21.
Na temelju članaka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 179. Odluke o
donošenju Prostornog plana uređenja Općine Lokve (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 43/04), Programa mjera za unapređenje stanja
u prostoru (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 21/06) i članka
18. Statuta Općine Lokve (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
37/05 i 33/07), Općinsko vijeće Općine Lokve, na 33. sjednici održanoj 23.
ožujka 2009. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja 3
- VIKEND NASELJE GORSKI RAJ T4/2
A. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja 3 -
vikend naselje Gorski Raj T4/2 (u nastavku teksta: Plan) kojega je izradio
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. iz Zagreba.
Članak
2.
Planom se, u skladu s Prostornim planom
uređenja Općine Lokve, utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja
prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i elektroničkom
komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje
drugih aktivnosti u prostoru te druge elemente od važnosti za područje obuhvata
Plana.
Članak
3.
Plan se donosi za vikend naselje utvrđeno
Prostornim planom uređenja Općine Lokve koje obuhvaća površinu od 4,19 ha i
čije su granice ucrtane na kartografskim prikazima Plana.
Članak
4.
Plan je sadržan u elaboratu Urbanistički plan
uređenja 3 - vikend naselje Gorski Raj T4/2 i sastoji se od:
TEKSTUALNOG DIJELA:
UVOD
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti vikend
naselja Gorski Raj T4/2 u prostoru Općine
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Prirodne osobitosti
1.1.2. Prostorno-razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.3.1. Prometna infrastruktura
1.1.3.2. Komunalna infrastruktura
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne
cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obaveze iz planova šireg područja
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog
značaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske
strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti
ugostiteljsko turističke zone - vikend naselja
2.2. Ciljevi prostornog uređenja
ugostiteljsko turističke zone - vikend naselja
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita
prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja,
obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
2.2.2. Unapređenje uređenja ugostiteljsko
turističke zone i komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,
način korištenja i uređenja površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.4.1. Ulična mreža
3.4.2. Pješački promet
3.4.3. Uvjeti za smještaj vozila
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
prostora
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na
okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
A. TEMELJNE ODREDBE
B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI - GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
5. UVJETI I NAČIN GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.2. Uvjeti gradnje elektroničke
komunikacijske mreže
5.2.1. Elektroničke komunikacije u
nepokretnoj mreži
5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj
mreži
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Odvodnja otpadne i oborinske vode
5.3.2. Vodoopskrba
5.3.3. Plinoopskrba
5.3.4. Elektroenergetska mreža i javna
rasvjeta
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
6.1. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina-
odmorište - Z3
6.2. Vodne površine - akumulacija za
vodoopskrbu Križ potok - AV
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
8. POSTUPANJE S OTPADOM
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA
OKOLIŠ
9.1. Zaštita od poplava
9.2. Zaštita voda
9.3. Zaštita zraka
9.4. Zaštita tla
9.5. Zaštita od požara
9.6. Zaštita od ratnih opasnosti
9.7. Zaštita od potresa
9.8. Zaštita od buke
9.9. Nesmetano kretanje invalidnih osoba
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
GRAFIČKOG DIJELA:
KARTOGRAFSKI PRIKAZI u mjerilu 1:5.000
1 . KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2.1. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
PROMETNA I ULIČNA MREŽA I POŠTA I
ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE
2.2. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA I
ODVODNJA OTPADNIH VODA
2.3. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
ENERGETSKI SUSTAVI - ELEKTROENERGETIKA
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak
5.
Pojmovi i izrazi koji se upotrebljavaju u
Planu imaju sljedeće značenje:
1. Površine ugostiteljsko-turističke namjene
su područja svih vrsta namjena u funkciji turizma, područja pretežito sezonskog
stanovanja s pratećim funkcijama (uslužnim, rekreativnim, kulturnim i zabavnim,
itd.), te područja smještajnih kapaciteta i tranzitnog turizma.
2. Građevina je zatvoreni prostor izgrađen u
svrhu odvijanja određene djelatnosti.
3. Građevina osnovne namjene - osnovna
građevina je svaka građevina koja isključivo služi za obavljanje Planom
predviđene namjene.
4. Pomoćna građevina je svaka građevina čija
je namjena u funkciji osnovne građevine.
5. Vikend građevine grade se u pravilu kao
skupne aglomeracije u vikend naselju -izdvojenoj površini turističko-
ugostiteljske namjene, a iznimno u stambenom naselju kao pojedinačne građevine.
Namijenjene su povremenom stanovanju.
6. Gradivi dio građevne čestice je dio
građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja osnovne građevine i pomoćnih
građevina.
7. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio
građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
8. Suteren (S) je dio građevine čiji se
prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno
uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim
svojim pročeljem izvan terena.
9. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se
prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad kote
uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine
ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili
krova).
10. Potkrovlje (Pk) je dio građevine
građevini čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog
krovišta i čija visina nadozida nije viša od 1,2 m. Građevina može imati samo
jednu potkrovnu etažu s galerijom.
11. Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim
građevinama i ukupne površine građevne čestice.
12. Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos ukupne (bruto) razvijene površine građevina
na čestici i površine građevne čestice.
13. Građevinska (bruto) površina građevine je
zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk)
uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama
obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.
14. Visina građevine određena je katnošću,
tj. brojem etaža i maksimalnom visinom. Maksimalna visina ograničava udaljenost
mjerenu od najniže točke terena pod građevinom do donjeg ruba krovnog vijenca
ili donjeg ruba podrožnice kosog krova.
15. Regulacijska linija je zajednička linija
građevne čestice javne prometne površine i građevne čestice osnovne namjene.
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA
Članak
6.
Ovim Planom određene su i razgraničene
površine sljedećih namjena:
- ugostiteljsko turistička namjena - vikend
naselje - planska oznaka T4
- javne zelene površine - odmorište- planska
oznaka Z3
- vodne površine - akumulacija za vodoopskrbu
Križ potok - planska oznaka AV
- prometne površine - glavne mjesne ulice,
ostala ulica, kolno-pješački pristup te šetnica - planska oznaka A1, A2, A3, A4
i P1.
Razgraničenje ovih površina određeno je na
kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:5000.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI - GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE
Članak
7.
Ovim Planom određene su površine gospodarske
namjene - ugostiteljsko turističke - vikend naselje označene planskom oznakom
T4 na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.
Oblik i veličina građevnih čestica
Članak
8.
Oblik i veličina građevnih čestica određeni
su na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.
U svakoj zoni ugostiteljsko turističke
namjene može se formirati jedna ili više građevnih čestica za gradnju vikend
građevina, pri čemu je:
- minimalna veličina građevne čestice je 300
m2;
- najveća dopuštena veličina građevne čestice
nije određena.
Oblik i veličina građevne čestice moraju
omogućiti gradnju jedne građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina pri čemu
građevna čestica mora imati osiguran kolni pristup (minimalne širine kolnika
3,5 m) na javnu prometnu površinu odnosno priključak na komunalnu
infrastrukturu što podrazumijeva priključak elektroopskrbe, vodovoda, rješenje
odvodnje.
Namjena građevina
Članak
9.
Na građevnim česticama ove namjene može se
graditi jedna građevina osnovne namjene i jedna ili više pomoćnih građevina.
Građevina osnovne namjene je:
- vikend građevina - stambena građevina za
povremeno stanovanje ili
- građevina pratećih sadržaja ugostiteljsko
turističke namjene (manje trgovine hrane i drugih artikala ili ugostiteljski
lokali).
U prizemlju vikend građevine i/ili u pomoćnim
građevinama na građevnoj čestici mogu biti prateći sadržaji osnovne namjene
manje trgovine hrane i drugih artikala ili ugostiteljski lokali, i to do
najviše 50% od ukupne bruto površine svih građevina na građevnoj čestici.
Uz građevinu osnovne namjene na građevnoj
čestici mogu se graditi i pomoćne građevine: garaže, spremišta, drvarnice,
kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje i sl.
Veličina i površina građevina
Članak
10.
Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,3.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) građevne čestice je 0,9.
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi
jedna građevina osnovne namjene i pomoćne građevine koje mogu biti isključivo
slobodnostojeće.
Građevinska (bruto) površina građevine
osnovne namjene na građevnoj čestici ne može biti veća od 400 m2.
Najveći dopušteni broj etaža vikend građevina
je tri etaže, i to:
- podrum, prizemlje i potkrovlje (Po+P+Pk)
ili
- suteren, prizemlje i potkrovlje (S+P+Pk)
ili
- prizemlje, kat i potkrovlje (P+1+Pk),
pri čemu je najveća dopuštena visina
građevine 7,0 m.
Najveći dopušteni broj etaža građevina
pratećih sadržaja ugostiteljsko turističke namjene (manje trgovine hrane i
drugih artikala ili ugostiteljski lokali) je dvije etaže, i to:
- podrum i prizemlje (Po+P) ili
- suteren i prizemlje (S+P) ili
- prizemlje i potkrovlje (P+Pk),
pri čemu je najveća dopuštena visina
građevine 5,0 m.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
11.
Gradivi dio čestice određen je minimalnim
udaljenostima građevina od regulacijske linije i od međa susjednih građevnih
čestica i prikazan na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Unutar gradivog dijela čestice mogu se
graditi građevine osnovne namjene i pomoćne građevine.
Minimalna udaljenost građevina od
regulacijske linije ulica iznosi 3,0 m.
Minimalna udaljenost građevina od međa
susjednih građevnih čestica je 3,0 m, osim od međa sa akumulacijom Križ potok
pri čemu minimalna udaljenost mora biti 6,0 m. Iznimno, postojeće građevine uz
akumulaciju Križ potok mogu biti i na manjoj udaljenosti, ali se prilikom
rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje ta udaljenost ne može dodatno
smanjivati.
Na ovim površinama odnosno izvan gradivog
dijela građevne čestice mogu se izvoditi ograde, podzidi, prometne površine -
kolni pristupi i parkirališta sa nadstrešnicama, priključci i vodovi komunalne
infrastrukture te uređivati površine zelenila.
Oblikovanje građevina
Članak
12.
Građevine osnovne namjene i pomoćne građevine
mogu se graditi isključivo kao slobodnostojeće.
Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste
materijale završne obrade.
Građevine treba graditi od kamena i drva,
iznimno od opeke, bijelo ožbukane. Otvori moraju oblikom i veličinom odgovarati
otvorima postojećeg tipa izgradnje okolnih stambenih naselja.
Građevine u pravilu treba graditi s
dvostrešnim krovovima. Pokrov je u pravilu šindrom ili odgovarajućim modernijim
materijalom.
Zabranjena je primjena neodgovarajućih oblika
i materijala, kao i primjena stilski neprimjerenih elemenata.
Prilikom projektiranja građevina nužno je
osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada onečišćenja
zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda) te postupiti sukladno
odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Uređenje građevne čestice
Članak
13.
Najmanje 25% od ukupne površine građevne
čestice mora biti ozelenjeno očuvanjem postojećih ili sadnjom odgovarajućih
autohtonih vrsta zelenila poštujući karakteristike krajobraza.
Ograde se mogu izvoditi prema svim međama
maksimalne visine 1,2 m.
Na dijelu prema ulici ograde se moraju
izvoditi iza regulacijske linije isključivo kao zelena ograda - živica ili sl.,
iza koje se može izvesti i druga vrsta ograde.
Zadovoljenje parkirališno-garažnih potreba
treba organizirati isključivo na vlastitoj čestici.
Obavezan minimalni broj parkirališno-garažnih
mjesta propisan je ovim Odredbama prema namjeni građevina.
Na prostorima koji su unutar koridora 20 kV
dalekovoda (širine 5,0 m) i koridora 20 kV kabela, a koji su označeni na
kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA
UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
do njihovih izmještanja odnosno premještanja mogu se uređivati površine
zelenila i izvoditi prometne građevine uz pribavljanje suglasnosti poduzeća
Hrvatska elektroprivreda d.d.
Priključenje građevne čestice na javnu
prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
14.
Priključci građevnih čestica odnosno
građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su
prikazani na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Građevna čestica mora imati izravni kolni i
pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 3,5 m.
Priključenje građevne čestice na vodove
komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ulice s kojom građevna čestica
ima među na regulacijskoj liniji. Svakoj građevnoj čestici mora biti osiguran
priključak na javni vodovod i javni sustav odvodnje, niskonaponsku
elektroenergetsku mrežu i distribucijsku elektroničku komunikacijsku
kanalizaciju.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
15.
Ovim Planom nije određena površina za gradnju
građevina društvenih djelatnosti.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
16.
Ovim Planom određena je gradnja vikend
građevina - stambenih građevina za povremeno stanovanje. Uvjeti gradnje za
vikend građevine dani su u poglavlju 2.1. ovih Odredbi.
5. UVJETI I NAČIN GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Ulice
Članak
17.
Ovim Planom su određeni koridori - građevne
čestice za gradnju glavnih mjesnih ulica planskih oznaka A1 i A4 širine 20,0 m,
ostalih ulica planskih oznaka A2 te kolno- pješačkog pristupa planske oznake A3
širina 10,0 m prikazani na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA.
Ovim Planom određen je zaštitni koridor
županijske ceste planske ceste A4 širine 70,0 m označen na kartografskom
prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA unutar kojeg je
moguća gradnja uz prethodnu suglasnost i posebne uvjete građenja nadležne
uprave za županijske ceste.
Na građevnim česticama ulica treba izvesti
sve prometno tehničke elemente prometnice, izgraditi kolnik, pješački hodnik,
potporne zidove, urediti površinsku odvodnju, rasvijetliti, postaviti zaštitne
ograde, označiti horizontalnu i vertikalnu signalizaciju i sl.
U ulicama širina dvosmjernog kolnika iznosi
6,0 odnosno 5,5 m, a dvostrani pješački hodnik je širine 2,35 i 1,6 m,
jednostrani 1,55 m.
Križanje ulica unutar obuhvata Plana treba
biti u jednoj razini.
Maksimalni uzdužni nagib prometnica može biti
12%, osim opravdano na kratkim potezima i više.
Orijentacijska kota nivelete križanja
planskih ulica prikazana je na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI
GRADNJE.
Gradnja unutar zona nije dozvoljena prije
utvrđivanja građevne čestice ulice odnosno zemljišnog pojasa ulice niti prije
izvedenih zemljanih radova na prometnici.
Ulice moraju imati izgrađen sustav za
odvodnju površinskih voda sa svih površina unutar svojeg pojasa te javnu
rasvjetu.
Ulice trebaju imati prometno tehničke
elemente za računsku brzinu 40 km/sat te kolnik dimenzioniran za teretna
vozila. Radijusi u križanjima trebaju biti min. 6,0 m.
S obzirom da moraju udovoljiti zahtjevima u
pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN, gornji stroj svih
kolnih površina kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i
operativni rad vatrogasnih vozila mora biti izveden od nosivog sloja zbijenog
šljunčanog ili kamenog materijala, mogućeg nosivog stabiliziranog sloja,
gornjeg bitumeniziranog nosivog sloja i habajućeg sloja asfaltbetona.
Samostalno vođene pješačke putove, staze,
stube, prolaze i sl. treba izvoditi minimalne širine 1,55 m.
Građevna čestica mora imati neposredni kolni
i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 3,5 m.
Sve pješačke površine treba izvesti tako da
se onemogući stvaranje arhitektonskih i urbanističkih barijera te omogući
pristup i kretanje osobama smanjene pokretljivosti prema posebnim propisima.
Na svim pješačkim površinama zabranjuje se i
po potrebi tehničkim rješenjima onemogućava parkiranje vozila.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak
18.
Ovim Planom nisu predviđena javna parkirališta
ni garaže.
Parkirališne i garažne potrebe za pojedine
građevine rješavaju se isključivo na građevnoj čestici te građevine.
Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta na
građevnoj čestici građevine ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevini, a
određuje se u skladu s normativima određenim PPU Općine Lokve prema normativima
iz tablice:
Minimalne dimenzije parkirališnih mjesta za
parkiranje osobnih vozila su 2,5 m x 5,0 m.
Na svim parkiralištima koja će se izvoditi za
potrebe sadržaja koji su u javnom režimu korištenja (lokali, trgovački
sadržaji, i sl.) potrebno je osigurati min 5% sveukupnog broja
parkirališno-garažnih mjesta odnosno najmanje 1 parkirališno mjesto za potrebe
osoba s invaliditetom na svakom parkiralištu.
Minimalne dimenzije parkirališnog mjesta za
parkiranje osobnih vozila invalida je 3,7 m x 5,0 m.
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak
19.
Ovim Planom nisu predviđeni trgovi.
Članak
20.
Ovim Planom je određen koridor - građevna
čestica za gradnju šetnice planske oznake P1 širine 6,0 m prikazan na
kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.
Na građevnoj čestici šetnice treba urediti
komunikacijsku površinu iz granuliranog lomljenog autohtonog kamena te izvesti
ostale prometno-tehničke elemente; izgraditi potporne zidove, rasvjetu,
vodovodnu mrežu sa vanjskim hidrantima, postaviti zaštitne ograde gdje je to
potrebno iz sigurnosnih razloga, i sl.
Na šetnici širina komunikacijske površine je
3,0 m, a obostranih pojaseva za putne građevine je 1,0 m unutar kojih moraju
biti bankine pojedinačne širine 0,5 m.
Šetnicom osim pješaka omogućeno je kretanje
interventnih vozila, vozila Hrvatskih voda za potrebe održavanja obalnog pojasa
Lokvarskog jezera odnosno vozila Hrvatskih šuma za potrebe gospodarenja šumama.
5.2. Uvjeti gradnje elektroničke
komunikacijske mreže
Članak
21.
Na kartografskom prikazu br. 2.1. PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA I POŠTA I
ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE ucrtana je mreža elektroničkih komunikacija.
U ulicama u pješačkim hodnicima osigurani su
pojasevi za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije
(DEKK).
Članak
22.
Ovim Planom određeni su zaštitni koridori za
optičke i signalne kabele u vlasništvu HEP-Proizvodnja d.o.o. (širine 1,5 m) i
prikazani su na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I
ZAŠTITE PROSTORA
Unutar koridora tih kabela mogu se uređivati
površine zelenila i izvoditi prometne, komunalne i druge građevine do njihovog
izmještanja i to uz suglasnost poduzeća HEP-Proizvodnja d.o.o.
5.2.1. Elektroničke komunikacije u
nepokretnoj mreži
Članak
23.
Elektroničke komunikacije unutar obuhvata
Plana ostvaruju se izgradnjom mreže unutar pojaseva prometnica isključivo izvan
kolničkih površina i putem priključivanja na udaljeni pretplatnički stupanj UPS
Lokve smješten izvan obuhvata Plana u naselju Lokve.
U obuhvatu Plana treba usporedno s izgradnjom
planskih ulica izgraditi distributivnu elektroničku komunikacijsku kanalizaciju
u profilu ulica u pojasu određenom za tu vrstu infrastrukture.
Kod projektiranja i gradnje elektroničke
komunikacijske mreže treba primjenjivati tipske zdence i povezivati ih putem
PVC cijevi profila 1 110 mm. Pored potrebnih kapaciteta za elektroničke
komunikacije dodatno treba postavljati jednu cijev za prijenos RTV signala i
rezervnu cijev.
Na mjestima prijelaza kolnika treba
postavljati zaštitne cijevi.
Prema propozicijama DIN EN 1998 i hrvatskim
smjernicama za izgradnju DEKK tipskim zdencima najmanja širina pojasa za
polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije iznosi 0,6 m,
a dubina 0,8 m.
5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj
mreži
Članak
24.
Ovim Planom nije dozvoljena izgradnja i
postavljanje samostojećih niti antenskih krovnih prihvata osnovnih stanica
pokretnih komunikacija.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
25.
Unutar područja obuhvata u ulicama je osiguran
prostor za polaganje vodova komunalne infrastrukture. Položaj pojaseva vodova
komunalne infrastrukture prikazan je na poprečnim presjecima 1, 2, 3 i 4 ulica
A1, A2, A3, A4 i šetnice P1, a detaljni položaj vodova unutar njegovih pojasa
odredit će se u postupku izdavanja lokacijskih dozvola za te prometnice ili za
pojedinačne vodove komunalne infrastrukture.
Položaj vodova komunalne infrastrukture
unutar pojasa prometnica treba uskladiti s propozicijama prema DIN EN 1998 i
važećim hrvatskim propisima prema pojedinim vrstama vodova komunalne
infrastrukture.
Sve poprečne prijelaze vodova komunalne
infrastrukture treba fizički zaštititi na odgovarajući tehnički ispravan način
(zaštitne cijevi i slično) i to se smatra obvezom prilikom izgradnje ili
rekonstrukcije bilo prometnih površina bilo infrastrukture.
Kod križanja vodova komunalne infrastrukture
trebaju se horizontalni i vertikalni razmaci izvesti u skladu s tehničkim
propisima.
5.3.1. Odvodnja otpadne i oborinske vode
Članak
26.
Sustav javne odvodnje otpadnih voda treba
izvesti u skladu s odredbama ovog Plana i kartografskim prikazom 2.2. PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA
I ODVODNJA.
Ovim Planom određena je izgradnja razdjelnog
sustava javne odvodnje s trećim stupnjem pročišćavanja sanitarnih otpadnih
voda.
Sanitarne vode iz ulica A1, A2, A3 i A4
odvode se na lokalni pročistač u naselju Lokve (istočno izvan obuhvata Plana)
gravitacijski, a iz dijela ulice A1 tlačno precrpljivanjem u isti pročistač. U
tu svrhu Planom je određena izgradnja precrpne stanice na sredini ulice A1.
Odvodnja oborinskih voda iz ulica A1, A2, A3
i A4 mora se odvoditi u separator u naselju Lokve (istočno izvan obuhvata
Plana) u zajednički ispust s pročišćenim vodama iz pročišćivača. Iz zapadnog
dijela ulice A1 oborinske vode odvode se tlačno precrpljivanjem u isti
separator
(izvan obuhvata Plana). U tu svrhu Planom je
određena izgradnja precrpne stanice na sredini ulice A1.
Sve građevine moraju imati spoj na javni
sustav odvodnje sanitarno-tehničkih otpadnih voda.
Odvodnju oborinskih voda sa svih javnih i
internih prometnih površina i parkirališta treba izvesti vodonepropusnom
kanalizacijom.
Površine parkirališta treba izvoditi
vodonepropusnim zastorima od asfaltbetona.
Za parkirališta kapaciteta 5 ili više
parkirališnih mjesta potrebno je oborinsku vodu provesti kroz separator na
vlastitoj čestici i upustiti u tlo odnosno upuštati bez prethodnog
pročišćavanja u javni sustav odvodnje oborinskih voda s pročišćavanjem na
zajedničkom separatoru (izvan obuhvata Plana).
Sve planirane kanale u funkciji javne
odvodnje predviđeno je polagati u koridorima javnih prometnih površina.
Visinskim položajem i uzdužnim padovima
kanala treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te
minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.
Poklopce revizijskih okana u kolnim
površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz
određenih razloga nije moguće onda ih treba postavljati u sredini kolnika.
Idejnim projektima odvodnje bit će određeni
profili i nivelete javnih kanala, kote usporne vode, te način priključenja na
glavni sabirni kanal.
Do izgradnje javnog sustava odvodnje
oborinskih i sanitarnih otpadnih voda naselja Lokve, moguće je pristupiti
planiranoj izgradnji uz uvjet evakuacije oborinskih i sanitarnih otpadnih voda
na način koji neće onečistiti tlo i podzemne vode i to isključivo na površinama
koje se nalaze u trećoj zoni sanitarne zaštite.
Čiste oborinske vode moguće je upuštati
raspršeno u tlo na građevnoj čestici kao i sve odmašćene površinske vode.
Sanitarne otpadne vode do kapaciteta od 10 ES
moguće je prikupljati u sabirne jame i organizirano odvoditi do nekog
recipijenta u koji se mogu ispuštati propisano pročišćene vode.
U slučaju većih količina sanitarnih otpadnih
voda od 10 ES potrebno ih je pročistiti na pročišćivaču s III. stupnjem
pročišćenja i uz provjerenu i dokazanu (atestiranu) pročišćenost upustiti u tlo
na građevnoj čestici korisnika.
Moguće je jedan uređaj koristiti za više
korisnika prostora.
Na površinama koje se nalaze u drugoj zoni
sanitarne zaštite nije dozvoljeno pročišćavanje niti upuštanje otpadnih voda u
tlo.
Nakon izgradnje sustava javne odvodnje sve
građevne čestice moraju se priključiti na sustav javne odvodnje.
Članak
27.
Uvjeti i način gradnje precrpnih stanica
sanitarne i oborinske odvodnje su:
- građevna čestica za gradnju precrpne
stanice može se formirati na površini ugostiteljsko turističke namjene ili u sklopu
prometnih površine (koridora ulica);
- minimalna veličina građevne čestice za
precrpnu stanicu je 4,0 x 5,0 m odnosno 20 m2;
- najveća etažnost građevine je jedna etaža -
ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) građevne čestice je 0,8;
- najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) građevne
čestice je 0,8;
- neizgrađen prostor treba zatravniti;
- ograde se moraju izvoditi prema svim međama
kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja
živice ili ukrasne crnogorice;
- građevna čestica mora imati izravni kolni
pristup na javnu prometnu površinu;
- priključenje građevne čestice na vodove
komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ulice s kojom građevna čestica
ima među na regulacijskoj liniji.
Uvjeti i način gradnje građevina komunalne
infrastrukture određeni su na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI
GRADNJE.
5.3.2. Vodoopskrba
Članak
28.
Izgradnja vodoopskrbnih cjevovoda unutar
ulica određena je na kartografskom prikazu br. 2.2. PROMETNA, ULIČNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA I
ODVODNJA.
Prema propozicijama DIN EN 1998 najmanja
širina pojasa za polaganje vodovoda je 0,90 m. Opskrba sanitarnom i
protupožarnom vodom predviđa se iz vodoopskrbnog sustava Općine Lokve uz
neophodnu rekonstrukciju postojećeg vodoopskrbnog sustava zbog dodatnih potreba
za vodom.
U postupku izgradnje i uređenja koridora javnih
prometnih površina unutar područja obuhvata potrebno je položiti vodoopskrbne
cjevovode sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke.
Potrebne količine vode za gašenje požara
treba osigurati u skladu s posebnim propisima.
Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati
potrebne količine sanitarne i protupožarne vode te imati izgrađenu vanjsku
nadzemnu hidrantsku mrežu.
Hidrante u pravilu treba projektirati kao
nadzemne i postavljati ih izvan prometnih površina. Najveća dozvoljena
udaljenost između pojedinih hidranata je 150 m.
Novi cjevovodi zbog mjera protupožarne
zaštite ne mogu imati profil priključka manji od 1 100 mm.
Novoplanirane cjevovode u funkciji opskrbe
pitkom vodom treba polagati unutar koridora javnih prometnih površina.
Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto
u svrhu osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom.
Trase cjevovoda unutar koridora cestovnih
prometnica potrebno je uskladiti s ostalim postojećim i planskim vodovima
komunalne infrastrukture u skladu s posebnim uvjetima njihovih korisnika.
Članak
29.
Ovim Planom određen je zaštitni koridori za
vodoopskrbni cjevovod profila 1 150 mm (širine 2,0 m), a prikazan je na
kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA.
Unutar zaštitnog koridora za vodoopskrbni
cjevovod profila 1 150 mm mogu se uređivati površine samo uz suglasnost
poduzeća nadležnog za njegovo upravljanje.
5.3.3. Plinoopskrba
Članak
30.
Ovim Planom nije određena izgradnja plinske
mreže.
Za potrebe grijanja moguće je korištenje:
- ukapljenog plina gradnjom podzemnih ili
nadzemnih spremnika na vlastitoj građevnoj čestici ili
- lož ulja gradnjom spremnika za lož ulje za
grijanje pri čemu treba ishoditi odobrenje za gradnju i posebne uvjete od
nadležne službe Hrvatskih voda.
5.3.4. Elektroenergetska mreža i javna
rasvjeta
Članak
31.
Uvjeti gradnje elektroenergetske mreže,
uređaja i postrojenja određeni su kartografskim prikazom br. 2.3. PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV -
ELEKTROENERGETIKA.
Ovim Planom određena je izgradnja podzemnih
elektroenergetskih srednjenaponskih i niskonaponskih vodova, vodova javne
rasvjete te trafostanice.
Elektroenergetska opskrba područja obuhvata
Plana osigurat će se napajanjem srednjenaponskim kabelom iz TS Homer, odnosno
TS Crni Lug 1 polaganjem srednjenaponskih 20 kV kabela.
Unutar obuhvata Plana određena je izgradnja
nove trafostanice instalirane snage 630 kVA koja će ujedno zamijeniti postojeću
stupnu TS Gorski Raj.
Za izgradnju trafostanice potrebno je
formirati građevnu česticu minimalne površine 30 m2 za TS 630 kVA uz javno- prometnu površinu te tako
omogućiti neposredan pristup vozilima u svrhu izgradnje i/ili održavanja. Treba
koristiti tipsku trafostanicu prema tipizaciji HEP-a.
20 kV dalekovod unutar obuhvata Plana
izmjestit će se i kablirati, 20 kV kabel unutar građevinskog područja
premjestiti u pojas ulica.
Prema propozicijama DIN EN 1998 najmanja
širina pojasa za polaganje elektroenergetskih srednjenaponskih kablova i
kablova javne rasvjete je 0,60 m.
Planom se određuje izvedba kabelske
niskonaponske mreže koristeći vodiče za naponsku razinu od 0,4 kV.
Kabele treba postavljati na dubini od 0,80 m,
a na mjestima prijelaza kolnika obvezna je njihova dodatna odgovarajuća fizička
(mehanička) zaštita uvođenjem u zaštitne cijevi.
Položaj elektroenergetskih vodova neovisno od
naponske razine određen je u izvankolničkim površinama u skladu s rasporedom
pojaseva infrastrukturnih vodova u poprečnom presjeku ulica.
Za zadovoljenje elektroenergetskih potreba
treba zadovoljiti i uvjete dozvoljenog pada napona od transformatorske stanice
do kabelskog priključka korisnika od 3% uz dodatni uvjet da pad napona do
najudaljenijeg potrošača u strujnom krugu ne smije prelaziti 6%.
Rasvijetljenost prometnih površina treba
uskladiti s klasifikacijom prema preporukama »Javna rasvjeta« što u prvom redu
podrazumijeva prometnu funkciju. U tom smislu primjenjivat će se klase javne
rasvjete B (C).
Sve stupove javne rasvjete treba postavljati
jednoredno u načelu sa standardima rasvijetljenosti za određene kategorije
prometnica.
Rasvjeta treba biti ekološka bez
nefunkcionalnog rasvjetljavanja.
Članak
32.
Uvjeti i način gradnje trafostanice su:
- građevna čestica za gradnju trafostanice
može se formirati na površini ugostiteljsko turističke namjene ili u sklopu
prometnih površine (koridora ulica);
- minimalna veličina građevne čestice za
trafostanicu je 7,0 x 5,0 m odnosno 30 m2;
- najveća etažnost građevine je jedna etaža -
ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) građevne čestice je 0,8;
- najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) građevne
čestice je 0,8;
- neizgrađen prostor treba zatravniti;
- ograde se mogu izvoditi prema svim međama
kao zaštitna žičana ograda maksimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja
živice ili ukrasne crnogorice;
- građevna čestica mora imati izravni kolni
pristup na javnu prometnu površinu;
- priključenje građevne čestice na vodove
komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ulice s kojom građevna čestica
ima među na regulacijskoj liniji.
Uvjeti i način gradnje građevina komunalne
infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI
GRADNJE.
Članak
33.
Ovim Planom određeni su zaštitni koridori za
20 kV dalekovod (širine 5,0 m) i 20 kV kabel (širine 2,0 m) i prikazan na
kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA.
Unutar koridora dalekovoda mogu se uređivati
površine zelenila i izvoditi prometne, komunalne i druge građevine do njegovog
izmješatanja odnosno premještanja, i to samo uz suglasnost poduzeća Hrvatska
elektroprivreda d.d.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
6.1. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina-
odmorište - Z3
Članak
34.
Ovim Planom određene su javne zelene površine
- odmorište označene planskom oznakom Z3 na kartografskom prikazu br. 1.
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.
Javne zelene površine (Z3) u obuhvatu Plana
se uređuju kao odmorište uz Lokvarsko jezero u funkciji odmora i rekreacije.
Pri tome je potrebno sačuvati postojeće vrijedno zelenilo i postojeću
konfiguraciju terena.
Na površini odmorišta je moguće urediti
pješačke staze i dječje igralište odnosno sadržaje namijenjene za boravak na
otvorenom.
Ove površine treba opremiti parkovnom opremom
(klupe, košarice za otpatke i sl.), javnom rasvjetom te opremom za dječje
igralište i sl.
Na javnim zelenim površinama nije dozvoljena
gradnja građevina, iznimno se dozvoljava gradnja podzida visine do 1,5 m.
6.2. Vodne površine - akumulacija za
vodoopskrbu Križ potok - AV
Članak
35.
Ovim Planom određena je vodna površina -
akumulacija za vodoopskrbu Križ potok označena planskom oznakom AV na
kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.
Akumulacija je određena za vodoopskrbu.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
36.
Unutar obuhvata Plana nema zaštićenih
prirodnih vrijednosti, kulturno-povijesnih cjelina i ambijentalnih vrijednosti.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
37.
Na prostoru obuhvata Urbanističkog plana
uređenja postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama Zakona o otpadu.
Zbrinjavanje komunalnog otpada bit će
organiziranim odvozom na predviđeno odlagalište, koji će se vršiti prema
komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća.
Građevni otpad koji će nastati kod gradnje na
prostoru obuhvata plana zbrinjavat će se u skladu s odredbama Zakona o otpadu
odvozom na deponij.
9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
38.
Pri odabiru sadržaja koje će se realizirati u
obuhvatu Plana mogući su samo oni koji ne onečišćuju okoliš odnosno oni kod
kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša.
9.1. Zaštita od poplava
Članak
39.
Za područje obuhvata vikend naselja Gorski
Raj nema opasnosti od plavljenja zbog konfiguracije terena.
Ovim Planom određeni su zaštitni obalni pojas
akumulacije Lokvarsko jezero širine 20,0 m od obalne linije i zaštitni pojas
akumulacije Križ potok širine 6,0 m od granice akumulacije, označeni na
kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA.
Unutar zaštitnog obalnog pojasa akumulacije
Lokvarsko jezero pri maksimalnom vodostaju u akumulaciji s kotom praga preljeva
od 772,0 m n. m. za bilo kakve zahvate potrebno je ishoditi suglasnost i
posebne uvjete od Hrvatskih voda.
Unutar zaštitnog pojasa akumulacije Križ
potok za bilo kakve zahvate potrebno je ishoditi suglasnost i posebne uvjete od
Hrvatskih voda.
9.2. Zaštita voda
Članak
40.
Prostor obuhvata Plana nalazi se u prvoj,
drugoj i trećoj zoni sanitarne zaštite akumulacije za vodoopskrbu Križ potok i
kod gradnje, uređenja prostora i obavljanja djelatnosti primjenjivat će se
odredbe iz »Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na
području Gorskog kotara«, a u postupku ishođenja upravnih akata za gradnju svih
građevina unutar obuhvata Plana treba se ishoditi posebne uvjete građenja od
nadležnog vodoprivrednog poduzeća.
Prva zona zaštite utvrđuje se radi zaštite
izvorišta, građevina i uređaja za zahvaćanje vode i njegove neposredne okolice
od bilo kakvog onečišćenja i zagađenja vode te drugih namjernih ili slučajnih
negativnih utjecaja.
Prva zona obuhvaća neposredno naplavno
područje zahvata vode, izvor, crpne stanice, postrojenja za preradu vode,
građevine za pogon, održavanje i čuvanje.
Pravna osoba koja upravlja vodozahvatom i
obavlja javnu vodoopskrbu (korisnik izvorišta) mora biti nositelj stvarno
pravnih ovlasti ili vlasnik zemljišta unutar prve zone.
U prvoj zoni zabranjuju se sve aktivnosti
osim onih vezanih za zahvaćanje, pripremu i transport vode prema sustavu
vodoopskrbe.
Područje prve zone mora biti ograđeno, a
pristup na to područje dopušten je samo uz odobrenje i pratnju ovlaštenih osoba
korisnika izvorišta.
Područje prve zone mora biti uređeno na
sljedeći način:
1. sanitarne otpadne vode moraju se odvesti
izvan zone nepropusnom kanalizacijom ili izuzetno skupljati u nepropusnu
sabirnu jamu,
2. oborinske vode iz zaleđa ove zone moraju
se provesti izvan zone,
3. oborinske vode s uređenih površina i
krovova objekata unutar zone odvesti izvan zone,
4. objekti i sadržaji unutar zone koji su
neophodni za pogon crpilišta moraju biti građeni i održavani s najvišim
stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu voda.
Ovim Planom određen je zaštitni pojas
akumulacije Križ potok širine 6,0 m od granice prve zone zaštite odnosno od
granice akumulacije označen na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA
UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA.
Unutar zaštitnog pojasa nije moguća gradnja
odnosno nije moguće obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu
vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava.
Druga zona zaštite obuhvaća mjere zabrane i
ograničenja kao i mjere zaštite.
Mjerama zabrana i ograničenja u drugoj zoni
zaštite zabranjuje se sljedeće:
- ispuštanje nepročišćenih voda,
- nekontrolirano odlaganje otpada,
- nekontrolirana uporaba tvari opasnih za
vodu kod građenja objekata,
- građenje županijskih cesta bez sustava
kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda,
- upotreba kemijskih sredstava pri
proizvodnji umjetnog snijega,
- svako skladištenje nafte i naftnih
derivata.
Na području druge zone mjere zaštite provode
se na sljedeći način:
1. izgraditi sustav nepropusne kanalizacije
za odvodnju sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda i izvesti ih izvan zone,
2. svi objekti moraju biti priključeni na
javni sustav odvodnje s odvođenjem i ispuštanjem otpadnih voda izvan zone,
3. individualni stambeni objekti ili drugi
objekti koje nije moguće priključiti na sustav javne odvodnje zbog tehničkih
ili ekonomskih razloga, moraju imati tipski uređaj drugog ili odgovarajućeg
stupnja pročišćenja s ispuštanjem otpadnih voda izvan zone ili izuzetno
skupljati otpadne vode u nepropusnu sabirnu jamu zatvorenog tipa,
4. županijske ceste moraju imati zatvoreni
sustav odvodnje i bočne branike,
5. kod rekonstrukcije cesta provoditi sve
propisane mjere zaštite,
6. sve devastirane površine moraju se urediti
i ozeleniti,
7. granice druge zone označiti natpisima.
Pročišćene otpadne i oborinske vode moraju se
upustiti u upojni bunar ili neki drugi recipijent u III. zoni sanitarne zaštite
izvorišta, a prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na
području Gorskog kotara (»Službene novine PGŽ« broj 23/04).
9.3. Zaštita zraka
Članak
41.
Ovim Planom zahtjeva se očuvanje postojeće -
1. kategorije kakvoće zraka.
Djelatnosti koje se obavljaju unutar obuhvata
Plana ne smiju proizvoditi infektivne, kancerogene toksične otpade i otpade
koji imaju svojstva nagrizanja ispuštanja otrovnih plinova te kemijsku ili
biološku reakciju.
9.4. Zaštita tla
Članak
42.
Zaštita tla od zagađenja otpadom, spriječit
će se sistemom izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog
otpada.
Područja tla pojačane erozije su šumske
površine podložne eroziji u slivu akumulacije Križ potok. Štite se u kategoriji
zaštitnih šuma. Za slivove akumulacija potrebno je provoditi slijedeće mjere
zaštite od erozije:
- izrada karte i proračuna erozijskog
opterećenja kako za šumske, tako i za druge površine
- obavezna sanacija svih površina s povećanom
erozijom.
U zaštitnim šumama potrebno je zadržati
potrajni preborni način gospodarenja šumama, kao osnovni zaštitni čimbenik
sprječavanja nastanka erozije, te očuvati vegetacijski pokrov na strmim
površinama i stabilizirati bujične tokove (pronos nanosa).
Održavanjem i nadogradnjom postojećih
regulacijskih građevina spriječiti će se nepovoljno djelovanje poplava i
smanjiti intenzitet erozije.
9.5. Zaštita od požara
Članak
43.
Prilikom projektiranja i izvođenja treba
primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti od požara i posebnih propisa iz zakonske
regulative oblasti zaštite od požara te drugih tehničkih i organizacijskih
mjera iz »Procjene ugroženosti od požara Općine Lokve«.
Pridržavajući se odredbi propisa Planom su
osigurani vatrogasni prilazi po javnim prometnim površinama čime je omogućen
pristup do svake građevne čestice.
Kod projektiranja prometnica obavezno je
planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta,
nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s odredbama posebnih propisa iz
zakonske regulative u oblasti zaštite od požara.
Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava
obvezna je izgradnja hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa iz
zakonske regulative oblasti zaštite od požara.
U svrhu sprečavanja širenja požara na
susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina
najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje,
brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu
otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na
susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina protupožarnim
zidom vatrootpornosti najmanje 90 min.
9.6. Zaštita od ratnih opasnosti
Članak
44.
Za prostor obuhvata Plana nije utvrđena
obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.
Sklanjanje zaposlenika i korisnika na
prostoru obuhvata Plana rješava se Planom zaštite i spašavanja Općine.
9.7. Zaštita od potresa
Članak
45.
Prostor obuhvata Plana prema seizmičkim
kartama nalazi se u zoni VIIÊ seizmičnosti (po MCS).
Sve građevine moraju biti dimenzionirane
najmanje na očekivani intenzitet potresa u skladu sa zakonskom regulativom za
protupotresnu izgradnju.
9.8. Zaštita od buke
Članak
46.
Radi zaštite od buke treba se pridržavati
odredbi Zakona o zaštiti od buke i podzakonskim propisima donesenih na temelju
tog Zakona.
9.9. Nesmetano kretanje invalidnih osoba
Članak
47.
Kod projektiranja građevina i javnih
prometnih površina potrebno je postupati u skladu s važećim propisima o
prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za
sprečavanje urbanističko-arhitektonskih barijera osoba s invaliditetom odnosno
osoba smanjene pokretljivosti.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
Članak
48.
Plan se provodi neposredno.
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
Članak
49.
Na prostoru obuhvata Plana građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni i koja je predviđena za izmještanje je 20
kV dalekovod, 20 kV kabel na dijelu unutar građevinskog područja te stupna
trafostanica TS Gorski Raj.
Do njegovog izmještanja i premještanja moguće
je održavanje konstrukcijskih elemenata.
Unutar koridora dalekovoda i kabela do
njegovog izmještanja mogu se uređivati površine zelenila i izvoditi prometne
građevine uz pribavljanje suglasnosti poduzeća Hrvatska elektroprivreda d.d.
Građevine koje su izgrađene unutar prve zone
zaštite akumulacije Križ potok su protivne namjeni utvrđenoj ovim Planom i
predviđene su za rušenje. Iznimno, do uspostave i izgradnje ograde oko prve
zone sanitarne zaštite građevine dopušteno je samo održavanje i sanacija
dotrajalih konstruktivnih dijelova postojećih građevina i rekonstrukcija
otvora, bez povećanja tlocrtnih i visinskih gabarita, uz zadržavanje postojeće
namjene.
C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
50.
Urbanistički plan uređenja 3 - vikend naselje
Gorski Raj T4/2 izrađen je u 4 izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća
Općine Lokve i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Lokve.
Izvornici Plana čuvaju se u:
- Općini Lokve;
- Upravnom odjelu za prostorno uređenje,
gradnju i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji;
- Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno
uređenje Primorsko-goranske županije;
- Urbanističkom zavodu grada Zagreba d.o.o.
Članak
51.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana po
objavi u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-02/07-01/03
Ur. broj: 2112-02/1-09-1
Lokve, 23. ožujka 2009.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE LOKVE
Predsjednik
Dragan Hrvat, v.r.
