

Članak 22.

Član Vijeća ima pravo tražiti od Ureda Grada pružanje stručne i tehničke pomoći i osiguravanje uvjeta za rad potrebnih u obavljanju dužnosti člana Vijeća.

Članak 23.

Član Vijeća ima pravo na naknadu za rad u Vijeću, radnim tijelima te upravnim i kazališnim vijećima ustanova kojih je Grad Rijeka osnivač u skladu s odlukom Vijeća, a u nadzornim odborima trgovačkih društava kojih je Grad Rijeka osnivač u skladu s aktima tih pravnih osoba.

Članak 24.

Član Vijeća ne smije u obavljanju privatnih poslova, gospodarskih i drugih djelatnosti bilo za sebe bilo za svojeg poslodavca, koristiti položaj člana Vijeća i naglašavati taj položaj.

Članak 25.

Član Vijeća dužan je čuvati podatke koje sazna u obnašanju dužnosti, a koji prema pozitivnim propisima nose oznaku tajnosti.

Članak 26.

Vijeće može donijeti kodeks o etičkom ponašanju članova Vijeća.

Članak 27.

Članu Vijeća izdaje se iskaznica.

Iskaznica se ne smije zlorabiti.

O izdavanju iskaznice brine Ured Grada.

Članak 28.

Član Vijeća ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u radu Vijeća.

Članak 29.

O prisustvovanju članova Vijeća sjednicama Vijeća i radnih tijela vodi se evidencija.

U slučaju da član Vijeća ne može prisustvovati sjednici Vijeća odnosno radnog tijela kojeg je član, dužan je o tome pravovremeno izvijestiti tajnika Vijeća odnosno tajnika radnoga tijela.

Članak 30.

Klub članova Vijeća mogu osnovati:

- politička stranka koja ima najmanje tri člana Vijeća,

- dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri člana Vijeća,

- najmanje tri nezavisna člana Vijeća.

Član Vijeća može biti član samo jednog kluba.

Klubovi članova Vijeća obvezni su o svom osnivanju izvijestiti predsjednika Vijeća i Ured Grada te priložiti svoja pravila rada i podatke o nazivu kluba, predsjedniku kluba i članovima kluba.

O svim promjenama koje nastanu u klubu za vrijeme trajanja mandata, predsjednik kluba dužan je u pisanom obliku izvijestiti predsjednika Vijeća i Ured Grada.

Ured Grada osigurat će klubovima članova Vijeća na njihov zahtjev prostorne i tehničke uvjete za rad.

V. UNUTARNJE USTROJSTVO VIJEĆA

Članak 31.

Stalni odbori Vijeća su:

- Odbor za Statut, Poslovnik i propise,

- Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja,

- Odbor za javna priznanja Grada Rijeke,

- Odbor za gospodarstvo i razvoj Grada Rijeke,

- Odbor za promet,

- Odbor za proračun i financije,

- Odbor za urbanizam i prostorno uređenje,

- Odbor za komunalno gospodarstvo,

- Odbor za kulturu,

- Odbor za sport i tehničku kulturu,

- Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb,

- Odbor za predškolski odgoj i obrazovanje,

- Odbor za međugradsku i međunarodnu suradnju,

- Odbor za nacionalne manjine,

- Odbor za mjesnu samoupravu,

- Odbor za ravnopravnost spolova.

Članak 32.

Osim stalnih odbora utvrđenih u članku 31. ovoga Poslovnika, Vijeće može osnovati i druga radna tijela.

Odlukom o osnivanju drugih radnih tijela uređuje se njihov naziv, sastav, broj članova, djelokrug i način rada.

Članak 33.

Sastav, broj članova, djelokrug i način rada Odbora za javna priznanja Grada Rijeke utvrđuje se odlukom Vijeća kojom se uređuju javna priznanja.

Članak 34.

U cilju aktivnog uključivanja mladih u javni život Grada Rijeke, Vijeće osniva Savjet mladih Grada Rijeke kao svoje savjetodavno tijelo.

Osnivanje, djelokrug rada, postupak izbora članova te druga pitanja od značaja za rad Savjeta mladih Grada Rijeke uređuju se odlukom Vijeća.

Članak 35.

U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima odluka i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Vijeća.

Radno tijelo raspravlja i o izvješćima pravnih osoba koja one na temelju zakona ili odluka i drugih akata Vijeća podnose Vijeću.

Članak 36.

Radno tijelo ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova.

Predsjednika stalnog radnog tijela Vijeće bira iz reda članova Vijeća.

Sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkom sastavu Vijeća.

Mandat predsjednika, potpredsjednika i članova radnog tijela traje do isteka redovitog četverogodišnjeg mandata Vijeća, ako Vijeće ne odluči drugačije.

Članovi radnih tijela imaju pravo na naknadu za svoj rad u skladu s odlukom Vijeća.

Članak 37.

Ako predsjednik, potpredsjednik, odnosno član radnog tijela ne prisustvuje redovito sjednicama radnog tijela, može biti razriješen članstva u radnom tijelu.

Prijedlog za razrješenje osobe iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti radno tijelo ili predsjednik Vijeća.

Prijedlog iz stavka 2. ovoga članka prosljeđuje se Odboru za izbor, imenovanja i razrješenja, koji ga razmatra te upućuje Vijeću s odgovarajućim prijedlogom radi donošenja konačne odluke.

Ako Vijeće razriješi predsjednika, potpredsjednika ili člana radnog tijela, predsjednik Vijeća zatražit će od ovlaštenog predlagatelja da umjesto razriješenog člana u roku od 15 dana od dana razrješenja predloži novog kandidata.

Članak 38.

Predsjednik radnog tijela usklađuje rad radnog tijela s radom Vijeća i drugih radnih tijela, saziva sjednice radnog tijela, predlaže dnevni red i predsjedava sjednicama radnog tijela.

Predsjednik radnog tijela surađuje s predsjednikom Vijeća, predsjednicima drugih radnih tijela te s Gradonačelnikom i pročelnicima upravnih tijela Grada Rijeke u svezi s pitanjima iz djelokruga radnog tijela.

Potpredsjednik radnog tijela u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika ima njegova prava, obveze i odgovornosti određene ovim Poslovnikom.

U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika i potpredsjednika, sjednicom radnog tijela predsjedava član radnog tijela kojeg odredi radno tijelo.

Članak 39.

Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela na vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati najkasnije u roku od osam dana na osnovi zaključka Vijeća, ili ako to zatraži predsjednik Vijeća ili većina članova radnog tijela, uz navođenje pitanja koja treba razmotriti na sjednici.

Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kada je to dužan učiniti, sjednicu će sazvati predsjednik Vijeća.

Članak 40.

Radno tijelo može zauzimati stajališta o pitanjima iz svoga djelokruga samo ako je na sjednici nazočna većina članova radnog tijela, a odluke donosi većinom glasova nazočnih članova.

Članak 41.

O radu na sjednici vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, o sudjelovanju u raspravi te o usvojenim zaključcima.

U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.

Zapisnik potpisuju predsjednik i tajnik radnog tijela.

Zapisnik se dostavlja članovima radnog tijela uz poziv za iduću sjednicu radnog tijela.

O radu na sjednici radnog tijela vodi se i tonski zapis.

Članak 42.

Radna tijela pokreću razmatranje pitanja iz svoga djelokruga, a obvezatna su razmotriti svako pitanje iz svoga djelokruga koje im se uputi na razmatranje ili za koje to zatraži predsjednik Vijeća.

Članak 43.

Radi razmatranja pojedinih pitanja iz svoga djelokruga i priprema prijedloga o tim pitanjima, radno tijelo može osnovati posebnu radnu skupinu, koja je sastavni dio radnog tijela i ne može samostalno istupati i biti nositelj prava i obveza.

Članak 44.

Radno tijelo obvezno je o svim primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima izvijestiti Vijeće.

Kad podnosi izvješće ili prijedlog Vijeću, radno tijelo određuje izvjestitelja koji će prema zaključku radnog tijela, na vlastiti poticaj ili na zahtjev Vijeća, na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog tijela.

Članak 45.

Radna tijela surađuju međusobno, a mogu održati zajedničku sjednicu te Vijeću podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave.

Članak 46.

Sjednici radnog tijela treba biti nazočna osoba koja je od strane predlagatelja odluke ili drugog akta određena za izvjestitelja i pročelnik upravnog tijela Grada Rijeke u čijem djelokrugu je pojedini prijedlog ili pitanje koje radno tijelo razmatra.

U slučajevima kada Gradonačelnik nije predlagatelj odluke ili drugog akta sjednici radnog tijela treba biti nazočna osoba koju odredi Gradonačelnik i izvjestitelj predlagatelja.

Radno tijelo može odlučiti da će o pojedinom prijedlogu provesti raspravu bez nazočnosti osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka i o tome obvezno izvješćuje predsjednika Vijeća i Gradonačelnika.

Članak 47.

Predsjedniku radnog tijela u obavljanju njegovih poslova i zadaća pomaže tajnik.

Tajnika određuje Ured Grada u dogovoru s predsjednikom Vijeća.

Članak 48.

Radno tijelo može, u suglasju s odredbama ovoga Poslovnika, donijeti poslovnik o svom radu, kojim će podrobnije urediti način svog rada.

Članak 49.

Odbor za Statut, Poslovnik i propise:

- razmatra prijedloge odluka i drugih akata koje donosi Vijeće u pogledu njihove usklađenosti sa zakonom i Statutom Grada Rijeke te u pogledu njihove pravne obrade,

- razmatra poticaje za donošenje odluka i drugih akata,

- daje mišljenje glede primjene odredbi Statuta Grada Rijeke i Poslovnika,

- priprema odgovore Ustavnom sudu Republike Hrvatske u slučaju pokretanja postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti općih akata Vijeća,

- utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove odluka i drugih akata Vijeća kada je tim aktima ovlašten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni,

- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor za Statut, Poslovnik i propise ima predsjednika, potpredsjednika i tri člana, koji se biraju iz reda članova Vijeća i iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Članak 50.

Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja:

- predlaže izbor dužnosnika koje bira odnosno imenuje Vijeće,

- priprema i podnosi Vijeću prijedlog za izbor i razrješenje predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela,

- predlaže izbor, imenovanja, razrješenja i opoziv predstavnika Vijeća u određenim tijelima, pravnim osobama i udrugama,

- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja ima predsjednika, potpredsjednika i tri člana, koji se biraju iz reda članova Vijeća i iz reda predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Vijeću.

U vezi s prijedlozima kandidata za izbor i imenovanje, Odbor može od kandidata tražiti potrebne podatke o njihovu radu i drugu dokumentaciju te ih pozivati na predstavljanje i izlaganje programa u vezi s obnašanjem dužnosti za koju se kandidiraju.

Članak 51.

U djelokrugu su Odbora za gospodarstvo i razvoj Grada Rijeke poslovi koji se odnose na strategiju gospodarskog razvoja Grada Rijeke, razvoj poduzetništva, investicijska ulaganja od značaja za Grad Rijeku i osiguravanje uvjeta za nova ulaganja te unapređenje gospodarskih odnosa s inozemstvom.

Odbor za gospodarstvo i razvoj Grada Rijeke ima predsjednika, potpredsjednika i pet članova koji se biraju iz reda članova Vijeća i iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Članak 52.

U djelokrugu Odbora za promet su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike u području pomorstva i veza, prometa i prometne infrastrukture u Gradu Rijeci.

Odbor za promet ima predsjednika, potpredsjednika i tri člana koji se biraju iz reda članova Vijeća i iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Članak 53.

Odbor za proračun i financije:

- razmatra sustav financiranja javnih potreba u Gradu Rijeci,

- razmatra prijedlog proračuna, odluku o izvršavanju proračuna i izvješća o izvršenju proračuna Grada Rijeke,

- razmatra druga pitanja proračuna i financija Grada Rijeke,

- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor za proračun i financije ima predsjednika, potpredsjednika i tri člana koji se biraju iz reda članova Vijeća i iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Članak 54.

Odbor za urbanizam i prostorno uređenje:

- razmatra i predlaže elemente politike prostornog uređenja Grada Rijeke,

- razmatra i predlaže provođenje urbanističke politike Grada Rijeke,

- razmatra pitanja koja se odnose na prostorno planiranje i zaštitu graditeljske baštine, zaštitu prostornih resursa i usklađivanje prostornog razvoja te rješenja zaštite i promicanja zaštite okoliša,

- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor za urbanizam i prostorno uređenje ima predsjednika, potpredsjednika i tri člana koji se biraju iz reda članova Vijeća i iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Članak 55.

Odbor za komunalno gospodarstvo razmatra i predlaže mjere u svezi promicanja uređenja komunalne infrastrukture i imovine u svrhu učinkovitijeg uređenja naselja, kvalitete stanovanja, komunalnih objekata, obavljanja komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti te lokalne infrastrukture.

Odbor za komunalno gospodarstvo ima predsjednika, potpredsjednika i tri člana koji se biraju iz reda članova Vijeća i iz reda znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika.

Članak 56.

Odbor za kulturu razmatra potrebe građana u području kulture, predlaže mjere za promicanje kulturnih djelatnosti te zaštite i očuvanja kulturnih dobara te obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor za kulturu ima predsjednika, potpredsjednika i tri člana koji se biraju iz reda članova Vijeća i iz reda znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika.

Članak 57.

Odbor za sport i tehničku kulturu razmatra potrebe građana u području sporta i tehničke kulture, predlaže mjere za promicanje djelatnosti sporta i tehničke kulture te obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor za sport i tehničku kulturu ima predsjednika, potpredsjednika i tri člana koji se biraju iz reda članova Vijeća i iz reda znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika.

Članak 58.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb razmatra potrebe građana u području primarne zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, predlaže mjere u svezi promicanja tih djelatnosti te obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb ima predsjednika, potpredsjednika i pet članova koji se biraju iz reda članova Vijeća i iz reda znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika.

Članak 59.

Odbor za predškolski odgoj i obrazovanje razmatra potrebe građana u području predškolskog odgoja i obrazovanja, predlaže mjere u svezi promicanja tih djelatnosti te obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor za predškolski odgoj i obrazovanje ima predsjednika, potpredsjednika i pet članova koji se biraju iz reda članova Vijeća i iz reda znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika.

Članak 60.

Odbor za međugradsku i međunarodnu suradnju razmatra pitanja iz područja suradnje Grada Rijeke s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i odgovarajućim jedinicama drugih država, priprema prijedloge akata i daje mišljenje o prijedlozima drugih predlagatelja koji se odnose na to područje te obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor za međugradsku i međunarodnu suradnju ima predsjednika, potpredsjednika i tri člana koji se biraju iz reda članova Vijeća i iz reda znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika.

Članak 61.

Odbor za nacionalne manjine:

- razmatra pitanje djelovanja vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te udruga i društava nacionalnih manjina,

- razmatra pitanja u vezi s ostvarivanjem prava nacionalnih manjina,

- daje ocjene o stupnju ostvarivanja prava nacionalnih manjina,

- predlaže mjere za unapređivanje položaja nacionalnih manjina,

- razmatra prijedloge odluka i drugih akata koje donosi Vijeće, a kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalne manjine,

- predlaže oblike potpore djelovanju nacionalnih manjina i njihovih udruga,

- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor za nacionalne manjine ima predsjednika, potpredsjednika i pet članova.

Tri člana Odbora biraju se iz reda članova Vijeća.

Potpredsjednik i dva člana Odbora biraju se iz reda pripadnika nacionalnih manjina.

Prijedloge za izbor potpredsjednika i članova Odbora iz stavka 4. ovoga članka podnose vijeća i predstavnici nacionalnih manjina.

Članak 62.

Odbor za mjesnu samoupravu:

- prati rad tijela mjesne samouprave, predlaže Vijeću mjere za unapređenje rada mjesne samouprave, razmatra s tim u svezi prijedloge vijeća mjesnih odbora i daje mišljenje Vijeću te predlaže Vijeću koje bi poslove iz samoupravnog djelokruga Grada Rijeke koji su od značaja za mjesne odbore moglo povjeriti mjesnim odborima,

- razmatra i prijedloge odluka za provođenje izbora za članove vijeća mjesnih odbora kao i druge prijedloge akata od važnosti za razvoj i funkcioniranje mjesne samouprave,

- predlaže Vijeću imenovanja odnosno preimenovanja ulica i trgova.

Odbor ima predsjednika, potpredsjednika i tri člana koji se biraju iz reda članova Vijeća i iz reda znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika.

Članak 63.

Odbor za ravnopravnost spolova razmatra provođenje aktivnosti na unapređivanju prava na ravnopravnost spolova, predlaže mjere u svezi promicanja ravnopravnosti spolova te obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i aktima Vijeća.

Odbor za ravnopravnost spolova ima predsjednika, potpredsjednika i tri člana koji se biraju iz reda članova Vijeća i iz reda znanstvenih, stručnih i javnih osoba.

VI. ODNOS VIJEĆA I GRADONAČELNIKA

Članak 64.

Gradonačelnik podnosi Vijeću polugodišnja izvješća o svom radu i to prvo polugodišnje izvješće najkasnije do 1. rujna tekuće godine, a drugo polugodišnje izvješće najkasnije do 1. veljače naredne godine.

Članak 65.

Pored izvješća iz članka 64. ovoga Poslovnika, Gradonačelnik će na zahtjev Vijeća podnijeti izvješće o svom radu, u cjelini ili u pojedinom području, o izvršavanju odluka ili drugih akata Vijeća te o drugim pitanjima iz svoga djelokruga.

Prijedlog za donošenje zaključka u smislu stavka 1. ovoga članka može podnijeti najmanje sedam članova Vijeća ili radno tijelo.

Prijedlog se podnosi u pisanom obliku.

Gradonačelnik je dužan podnijeti izvješće u roku od 30 dana od dana dostave zahtjeva Vijeća.

Vijeće ne može tražiti podnošenje izvješća o istom ili vrlo sličnom pitanju prije isteka roka od šest mjeseci od dana održavanja sjednice Vijeća na kojoj je podneseno izvješće o tom pitanju, odnosno od dana održavanja sjednice Vijeća na kojoj prijedlog iz stavka 2. ovoga članka nije usvojen.

Izvješće o svome radu i o stanju u pojedinim područjima Gradonačelnik može podnijeti Vijeću i na vlastiti poticaj.

Članak 66.

Predsjednik Vijeća izvještava Gradonačelnika i zamjenike Gradonačelnike o sazvanoj sjednici Vijeća.

Gradonačelnik i zamjenici Gradonačelnika prisustvuju sjednicama Vijeća.

Gradonačelnik, u slučajevima kada je predlagatelj odluke ili drugog akta kojeg razmatra Vijeće, određuje osobu koja će na sjednici Vijeća biti izvjestitelj o prijedlogu odluke ili drugog akta te davati stručna objašnjenja u svezi prijedloga i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima.

U slučajevima kada Gradonačelnik nije predlagatelj, dostavlja Vijeću svoje mišljenje, stajalište i prijedloge do početka rasprave.

Ako Vijeće ocijeni da je za raspravu o nekom pitanju nužno mišljenje Gradonačelnika, a on nije prisutan na sjednici, niti je dostavio svoje mišljenje, Vijeće može raspravu o tom prijedlogu prekinuti ili odgoditi.

Članak 67.

Članovi Vijeća mogu postavljati Gradonačelniku pitanja o obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Rijeke te ostalih poslova iz njegovog djelokruga rada, o izvršavanju njegovih odluka i drugih akata te odluka i drugih akata Vijeća te o radu upravnih tijela Grada Rijeke, kao i pravnih osoba kojih je Grad Rijeka osnivač, odnosno većinski vlasnik.

Pitanja mogu biti postavljena usmeno na sjednicama Vijeća ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika Vijeća.

Članak 68.

Usmena pitanja članovi Vijeća postavljaju za vrijeme aktualnog sata koji se održava na početku svake sjednice Vijeća, prije utvrđivanja dnevnoga reda.

Aktualni sat traje jedan sat, ukoliko Vijeće ne odluči drugačije.

Članak 69.

Za vrijeme aktualnog sata član Vijeća ima pravo postaviti najviše dva pitanja, time da drugo pitanje može postaviti samo ako u vremenu određenom za trajanje aktualnog sata nema više prijavljenih članova Vijeća za postavljanje prvog pitanja.

Pitanje mora biti kratko, jasno formulirano i takvo da se na njega može odgovoriti odmah i bez pripreme, a postavljanje pojedinog pitanja ne može trajati dulje od dvije minute.

Odgovor na svako postavljeno pitanje traje najviše do pet minuta.

Nakon dobivenog odgovora član Vijeća može u dodatnom vremenu od jedne minute iznijeti mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje.

Nakon iznijetog mišljenja ili postavljenog pitanja iz stavka 4. ovoga članka, Gradonačelnik se ponovno može javiti za riječ, a njegovo izlaganje ne može trajati duže od tri minute.

Članak 70.

Gradonačelnik je dužan odgovoriti na postavljeno pitanje na sjednici na kojoj je pitanje postavljeno ili navesti razloge zbog kojih ne može odgovoriti.

Gradonačelnik nije dužan dati odgovor ako se postavljeno pitanje ne odnosi na njegov rad ili poslove iz njegovog djelokruga.

Na pitanja postavljena Gradonačelniku mogu odgovoriti i zamjenici Gradonačelnika te pročelnik upravnog tijela Grada Rijeke u čijem djelokrugu su poslovi na koje se pitanje odnosi, kada Gradonačelnik procijeni da bi oni mogli dati precizniji odgovor.

Članak 71.

Na pitanje na koje nije odgovoreno na sjednici Vijeća ili za koje Gradonačelnik ocijeni da zahtijeva opširniji odgovor, daje se pisani odgovor u roku od 15 dana.

Na pitanje za koje je član Vijeća izrijekom tražio pisani odgovor, pored usmenog daje se i pisani odgovor.

Članak 72.

Za vrijeme aktualnog sata ne može se zatražiti riječ da bi se ispravio netočan navod iznesen u pitanju člana Vijeća ili u odgovoru na postavljeno pitanje.

Članak 73.

Član Vijeća može, posredovanjem predsjednika Vijeća, postavljati pitanja u pisanom obliku, a nakon dobivenog odgovora i dopunska pitanja.

Pitanje mora biti postavljeno u skladu s odredbama ovoga Poslovnika.

Ako postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovoga Poslovnika, predsjednik Vijeća će pozvati člana Vijeća da svoje pitanje uskladi s odredbama Poslovnika. Ako član Vijeća ne uskladi pitanje s odredbama ovoga Poslovnika, predsjednik Vijeća neće pitanje uputiti Gradonačelniku te će o tome izvijestiti člana Vijeća.

Pisani odgovor na postavljeno pitanje u pisanom obliku daje se najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je pitanje dostavljeno.

Ako se odgovor ne može dati u roku određenom ovim člankom, posredovanjem predsjednika Vijeća izvijestit će se član Vijeća o razlozima zbog kojih odgovor nije moguće dati u roku.

Ako Gradonačelnik ne odgovori na pitanje u suglasju s odredbama ovoga članka, predsjednik Vijeća zatražit će od Gradonačelnika da na pitanje odgovori u narednom roku od osam dana.

Pisani odgovor na postavljeno pitanje dostavlja se posredovanjem predsjednika Vijeća svim članovima Vijeća.

Član Vijeća koji je postavio pitanje može na sjednici Vijeća iznijeti mišljenje o dobivenom odgovoru i postaviti dopunsko pitanje koje se može odnositi isključivo na pojašnjenje dobivenog odgovora.

Član Vijeća koji nije bio nazočan na sjednici na kojoj je predsjednik Vijeća izvijestio Vijeće o dobivenom odgovoru može svoje mišljenje i dopunsko pitanje dostaviti pisanim putem.

VII. AKTI VIJEĆA

1. Opće odredbe

Članak 74.

Vijeće, na temelju prava i obveza utvrđenih zakonom, Statutom Grada Rijeke i ovim Poslovnikom, donosi statut, poslovnik, odluke i druge opće akte, proračun Grada Rijeke, izvješća o izvršenju proračuna i zaključke.

Vijeće donosi rješenja i druge pojedinačne akte u slučajevima određenim pozitivnim propisima.

Članak 75.

Odlukom se uređuju odnosi iz djelokruga Grada Rijeke koji su od općeg značenja za građane, pravne osobe i druge

pravne subjekte te propisuje njihova prava i dužnosti, odnosno utvrđuju pitanja od interesa za Grad Rijeku.

Odlukom se odlučuje i o izboru odnosno imenovanju i razrješenju te o davanju suglasnosti na akte kada je to određeno pozitivnim propisima.

Članak 76.

Akti kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo Vijeća i upravnih tijela Grada Rijeke te način rada i odnosi u Vijeću donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika.

Članak 77.

Zaključcima Vijeće zauzima stajalište o temama koje razmatra, daje ocjene o stanju u pojedinim područjima te predlaže Gradonačelniku i upravnim tijelima Grada Rijeke poduzimanje odgovarajućih mjera iz njihovog djelokruga rada.

Zaključke kojima zauzima stajalište, izražava mišljenje i podnosi prijedlog o temama koje razmatra donosi i radno tijelo.

Rješenjem se odlučuje o pojedinačnim pitanjima iz nadležnosti Vijeća.

Članak 78.

Akte Vijeća potpisuje predsjednik Vijeća.

Zaključke koje donose radna tijela potpisuje predsjednik radnoga tijela.

Članak 79.

Na izvornike akata Vijeća stavlja se pečat Vijeća.

Pod izvornikom akta podrazumijeva se onaj tekst akta koji je usvojen na sjednici Vijeća.

O izradi izvornika akata Vijeća, o stavljanju pečata na izvornike akata i o čuvanju izvornika akata brine Ured Grada.

Članak 80.

Odluke i drugi akti Vijeća objavljuju se u službenom glasilu Primorsko-goranske županije.

Zaključci koje donosi Vijeće objavljuju se u službenom glasilu Primorsko-goranske županije po posebnoj odluci Vijeća.

O objavljivanju akata iz stavka 1. ovoga članka brine Ured Grada.

Članak 81.

Gradonačelnik, u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Rijeke, ima pravo obustaviti od primjene opći akt Vijeća ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od Vijeća da u roku od 15 dana otkloni uočene nedostatke. Ako Vijeće to ne učini, Gradonačelnik je dužan u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada.

2. Predlaganje akata

Članak 82.

Postupak donošenja akata pokreće se podnošenjem prijedloga akata.

Pravo podnošenja prijedloga akta ima član Vijeća, klub članova Vijeća, radno tijelo te Gradonačelnik, osim u slučajevima kada je zakonom, Statutom Grada Rijeke, ovim Poslovnikom ili drugim općim aktom propisano da pojedini prijedlog podnosi drugo tijelo ili određeni broj članova Vijeća.

Pravo podnošenja prijedloga akta kojim se predlažu mjere za unapređivanje položaja nacionalnih manjina te kojim se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu imaju i vijeća i predstavnici nacionalnih manjina.

Pravo podnošenja prijedloga akta od značenja za unapređivanje položaja mladih na području Grada Rijeke ima i Savjet mladih Grada Rijeke.

Pravo podnošenja prijedloga akta kojim se predlaže izbor, imenovanje ili razrješenje ima Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja ili najmanje sedam članova Vijeća, izuzev kada je zakonom, Statutom Grada Rijeke, ovim Poslovnikom ili drugim općim aktom propisano drugačije.

Članak 83.

Ako prijedlog akta podnosi član Vijeća, prijedlog mora svojim potpisom podržati još najmanje šest članova Vijeća.

Ako prijedlog akta podnosi klub članova Vijeća, a klub čini manje od sedam članova Vijeća, prijedlog mora svojim potpisom podržati još najmanje onoliko članova Vijeća koliko je potrebno da se ispuni uvjet iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 84.

Građani imaju pravo predlagati Vijeću donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz djelokruga rada Vijeća.

Vijeće je dužno raspravljati o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača Grada Rijeke.

Vijeće je dužno dati odgovor podnositeljima prijedloga najkasnije u roku od tri mjeseca od dana prijema prijedloga.

Članak 85.

Pravo podnošenja prijedloga za raspisivanje referenduma o razrješenju Gradonačelnika i njegovih zamjenika ima 20% birača upisanih u popis birača Grada Rijeke.

Vijeće je dužno donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od prijema prijedloga iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 86.

Prijedlog akta podnosi se predsjedniku Vijeća.

Predlagatelj akta obvezan je obavijestiti predsjednika Vijeća o izvjestitelju koji će u ime predlagatelja na sjednici Vijeća davati objašnjenja i potrebna obrazloženja.

Ako predsjednik Vijeća ustanovi da podneseni prijedlog akta, odnosno analiza, izvješće ili informacija nisu sastavljeni u suglasju s odredbama ovoga Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da prijedlog akta u određenom roku uskladi s odredbama ovoga Poslovnika.

Ako predlagatelj u roku od 15 dana ne uskladi prijedlog akta, smatrat će se da prijedlog nije bio niti podnesen.

Članak 87.

Prijedlog općeg akta sadrži:

- pravni temelj za donošenje općeg akta,

- ocjenu stanja, osnovna pitanja koja se trebaju urediti i svrhu koju se želi postići uređivanjem odnosa na predloženi način,

- ocjenu sredstava potrebnih za provođenje općeg akta te način njihova osiguravanja,

- tekst prijedloga općeg akta s obrazloženjem,

- tekst općeg akta, ako se predlaže njegova izmjena ili dopuna.

Uz prijedlog općeg akta može se priložiti i odgovarajuća dokumentacija.

Tekst prijedloga općeg akta sadrži rješenja u obliku pravnih odredbi. Pojedina rješenja mogu se predložiti alternativno, s obrazloženjem predložene alternative.

Članak 88.

Prijedlog za donošenje ostalih akata mora sadržavati pravni temelj za donošenje akta i tekst prijedloga akta s obrazloženjem.

Podnositelj izvješća, analize ili informacije dužan je navesti izvore i dokumentaciju na kojoj se oni temelje.

Ako izvješće, analiza ili informacija sadrži više od 15 stranica teksta, predlagatelj je dužan sačiniti sažetak koji mora sadržavati sve bitne elemente potpunog materijala, a predlagatelj ga je obvezan podnijeti istodobno s potpunim materijalom.

Članak 89.

Predsjednik Vijeća upućuje prijedlog akta Gradonačelniku, ako on nije predlagatelj, na razmatranje i davanje mišljenja.

Članak 90.

Prilikom donošenja odluka, mjera, programa i drugih akata od osobitog značenja za mlade, predsjednik Vijeća upućuje prijedlog akta Savjetu mladih Grada Rijeke radi davanja mišljenja o prijedlogu.

Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se predsjedniku Vijeća u pisanom obliku najmanje dva dana prije održavanja sjednice Vijeća.

Članak 91.

Ako dva ili više predlagatelja podnesu prijedloge akata kojima se uređuje isto pitanje, predsjednik Vijeća pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge akata u jedan prijedlog.

Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Vijeća će unijeti prijedloge akata u prijedlog dnevnog reda sjednice Vijeća redoslijedom kojim su podneseni.

Članak 92.

Prije rasprave o prijedlogu akta na sjednici Vijeća prijedlog razmatraju radna tijela u čijem su djelokrugu pitanja koja se uređuju aktom.

Radno tijelo izjašnjava se o svim elementima prijedloga akta, a Odbor za Statut, Poslovnik i propise o zakonskim i statutarnim osnovama akta.

Kada razmotri prijedlog akta, nadležno radno tijelo daje svoje očitovanje Vijeću.

Očitovanje radnog tijela upućuje se predsjedniku Vijeća, koji ga dostavlja predlagatelju akta, članovima Vijeća i Gradonačelniku kada on nije predlagatelj akta.

Članak 93.

Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga općeg akta podnosi se u pisanom obliku uz obrazloženje (u daljnjem tekstu: amandman).

Ako se amandman podnosi na prijedlog za izmjenu ili dopunu općeg akta, on se može podnositi samo na članke obuhvaćene predloženim izmjenama ili dopunama.

Pravo podnošenja amandmana ima član Vijeća, klub članova Vijeća, radno tijelo, Gradonačelnik i predlagatelj akta.

Amandman se upućuje predsjedniku Vijeća najkasnije dva dana prije održavanja sjednice Vijeća.

Predlagatelj općeg akta i Gradonačelnik, ako nije predlagatelj, može podnositi amandmane i usmeno, sve do zaključenja rasprave o prijedlogu akta.

U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, ovlašteni podnositelji amandmana imaju pravo podnositi usmeno amandmane na izmijenjeni dio prijedloga općeg akta sve do zaključenja rasprave o prijedlogu općeg akta.

Članak 94.

Podnesene amandmane predsjednik Vijeća upućuje predlagatelju akta i Gradonačelniku, ako on nije predlagatelj.

Podnesene amandmane koji su takve naravi da formalno-pravno bitno mijenjaju ili bitno odstupaju od prijedloga akta, predsjednik Vijeća može dostaviti Odboru za Statut, Poslovnik i propise na očitovanje o zakonskim i statutarnim osnovama amandmana.

Članak 95.

O amandmanima se izjašnjavaju predlagatelj akta i Gradonačelnik, ako on nije predlagatelj.

O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga akta na koji se odnose.

Ako je na isti članak prijedloga akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja, a o ostalim amandmanima prema istom kriteriju.

Amandman prihvaćen na sjednici Vijeća postaje sastavnim dijelom prijedloga akta.

Amandman koji je podnio predlagatelj akta ili se predlagatelj akta s njim suglasio, postaje sastavnim dijelom prijedloga akta i o njemu se ne glasuje odvojeno.

3. Odlučivanje i glasovanje

Članak 96.

Odluke i druge akte Vijeće donosi većinom glasova nazočnih članova Vijeća.

Statut Grada Rijeke, Poslovnik Gradskog vijeća, proračun, godišnje izvješće o izvršenju proračuna, odluku o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća te akte koje Vijeće donosi po hitnom postupku Vijeće donosi većinom glasova svih članova Vijeća.

Većinom glasova svih članova Vijeće donosi i odluku o raspisivanju referenduma za razrješenje Gradonačelnika i njegovih zamjenika, kada su predlagatelji te odluke članovi Vijeća.

Odluke o izboru, imenovanju i razrješenju Vijeće donosi na način propisan u stavku 1. ovoga članka.

Kada se izabire odnosno imenuje samo jedan kandidat, a predloženo je više kandidata pa niti jedan ne dobije potrebnu većinu glasova, glasovanje se ponavlja na način da se u ponovljenom glasovanju ne glasuje o kandidatu koji je u prethodnom glasovanju dobio najmanji broj glasova.

Ako niti jedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu glasova, izborni se postupak ponavlja.

Članak 97.

Vijeće odlučuje o svakom prijedlogu na dnevnom redu nakon rasprave, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.

Ako pitanje o kojem se raspravlja ne zahtijeva donošenje akta, ili ako Vijeće ne želi o tom pitanju odlučivati, završava raspravu i prelazi na sljedeću točku dnevnog reda.

Članak 98.

Ako Vijeće o pitanju o kojem je raspravljalo nije dovršilo raspravu ili ne želi odlučivati na istoj sjednici, raspravu odnosno glasovanje o tom pitanju odgađa za jednu od slijedećih sjednica.

Vijeće može u tijeku rasprave odlučiti o tome da pojedini predmet vrati predlagatelju odnosno odgovarajućem radnom tijelu radi dodatne obrade.

Ako se u tijeku rasprave o pojedinoj točki dnevnog reda pojavi sumnja da se akt neće moći donijeti zbog manjkavosti podataka ili dokumentacije u materijalu, Vijeće može, na temelju prijedloga najmanje sedam članova Vijeća, odlučivanje o toj točki dnevnog reda odgoditi za iduću sjednicu, uz upute predlagatelju da prijedlog dopuni odgovarajućim podacima odnosno dokumentacijom.

Predlagatelj akta može u svako doba povući svoj prijedlog.

Članak 99.

Vijeće može odlučiti, tijekom rasprave ili, na prijedlog predlagatelja ili radnog tijela, prije otvaranja rasprave, da određeni akt donese u postupku koji obuhvaća dva dijela rasprave.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, prvi dio rasprave obuhvaća uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu akta, raspravu o pojedinostima koje uključuje i raspravu o tekstu prijedloga akta, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi donošenja akta.

Po završenoj raspravi zaključkom kojim se prihvaća donošenje akta, utvrđuju se stajališta, prijedlozi i mišljenja u svezi s prijedlogom akta i upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga akta.

Konačni prijedlog akta predlagatelj je dužan podnijeti u roku od 30 dana od dana prihvaćanja prijedloga akta.

U drugom dijelu rasprave predlagatelj konačnog prijedloga akta dužan je u obrazloženju toga akta navesti razlike između rješenja koja predlaže u odnosu na rješenja iz prijedloga akta, razloge zbog kojih su te razlike nastale te prijedloge i mišljenja koji su bili dani na prijedlog akta, a koje predlagatelj nije prihvatio, uz navođenje razloga zbog kojih ih nije prihvatio.

Članak 100.

Kod podnošenja, upućivanja i razmatranja u radnim tijelima konačnog prijedloga općeg akta odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Poslovnika koje se odnose na prijedlog općeg akta.

Članak 101.

Ako Vijeće ne prihvati prijedlog općeg akta, prije ponovnog podnošenja istoga prijedloga predlagatelj je dužan razmotriti mišljenje, primjedbe i prijedloge iznesene u raspravi na sjednici Vijeća na kojoj prijedlog nije prihvaćen te obrazložiti one koje nije mogao usvojiti.

Članak 102.

Vijeće može u tijeku rasprave osnovati povjerenstvo za utvrđivanje prijedloga zaključka koje će podnijeti prijedlog zaključka na istoj ili sljedećoj sjednici.

Članak 103.

Glasovanje na sjednici je javno osim ako Vijeće, na prijedlog najmanje četvrtine članova Vijeća, ne odluči većinom glasova članova Vijeća da se o nekom pitanju glasuje tajno.

Javno glasovanje provodi se dizanjem ruke ili poimeničnim izjašnjavanjem.

Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način da predsjednik Vijeća poziva članove Vijeća da se izjasne tko je »za« prijedlog, tko je »protiv« prijedloga, odnosno da li se tko uzdržao od glasovanja.

Ako se dizanjem ruku ne može utvrditi točno rezultat glasovanja, glasuje se poimenično.

Poimenično se glasuje i kada to odluči Vijeće na prijedlog predsjednika Vijeća ili kluba članova Vijeća.

Kod utvrđivanja dnevnoga reda glasuje se »za« ili »protiv«.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanima o njegovom prihvaćanju izjasni manje od polovice nazočnih članova Vijeća, predsjednik Vijeća može odmah utvrditi da amandman nije prihvaćen.

Poimenično glasovanje provodi se tako da tajnik Vijeća proziva člana Vijeća koji se izjašnjava »za«, »protiv« ili »uzdržan« od glasovanja.

Kada je prozivanje završeno, ponovo se prozivaju članovi Vijeća za koje u popisu članova Vijeća nije zabilježeno da su glasovali.

Glasove prebrojava tajnik Vijeća.

Članak 104.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate glasovanja.

Na zahtjev člana Vijeća koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik Vijeća ponovit će glasovanje i ponovno objaviti rezultat glasovanja.

Članak 105.

Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom Vijeća.

Ako se glasuje o prijedlogu kandidata, na glasačkom se listiću prezimena kandidata navode abecednim redom a glasuje se na način da se zaokružuje redni broj ispred imena pojedinog kandidata.

Ako se glasuje o pojedinom prijedlogu, pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se »za«, »protiv« ili »uzdržan«, odnosno, prema uputi na listiću.

Glasačke listiće priprema službenik Ureda Grada, koji predsjedniku Vijeća pomaže kod tajnog glasovanja. Predsjednik Vijeća može odrediti i određeni broj članova Vijeća koji će mu pomagati kod provođenja tajnog glasovanja.

Članak 106.

Tajnik Vijeća pomaže predsjedniku Vijeća u provođenju tajnog glasovanja, predaje članu Vijeća glasački listić te evidentira člana Vijeća kojem je glasački listić predan.

Broj glasačkih kutija i mjesta na koje će se kutije postaviti određuje tajnik Vijeća.

Član Vijeća kojega je predsjednik Vijeća odredio da mu pomaže kod provođenja tajnog glasovanja, prilikom glasovanja nazočan je kod glasačke kutije.

Članak 107.

Član Vijeća može glasovati samo osobno, jednim glasačkim listićem.

Nepopunjeni listić, listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga je ili za što član Vijeća glasovao, nevažeći je.

Članak 108.

Nakon što svi nazočni članovi Vijeća predaju glasačke listiće i nakon što predsjednik Vijeća objavi da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.

Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi predanih glasačkih listića.

Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Vijeća u nazočnosti članova Vijeća koji su mu pomagali kod glasovanja.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je tajno glasovanje provedeno.

Članak 109.

U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.

Ponovno glasovanje provodi se po istom postupku.

4. Donošenje akata po hitnom postupku

Članak 110.

Iznimno, akt se može donijeti po hitnom postupku ako je to nužno radi sprječavanja ili uklanjanja štete, odnosno ako bi nedonošenje takvog akta u određenom roku imalo štetne posljedice ili ako to zahtijevaju drugi opravdani razlozi.

Predlagatelj akta dužan je obrazložiti hitnost postupka.

Ako prijedlog za donošenje akta po hitnom postupku podnosi član Vijeća, prijedlog mora svojim potpisom podržati još najmanje osam članova Vijeća.

Ako predlagatelj donošenja akta po hitnom postupku nije Gradonačelnik, tada se prijedlog akta dostavlja Gradonačelniku na davanje mišljenje.

Članak 111.

Kada se Vijeću podnosi prijedlog za donošenje akta po hitnom postupku, najprije se glasuje o opravdanosti prijedloga za hitni postupak, a potom se raspravlja i odlučuje o samom aktu.

Članak 112.

Uz prijedlog da se akt donese po hitnom postupku podnosi se i prijedlog akta.

Predsjednik Vijeća, bez odlaganja, prijedlog iz stavka 1. ovoga članka upućuje članovima Vijeća i Gradonačelniku ako on nije predlagatelj.

Članak 113.

O prijedlogu iz članka 112. ovoga Poslovnika odlučuje se na početku sjednice Vijeća prilikom utvrđivanja dnevnoga reda.

Članak 114.

Na prijedlog akta koji se donosi po hitnom postupku amandmani se mogu podnositi do zaključenja rasprave.

VIII. POSLOVNI RED NA SJEDNICI

1. Sazivanje sjednice

Članak 115.

Vijeće zasjeda redovito dva puta godišnje; prvi put između 1. veljače i 31. srpnja, a drugi put između 15. rujna i 31. prosinca.

Kada Vijeće redovito zasjeda, sjednice Vijeća održavaju se u pravilu četvrtog četvrtka u mjesecu.

Izvan rokova iz stavka 1. ovoga članka Vijeće zasjeda izvanredno na zahtjev Gradonačelnika ili većine članova Vijeća.

Predsjednik Vijeća, uz prethodno pribavljeno mišljenje kluba članova Vijeća, može sazvati Vijeće na izvanredno zasjedanje.

Kada ovlašteni predlagatelj iz stavka 3. ovoga članka podnese zahtjev za izvanredno zasjedanje Vijeća, dužan je predsjedniku Vijeća navesti razloge zbog kojih traži izvanredno zasjedanje.

Na zahtjev ovlaštenog predlagatelja iz stavka 3. ovoga članka predsjednik Vijeća dužan je sazvati sjednicu Vijeća u roku od osam dana od dana kada primi zahtjev.

Ako predsjednik Vijeća, na zahtjev većine članova Vijeća, ne sazove sjednicu Vijeća u roku iz stavka 6. ovoga članka, sjednicu će sazvati Gradonačelnik.

Članak 116.

Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća na vlastiti poticaj, na zahtjev jedne trećine članova Vijeća ili na zahtjev Gradonačelnika.

Predsjednik Vijeća je dužan sazvati sjednicu Vijeća na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova Vijeća u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

Ako predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 2. ovoga članka, sjednicu će sazvati Gradonačelnik u roku od 15 dana.

Nakon proteka roka iz stavka 3. ovoga članka, sjednicu može sazvati, na zahtjev jedne trećine članova Vijeća, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne samouprave.

Članak 117.

Kada Vijeće redovito zasjeda, sjednica Vijeća mora se sazvati najmanje jedanput u dva mjeseca, a ako je to potrebno i češće.

U rok za zasjedanje Vijeća ne računa se vrijeme kada Vijeće ne zasjeda.

Članak 118.

Ako Vijeće ne odluči drukčije, sjednice Vijeća traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red, a redni broj sjednice određuje se u nizu za sjednice koje se održavaju u redovitom i izvanrednom zasjedanju, tijekom jednog saziva Vijeća.

Članak 119.

Za redovite sjednice članovima Vijeća se osam dana prije održavanja sjednice dostavlja poziv za sjednicu, prijedlog dnevnog reda i materijal o kojem će se raspravljati na sjednici.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako za to postoje opravdani razlozi, članovima Vijeća se materijal za pojedinu točku dnevnog reda može dostaviti i naknadno, a može i na samoj sjednici.

U slučaju sazivanja izvanredne sjednice Vijeća, kada je nužno donijeti pojedini akt po hitnom postupku ili kada to zahtijevaju drugi osobito opravdani razlozi, predsjednik Vijeća može dostaviti poziv za sjednicu Vijeća u roku kraćem od osam dana, a dnevni red za tu sjednicu može predložiti i na samoj sjednici.

Članak 120.

Materijal o kojem će se raspravljati na sjednici Vijeća dostavlja se članovima Vijeća, predsjednicima stalnih odbora, predsjedniku Savjeta mladih Grada Rijeke, Gradonačelniku i njegovim zamjenicima te pročelnicima upravnih tijela i voditeljima ureda Grada Rijeke.

Kada se na sjednici Vijeća ili radnih tijela raspravlja o pitanjima koja se tiču položaja nacionalne manjine odnosno o prijedlozima akata kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalne manjine, materijali se dostavljaju i vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina.

Obavijest o održavanju sjednice Vijeća dostavlja se političkim strankama zastupljenim u Vijeću, medijima, zastupnicima u Hrvatskom saboru s područja Grada Rijeke, Primorsko-goranskoj županiji, Koordinaciji vijeća nacionalnih manjina za Grad Rijeku, ustanovama kojih je osnivač Grad Rijeka, trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu

Grada Rijeke, vijećima mjesnih odbora, Sveučilištu i Veleučilištu u Rijeci, Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Rijeka te Obrtničkoj komori Primorsko-goranske županije.

Obavijest iz stavka 3. ovoga članka sadrži informaciju o vremenu održavanja i dnevnom redu sjednice Vijeća te o mogućnostima neposrednog uvida u materijale za sjednicu.

Materijali za sjednice Vijeća, kao i obavijesti o održavanju sjednica Vijeća mogu se dostavljati i u elektroničkom obliku, ovisno o tehničkim i drugim mogućnostima.

Članak 121.

Sjednice Vijeća mogu se sazivati i elektroničkim putem te se održavati putem video veze (video konferencija) u skladu s tehničkim i drugim mogućnostima.

2. Utvrđivanje kvoruma, odgoda i prekid sjednice

Članak 122.

Predsjednik Vijeća utvrđuje da li je sjednici nazočan potreban broj članova Vijeća.

Ako predsjednik Vijeća na početku sjednice utvrdi da sjednici nije nazočan potreban broj članova Vijeća, odgađa sjednicu za određeni sat istoga dana ili za drugi određeni dan i sat.

Sjednicu će predsjednik Vijeća prekinuti ako za njezina trajanja utvrdi da nije nazočan potreban broj članova Vijeća i zakazati nastavak sjednice za određeni sat istoga dana ili za određeni drugi dan i sat.

O odgodi sjednice i o nastavku prekinute sjednice zakazanom za drugi dan i sat pisanim se putem izvješćuju samo članovi Vijeća koji nisu nazočni sjednici.

U slučaju odgode sjednice na početku sjednice, odnosno prekida sjednice za njezina trajanja zbog utvrđivanja nedostatka potrebnog broja članova Vijeća, predsjednik Vijeća će zakazati sjednicu, odnosno nastavak sjednice najkasnije u roku od osam dana od dana odgode, odnosno prekida sjednice.

Predsjednik Vijeća može odgoditi sazvanu sjednicu ako za to postoje opravdani razlozi. Sjednica se može odgoditi najviše za osam dana.

Članak 123.

Nazočnost članova Vijeća utvrđuje se:

- prozivkom na početku sjednice,

- u tijeku sjednice, kada predsjednik Vijeća ocijeni da nije nazočan dovoljan broj članova Vijeća za valjano održavanje sjednice i odlučivanje,

- na zahtjev člana Vijeća koji ocijeni da nije nazočan dovoljan broj članova Vijeća.

Prozivku članova Vijeća na sjednici Vijeća obavlja tajnik Vijeća.

Ako član Vijeća želi ranije napustiti sjednicu, o tome mora izvijestiti predsjednika Vijeća.

3. Dnevni red

Članak 124.

Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjednik Vijeća.

U prijedlog dnevnoga reda predsjednik Vijeća unosi sve predmete koji su mu dostavljeni najmanje 15 dana prije održavanja sjednice, na način utvrđen ovim Poslovnikom.

Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz poziv za sjednicu, član Vijeća ili ovlašteni predlagatelj akta može podnijeti pisani prigovor najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Vijeća.

Pisani prigovor na predloženi dnevni red može se podnijeti ako predsjednik Vijeća nije uvrstio u prijedlog dnevnoga reda teme koje su upućene u postupak na način propisan ovim Poslovnikom. Ako je prigovor opravdan, tema se uvrštava u dnevni red bez rasprave.

Ako nitko od članova Vijeća ili ovlaštenih predlagatelja akta ne podnese u pisanom obliku prigovor na dnevni red koji je predložen uz sjednicu u roku iz stavka 3. ovoga članka, predloženi dnevni red smatra se utvrđenim te se o njemu posebno ne glasuje.

Članak 125.

Predsjednik Vijeća može naknadno, nakon što je poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnoga reda već odaslan članovima Vijeća, pisanim putem predložiti dopunu dnevnoga reda.

Predsjednik Vijeća može i na samoj sjednici predložiti da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom ili da se pojedini predmet izostavi iz dnevnoga reda.

Ako se predlaže dopuna dnevnoga reda, članovima Vijeća se uz prijedlog za dopunu dnevnoga reda daju i materijali po predloženoj dopuni.

O predloženoj promjeni dnevnoga reda glasuje se na sjednici tako da se najprije glasuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi iz dnevnoga reda, a zatim o prijedlogu da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom.

Članak 126.

Nakon što je utvrđen dnevni red sukladno odredbama ovoga Poslovnika, predsjednik Vijeća objavljuje usvojeni dnevni red, time da tijekom sjednice može promijeniti redoslijed točaka utvrđenoga dnevnoga reda.

Članak 127.

Ako sjednica Vijeća traje dulje od jednog dana, predsjednik Vijeća može naknadno predložiti da se dnevni red dopuni novim predmetima. O ovom prijedlogu glasuje se bez rasprave.

4. Tijek sjednice

Članak 128.

Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća, a kad je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjedava jedan od potpredsjednika Vijeća.

Članak 129.

Sjednici Vijeća kao gosti mogu prisustvovati osobe koje je pozvao predsjednik Vijeća.

Članak 130.

Nakon otvaranja sjednice predsjednik Vijeća obavještava Vijeće o broju nazočnih članova Vijeća te o članovima Vijeća koji sjednici nisu nazočni, te daje potrebna objašnjenja u svezi s radom na sjednici i drugim prethodnim pitanjima.

Članak 131.

Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim temama dnevnoga reda i to redom koji je utvrđen u dnevnom redu.

Rasprava o pojedinim temama iz utvrđenoga dnevnoga reda vodi se bez obzira na broj nazočnih članova Vijeća.

Članak 132.

Prije prelaska na raspravu o prijedlogu akta, predlagatelj akta može podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga u trajanju od najdulje 15 minuta.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Vijeće može odlučiti da zbog važnosti teme uvodno izlaganje predlagatelja može trajati i duže od 15 minuta.

Članak 133.

Nakon uvodnog izlaganja predlagatelja izvjestitelj radnoga tijela može usmeno izložiti očitovanje tog tijela u trajanju od najdulje pet minuta.

Članak 134.

Na sjednici se o svakom predmetu iz dnevnog reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako Vijeće ne odluči da se o pojedinom predmetu neće raspravljati.

Rasprava o prijedlogu akta obuhvaća raspravu o prijedlogu akta te raspravu o podnesenim prijedlozima za izmjenu i dopunu prijedloga akta.

Predlagatelj akta ima pravo tražiti riječ tijekom rasprave radi davanja objašnjenja, iznošenja mišljenja i izjašnjavanja o podnesenim amandmanima te o mišljenjima i primjedbama iznijetima u raspravi, s time da prigodom svakog davanja objašnjenja može govoriti najdulje 10 minuta.

Gradonačelnik može tražiti riječ tijekom rasprave o prijedlogu akta i onda kada nije predlagatelj, s time da svaki put kada dobije riječ može govoriti najdulje 10 minuta.

Pravo iz stavka 4. ovoga članka imaju i izvjestitelj nadležnoga radnoga tijela te Odbora za Statut, Poslovnik i propise.

Članak 135.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.

Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta rasprave, predsjednik Vijeća će ga opomenuti da se drži teme dnevnoga reda.

Ako se govornik i poslije druge opomene ne drži teme dnevnoga reda, predsjednik Vijeća će mu oduzeti riječ. U tom slučaju govornik više ne može sudjelovati u raspravi o toj točki dnevnoga reda.

Članak 136.

Predsjednik daje članovima Vijeća riječ prema redoslijedu kojim su se prijavili.

U redoslijedu govornika prednost imaju predstavnici klubova članova Vijeća.

Neovisno o redoslijedu, član Vijeća može dobiti riječ kada želi govoriti o povredi Poslovnika ili kada želi ispraviti navod za koji drži da je netočan.

Govornika može opomenuti ili prekinuti u govoru samo predsjednik Vijeća.

Predsjednik Vijeća vodi brigu da govornik ne bude ometan ili spriječen u svome govoru.

U raspravi se govori s govornice.

S mjesta se može govoriti samo ako tehnički uvjeti omogućavaju da govornika svi čuju i da njegove riječi mogu biti zabilježene.

Članak 137.

Članu Vijeća koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili utvrđenoga dnevnoga reda predsjednik Vijeća daje riječ čim je ovaj zatraži.

Govor toga člana Vijeća ne može trajati dulje od jedne minute, a član Vijeća odmah mora navesti članak Poslovnika o čijoj povredi govori.

Predsjednik Vijeća je dužan poslije iznijetog prigovora dati objašnjenje.

Ako član Vijeća nije zadovoljan objašnjenjem, o prigovoru se na njegov zahtjev odlučuje bez rasprave.

Članak 138.

Ako član Vijeća zatraži riječ da bi ispravio navod za koji smatra da je netočan, predsjednik Vijeća će mu dati riječ čim završi govor onoga čiji se navod želi ispraviti. Član Vijeća u svom govoru mora se ograničiti na ispravak netočnog navoda, a njegov govor ne može trajati dulje od dvije minute.

Članak 139.

Član Vijeća koji se prijavio za govor, a nije bio nazočan u dvorani kada je prozvan, gubi pravo govoriti o predmetu dnevnoga reda za koji se prijavio.

Članak 140.

Radi djelotvornijeg rada na sjednici, govornik treba govoriti kratko i u svezi s predmetom rasprave, ne ponavljajući ono što je već rečeno, i to član Vijeća najdulje pet minuta, a predstavnik kluba članova Vijeća najdulje 10 minuta.

Iznimno, zbog važnosti teme, Vijeće može odlučiti da pojedina osoba iz stavka 1. ovoga članka može govoriti i duže.

Ako predsjednik Vijeća ocijeni da će rasprava o pojedinim pitanjima trajati duže, ili ako je prijavljen veći broj govornika, može predložiti da se ograniči trajanje govora svakoga govornika najviše do tri minute, osim predstavnika predlagatelja, izvjestitelja radnoga tijela te Gradonačelnika i kluba članova Vijeća ako oni nisu istodobno i predlagatelji.

Ograničenje trajanja govora može predložiti i svaki član Vijeća.

O ograničenju trajanja govora odlučuje Vijeće bez rasprave.

Nakon što svi članovi koji su se prijavili za raspravu završe svoj govor, predstavnici klubova članova Vijeća mogu ponovno zatražiti riječ i tada mogu govoriti najviše pet minuta neovisno o tome je li predstavnik kluba članova Vijeća već sudjelovao u raspravi o toj temi dnevnoga reda.

Članak 141.

Predsjednik Vijeća zaključuje raspravu po pojedinoj točki dnevnog reda kada utvrdi da više nema prijavljenih govornika.

Po zaključenju rasprave pristupa se glasovanju na način i po postupku utvrđenim ovim Poslovnikom.

Članak 142.

Tijekom sjednice Vijeća predsjednik kluba članova Vijeća može tražiti stanku zbog održavanja sjednice kluba.

Predsjednik Vijeća dužan je odobriti stanku.

Članak 143.

Sjednica Vijeća traje dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red, ako Vijeće ne odluči drugačije.

5. Red na sjednici i stegovne mjere

Članak 144.

Red na sjednici osigurava predsjednik Vijeća.

Govornika može opomenuti ili prekinuti u govoru samo predsjednik Vijeća.

Za remećenje reda na sjednici predsjednik Vijeća može članu Vijeća izreći stegovne mjere:

- opomenu,

- opomenu s oduzimanjem riječi,

- udaljavanje sa sjednice.

Stegovne mjere iz stavka 3. ovoga članka su izvršne i o njima se ne vodi rasprava.

Članak 145.

Članu Vijeća se izriče opomena ako svojim ponašanjem ili govorom na sjednici remeti red ili na drugi način krši odredbe Poslovnika, a osobito ako:

- ne govori o predmetu o kojem se raspravlja,

- govori, a nije dobio riječ,

- svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika,

- se javi za povredu Poslovnika ili ispravak netočnog navoda, a započne govoriti o temi za koju nije dobio riječ,

- svojim govorom omalovažava ili vrijeđa predsjednika, članove Vijeća te Gradonačelnika i njegove zamjenike,

- na drugi način remeti red na sjednici (koristi mobitel i slično).

Članak 146.

Opomena s oduzimanjem riječi izriče se članu Vijeća:

- koji i nakon izricanja opomene svojim govorom ili ponašanjem nastavi kršiti odredbe Poslovnika zbog čega mu je već izrečena opomena,

- kada svojim govorom na grublji način vrijeđa ili narušava ugled predsjednika Vijeća, članova Vijeća te Gradonačelnika i njegovih zamjenika,

- narušava ugled Vijeća.

Članak 147.

Članu Vijeća izriče se stegovna mjera udaljavanja sa sjednice Vijeća kada je svojim ponašanjem toliko narušio red i prekršio odredbe ovoga Poslovnika o redu na sjednici da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje.

Stegovna mjera udaljavanja sa sjednice može se izreći za vrijeme trajanja rasprave i odlučivanja o pojedinoj ili više točaka dnevnog reda.

Kada je članu Vijeća izrečena stegovna mjera udaljavanja sa sjednice Vijeća, član Vijeća je dužan odmah napustiti sjednicu. Ako to ne učini, predsjednik Vijeća može mu izreći stegovnu mjeru u dvostrukom trajanju.

Ako se član Vijeća niti nakon izricanja mjere iz stavka 3. ovoga članka ne udalji sa sjednice, predsjednik Vijeća će prekinuti sjednicu i naložiti da se član Vijeća udalji iz dvorane za sjednice.

Članak 148.

Protiv stegovne mjere udaljavanja sa sjednice Vijeća član Vijeća ima pravo prigovora.

Prigovor se podnosi predsjedniku Vijeća najkasnije u roku od 24 sata od izricanja stegovne mjere, a predsjednik Vijeća ga upućuje svim članovima Vijeća.

Predsjednik Vijeća unosi prigovor u dnevni red prve iduće sjednice.

Mišljenje o prigovoru daje Odbor za Statut, Poslovnik i propise.

Odluku po prigovoru Vijeće donosi većinom glasova nazočnih članova Vijeća, bez rasprave, s time da pravo govora ima samo član Vijeća koji je podnio prigovor i izvjestitelj Odbora za Statut, Poslovnik i propise.

Članak 149.

Vijeće može po prigovoru:

- potvrditi izrečenu stegovnu mjeru,

- ukinuti stegovnu mjeru.

Odluka Vijeća je konačna.

Članak 150.

Ako druge osobe koje su nazočne sjednici narušavaju rad, predsjednik Vijeća će ih opomenuti.

Predsjednik Vijeća može narediti da se iz dvorane udalje osobe iz stavka 1. ovoga članka koje i nakon opomene narušavaju red na sjednici.

Članak 151.

Ako predsjednik Vijeća ne može održati red na sjednici mjerama navedenim u člancima 144. - 150. ovoga Poslovnika, odredit će prekid sjednice.

IX. ZAPISNIK

Članak 152.

O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama.

U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinoj temi.

O izradi zapisnika brine Ured Grada.

Članak 153.

Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama obavljene izmjene, smatra se usvojenim.

Usvojeni zapisnik potpisuju predsjednik i tajnik Vijeća.

Izvornik zapisnika sa sjednice Vijeća pohranjuje se u Uredu Grada, prenosi na mikrofilm i čuva trajno.

Članak 154.

Sjednice Vijeća se tonski snimaju.

Ured Grada dužan je članu Vijeća na njegov zahtjev omogućiti uvid u prijepis tonske snimke sjednice, a prema potrebi i u reprodukciju tonskog zapisa.

Tonski zapis i prijepis tonskog zapisa pohranjuju se u Uredu Grada.

X. JAVNOST RADA

Članak 155.

Sjednice Vijeća i radnih tijela su javne.

Nazočnost javnosti sa sjednice ili sa dijela sjednice Vijeća odnosno radnog tijela može se isključiti samo iznimno, u slučajevima predviđenim posebnim zakonima i aktima Grada Rijeke.

Članak 156.

Izvjestitelji tiska i elektroničkih medija imaju pravo pratiti rad Vijeća i radnih tijela, biti nazočni sjednicama tih tijela i informirati javnost o njihovom radu.

Radi potpunijeg i točnijeg informiranja javnosti o radu tijela iz stavka 1. ovoga članka, odnosno o drugim poslovima od značenja za građane Grada Rijeke, mogu se davati službena priopćenja, intervjui i održavati konferencije za tisak i elektroničke medije.

Članak 157.

Službene izjave za medije daju:

- o radu Vijeća, predsjednik Vijeća,

- o radu radnih tijela, predsjednici tih tijela na temelju prethodnog dogovora s predsjednikom Vijeća,

- o radu Vijeća, upravnih tijela Grada Rijeke u cjelini te o svom radu Gradonačelnik,

- o radu upravnih tijela Grada Rijeke pročelnici.

Službene izjave o radu tijela iz stavka 1. ovoga članka mogu davati i druge osobe kada su za to ovlaštene.

Članak 158.

Grad Rijeka može izdavati publikacije kojima se objavljuju prikazi rada tijela Grada Rijeke, izvješća s rasprava i odluke tih tijela, prijedlozi koji se pripremaju za rasprave te druga pitanja iz djelokruga Grada Rijeke ili koja su od neposrednog interesa za građane.

Članak 159.

Radi osiguravanja javnosti rada Vijeća, medijima se osigurava pravovremena dostava materijala za sjednice Vijeća, a njihovim se predstavnicima osiguravaju odgovarajući uvjeti za praćenje rada na sjednicama Vijeća.

Obavijest o sazivanju sjednice Vijeća s prijedlogom dnevnog reda i materijalima o kojima će Vijeće raspravljati objavljuje se na web stranicama Grada Rijeke.

Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni dokumenti i materijali koji sadrže informacije koje su zakonom izuzete od prava na uvid.

Članak 160.

Elektronički mediji mogu izravno prenositi sjednice Vijeća i radnih tijela u skladu s posebnom odlukom tih tijela.

Javnost rada Vijeća ostvaruje se i objavljivanjem podataka o radu Vijeća na web stranicama Grada Rijeke, u skladu s tehničkim i drugim mogućnostima te putem komunikacije članova Vijeća i članova radnih tijela s građanima.

Članak 161.

Građani i najviše po tri predstavnika zainteresiranih pravnih osoba, imaju pravo prisustvovati sjednici Vijeća.

Građani i pravne osobe dužni su najaviti svoju nazočnost odnosno nazočnost svojih predstavnika na sjednici Vijeća u pisanom obliku najkasnije tri dana prije održavanja sjednice.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje su dobile dopuštenje predsjednika Vijeća za prisustvovanje sjednici, sjednici mogu prisustvovati uz predočenje osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave.

Predsjednik Vijeća može ograničiti broj građana koji prisustvuju sjednici zbog prostornih uvjeta i održavanja reda na sjednici.

Članak 162.

Uvid u dokumentaciju i arhivsku građu Vijeća te druge materijale u svezi s radom Vijeća omogućit će se svim pravnim i fizičkim osobama na temelju njihovog zahtjeva, sukladno zakonu i aktima Grada Rijeke kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Službeniku za informiranje.

Članak 163.

Odredba članka 162. ovoga Poslovnika ne odnosi se na materijale i dokumente koji sadrže informaciju koja je sukladno zakonu izuzeta od prava na uvid.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 164.

Odbor za izbor i imenovanja nastavlja s radom pod nazivom Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja.

Odbor za gospodarski razvoj i poduzetništvo nastavlja s radom pod nazivom Odbor za gospodarstvo i razvoj Grada Rijeke.

Članak 165.

Danom stupanja na snagu ovoga Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Gradskog vijeća Grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/01, 47/06, 44/ 07 i 14/08 - pročišćeni tekst).

Članak 166.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/09-01/80

Ur. broj: 2170-01-10-09-11

Rijeka, 23. srpnja 2009.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE

Predsjednica
Gradskog vijeća
Dorotea Pešić-Bukovac, v.r.