44.
Na temelju članka 11. stavak 1., članka 13. Zakona o poljoprivrednom
zemljištu (»Narodne novine« broj 66/01) te članka 27. Statuta Općine Viškovo
(»Službene novine« Primorsko- oranske županije broj 24/01), Općinsko vijeće
Općine Viškovo, na 29. sjednici održanoj 17. prosinca 2003. godine donijelo je
ODLUKU
o agrotehničkim mjerama
te uređivanju i održavanju poljoprivrednih rudina
na području Općine Viškovo
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom propisuju se agrotehničke mjere zaštite poljoprivrednog
zemljišta u Općini Viškovo u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera
nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju te mjere za
uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina.
II. AGROTEHNIČKE MJERE
Članak 2.
U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije propisuju se sljedeće
agrotehničke mjere:
1. ograničenje ili potpuna zabrana sječe višegodišnjih nasada, osim sječe iz
agrotehničkih razloga,
2. ograničenje iskorištavanja pašnjaka propisivanjem vrsta i broja stoke te
vremena i načina ispaše,
3. zabrana preoravanja livada i pašnjaka i neobrađenih površina na strmim
zemljištima radi njihovog pretvaranja u oranice s jednogodišnjim kulturama,
4. obvezno zatravljivanje strmog zemljišta na području cijele Općine,
5. zabrana skidanja humusnog odnosno oraničnog sloja poljoprivrednog
zemljišta osim u slučajevima prenamjene poljoprivrednog zemljišta,
6. zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultura, odnosno obveza sadnje
dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura na poljoprivrednom zemljištu.
Članak 3.
Obradivim poljoprivrednim zemljištem u smislu ove Odluke smatraju se
oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade.
Vlasnici odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su obradivo
poljoprivredno zemljište održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.
Pod održavanjem obradivog poljoprivrednog zemljišta smatra se sprečavanje
njegove zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjim raslinjem.
III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA
Članak 4.
Mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina su:
1. održavanje živica i međa
2. održavanje poljskih puteva
3. uređivanje i održavanje kanala
4. sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica
5. sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa
Članak 5.
Vlasnici odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu
dužni su je redovito održavati i obrezivati.
Živice uz poljske puteve odnosno međe mogu se zasaditi najmanje 40 cm od
ruba puta odnosno međe, a živica ne smije biti šira od 40 cm. U cilju
sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela živica se mora obrezivati tako da
njena visina ne prelazi 1 m.
Živica ne može služiti kao međa između poljoprivrednih parcela.
Članak 6.
U svrhu iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta koriste se poljski putevi.
Održavanje poljskih puteva od interesa je za sve korisnike poljoprivrednog
zemljišta koji su zajednički dužni brinuti o njihovom održavanju.
Članak 7.
Radi sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela na kojima se vrši
poljoprivredna proizvodnja, zabranjuje se sadnja visokog raslinja neposredno uz
među.
IV. ZAŠTITA OD POŽARA NA POLJOPRIVREDNOM, ŠUMSKOM I DRUGOM ZEMLJIŠTU
Članak 8.
Radi sprečavanja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnici i posjednici
odnosno korisnici istih dužni su:
1. održavti i uređivati poljoprivredne površine, međe, živice i poljske
puteve,
2. uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera u
trajnim nasadima najkasnije do 01.06. tekuće godine,
3. sprečavati zatravljivanje i obrastanje zemljišta višegodišnjim korovima i
raslinjem.
Članak 9.
Radi sprečavanja požara na šumskom zemljištu, vlasnici i posjednici, odnosno
korisnici istih dužni su:
1. suhe biljne ostatke nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa
odstraniti, a ostatke nakon sječe šume i čišćenja šume sakupiti u hrpe ili
redove ravnomjerno raspoređene po cijeloj površini,
2. održavati i čistiti poljske i šumske putove najmanje u opsegu potrebnom
za uobičajeni prijevoz vatrogasnih vozila,
3. napraviti potrebne prosjeke kroz šumu i uredno ih održavati, a ukoliko to
nije učinjeno, omogućiti Hrvatskim šumama da one to učine na svoj trošak uz
prethodno pribavljenu suglasnost vlasnika i korisnika šuma, te Općine Viškovo.
Članak 10.
Radi sprečavanja požara na drugim površinama vlasnici i posjednici, odnosno
korisnici istih dužni su:
1. sprečavati zakorovljenost i obrastanje zemljišta,
2. uredno održavati živice,
3. ukloniti sve biljne ostatke preostale nakon čošćenja istih površina, na
način propisan od Općine Viškovo, a za državne šume pravilnikom Hrvatskih šuma.
Članak 11.
Biljne ostatke zabranjeno je u periodu od 01. 06. do 31. 10. tekuće godine
spaljivati na otvorenome.
Članak 12.
Vlasnici i posjednici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta dužni su
sprečavati zakorovljenost i obrastanje zemljišta višegodišnjim raslinjem i to
kemijskim i mehaničkim sredstvima.
Članak 13.
Vlasnici i posjednici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta dužni su
održavati i čistiti prirodno stvorene ili izgrađene kanale, tako da se spriječi
odronjavanje zemlje, zarastanje korovima, odnosno omogući prirodni tok
oborinskih voda.
Članak 14.
Vlasnici i posjednici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta ne smiju
sadnjom voćaka ili drugih visokorastućih kultura zasjenjivati susjedne čestice
te time onemogućiti ili otežavati poljoprivrednu proizvodnju na tim česticama.
Vlasnici i posjednici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta dužni su
obrađivati i uređivati živice na svom zemljištu, na način da spriječi njihovo
širenje na susjedno obradivo zemljište i putove, te zasjenjivanje susjednih
površina prerastanjem živice.
Vlasnici i posjednici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta dužni su
održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i
višegodišnjeg raslinja te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata.
Članak 15.
Vlasnici i posjednici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta dužni su:
. provoditi postupke za sprečavanje širenja biljnih štetočina na način propisan
Zakonom o zaštiti bilja, a posebice su dužni odmah nakon provedenih
agrotehničkih mjera (rezidbe, berbe usjeva) ukloniti sa zemljišta sav biljni
otpad koji bi mogao biti uzrokom širenja biljnih štetočina,
. ambalažu od utrošenih sredstava za zaštitu bilja (posebice pesticida)
uništiti, odnosno odlagati prema uputama koje su priložene uz ta sredstva.
Članak 16.
Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se radi
omogućavanja proizvodnje zdrave hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog
i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite čovjekova životnog okoliša.
S tim u vezi potiče se primjena metoda ekološke (organske, biološke)
poljoprivrede kao agrotehnička mjera zaštite okoliša i poljoprivrednog
zemljišta.
V. NADZOR
Članak 17.
Nadzor nad provedbom odredbi ove Odluke provode poljoprivredna, šumarska i
vodoprivredna inspekcija, te inspekcija zaštite od požara i komunalni redar.
U provedbi nadzora nad odredbama ove Odluke nedležne inspekcije iz st. 1.
ovog članka mogu odrediti vlasnicima i posjednicima zemljišta poduzimanje
određenih mjera iz članka 18. i 19. ove Odluke.
VI. KAZNENE ODREDBE
Članak 18.
Novčanom kaznom od 50,00 do 1.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna
osoba, a fizička od 50,00 do 200,00 kn za prekršaj ako:
1. Izvrši sječu višegodišnjih nasada, osim sječe iz agrotehničkih razloga;
2. Iskorištava pašnjake protivno ovoj Odluci;
3. Preore livadu, pašnjak ili neobrađene površine na strmim zemljištima i
poduzme radnje radi njihovog pretvaranja u oranice s jednogodišnjim kulturama;
4. Ne izvrši obvezu zatravljivanja strmog zemljišta;
5. Skida humus, odnosno oranični sloj poljoprivrednog zemljišta;
6. Proizvodi jednogodišnje kulture, odnosno ne provede obvezu sadnje
dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura na strmim zemljištima;
7. Ne provodi mjeru čišćenja prirodnih i umjetnih vodenih kanala radi
sprečavanja odrona zemlje i zaraštanja korova tako da se omogući prirodni tok
oborinskih voda;
8. Ne ukloni suhe biljne ostatke nakon provedenh agrotehničkih mjera u trajnim
nasadima do 01. lipnja tekuće godine;
9. Ne odstrani biljne ostatke nakon sječe i čišćenja šuma, puteva i međa na
šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem;
10. Protivno zabrani sadi višegodišnje nasade visokorastućih kultura (preko
5 m) koje zasjenjuju susjedne čestice tako da onemogućavaju ili otežavaju
poljoprivrednu proizvodnju na tim česticama;
11. Ne održava zelene ograde na način da se spriječi njihovo širenje na
susjedno obradivo zemljište i puteve te zasjenjenje susjednih površina
prerastanjem zelene ograde;
12. Ne održava i ne uređuje zemljišne međe, zelene ograde i poljske puteve
tako da ne ometaju provođenje agrotehničkih mjera;
13. Ne održava i ne uređuje poljoprivredne površine i poljske puteve tako da
budu vidljivo označeni, očišćeni od korova i višegodišnjeg raslinja, radi
neometanog prolaza vatrogasnih vozila;
14. Protivno zabrani iz članka 11. spaljuje biljne ostatke na otvorenom;
15. Ne održava i ne uređuje zemljišne međe i zelene ograde tako da budu
vidljivo označene i očišćene od korova i raslinja.
Novčanom kaznom od 50,00 kn do 200,00 kn kaznit će se odgovorna osoba u
pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovog članka.
Članak 19.
Novčanom kaznom od 50,00 kn do 1.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna
osoba, a od 50,00 do 200,00 kn fizička osoba - ovlaštenik, odnosno vlasnik
poljoprivrednog zemljišta ako onemogući ovlaštenim pravnim osobama poduzimanje
agrotehničkih mjera na zemljištu kojega je ovlaštenik, odnosno vlasnik.
Novčanom kaznom od 50,00 do 200,00 kn kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj
osobi za prekršaj iz stavka 1. ovog članka.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 20.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju se primjenjivati na području Općine
Viškovo odredbe Odluke o agrotehničkim mjerama te uređenja i održavanja
poljoprivrednih ru
dina na području Primorsko-goranske županije (»Službene
novine« PGŽ broj 17/96).
Članak 21.
Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 021-04/03-01/29
Ur. broj: 2170-09-03-1-10
Viškovo, 17. prosinca 2003.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VIŠKOVO
Predsjednik
Općinskog vijeća
Radovan Brnelić, v. r.