1.
Na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu
(»Narodne novine« broj 26/03, 82/04, 110/04 i 178/04), odredbe članka 295.
Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine« broj 35/05) odredbe članka 23.
Zakona o zaštiti potrošača (»Narodne novine« broj 96/03), Odluke o priključenju
na komunalnu infrastrukturu Grada Crikvenice, Odluke o priključenju na
komunalnu infrastrukturu Grada Novog Vinodolskog te Odluke o priključenju
građevina na komunalnu infrastrukturu Općine Vinodolske, direktor Društva KTD
Vodovod Žrnovnica d.o.o. Novi Vinodolski, nakon prethodne suglasnosti Nadzornog
odbora Društva, dana 21. svibnja 2009. godine donosi ovaj
PRAVILNIK
O OPSKRBI PITKOM VODOM
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
(1) Ovim Pravilnikom detaljiziraju se propisi
glede općih i tehničkih uvjeta za opskrbu pitkom vodom i uređuje eksploatacija,
izgradnja, održavanje i korištenje uređaja vodoopskrbnog sustava na području
Gradova Crikvenice, Novog Vinodolskog i Općine Vinodolske.
2) Pod opskrbom pitkom vodom razumijevaju se
poslovi zahvaćanja, pročišćavanja i isporuke vode za piće.
3) Općim i tehničkim uvjetima za opskrbu
pitkom vodom (u daljnjem tekstu: Uvjeti) utvrđuju se:
- postupak izdavanja suglasnosti i stvaranja
uvjeta za priključenje na vodoopskrbnu mrežu;
- tehnički i ostali potrebni uvjeti za
priključenje i korištenje komunalnih usluga;
- kvaliteta opskrbe komunalnim uslugama;
- prava i obveze isporučitelja komunalnih
usluga i korisnika komunalnih usluga;
- uvjeti mjerenja, obračuna i naplate
komunalnih usluga;
- uvjeti za primjenu postupka ograničenja ili
obustave isporuke komunalnih usluga;
- postupanje u slučaju neovlaštenog
korištenja komunalnih usluga;
- međusobni odnosi između isporučitelja
komunalne usluge opskrbe pitkom vodom;
- uvjeti isporuke ostalih usluga iz
djelatnosti koje isporučitelj obavlja u manjem opsegu.
Članak
2.
(1) Pravne osnove za opće uvjete Pravilnika o
vodovodu predmet su sljedećih zakonskih akata:
- Zakon o komunalnom gospodarstvu (»Narodne
novine« broj 26/03 - pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04)
- Zakon o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj 30/94 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04)
- Zakon o vodama (»Narodne novine« broj
107/95 i 150/ 05)
- Zakon o gradnji (»Narodne novine« broj
175/03 i 100/ 04)
- Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima (»Narodne novine« broj 91/96, 73/00, 114/01)
- Zakon o mjeriteljstvu (»Narodne novine««
broj 194/03)
- Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine«
broj 58/ 93 i 33/05)
- Zakon o obveznim odnosima (»Narodne novine«
broj 35/05)
- Zakon o zaštiti potrošača (»Narodne novine«
broj 96/ 03 i 18/07)
- Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode
za piće (»Narodne novine« broj 182/04)
- Pravilnik o načinu na koji se provodi tipno
ispitivanje mjerila (»Narodne novine« broj 82/02)
- Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za
vodomjere za hladnu vodu (»Narodne novine« broj 91/97 i 56/98)
- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje
požara (»Narodne novine« broj 8/06)
- Odluka o priključivanju na komunalnu
infrastrukturu grada Crikvenice
- Odluka o priključenju na komunalnu
infrastrukturu grada Novog Vinodolskog
- Odluka o priključenju na komunalnu
infrastrukturu općine Vinodolske
(2) Isporučitelj u redovitim uvjetima
osigurava pitku vodu za svoje potrošače.
Obveza iz t. 2. prestaje u slučaju nastupa
izvanredne situacije zbog više sile (npr. trajne suše, poplave, potresa, teških
pogonskih i tehničkih smetnji, obustave opskrbe pogonskom energijom i ostalih
razloga) na koju Isporučitelj ne može utjecati.
U slučaju nastupa izvanredne situacije
Isporučitelj donosi poseban Program opskrbe potrošača u izvanrednim situacijama
kojeg su se dužni pridržavati svi korisnici usluga.
(3) U slučaju obustave redovite isporuke
pitke vode u vezi sa gore spomenutim ili drugim uzrocima na nekom području u
dužem trajanju, Isporučitelj će poduzeti odgovarajuće mjere, radi privremenog
pružanja usluge sve do uspostavljanja normalne opskrbe.
(4) Javni vodoopskrbni sustav sastoji se od
objekata, uređaja, opreme i cijevnih vodova koji služe za javnu opskrbu vodom,
a nalaze se pod upravom Isporučitelja i njegova su osnovna sredstva.
(5) Pitka voda iz javne vodoopskrbne mreže
mora odgovarati standardima i propisima za pitke vode.
(6) Osim javnog vodoopskrbnog sustava na
području djelovanja Isporučitelja postoje i zasebni vodoopskrbni sustavi. To su
samostalni vodoopskrbni sustavi s vlastitim zahvatom pitke vode, koji služe za
opskrbu pitkom vodom pojedinih naselja, institucija i drugih objekata ili
pojedinaca, koji iz tehničkih ili drugih razloga nisu priključeni na javni
vodoopskrbni sustav. Za prijelaz ovih zasebnih sustava u vlasništvo
Isporučitelja, zasebni vodoopskrbni sustavi moraju zadovoljiti propise ovih
uvjeta.
II. DEFINICIJE OSNOVNIH POJMOVA
Članak
3.
(1) Isporučitelj komunalne usluge opskrbe pitkom
vodom je trgovačko društvo KTD VODOVOD ŽRNOVNICA d.o.o., Novi Vinodolski,
Stjepana Mažuranića (u daljnjem tekstu: Isporučitelj).
(2) Komunalne usluge koje isporučuje
isporučitelj usluga su opskrba pitkom vodom (u daljnjem tekstu: komunalne
usluge).
(3) Korisnici komunalne usluge su fizičke i
pravne osobe koje su sa isporučiteljom komunalne usluge sklopile Ugovor o
priključenju na javni sustav opskrbe pitkom vodom (u daljnjem tekstu: korisnik
usluge) ili su temeljem ovih uvjeta izjednačeni s tim osobama.
(4) Potrošač/kupac/ je pravna ili fizička
osoba koja troši vodu. Potrošač može biti vlasnik koji je svoj status stekao u
skladu s odredbama ovih uvjeta. Korisnik, najmoprimac, podnajmoprimac, stanar,
zakupac, podzakupac može biti potrošač sukladno sklopljenom ugovoru s
korisnikom komunalne usluge.
(5) Priključkom na mrežu opskrbe pitkom vodom
smatra se cjevovod pitke vode od spoja na uličnoj mreži do glavnog vodomjera
smještenog u građevini ili izvan nje, uključivo i zaporni uređaj neposredno iza
glavnog vodomjera, smještenog u pravilo na javnoj površini.
(6) Nekretnina je izgrađeno i neizgrađeno
gradilište, te bilo kakvo zemljište koje je u katastru uneseno pod posebnim
brojem katastarske čestice.
(7) Postojeća zgrada je svaka zgrada za koju
je lokacijska dozvola izdana prije 1.1.2000. godine ili je izgrađena prije tog
datuma, bez obzira na to ima li ili nema ugrađene vodomjere za zasebne cjeline.
(8) Nova zgrada je svaka zgrada za koju je
lokacijska dozvola izdana nakon 1.1.2000. godine i koja po Zakonu o komunalnom
gospodarstvu mora imati ugrađene vodomjere za zasebne cjeline.
(9) Zasebna cjelina je stan, poslovni
prostor, garaža i sl. u kojima se troši voda.
(10) Vodoopskrbna mreža je mreža
vodoopskrbnih cjevovoda u vlasništvu ili pod upravom Isporučitelja kojom se
opskrbljuje potrošača vodom.
(11) Javni vodoopskrbni cjevovod ili ulični
cjevovod - vodoopskrbni cjevovod u pojedinoj ulici na koji se spaja nekretnina.
(12) Interna vodovodna instalacija - vodovi,
naprave i uređaji potrošača iza glavnog vodomjera na nekretninama koje su
spojene na javni vodovod, osim sekundarnog vodomjera koji je u vlasništvu
isporučitelja.
(13) Glavni vodomjer je svaki vodomjer koji
se nalazi u prostoriji vodomjera neposredno na završetku spojnog voda
priključka. Može biti za jednu zasebnu cjelinu, cijelu zgradu ili nekretninu.
Glavni vodomjer je vlasništvo Isporučitelja.
(14) Sekundarni vodomjer je vodomjer za
zasebnu cjelinu ugrađen u internu vodovodnu instalaciju zgrade. Sekundarni
vodomjer je vlasništvo Isporučitelja.
(15) Interni vodomjer je vodomjer za zasebnu
cjelinu ili dio cjeline, ugrađen unutar ili izvan zasebne cjeline. Interni
vodomjer je vlasništvo vlasnika zasebne cjeline.
(16) Zaštitnik od povrata toka - ZOPT je
sigurnosni uređaj ili armatura sa svrhom zaštite vodoopskrbnog sustava od
onečišćenja povratnom vodom iz interne vodovodne instalacije korisnika.
(17) Neovlaštena /ilegalna potrošnja/ je
korištenje sustava javne vodoopskrbe ili sustava javne odvodnje na način koji
nije u skladu sa zahtjevima iz ovih uvjeta.
(18) Mjerno mjesto je mjesto na kojem se
mjeri količina isporučene komunalne usluge, te ujedno i mjesto izvršenja
komunalne usluge, odnosno isporuke.
(19) poljoprivredno zemljište
III. UGOVORNI ODNOSI
Članak
4.
(1) Odnosi između isporučitelja komunalne
usluge i korisnika komunalne usluge, odnosno potrošača, uređuju se sljedećim
ugovorima:
- Ugovor o priključenju na sustav vodoopskrbe
- Ugovor o ugradbi i korištenju sekundarnog
vodomjera
- Ugovor o korištenju usluga od strane
velikih potrošača sa specifičnim uvjetima
- Ugovor o najmu hidrantskog nastavka
Članak
5.
(1) Ugovor o priključenju na sustav
vodoopskrbe, Ugovor o ugradbi i korištenju sekundarnog vodomjera zaključuju
Isporučitelj i korisnik komunalne usluge u postupku priključenja na mrežu javne
vodoopskrbe.
(2) Ugovorima iz stavka 1. ovog članka
uređuju se uvjeti priključenja, sve pojedinosti izgradnje priključka, odnosno
ugradnje sekundarnih vodomjera koji su predmet ovih uvjeta, te cijena
priključenja.
(3) Ugovori iz stavka 1. ovog članka sadrže:
- podatke o ugovornim stranama;
- predmet ugovora;
- broj izdane/prethodne ili
konačne/suglasnosti i datum izdavanja;
- iznos cijene za priključenje na
vodoopskrbnu mrežu, odnosno sekundarnog vodomjera;
- rok i dinamiku uplate iznosa cijene
priključenja;
- rok izvedbe radova, odnosno priključenja,
koji su predmet ugovora;
- uvjete za izvođenje priključka;
- način i nositelje rješavanja
imovinsko-pravnih odnosa;
- odgovornost za štetu;
- razloge raskida ugovora;
- druga međusobna prava i obveze;
- način rješavanja sporova.
(4) Potpisom ugovora iz stavka 1. ovog članka
ugovorne strane se obvezuju da u cijelosti prihvaćaju odredbe Općih i tehničkih
uvjeta za opskrbu vodom i uslugama odvodnje otpadnih voda.
Članak
6.
(1) Ugovor o korištenju usluga od strane
velikih potrošača sa specifičnim uvjetima zaključuju Isporučitelj i korisnik
komunalne usluge iz kategorije gospodarstva kod kojih se pojavljuju specifične
potrebe pri korištenju komunalnih usluga.
(2) Ugovor se sklapa na zahtjev korisnika
ukoliko isporučitelj ocijeni da je zahtjev opravdan, odnosno da postoje
specifične potrebe kod tog korisnika.
(3) Ugovorom iz stavka 1. ovog članka uređuju
se odnosi isporučitelja i korisnika komunalne usluge kod kojeg postoje
specifične potrebe, te način i uvjeti korištenja komunalne usluge.
(4) Ugovor iz stavka 1. ovog članka sadrži:
- podatke o ugovornim stranama;
- predmet ugovora;
- uvjete korištenja komunalne usluge;
- rok važenja ugovora;
- podatak o kategoriji potrošnje;
- način obračuna i naplate usluge;
- razloge za raskid ugovora;
- druga međusobna prava i obveze;
- način rješavanja sporova.
(5) Potpisom ugovora iz stavka 1. ovog članka
ugovorne strane se obvezuju da u cijelosti prihvaćaju odredbe Općih i tehničkih
uvjeta za opskrbu vodom koji ugovorom nisu drugačije regulirani.
Članak
7.
(1) Ugovor o najmu hidrantskog nastavka
zaključuju Isporučitelj i korisnik komunalne usluge na temelju zahtjeva
korisnika za privremenu potrošnju vode hidrantom.
(2) Ugovorom iz stavka 1 ovog članka uređuju
se odnosi Isporučitelja i korisnika, te načini i uvjeti korištenja hidrantskog
nastavka s vodomjerom.
(3) Ugovor iz stavka 1 sadrži:
- podatke o ugovornim stranama;
- predmet ugovora;
- broj hidrantskog nastavka i broj vodomjera;
- uvjete korištenja komunalne usluge;
- obveze korisnika, odnosno najmoprimca
vezane za predmet najma;
- rok važenja ugovora;
- podatak o kategoriji potrošnje;
- način obračuna i naplate usluge;
- razloge za raskid ugovora;
- druga međusobna prava i obveze;
- način rješavanja sporova.
(4) Potpisom ugovora iz stavka 1. ovog članka
ugovorne strane se obvezuju da u cijelosti prihvaćaju odredbe Općih i tehničkih
uvjeta za opskrbu vodom koji ugovorom nisu drugačije regulirani.
Članak
8.
(1) Ugovor o priključenju na vodoopskrbni
sustav i Ugovor o ugradbi i korištenju sekundarnog vodomjera sklapaju se sa
vlasnikom nekretnine na njegov zahtjev, a iznimno se mogu sklopiti i sa
svakodobnim korisnikom nekretnine uz suglasnost vlasnika nekretnine, koji se
želi priključiti na mrežu opskrbe pitkom vodom. Uz zahtjev za izvedbu
priključka vlasnik nekretnine prilaže dokumentaciju u skladu sa važećim
zakonskim i drugim aktima.
(2) Sklapanjem ugovora o priključenju
korisnik usluge pristaje na prijenos priključka na mrežu opskrbe pitkom vodom u
vlasništvo isporučitelja usluge bez naknade ostaje u njegovom vlasništvu i on
skrbi o njegovom održavanju.
(3) Korisnik usluge dužan je održavati u
stanju funkcionalne ispravnosti vodovodnu instalaciju od zapornog uređaja iza
glavnog vodomjera uključivo i spoj, te vodomjerno okno (u daljnjem tekstu:
interna instalacija).
(4) Vlasnici nekretnine nemaju pravo
zahtijevati od Isporučitelja da o svom trošku izgradi javni vodoopskrbni
cjevovod do njegove nekretnine. Izgradnju vodoopskrbne mreže financira jedinica
lokalne samouprave kroz redovne godišnje planove izgradnje komunalne
infrastrukture. Ukoliko ispred nekretnine nije izgrađen ulični cjevovod,
odnosno javni kanal, a izgradnja uličnog cjevovoda, odnosno kanala, nije
uvrštena u planove izgradnje komunalne infrastrukture u dogledno vrijeme,
vlasnik nekretnine može: sklopiti ugovor o financiranju izgradnje vodoopskrbnog
cjevovoda, odnosno javne mreže odvodnje, s jedinicom lokalne samouprave uz
obvezu povrata sredstava u zakonskom roku, financirati izgradnju cjevovoda,
kroz donacijski ugovor s Isporučiteljom ili provesti izgradnju cjevovoda u
sklopu ugovora o priključku.
(5) Isporučitelj daje tehničke podatke
potrebne za hidraulički proračun i projekt vodovodne instalacije, te tehničke
podatke potrebne za projektiranje u svom rješenju odlučuje principijelno može
li se priključak izvesti.
(6) Vlasnici nekretnina preuzimaju spajanjem
s javnom vodoopskrbnom mrežom, bez posebne izjave obvezu da će svoje interne
instalacije držati u redu i da će se pridržavati propisa ovih uvjeta.
IV. UVJETI KORIŠTENJA KOMUNALNIH USLUGA
Obveze korisnika
Članak
9.
(1) Smatra se da je korisnik usluge prihvatio
uvjete za korištenje komunalne usluge iz ovih uvjeta ako je nakon njihova
stupanja na snagu nastavio koristiti komunalne usluge.
(2) Korisnik usluge može otkazati korištenje
komunalnih usluga zbog preseljenja, odnosno trajnog prestanka korištenja stana
odnosno poslovnog prostora.
(3) Za slučaj promjene korisnika usluge /zbog
promjene vlasništva, podzakupa, najma ili drugog razloga/ dotadašnji korisnik
ostaje u statusu potrošača i obveznika plaćanja komunalne usluge sve do kraja
tekućeg mjeseca, odnosno obračunskog razdoblja u kojem je kopijom ugovora,
odnosno drugim vjerodostojnim dokumentom obavijestio isporučitelja usluge o
promjeni korisnika.
(4) Korisnik usluge i novi korisnik iz
odredbe stavka 2. ovog članka dužni su o nastaloj promjeni obavijestiti
isporučitelja usluge u roku od 8 dana, te solidarno odgovaraju za plaćanje
komunalne usluge do trenutka dostavljanja vjerodostojne dokumentacije o
promjeni korisnika. Ukoliko korisnik usluge, kojeg isporučitelj usluge vodi u
evidenciji potrošača, odnosno, s kojim je isporučitelj usluge sklopio ugovor o
korištenju komunalne usluge, pravovremeno ne dostavi Isporučitelju
vjerodostojnu dokumentaciju o promjeni iz stavka 2. ovog članka ostaje u obvezi
namiriti pružene usluge za sve vrijeme dok ne dostavi dokumentaciju kojom
dokazuje prijavu promjene.
Članak
10.
(1) Korisnik usluge može koristiti komunalne
usluge isključivo za potrebe svoga domaćinstva odnosno poslovnog prostora.
(2) Korisnik usluge nema pravo omogućiti
drugoj osobi priključenje na svoje vodoopskrbne objekte i instalacije i
korištenje i obračunavanje komunalne usluge preko svojeg obračunskog mjernog
mjesta.
(3) Korisnik usluga ili potrošač koji se zbog
statusnih ili organizacijskih razloga preoblikuje u dvije ili više pravno
samostalne cjeline dužan je u roku od 30 dana od dana nastale promjene o tome
obavijestiti isporučitelja komunalne usluge radi uređenja novonastalih odnosa,
u protivnom će se smatrati da omogućuje drugoj osobi priključenje i/ili
neovlašteno korištenje komunalne usluge preko svojeg obračunskog mjernog
mjesta.
(4) Korisnik usluge obavezan je pravovremeno
pisanim putem obavijestiti isporučitelja usluge o svim okolnostima koje znatno
utječu na povećanje ili smanjenje potreba za korištenje komunalne usluge.
(5) Za slučaj kada je na priključku izvedenom
za potrebe korisnika usluge i (ili) internim instalacijama izvedeno
priključenje za treće osobe i (ili) je utvrđeno da korisnik usluge obračunava i
naplaćuje usluge od trećih osoba bez znanja isporučitelja, isporučitelj usluge
ovlašten je korisniku usluge odmah prekinuti isporuku usluga izvrštenjem
mjernog uređaja odnosno izvrštenjem priključka.
Članak
11.
(1) Korisnik/potrošač je dužan održavati u
stanju funkcionalne ispravnosti internu vodovodnu instalaciju uključivo s
vodomjernim oknom kao i priključak na mrežu odvodnje, na način da spriječi
mogućnost njezina onečišćenja i preko nje onečišćenje i zagađivanje javne
vodoopskrbne mreže.
(2) Korisnik usluge je dužan, prema Tehničkim
uvjetima priključenja i zahtjevu isporučitelja usluge, o svom trošku na
internoj instalaciji ugraditi uređaj za zaštitu od povrat
nog toka vode iz interne
instalacije u javnu vodoopskrbnu mrežu, osigurati redovni pregled, servisiranje
i godišnje atestiranje uređaja, te dopustiti isporučitelju usluge njegov
pregled i kontrolu.
(3) Korisnik/potrošač je dužan u svako doba
dopustiti stručnim službama isporučitelja usluge pregled i nadzor nad internim
instalacijama korisnika usluga, a osobito u slučaju moguće prijetnje ili
nastalog zagađenja vodoopskrbnog sustava.
(4) Korisnik/potrošač dužan je u svako doba
dopustiti isporučitelju usluge uzimanje uzoraka vode iz internih vodoopskrbnih
instalacija u svrhu kontrole kvalitete i provjere pridržavanja uvjeta iz ovih
uvjeta.
(5) Korisnik/potrošač dužan je u svako doba
dopustiti isporučitelju usluge istraživanje vodnih tokova za pitku vodu u svrhu
provjere pridržavanja uvjeta iz ovih uvjeta.
(6) U slučaju kada isporučitelj usluge utvrdi
da bi zbog nepridržavanja uvjeta iz ovih uvjeta moglo nastupiti onečišćenje ili
zagađenje vodoopskrbnog sustava zbog neispravnog i lošeg održavanja i
korištenja internih instalacija korisnika usluge, a osobito u slučaju kada je
do onečišćenja ili zagađenja već došlo, ovlašten je odmah prekinuti isporuku i
izvrstiti priključak za toga korisnika usluga.
(7) Za sve štetne posljedice koje bi
proizašle iz razloga navedenih u točki 6. ovog članka odgovoran je korisnik
usluge te je dužan nadoknaditi štetu isporučitelju usluga i svim ostalim
korisnicima usluga koji su pretrpjeli štetu.
Članak
12.
(1) Korisnik/potrošač usluge dužan je
omogućiti isporučitelju usluge redovnu izmjenu vodomjera, a sukladno odredbama
Naredbe o razdobljima za ponovno umjeravanje etalona i ovjernim razdobljima za
ponovno ovjeravanje mjerila i Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za
vodomjere za hladnu vodu.
(2) Isporučitelj usluge dužan je obavijestiti
potrošača o redovnoj izmjeni vodomjera na primjeren način. O učinjenoj izmjeni
sastavlja se zapisnik - nalog za ugradnju i izvrštenje vodomjera.
(3) Potrošač usluge može prisustvovati
izmjeni vodomjera i tada je dužan potpisati zapisnik - nalog za ugradnju i
izvrštenje vodomjera. Ukoliko korisnik usluge ne prisustvuje izmjeni vodomjera,
a obaviješten je o njoj, smatra se da je suglasan sa stanjem utvrđenim u
zapisniku - nalogu za ugradnju i izvrštenje vodomjera.
(4) Potrošač može tražiti ispitivanje
ispravnosti vodomjera pisanim putem i prije isteka ovjernog razdoblja. Ako se
ispitivanjem utvrdi da vodomjer zadovoljava zahtjeve utvrđene Pravilnikom o
mjeriteljskim zahtjevima za vodomjere za hladnu vodu troškove ispitivanja snosi
korisnik usluge.
Prava i obveze isporučitelja komunalne usluge
Članak
13.
(1) Isporučitelj usluge vodoopskrbe dužan je
isporučiti vodu za piće prema standardima kvalitete vode utvrđenima Zakonom o
hrani te Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.
(3) Isporučitelj usluge dužan je održavati
sustav opskrbe pitkom vodom u stanju funkcionalne ispravnosti osiguravajući
trajnu i kvalitetnu uslugu.
(4) Isporučitelj usluge dužan je odmah,
odnosno u najkraćem mogućem roku, obavijestiti korisnike usluga o nemogućnosti
korištenja u slučaju isporuke vode za piće koja nije u skladu s propisanim
standardima, sredstvima javnog priopćavanja ili na drugi odgovarajući način.
(5) Isporučitelj usluge dužan je odmah,
odnosno u najkraćem mogućem roku, obavijestiti korisnike usluga o prekidu
isporuke usluga, osim u slučajevima kada se prekid usluga nije mogao
predvidjeti niti otkloniti, sredstvima javnog priopćavanja ili na drugi
odgovarajući način.
(6) U slučajevima navedenim u odredbi stavka
4. i 5. ovog članka isporučitelj usluge dužan je obavijestiti korisnike o
prestanku okolnosti koje su uzrokovale prekid isporuke usluge, odnosno
nemogućnost korištenja usluge.
Članak
14.
(1) Isporučitelj usluge dužan je nadoknaditi
štetu koja je nastala korisniku usluga uzrokovanu prekidom obavljanja usluga
ili nepravilnostima u isporuci komunalne usluge, osim kada se radi o opravdanim
slučajevima koje isporučitelj nije mogao pravovremeno predvidjeti niti
otkloniti.
(2) Isporučitelj usluge ne odgovara za štetu
koju korisnici usluga trpe zbog prekida ili obustave u opskrbi uslugama
uzrokovanih lošim hidrološkim prilikama odnosno sušom ili višom silom što
podrazumijeva svaki događaj koji se ni uz maksimalnu pozornost osobe nije mogao
ni predvidjeti ni spriječiti.
(3) Isporučitelj usluge ne odgovara za štetu
koja nastaje na internoj vodovodnoj instalaciji te cijevima, trošilima,
grijačima, kućanskim aparatima i drugim uređajima priključenima na vodovodne
instalacije:
- zbog neodržavanja ili nepravilno izvedenih
internih instalacija,
- zbog onečišćenja interne instalacije,
- promjena u tlaku u vodoopskrbnoj mreži,
- zbog smrzavanja dijela instalacija ili
vodomjera i spojnog i priključnog voda u vodomjernom oknu ili ormariću
sekundarnog vodomjera,
- zbog kvara na uređaju za smanjenje tlaka
koji je ugradio korisnik usluge,
- zbog utvrđivanja vodnih tokova.
- u svim drugim slučajevima nastalim zbog
nepridržavanja zahtjeva iz ove Odluke.
(4) Štetu koja na vodovodnom priključku
nastane krivnjom korisnika usluge otklanja isporučitelj usluge na teret
korisnika usluge.
Članak
15.
Na području gdje nije izgrađena javna
vodoopskrbna korisnik usluge može, a radi priključivanja svoje nekretnine
odnosno građevine, o svom trošku financirati projektiranje i izgradnju javne
vodoopskrbne mreže, prema tehničkim zahtjevima koje određuje isporučitelj
usluge u skladu sa posebnim uvjetima i pod uvjetom da je nakon izgradnje preda
isporučitelju usluge u osnovno sredstvo bez naknade.
Članak
16.
(1) Na nekretninama u vlasništvu korisnika
usluga ili trećih osoba na kojima je odnosno preko kojih, odnosno uz koje je
izgrađena javna vodoopskrbna mreža određuje se pojas za njezino održavanje,
izvan kojega se može graditi prema posebnim uvjetima isporučitelja usluge i to:
- za cjevovod do O 300 mm od 6 m (po 3 m
lijevo i desno)
- za cjevovod veći od O 300 mm od 10 metara
(po 5 m lijevo i desno).
(2) Isporučitelj usluge ne odgovara za štetu
koju vlasnik nekretnine na kojoj je odnosno preko koje ili uz koju prolazi
javna vodoopskrbna mreža ili javna kanalska mreža pretrpi zbog puknuća ili
oštećenja cjevovoda ili kanala ako je građevinu izgradio protivno odredbi
stavaka 1. ovoga članka.
Članak
17.
(1) Za potrebe izgradnje građevine vlasnik je
dužan od isporučitelja usluge pismeno zatražiti izdavanje posebnih uvjeta za
lokacijsku dozvolu, sukladno posebnim zakonima, a na način određen tehničkim
uvjetima priključenja isporučitelja usluge iz ovih uvjeta.
(2) Isporučitelj usluge izdat će konačnu
suglasnost na glavni projekt u svrhu izdavanja građevinske dozvole, na pisani
zahtjev vlasnika, na temelju posebnih propisa i u skladu s Tehničkim uvjetima
priključenja isporučitelja usluge iz ovih uvjeta.
(3) Vlasnik je dužan prilikom izgradnje
građevine internu vodovodnu instalaciju izvesti prema posebnim uvjetima i
konačnoj suglasnosti isporučitelja usluge. Ukoliko u postupku izdavanja
građevinske dozvole nije izdana konačna suglasnost na projekt interne vodovodne
instalacije, ona se mora ishoditi u postupku priključenja objekta.
Članak
18.
(1) Radi zaštite korisnika usluge i
omogućavanja bolje kvalitete usluga korisnicima usluge, isporučitelj omogućava
davanje informacija ili predaju reklamacija o isporuci usluga na besplatnim
telefonima 0 - 24 sati radnim danom.
V. PRIKLJUČIVANJE NA JAVNU VODOOPSKRBNU MREŽU
(TEHNIČKI UVJETI)
Stalni i privremeni vodoopskrbni priključak
Članak
19.
Priključivanje objekta na vodoopskrbni sustav
se vrši prema Odluci o priključenju na komunalnu infrastrukturu Gradova
Crikvenica i Novi Vinodolski, te Odluci o priključenju građevina na komunalnu
infrastrukturu Općine Vinodolske.
Članak
20.
(1) Vodoopskrbni priključak može biti stalni
i privremeni.
(2) U pravilu, za svakog korisnika izvodi se
stalni priključak, preko kojeg se nekretnina opskrbljuje vodom dok postoji.
(3) Na gradilištima novogradnje mora se, ako
je to moguće, izvesti stalni priključak. Ukoliko odvodnja budućeg objekta još
nije riješena, ili zbog tehničkih razloga nije moguće izgraditi konačnu
prostoriju vodomjera, može se u prvoj fazi izvesti čvor i spojni vod priključka
u punom profilu prema konačnoj suglasnosti isporučitelja i postaviti privremeni
vodomjer za potrebe gradilišta. Nakon ispunjenja uvjeta za stalni priključak, u
drugoj fazi, mogu se ugraditi vodomjeri prema suglasnosti, te na taj način
priključak postaje stalni priključak.
(4) Izvedba privremenog priključka može se
odobriti samo u iznimnim slučajevima i to:
- kada zbog tehničkih ili pravnih razloga
nije moguće na novogradnji odmah izvesti niti prvu fazu konačnog priključka,
- za privremene građevine.
(5) Privremeni priključak traje onoliko dugo
koliko traje privremena građevina, odnosno, ako je riječ o gradilištu
novogradnje, dok se ne steknu uvjeti za izvedbu konačnog priključka, nakon čega
se privremeni priključak mora umrtviti. Troškove umrtvljenja privremenog
priključka snosi investitor ili vlasnik nekretnine.
(6) Kod izvedbe privremenih priključaka treba
se pridržavati svih tehničkih uvjeta za izvedbu priključaka.
(7) Umrtvljenje priključka izvedenog
navrtanjem izvodi se demontažom navrtnog ventila, te montažom reparaturne
spojnice. Umrtvljenje priključka izvedenog rezanjem i ugradbom odcjepnog
fazonskog komada, izvodi se demontažom zasuna čvora, te montažom slijepe
prirubnice na odcjepni fazonski komad čvora priključka.
Spajanje na vodoopskrbnu mrežu
Članak
21.
(1) Vodoopskrbni priključci moraju se
izvoditi po pravilu struke i na način koji će omogućiti ekonomski racionalno
održavanje, očitavanje i naplatu isporučene vode. Kod projektiranja, ugovaranja
i izvedbe priključka potrebno je osobito voditi računa da je:
1. položaj vodoopskrbnog priključka u odnosu
na druge komunalne instalacije, kao i dužina priključka, takvi da održavanje
priključka bude što jednostavnije i ekonomičnije;
2. izvedeno grupiranje vodomjera na
zajedničkom priključku u slučajevima kada se priključuje više nekretnina, koje
se nalaze jedna iza druge;
3. osigurana zaštita od povratnog toka
ugradbom odgovarajućeg ZOPT-a;
4. ugrađen sistem vodomjera koji osigurava
jednostavnost očitanja vodomjera i naplate vode, u skladu s ovim uvjetima;
5. instalacija interne hidrantske i sprinkler
instalacije projektirana i izvedena na način da se na minimum svede direktno
uzimanje vode iz vodoopskrbne mreže.
(2) Priključak za višestambene,
stambeno-poslovne i poslovne zgrade ugovara se na temelju konačne suglasnosti,
vodeći računa o uvjetima navedenim u stavku (1). Vodoopskrbni priključci za
obiteljske kuće ugovaraju se na temelju konačne suglasnosti ukoliko ona
postoji.
(3) Vodoopskrbni priključak se u pravilu
izvodi za svaku nekretninu zasebno. Na nekretninu ulazi jedan priključak
odgovarajućeg profila da zadovolji potrebe vodoopskrbe nekretnine, a u
prostoriju za smještaj glavnih vodomjera se postavlja onoliko glavnih vodomjera
koliko je potrebno, ovisno o broju objekata na nekretnini ili njihove podjele
(više kuća, ili je kuća podijeljena po stanovima, katovima, vertikalno i sl.).
U iznimnim slučajevima (veličina parcele, teško poremećeni imovinsko-pravni
odnosi suvlasnika nekretnine i sl.) može se odobriti izvedba dvaju priključaka
za jednu nekretninu.
(4) Ukoliko se obje nekretnine nalaze uz
ulicu kroz koju prolazi cjevovod na koji se priključuju, iznimno se dopušta
izvedba zajedničkog priključka prema uvjetima koje odredi isporučitelj.
Prostorija za smještaj glavnih vodomjera se tada locira na zajedničkoj međi ili
neposredno uz nju (prema dogovoru susjeda), u nju se postavlja jedan ili više
glavnih vodomjera, ovisno o broju zasebnih cjelina na nekretnini i cijevi za
svakog korisnika izlaze iz prostorije za smještaj glavnih vodomjera direktno u
njegovu nekretninu. Zahtjev za priključak moraju podnijeti vlasnici obiju
nekretnina nakon čega isporučitelj sklapa ugovor o izvedbi priključka s
vlasnicima obiju nekretnina.
(5) Iznimno, može se dopustiti vodoopskrba
nekretnine koja nema mogućnost izravnog spajanja te za koju ne postoje tehnički
preduvjeti za izgradnju novog cjevovoda na koji bi se priključila, na način izvedbe
interne vodovodne instalacije preko jedne ili više susjednih nekretnina. Za sve
nekretnine koje se priključuju na ovakav način tada se izvodi zajednički
priključak, a u prostoriju glavnih vodomjera, koja se locira uz regulacijsku
liniju izravno priključene nekretnine, ugrađuju se glavni vodomjeri za sve
nekretnine. Svoj pristanak vlasnici nekretnina preko kojih prolaze interne
instalacije nekretnine koja se priključuje dokazuju pismenom izjavom, ovjerenom
kod javnog bilježnika. Sve odnose s vlasnicima nekretnina rješava sam vlas
nik nekretnine koja se želi
priključiti. Ukoliko se po pristupnom putu do te nekretnine naknadno izgradi
vodoopskrbni cjevovod, vlasnik mora, ukoliko želi svoj vodomjer iz susjedne
nekretnine prebaciti na svoju, napraviti novo vodomjerno okno za priključak iz
novog vodoopskrbnog cjevovoda, te sa isporučiteljom ugovoriti izvedbu novog
priključka. Investitor treba platiti sve radove na izvedbi novog priključka,
osim vodomjera koji se prebacuje iz susjedne nekretnine.
(6) Ukoliko je parcela za koju se priključak
izvodi s ulicom vezana pristupnim putom s pravom služnosti, tada vlasnik koji
priključuje nekretninu s pravom služnosti mora uz ostalu dokumentaciju
dostaviti i dokaz vlasništva poslužne nekretnine, te izjavu vlasnika poslužne
nekretnine da dopušta izvedbu priključka, izradu vodomjernog okna i prolaz
cijevi internog vodovoda preko poslužne nekretnine, koja je u njegovu
vlasništvu. Izjava mora biti ovjerena od strane javnog bilježnika. Izjava nije
potrebna ukoliko je navedeni uvjet riješen ugovorom o pravu služnosti. Tada
investitor mora uz ostalu dokumentaciju priložiti i ugovor o osnivanju prava
služnosti prolaza.
(7) Ukoliko priključenje traži vlasnik
nekretnine koja je s ulicom po kojoj je položen vodoopskrbni cjevovod vezana
pristupnim putom, a stanje je takvo da se taj put zbog položaja nekretnina ne
može produživati, vodomjerno okno se može izvesti na početku pristupnog puta,
uz ulicu po kojoj je položen vodoopskrbni cjevovod. Vodomjerno okno se tada
dimenzionira za sve parcele koje su na taj pristupni put vezane, a nemaju
riješenu vodoopskrbu parcele i u njega se smještaju svi potrebni vodomjeri, a
cijevi od vodomjernog okna do parcela investitori polažu o svom trošku. Ukoliko
je put javan, investitor treba od odgovarajućeg stručnog tijela Grada odnosno
Općine Vinodolske ishoditi suglasnost za postavu vodomjernog okna i priložiti
je s ostalom dokumentacijom kod predaje zahtjeva za priključak. Ukoliko je put
privatan, vlasnik puta mora pismenom izjavom, ovjerenom kod javnog bilježnika,
odobriti izvedbu priključka, postavu vodomjernog okna i prekop za polaganje
cijevi do parcele. Ako put ima više suvlasnika, svi moraju dati navedenu
pismenu izjavu. Ukoliko uz takav put ima više nekretnina, koje nemaju riješenu
opskrbu pitkom vodom, izjava mora važiti za sve njih. Ukoliko u izvedbi
priključka ne sudjeluju svi susjedi koji su na taj put vezani, a nemaju
riješenu vodoopskrbu parcele, investitor mora dostaviti suglasnost da će im,
nakon namirenja razmjernog dijela troška u priključku i vodomjernom oknu,
dopustiti ugradbu vodomjera.
(8) Ukoliko je put javan i s mogućnošću
kasnijeg produženja, tada rješenje iz prethodne točke nije moguće, već se mora
u pristupnom putu izgraditi ulični vodoopskrbni cjevovod, na koji će se
priključiti nekretnine vezane na taj put.
(9) Ukoliko nekretnina ima više suvlasnika i
izveden vodoopskrbni priključak s ugrađenim jednim zajedničkim vodomjerom, i
jedan od njih zatraži razdvojenje i ugradbu paralelnog glavnog vodomjera na
svoje ime, podnosilac zahtjeva mora dostaviti pismenu suglasnost svih ostalih
suvlasnika, ovjerenu kod javnog bilježnika kojom oni dopuštaju navedeno
razdvajanje. Ovo vrijedi za razdvajanje instalacije kako u obiteljskim kućama,
tako i višestambenim i stambeno-poslovnim zgradama.
(10) Kod određivanja položaja priključka
treba voditi računa da na trasi vodoopskrbnog cjevovoda na mjestu gdje pada
okomica sa željene pozicije vodomjernog okna nema nikakvih zapreka (zasunska
okna, hidranti, postojeći priključci). Ukoliko okomica iz željenog položaja
vodomjernog okna pada na neki od navedenih elemenata javnog vodoopskrbnog
cjevovoda, vodomjerno okno treba pomaknuti tako da priključak bude minimalno
1,5 m od bilo kojeg od navedenih postojećih elemenata.
(11) Kod određivanja položaja vodomjernog
okna također treba voditi računa i o ostalim instalacijama koje se nalaze na
trasi priključka. Na trasi spojnog voda priključka ne smiju se nalaziti okna
kanalizacije, DTK, elektroinstalacija ili plina, kao ni slivnici ni stupovi
javne rasvjete, telefona ili struje. Položaj vodomjernog okna locirati tako da
priključak prolazi na udaljenosti od minimalno 1 m od bilo koje od navedenih
zapreka. Pri tome treba voditi računa da stupovi (npr. javne rasvjete) mogu
imati temelje veličine i 2 x 2 m.
(12) Prilikom određivanja položaja
vodomjernog okna na parceli višestambenog ili gospodarskog objekta, treba se
držati elemenata iz stavaka 9. i 10 ovog članka. Pravac vodomjernog okna u
pravilu je takav da je pravac armature u vodomjernom oknu u nastavku pravca
spojnog voda priključka. U slučaju da vodomjerno okno zbog svoje dužine na
nekretnini ne može biti postavljeno tako da pravac armature u vodomjernom oknu
bude u pravcu spojnog voda priključka, može se vodomjerno okno zaokrenuti za 90o, tako da je duža strana vodomjernog okna okomita na
pravac spojnog voda priključka. Spojni vod priključka u okno mora ući kroz
prednju (uličnu) stranu vodomjernog okna i zaokret se izvodi u armaturi unutar
vodomjernog okna. Nije dopušteno vođenje spojnog voda tako da se lom spojnog
voda priključka izvodi izvan vodomjernog okna i da spojni vod u vodomjerno okno
ulazi sa strane.
(13) U višestambenim, stambeno-poslovnim i
poslovnim zgradama s više dilatacija, broj vodoopskrbnih priključaka i glavnih
vodomjera se određuje na temelju pisane izjave investitora o načinu formiranja
etažiranih cjelina, koju investitor treba dostaviti uz projekt kod traženja
izdavanja konačne suglasnosti.
(14) Svi vodoopskrbni priključci i vodomjeri
na tim priključcima ugovorom o izvedbi se prenose u osnovna sredstva
isporučitelja bez obzira na to o čijem su trošku izvedeni, a time isporučitelj
preuzima i dužnost njihova održavanja o svom trošku.
(15) Zabranjeno je samovlasno spajanje s
vodoopskrbnom mrežom bez znanja i odobrenja isporučitelja. Ukoliko se takvi
vodoopskrbni priključci izvedu, bit će prekinuti na trošak korisnika.
Isporučitelj može na isti način prekinuti priključak i obustaviti isporuku vode
ako korisnik na nekretnini izvede nove interne vodovodne instalacije ili izvede
rekonstrukcije i priključi ih bez pristanka isporučitelja.
(16) Svaka nekretnina mora imati jedan ili
više glavnih vodomjera smještenih u zatvorenoj prostoriji za smještaj glavnih
vodomjera (vodomjerno okno, prostorija unutar zgrade ili vodomjerni ormarić).
Iznimke dopušta isporučitelj ukoliko smatra da za to postoje opravdani razlozi.
(17) Prostorija za smještaj glavnih vodomjera
mora biti izveden prema tehničkim propisima ovih uvjeta. Vlasnik je izvodi i
održava o svom trošku i brine se da uvijek bude čista, uredna i pristupačna
kako bi se vodomjeri mogli svakodnevno očitavati i popravljati bez odgode i
gubitka vremena. U toj prostoriji nije dopušteno držati nikakve druge predmete
i materijal.
(18) Prostori u kojima je otežan rad oko
izmjene, održavanja i čitanja vodomjera, mora vlasnik prilagoditi propisanim
tipskim izvedbama najkasnije u roku od 3 mjeseca nakon pismene opomene. Ako
zbog stanja zatvorenog prostora prijeti opasnost zagađenja vode, mora se odmah
prekinuti isporuka vode, dok se prostor ne uredi.
(19) Zabranjeno je polaganje spojnog voda na
mjestima u kojima bi moglo doći do oštećenja s obzirom na trajnost ili s
obzirom na higijenske zahtjeve. Takva su mjesta:
sabirne zahodske jame,
đubrišta, smetlišta, javna i privatna kanalizacija, tresetišta, stovarišta,
nasip od drozge, kanali za grijanje i zračenje, dimnjaci, stubišta, peći i sl.
Isporučitelj će u takvim slučajevima izvesti vodoopskrbni priključak tek nakon
što se mjesto uredi i nedostaci uklone, odnosno nakon što se trasa
vodoopskrbnog priključka promijeni.
Članak
22.
(1) Iz javnih hidranata smiju uzimati vodu
samo za to, od strane isporučitelja, ovlašteni potrošači i to isključivo za
vlastite potrebe.
(2) Poduzeća za gradnju i održavanje cesta,
održavanje čistoće u gradu, polijevanje nasada, organizacije koje grade i
održavaju razne podzemne i nadzemne uređaje u cesti i uz cestu (kanalizacija,
plinovodi, kabeli itd.), razna građevna poduzeća i sl. mogu uzimati vodu za
svoje potrebe pomoću hidrantskog nastavka s vodomjerom. Za korištenje
hidrantskog nastavka korisnik s isporučiteljom sklapa ugovor o korištenju
hidrantskog nastavka. Uzimanje vode bez dozvole smatra se krađom. Potrošena
voda plaća se po tarifi, a samo iznimno na osnovi procjene, ako se ne mjeri
vodomjerom na hidrantskom nastavku.
(3) Isporučitelj ima pravo privremeno oduzeti
hidrantski nastavak, koji nije registriran, ako utvrdi da se preko njega uzima
voda bez dozvole isporučitelja, te ako se utvrdi nesavjesno ili neovlašteno
korištenje hidrantskih nastavaka koji su registrirani, a nemaju vodomjera.
(4) Hidrantski nastavak oduzet prema stavku
(4) pohranjuje se u skladištu isporučitelja, dok počinitelj ne nadoknadi
učinjenu štetu.
Elementi vodoopskrbnog priključka
Članak
23.
Sastavni elementi vodoopskrbnog priključka
su:
1. čvor priključka,
2. spojni vod,
3. jedan ili više glavnih vodomjera s
pripadajućom armaturom, koji su smješteni u prostoriji za smještaj glavnih
vodomjera.
Čvor vodoopskrbnog priključka
Članak
24.
(1) Čvor priključka je mjesto odvajanja
vodoopskrbnog priključka od uličnog vodoopskrbnog cjevovoda. Ovisno o profilu
priključka, potrebnoj količini vode i uvjetima na mjestu spoja, čvor se može
izvoditi bušenjem ulične cijevi pod pritiskom ili rezanjem ulične cijevi sa
zatvaranjem vode. Čvor priključka mora biti izveden od materijala i na način
koji dopušta što jednostavniju kasniju zamjenu u tijeku održavanja, bez
dodatnog oštećenja ulične cijevi.
(2) Čvor priključka izvodi se na cijevi
uličnog cjevovoda, vodeći računa o postojećim armaturama na cjevovodu.
Udaljenost čvora priključka od postojećih armatura na cjevovodu (postojećih
zasunskih okana, hidranata, postojećih priključaka) mora biti minimalno 1,5 m.
Samo u iznimnim slučajevima i uz posebno odobrenje isporučitelja, priključak se
može izvesti iz postojećeg zasunskog okna.
(3) Na čvoru priključka postavlja se zaporni
uređaj, kako bi se eventualni popravci na spojnom vodu mogli izvršiti bez
zatvaranja uličnog cjevovoda. Na čvoru priključka profila 1 32 mm zaporni
uređaj je navrtni ventil, na čvoru priključka 1 50 mm zaporni uređaj može biti
navrtni ventil ili zasun, dok je na čvoru priključka 1 80 mm i više zaporni
uređaj zasun. Za priključke 1 200 mm i više čvor priključka se obavezno izvodi
rezanjem ulične cijevi, postavom zapornih uređaja na cjevovodu i izvedbom
zasunske komore. Na cjevovodima do uključivo 1 250 mm zaporni uređaj su EVO
zasuni, a na cjevovodima 1 300 mm i više zaporni uređaji na cjevovodu su
leptirasti zasuni.
(4) Prirubnice čvora priključka buše se prema
normi DIN 2501. Brtveni materijal svojim sastavom ne smije utjecati na
kvalitetu vode. Olovne brtve su zabranjene. Na čvoru priključka bez zasunskog
okna ugrađuju se vijci odgovarajućeg promjera i dužine prema profilu
prirubnice. Na čvoru priključka u zasunskom oknu vijci mogu biti pocinčani. Svi
fazoni potrebni za izvedbu čvora priključka moraju biti od nodularnog lijeva.
(5) Na zaporni uređaj čvora priključka bez zasunskog
okna postavlja se ugradbena garnitura za zatvaranje vode u priključku. Suhozid
se temelji na čvrstom tlu, a ni u kom slučaju nasipu. Suhozid se ne smije
oslanjati na uličnu cijev, već preko nje treba napraviti most. Ukoliko je
zaporni uređaj čvora navrtni ventil, škrinjica je četvrtasta, a ukoliko je
zaporni uređaj zasun, škrinjica je okrugla. Ukoliko se zaporni uređaj nalazi u
zasunskom oknu čvora priključka, za zatvaranje se na njega postavlja produžena
motka od punog željeza fiksna ili teleskopska.
Spojni vod vodoopskrbnog priključka
Članak
25.
(1) Spojni vod je cjevovod koji spaja čvor
priključka na uličnom vodoopskrbnom cjevovodu s armaturom glavnog vodomjera
koja se nalazi u prostoriji glavnog vodomjera na nekretnini korisnika.
(2) Spojni vod treba voditi okomito na ulični
vodoopskrbni cjevovod.
(3) Od ovog pravila se može odstupiti samo
iznimno, u slučajevima da se parcela nalazi u takvom položaju da okomita
izvedba priključka iz tehničkih (parcela uz most, potok i sl.), ili pravnih
(priključak se ne može izvesti preko susjedne parcele) razloga nije moguća. U
tim slučajevima, spojni vod se izvodi na način da kut vođenja spojnog voda što
manje odstupa od okomice na vodoopskrbni cjevovod, pri čemu prostoriju za
vodomjer treba izvesti u pravcu spojnog voda.
(4) Tlačna cijev spojnog voda je od
odgovarajućeg profila prema hidrauličkom proračunu potrebne vode. Promjeri
priključaka prikazani su u tablici 1. Kod određivanja promjera spojnog voda
priključka, uzima se uvijek prvi veći promjer u odnosu na traženi promjer
spojnog voda prema hidrauličkom proračunu (npr. ukoliko je traženi promjer 1 65
mm, usvaja se 1 80 mm kao odabrani promjer spojnog voda priključka).
(5) PEHD tlačna cijev spojnog voda postavlja
se prema pravilima struke do odgovarajućeg profila.
(6) Dubina ukapanja spojnog voda mora biti
takva da osigurava zaštitu od smrzavanja u zimskom periodu, kao i prolaz ispod
uličnih vodova telefona, struje i plina. Križanje s uličnom kanalizacijom, u
pravilu, mora se izvoditi na način da je spojni vod iznad kanalske cijevi.
(7) Brzina vode u cijevi priključka može biti
maksimalno 2 m/s, osim za potrebe protupožarne zaštite kada ta brzina može biti
maksimalno 2,5 m/s.
(8) Kod prijelaza spojnog voda preko potoka,
on se u pravilu treba izvesti nadzemno, uvlačenjem tlačne cijevi u zaštitnu
čeličnu cijev odgovarajućeg profila i ispunom međuprostora između tlačne i
zaštitne cijevi toplinskom izolacijom. Debljina toplinske izolacije mora biti
minimalno 5 cm. Visinski spojni vod treba voditi iznad nivoa visoke vode
potoka. Na krajevima čelične cijevi mora se izvesti betonska uporišta, a ako
nekretnina ima most preko potoka, zaštitnu cijev spojnog voda, ukoliko je
moguće, treba objesiti na most. Ukoliko zbog širine potoka
ili drugih razloga nije
moguće voditi spojni vod iznad potoka, on se može položiti ispod korita potoka.
Dubina ukapanja cijevi tada mora biti minimalno 60 cm ispod dna korita. Na
dijelu spojnog voda ispod korita tlačnu i zaštitnu cijev spojnog voda treba
provesti kroz zaštitnu čeličnu cijev. Zaštitna čelična cijev mora biti
minimalno 2 m šira od korita potoka.
Vodomjerno okno
Članak
26.
(1) Glavni vodomjeri s pripadajućom armaturom
i fazonskim komadima smještaju se u prostoriju za smještaj glavnih vodomjera
koja može biti vodomjerno okno ili prostorija unutar objekta. Položaj
prostorija na nekretnini mora osigurati zaštitu od oštećenja ugrađenih
vodomjera i armature, kao i zaštitu od smrzavanja.
(2) Ukoliko na parceli ima dovoljno mjesta,
glavni vodomjeri se smještaju u vodomjerno okno. Vodomjerno okno se smješta
neposredno uz rub parcele na javnoj površini. U iznimnim slučajevima, ukoliko
vodomjerno okno nije moguće smjestiti neposredno, vodomjerno okno treba
smjestiti što bliže regulacijskoj liniji, koliko to dopuštaju prilike na
nekretnini. Vodomjerno okno se može smjestiti na cijeloj širini parcele koju
pokriva ulični cjevovod, vodeći računa da na pravcu okomice na cjevovod nema
zapreka za izvedbu spojnog voda i čvora priključka (okna kanalizacije, DTK,
stupovi rasvjete, zasunske komore, hidranti, postojeći vodoopskrbni priključci
i sl.).
(3) Vodomjerno okno mora biti armirano
betonsko. Zidovi moraju biti statički dimenzionirani na bočni pritisak zemlje,
a ploča mora biti dimenzionirana tako da podnese opterećenje s obzirom na svoj
položaj.
(4) Vodomjerna okna se ne smiju zidati od
opeke ili blokova, zbog statičke neotpornosti na bočni pritisak. Ovo vrijedi i
za vodomjerna okna za obiteljske kuće.
(5) Veličina vodomjernog okna određena je
profilom priključka, brojem glavnih vodomjera i pripadajućom armaturom koja se
ugrađuje u vodomjerno okno.
(6) Poklopac ulaza u vodomjerno okno je
lijevano željezni četverokutni, vodonepropusni, veličine 520 x 370 cm s
natpisom »VODOVOD ŽRNOVNICA«. Na taj način se osigurava vodonepropusnost, kao i
pristup vodomjernom oknu. Poklopac vodomjernog okna ne smije biti postavljen na
parkiralištu. Ukoliko je dužina vodomjernog okna 1,0 m ili više, potrebno je
postaviti više poklopca, u dijametralno suprotnim kutovima okna.
(7) Vodomjerno okno se ne spaja na
kanalizaciju.
Prostorija za smještaj glavnih vodomjera
unutar zgrade
Članak
27.
(1) Ukoliko na parceli nema dovoljno prostora
za izvedbu odgovarajućeg vodomjernog okna za smještaj glavnih vodomjera, glavni
vodomjeri se mogu smjestiti u podrumu objekta koji se priključuje.
(2) Prostorija za smještaj glavnih vodomjera
locira se uz pročelni zid ulice iz koje se priključuje. Nije dopušteno
prostoriju za smještaj glavnih vodomjera locirati dalje u dubinu zgrade, niti
voditi spojni vod kroz zgradu. Prostorija za smještaj glavnih vodomjera u
podrumu zgrade mora imati podnu rešetku odvodnje i pod izveden u padu prema njoj.
Pod mora biti najmanje 2 cm niži od poda ostalih prostorija podruma.
(3) Prostorija za smještaj glavnih vodomjera
u podrumu objekta mora biti namijenjena isključivo za vodomjere i u njoj ne
smije biti drugih sadržaja. Prostorija mora biti zatvorena čvrstim zidovima.
Nisu dopuštene rešetke od armaturnih mreža ili drvenih roštilja, kao ni
montažni panoi od knauf ili sličnih ploča. Isto tako, nije dopušteno smještanje
vodomjera u spremišta, garaže ili bilo kakve druge prostorije privatne namjene.
(4) Kod projektiranja vrata treba voditi
računa da vrata kod otvaranja ne udaraju u postavljenu vodovodnu armaturu. Ako
je moguće, najbolje je da se vrata otvaraju prema van. Ključ od vrata mora biti
kod domara, predstavnika suvlasnika i korisnik o tome mora obavijestiti
isporučitelja.
(5) Prolaz cijevi kroz temeljni zid rješava
se ugradbom odgovarajućeg FF komada u temeljni zid podruma. FF komad mora biti
od nodularnog lijeva, a ni u kom slučaju od čelika. FF komad, po mogućnosti, u
sredini dužine treba imati zavarenu ploču koja se ubetonira u zid. Ovo
osigurava vodonepropusnost spoja između zida i cijevi priključka, kao i
stabilnost konstrukcije budućeg priključka. Pri tome osobitu pažnju treba
obratiti dužini FF komada (L), koja se određuje prema formuli: L=d+60 (cm),
gdje je d ukupna debljina temeljnog zida (s hidroizolacijom i zaštitom
hidroizolacije) izražena u cm.
(6) Nakon izračuna potrebne dužine, iz
kataloga se kao usvojena uzima prva veća dužina FF komada. Uz naprijed navedeno
posebnu pažnju treba obratiti i na položaj rupa za vijke na prirubnici
ugrađenog FF komada. Gornji par rupa za vijke uvijek mora biti paralelan s
podom prostorije. Neki proizvođači na prirubnici urezuju zarez, koji se uvijek
postavlja kao najviša točka prirubnice. Samo takav položaj jamči da će armatura
koja se montira u prostoriji za vodomjere biti postavljena pravilno.
(7) Rasvjeta prostorije je obavezna,
priključni napon može biti 220 V, ali sva armatura i instalacija struje mora
imati stupanj zaštite minimalno IP 56.
Priključci za obiteljske kuće
Članak
28.
(1) Vodoopskrbni priključci za obiteljske
kuće izvode se prema tehničkoj normi isporučitelja.
(2) Priključak za obiteljske kuće je
standardno 1 25 mm. Spojni vod priključka za obiteljske kuće.
(3) Čvor priključka za obiteljske kuće izvodi
se montažom navrtnog ventila s ugradbenom garniturom i bušenjem ulične cijevi
pod pritiskom, bez zatvaranja vode u uličnom cjevovodu.
(4) Položaj i izrada vodomjernog okna u svemu
mora odgovarati uvjetima iz ovih uvjeta navedenih u člancima 25. i 26.
(5) Standardno vodomjerno okno za obiteljske
kuće i jedan vodomjer ima dimenzije 60 x 50 x 60 cm (d x š x h). Za svaki
daljnji vodomjer okno treba proširiti za 20 cm.
(6) U vodomjerno okno se standardno ugrađuje
vodomjer 1 20 mm i Qn = 2,5 m3/h. Ukoliko na parceli postoje veći potrošači, mogu se
u vodomjerno okno, umjesto navedenoga, ugraditi vodomjeri odgovarajućih
dimenzija (1 25 mm ili 1 32 mm). Ispred vodomjera se ugrađuje službeni ventil
bez ispusta i produžena spojnica s kolčakom, iza vodomjera ugrađuje se kratka
spojnica i službeni ventil sa ispustom, te EC zaštitnik od povratnog toka.
Ukoliko je zbog visokog tlaka u mreži potrebno ugraditi ventil za smanjenje
tlaka (reducir ventil), on se postavlja iza zaštitnika od povratnog toka. Isto
vrijedi i za ostalu vodovodnu armaturu koju investitor želi ugraditi
(odstranjivač kamenca i sl.). Dužinu okna u tom slučaju treba povećati za
potrebu ugradbe navedene armature. Svi elementi garniture glavnog vodomjera su
istog profila, ovisno o profilu glavnog vodomjera.
(7) Za brtvljenje spojnih mjesta ne smije se
upotrebljavati materijal koji je štetan po zdravlje ili koji daje vodi poseban
okus ili miris.
(8)
Broj glavnih vodomjera ovisi o broju obiteljskih kuća ili zasebnih dijelova
koji se trebaju opskrbiti vodom, kao i hidrauličkom proračunu. Broj obiteljskih
kuća ili zasebnih jedinica koji se mogu opskrbiti vodom preko ovog tipa
priključka ovisi o količini potrebne vode za svaku obiteljsku kuću ili zasebnu
cjelinu.
(9) Ukoliko zbog povećanih potreba obiteljske
kuće za vodom (zalijevanje okoliša, bazen i sl.) navedeni tip priključka ne
zadovoljava, može se izvesti priključak profila 50 mm, s glavnim vodomjerom
dimenzioniranim prema hidrauličkom proračunu.
Priključci za višestambene, stambeno poslovne
i poslovne zgrade
Članak
29.
(1) Priključci za višestambene zgrade i
poslovne subjekte tzv. ogranci, izvode se prema konačnoj suglasnosti
isporučitelja na glavni projekt interne vodovodne instalacije.
(2) Konačnom suglasnošću se određuje profil
priključka, broj i profil glavnih vodomjera, kao i način postave vodomjera za
zasebne cjeline (u prostoriji glavnih vodomjera ili u zgradi).
(3) Čvor priključka u pravilu se izvodi
bušenjem ulične cijevi pod pritiskom. U iznimnim slučajevima, ukoliko to
tehnički uvjeti (položaj drugih instalacija, blizina vodomjernog okna i sl.) na
mjestu izvedbe čvora ne dopuštaju, čvor priključka se može izvesti rezanjem
ulične cijevi i zatvaranjem vode. Kod priključka 1 50 mm odluka o tome hoće li
se spoj na ulični cjevovod izvesti bušenjem ili rezanjem ulične cijevi ovisi,
pored tehničkih uvjeta na mjestu izvedbe čvora priključka, i o hidrauličkim
potrebama zgrade koja se priključuje.
(4) Spojni vod se dimenzionira prema
hidrauličkom proračunu i izvodi u skladu s člankom 24. ovih uvjeta. Prostorija
za smještaj glavnih vodomjera projektira se i izvodi na osnovi profila
priključka, te broja i profila glavnih vodomjera koji se unutra smještaju.
(5) Smještaj sekundarnih i internih vodomjera
treba zadovoljavati uvjete iz članaka 29. - 33. ovih uvjeta.
Opskrba vodom autocisternama
Članak
30.
Isporučitelj usluge opskrbu vodom vrši i
autocisternama u područjima bez javnog vodovodnog sustava.
Potrošač usluge opskrbe vodom iz
autocisterne, potrošak vode do 3 m3 po članu domaćinstva mjesečno plaća prema cijeni kubičnog metra
opskrbe vodom iz javnog vodovodnog sustava.
Građani s prebivalištem na području Grada
Crikvenica, Grada Novog Vinodolskog i Općine Vinodolske imaju pravo na
besplatan prijevoz 3 m3 vode
mjesečno po članu domaćinstva u tijeku 12 mjeseci kalendarske godine, dok
građani bez prebivališta na prije spomenutim područjima imaju pravo na
besplatni prijevoz 3m3 vode po
članu domaćinstva za tekući mjesec.
Za sve količine iznad onih iz stavka 3. ovog
članka plaća se prijevoz cisternom, sukladno Cjeniku isporučitelja usluge.
Uvjeti montaže vodomjera
Članak
31.
(1) Tehnički uvjeti postave vodomjera za
obiteljske kuće navedeni su u članku 28.
(2) Za mjerenje potrošnje vode u
višestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama s više zasebnih cjelina
način mjerenja potrošnje i montaže vodomjera može se izvesti na više načina:
(3) Za postojeće zgrade može se, ukoliko su
zadovoljeni uvjeti iz članka 28. ovih uvjeta, osigurati mjerenje svake zasebne
cjeline ugradbom internih vodomjera u zasebne cjeline.
(4) Postojeće zgrade priključuju se na način
da se vodomjeri ugrađuju prema namjeni: po jedan vodomjer za stambenu
potrošnju, za lokale, unutrašnju hidrantsku mrežu, te toplinsku stanicu, sve
prema suglasnostima izdanim u vrijeme traženja građevinske dozvole. Za razliku
od prijašnje prakse umjesto izvođenja zaobilaznih vodova na sve linije se
postavljaju glavni vodomjeri. Vodomjeri koji se ugrađuju su mehanički i
očitavaju se na licu mjesta, nakon ulaska očitača u prostoriju vodomjera.
Osiguranje mjerenja svake zasebne cjeline moguće je ukoliko su zadovoljeni
uvjeti koji se postavljaju za stare zgrade, prema članku 28. ovih uvjeta.
(5) Za nove zgrade, prema Zakonu o komunalnom
gospodarstvu (čl. 26a, st. 1), postavlja se zahtjev da svaka pojedina cjelina
(stan, poslovni prostor, pa i garaža ukoliko u svojem sklopu ima izljev vode),
ima mogućnost zasebnog očitavanja i obračuna potrošene vode. To znači da svaki
stan, poslovni prostor ili garaža u kojoj je izljevno mjesto mora imati svoj
vodomjer.
(6) Isporučitelj može definirati zone sustava
vodoopskrbe u kojima je ugradnja vodomjera s radijskim modulom obvezna za sve
kategorije potrošača.
Montaža vodomjera u starim zgradama
Članak
32.
(1) Da bi se moglo izvršiti obračun potrošnje
vode za svaku zasebnu cjelinu, svaka zasebna cjelina mora ispunjavati uvjete
određene općim uvjetima isporuke, te izvršiti tehničku pripremu interne
instalacije, koja se može izvesti na više načina:
1. Rekonstrukcija i objedinjavanje kompletne
interne vodovodne instalacije zasebne cjeline i dovođenje cijevi do prostorije
vodomjernog okna, gdje će se ugraditi dodatni paralelni glavni vodomjer za tu
zasebnu cjelinu. Vodomjer je vlasništvo isporučitelja. Na ovaj se način mogu
rješavati manje stambene zgrade.
2. Rekonstrukcija i objedinjavanje kompletne
interne vodovodne instalacije jedne zasebne cjeline i izvođenje cijevi u
zajednički prostor, gdje će se montirati ormarići sekundarnih vodomjera i M-Bus
sustav očitanja. Vodomjeri ugrađeni na ovakav način vlasništvo su
isporučitelja. Čitav postupak očitanja i fakturiranja utrošene vode obavlja
isporučitelj, pri čemu su korisnici dužni o svom trošku održavati M-Bus sustav.
Troškove ugradbe vodomjera, ormarića i M-Bus sustava snose suvlasnici zgrade.
3. Rekonstrukcija i objedinjavanje kompletne
interne vodovodne instalacije i postava internog vodomjera koji se može
nalaziti unutar zasebne cjeline ili u zajedničkom prostoru. Vodomjer je
vlasništvo vlasnika zasebne cjeline. Očitanje se može obavljati neposredno,
preko ožičenja ili bežičnim putem. Troškove ugradbe i očitanja internih
vodomjera snose suvlasnici zgrade.
4. Postava internih vodomjera na mjestu
odvajanja interne vodovodne instalacije pojedine zasebne cjeline od zajedničke
vertikale. Vodomjer se može postaviti u postojeći ventil, ili se može ugraditi
rezanjem horizontale. Vodomjer je vlasništvo vlasnika zasebne cjeline. Očitanje
se može obavljati neposredno, preko ožičenja ili bežičnim putem. Troškove
ugradbe i očitanja internih vodomjera snose suvlasnici zgrade.
5. Postava internih vodomjera na izljevna
mjesta u zasebnoj cjelini. U ovom je slučaju veći dio interne vodovodne
instalacije zasebne cjeline izvan područja mjerenja internih vodomjera, pa je
moguća potrošnja koja nije mje
rena. Isto tako u slučaju
propuštanja interne instalacije unutar zasebne cjeline, ta potrošnja neće
teretiti vlasnika pojedine cjeline, već će biti prikazana kao zajednička.
Vodomjer je vlasništvo vlasnika zasebne cjeline. Očitanje se može obavljati
neposredno, preko ožičenja ili bežičnim putem. Troškove ugradbe i očitanja
internih vodomjera snose suvlasnici zgrade.
(2) Ukoliko se suvlasnici odluče za ugradnju
internih vodomjera prema alinejama 3-5 stavka 1. ovog članka, tada su dužni
osigurati očitanje internih vodomjera u intervalima očitanja glavnog vodomjera
koje obavlja isporučitelj. Suvlasnici su, preko predstavnika suvlasnika ili upravitelja
zgrade, dužni brinuti o redovnoj izmjeni i baždarenju internih vodomjera prema
Zakonu o mjeriteljskoj djelatnosti.
Montaža vodomjera u novim zgradama
Članak
33.
Montaža vodomjera u novim zgradama može se
izvesti na dva načina:
1. Sistem glavnih vodomjera (sistem GV)
2. Sistem glavni - sekundarni vodomjeri
(sistem GS)
Montaža vodomjera u novim zgradama - sistem
GV
Članak
34.
(1) Kod sistema glavnih vodomjera (sistem GV)
svi vodomjeri se nalaze na jednom mjestu - u prostoriji vodomjera na završetku
spojnog voda. Ovaj je sistem primjenjiv za manje stambene zgrade. Gornja
granica broja vodomjera u prostoriji vodomjera nije određena, te se na ovaj
način može rješavati zgrada s bilo kojim brojem stanova.
(2) U prostoriju za smještaj glavnih
vodomjera ugrađuju se vodomjeri za svu sanitarnu potrošnju zasebnih cjelina,
internu unutrašnju i vanjsku hidrantsku mrežu, kao i sprinkler instalaciju.
Prostorija za smještaj vodomjera mora zadovoljiti uvjete iz članka 25., ako je
riječ o vodomjernom oknu ili 26., ako je riječ o prostoriji unutar zgrade.
Vodomjeri se dimenzioniraju prema hidrauličkom proračunu pojedinog dijela
instalacije.
(5) Vodomjeri manjih profila smješteni su
paralelno uz vodomjer najvećeg profila. Garnitura vodomjera se sastoji od
službenog ventila bez ispusta, produžene spojnice, vodomjera, spojnice iza
vodomjera i službenog ventila sa ispustom, te ZOPT-a koji može biti u
vodomjernom oknu ili u zasebnoj prostoriji. Svi elementi garniture su istog
profila. Ukoliko malih vodomjera ima više od tri, na odvojku za male vodomjere
postavlja se zasun.
(6) Brtve spojeva su gumene s metalnim
uloškom. Vijci su od odgovarajućeg promjera i dužine prema profilu prirubnice.
(7) Sistem glavnih vodomjera se ne može
koristiti, bez obzira na broj zasebnih jedinica, ako zgrada ima centralnu
pripremu tople vode u toplinskoj stanici.
(8) Očitanje vodomjera po ovom sistemu GV
može biti lokalno, ulaskom očitača u prostoriju vodomjera. U tom slučaju
vodomjeri koji se ugrađuju su mehanički.
(9) Osim lokalnog očitanja, vodomjere možemo
očitavati i radijski. U tom slučaju vodomjeri koji se ugrađuju moraju imati
impulsni izlaz. Svi elektronski spojevi na impulsnim vodomjerima i ostaloj
opremi za radijsko očitavanje u vodomjernim oknima moraju biti opremljeni
zaštitom IP 68.
(10) Ugovorom o izvedbi vodoopskrbnog
priključka, u pravilu se ugovaraju i svi glavni vodomjeri zasebnih cjelina, te
se kao korisnik u dokumentaciju uvodi investitor objekta kojemu se šalju
računi. Novi korisnik može zatražiti promjenu korisnika uz predočenje kupoprodajnog
ugovora, kojim dokazuje svoje vlasništvo nad zasebnom cjelinom.
Montaža vodomjera u novim zgradama
Članak
35.
(1) U sistemu glavni - sekundarni vodomjeri,
u prostoriju za smještaj glavnih vodomjera ugrađuju se glavni vodomjeri za
ukupnu potrošnju hladne vode.
(2) Kod zgrade s više etažiranih cjelina,
svaka etažirana cjelina može (ali ne mora) imati svoj priključak, ali svaka
etažirana cjelina mora imati svoj glavni vodomjer.
(3) Vodomjeri se dimenzioniraju prema
hidrauličkom proračunu.
(4) Ukoliko je profil glavnog vodomjera
sanitarne potrošnje prema hidrauličkom proračunu veći od 1 32 mm, potrebno je
osigurati točno mjerenje malih protoka ugradnjom WPV (kombiniranog) vodomjera.
Treba uzeti u obzir da kombinirani vodomjer DN 150 mm ima mali vodomjer DN 40
mm, pa ga treba izbjegavati, već (jer se u slučajevima kad su potrebne tako
velike količine vode uvijek radi o kombinaciji sanitarne potrošnje i unutrašnje
ili vanjske hidrantske mreže ili potrošnje sprinkler instalacije) treba potrošače
tako kombinirati da profil glavnog vodomjera sanitarne potrošnje ne prelazi DN
100 mm. Za mjerenje toka vode u hidrantskoj i sprinkler instalaciji, za profile
1 50 mm - 150 mm ugrađuju se WS vodomjeri, a za profil 200 mm i više, WP
vodomjeri.
(5) Kod vodomjera 1 50 mm i više obavezno se
ispred vodomjera ugrađuje zasun, hvatač nečistoće, MDK komad, ravni komad za
smirenje toka vode, a iza vodomjera ravni komad i zasun. Iza vodomjera na koji
je spojena hidrantska mreža objekta ili sprinkler sistem za gašenje požara,
obavezno se ugrađuje zaštitnik od povratnog toka. Dužina ravnog dijela za
smirenje toka ispred i iza vodomjera ovisi o profilu vodomjera.
(6) Brtve spojeva su gumene s metalnim
uloškom. Vijci su od odgovarajućeg promjera i dužine prema profilu prirubnice.
(7) Sekundarni vodomjeri mogu se nalaziti iza
glavnog vodomjera u vodomjernom oknu, u prostoriji za vodomjere u podrumu
zgrade, ili u vodomjernim ormarićima unutar zgrade.
(8) Sekundarni vodomjeri se obavezno ugrađuju
u vodomjernom oknu iza glavnog vodomjera u slučaju da je položaj potrošača
takav da nema pristupačnog mjesta za smještaj vodomjernih ormarića. Tada se u
vodomjerno okno mogu postaviti ormarići u koje se ugrade sekundarni vodomjeri.
(9) Vodomjerni ormarići u pravilu smještaju
se u zajedničke prostorije (hodnici, stubišta, zajedničke prostorije u
podrumu), a u pravilu NIKAKO u stanove, poslovne prostore ili garaže. Položaj
im mora biti pristupačan i moraju omogućiti normalno očitanje. Visina na koju
su postavljeni sekundarni vodomjeri mora biti 100 - 160 cm od gotovog poda.
Prostori u koje se smještaju vodomjerni ormarići za unutrašnju ugradnju moraju
biti unutar objekta i u njima temperatura nikada ne smije pasti ispod +5oC. Vodomjerni ormarići za unutrašnju ugradnju ne smiju
se postavljati na otvorene galerije ili hodnike otvorenog tipa.
(10) Na vratima ormarića za unutrašnju
ugradnju moraju biti prozorčići za očitanje, reške za ventilaciju i bravica za
zaključavanje. Svi vodomjerni ormarići na cijelom području vodoopskrbe
isporučitelja moraju imati jedinstveni ključ. U višestambenim,
stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama s više suvlasnika ključ za otvaranje
ormarića dobiva na korištenja ovlašteni predstavnik suvlasnika i upravitelj
zgrade. Vlasnici pojedinih zasebnih cjelina zatvaraju vodu
za potrebe radova unutar
zasebne cjeline na zapornom uređaju unutar zasebne cjeline.
(11) Ormarići moraju imati odvod. Odvod se
može izvesti ili preko aktivnog sifona najbliže zasebne cjeline ili zajedničkom
vertikalom, koja se spaja na aktivni sifon u najnižoj etaži zgrade. Spoj na
odvodnju se može izvesti i bez sifona s tim da se osigura odvod preko podne
rešetke najniže etaže u koju se preko zračnog međuprostora ulijeva otpadna voda
iz vodomjernih ormarića. Nije dopušten spoj na odvodnju preko sifona na
vodomjernom ormariću ili direktno.
(12) Materijal izrade ormarića za unutrašnju
ugradnju u pravilu je lim debljine 1,5 mm, zaštićen plastificiranjem ili PVC
ormarićem. Prozorčić je od prozirnog pleksi stakla. Boja ormarića određuje se
prema uređenju interijera, ako su metalni.
(13) Ormarići moraju biti spojeni na
uzemljenje zgrade. U tu svrhu ormarić se na uzemljenje spaja vijkom M8 sa
zvjezdastim podloškama. Posebno treba obratiti pažnju na spoj vrata ormarića na
uzemljenje.
(14) Tipske vodomjerne ormariće nabavlja i
postavlja investitor prema uvjetima isporučitelja.
(15) U tipske vodomjerne ormariće smješta se
1 - 4 vodomjera (u IZO ormariće 1 - 2 vodomjera), pripadajući službeni ventili
bez ispusta prije vodomjera, službeni ventili s ispustom poslije vodomjera,
spojišta vodomjera i M-bus moduli za očitanje. Isporučitelj ormarića ormarić
isporučuje s ugrađenim svom vodovodnom armaturom i fitinzima, tako da na
gradilištu montažu i demontažu vodovodnog dijela instalacije u vodomjernom
ormariću obavljaju samo djelatnici isporučitelja, a izvoditelj interne
vodovodne instalacije se spaja na priključke na vanjskoj strani ormarića.
(16) Vodomjeri hladne vode u vodomjerni
ormarić se ugrađuju u horizontalnom ili vertikalnom položaju. U oba položaja
vodomjeri moraju biti okrenuti prema vratima ormarića i zadovoljiti uvjet
minimalno B klase točnosti.
(17) Vodomjeri se izvrštavaju, servisiraju i
ponovno baždare prema Zakonu.
(18) Vodomjere u vodomjerne ormariće
postavlja isporučitelj. Vodomjeri se u ormariće postavljaju nakon izvršene
uplate od strane investitora i sklapanja ugovora o ugradbi i korištenju
sekundarnog vodomjera, koji s isporučiteljom sklapa vlasnik svake zasebne
cjeline. Za eventualnu zajedničku potrošnju (čistačica, pranje automobila,
zalijevanje zelenila i sl.) ne ugrađuje se zasebni sekundarni vodomjer, već se
dijeli na sve suvlasnike udjelom zajedničke potrošnje (UZP).
(19) Tlačna proba instalacija zgrade mora
biti provedena prije ugradbe sekundarnih vodomjera.
(20) Podaci iz vodomjera se pohranjuju u
M-bus modulu za očitanje, koji se mora nalaziti u ormariću zajedno s vodomjerom
čije podatke sprema. Jedino u slučaju da su ormarići postavljeni neposredno
jedan do drugoga, vodomjer i modul za očitanje mogu biti u susjednim
ormarićima.
(21) Modul se napaja preko M-bus sustava. U
slučaju kvara upravljačke jedinice ili nestanka struje, svi moduli moraju imati
ugrađene baterije. Vijek trajanja baterije je minimalno 7 godina. Struja 220 V
u vodomjernom ormariću NIJE DOPUŠTENA.
(22) M-bus moduli za očitanje se kablovskom
vezom spajaju na upravljačku jedinicu, koja se nalazi u ormariću smještenom na
vidljivom i dostupnom mjestu u ulaznom prostoru zgrade. M-bus modul mora biti
karika u lancu prijenosa podataka od ostalih vodomjernih ormarića do
upravljačke jedinice.
(23) Kablovi za povezivanje M-bus modula su u
pravilu IYStY 2 x 2 x 0,8 mm2.
Kablovi su smješteni u zaštitne gibljive cijevi promjera 20 mm. Zaštitne
gibljive cijevi nabavlja i postavlja investitor.
(24) U pravilu, M-bus moduli se spajaju po
vertikali od ormarića do ormarića. U najnižoj etaži međusobno horizontalno se
povezuju moduli, kao i s upravljačkom jedinicom. Moduli iz prostorije glavnih
vodomjera spajaju se na upravljačku jedinicu ili modul u najbližem vodomjernom
ormariću.
(25) Upravljačka jedinica mora biti smještena
u ulaznom prostoru zgrade. Upravljačka jedinica spaja se na izvor napajanja
220V i telefonsku instalaciju. U ormarić upravljačke jedinice smješta se
upravljačka jedinica, trafoi za napajanje, modem za prijenos podataka telefonom
i eventualna dodatna potrebna oprema za kvalitetan prijenos podataka.
(26) Veličina ormarića u koji se smješta
upravljačka jedinica ovisi o izvoditelju M-Bus instalacije. Materijal je
plastificirani lim ili PVC. Na vratima ormarića jedinice za očitanje nema
prozorčića, već je reljefno ili na drugi način utisnut natpis VODOVOD ŽRNOVNICA
d.o.o. Ormarić jedinice za očitanje nabavlja i postavlja investitor. Sve
metalne dijelove ormarića treba spojiti na uzemljenje zgrade. Vijak za
uzemljenje mora imati zvjezdaste podloške. Kao ni kod vodomjernog ormarića, ni
kod ormarića upravljačke jedinice boja nije zadana, već ovisi o boji
interijera. Svojim reljefom natpis VODOVOD ŽRNOVNICA d.o.o. pokazuje svrhu ormarića,
bez obzira na boju.
(27) M-Bus sustav investitor izvodi o
vlastitom trošku, a prema uvjetima određenima od strane isporučitelja.
Telefonsku liniju (ugovor o pretplatničkom odnosu s operaterom) osigurava
isporučitelj. Investitor je dužan osigurati fizički spoj na telekomunikacijsku
mrežu, a kod planiranja broja potrebnih izlaza prema telekomunikacijskoj mreži,
treba predvidjeti i ovaj za M-Bus izlaz.
(28) Prije tehničkog pregleda treba
provjeriti pozicije svih vodomjera zgrade, mora biti potpisan ugovor o ugradbi
sekundarnih vodomjera i obavljena uplata od strane investitora, s vlasnikom
svake zasebne cjeline mora biti sklopljen ugovor o ugradbi i korištenju
sekundarnog vodomjera. Osim toga, investitor s izvoditeljem M-Bus sustava mora
sklopiti ugovor o održavanju M-Bus sustava i u svoje ugovore s kupcima unijeti
klauzulu o prijenosu obaveze održavanja M-Bus sustava. Tek nakon navedenih
predradnji moći će se izdati potvrda o ispravnosti izvedenog vodoopskrbnog
priključka i predstavnik isporučitelja na tehničkom pregledu će moći dati
suglasnost za izdavanje uporabne dozvole.
Zaštita od povratnog toka vode
Članak
36.
(1) Javna izvorišta i vodoopskrbni objekti
moraju biti zaštićeni od slučajnog ili namjernog onečišćenja i drugih utjecaja
koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za piće prema važećim propisima.
(2) Isporučitelj, kao pravna osoba koja
obavlja vodoopskrbnu djelatnost, dužan je poduzimati mjere za osiguravanje
zdravstvene ispravnosti vode za piće i tehničke ispravnosti uređaja.
(3) Zaštita od povratnog toka interne
vodovodne instalacije mora se osigurati na mjestima spoja interne instalacije s
uređajima i aparatima iz kojih postoji opasnost od povratnog toka zagađene ili
zatrovane vode.
(4) Zaštita od povratnog toka javne
vodoopskrbne mreže obavlja se ugradbom zaštitnika od povratnog toka (u daljnjem
tekstu - ZOPT) na svaki vodoopskrbni priključak.
(5) ZOPT za zaštitu javne vodoopskrbne mreže
se postavlja iza glavnog vodomjera, a tip ZOPT-a se određuje
prema ovim uvjetima, ovisno o
stupnju opasnosti od zagađenja.
(6) Tip ZOPT-a određuje se prema tablici 4.,
na osnovi kategorizacije vode.
(7) Kategorizacija zagađenja vode i
određivanje stupnja zaštite javne vodoopskrbne mreže od povratnog toka provodi
se prema EN 1717.
(8) Ugradba ZOPT-a obavezna je novim
vodoopskrbnim priključcima iza svakog glavnog vodomjera bez obzira na vrstu
potrošnje. Obavezu ugradbe ZOPT-a za postojeće objekte utvrdit će isporučitelj
u skladu s opasnošću od zagađenja javne vodoopskrbne mreže koju predstavlja
svaki pojedini korisnik zasebno. Obveza ugradbe ZOPT- a tipa EC na
vodoopskrbnim priključcima za obiteljske kuće bit će definirana i počinje
vrijediti danom donošenja posebne odluke isporučitelja.
Kategorizacija vode u svrhu odabira ZOPT-a
Članak
37.
(1) Kategorizacija vode u svrhu zaštite od
povratnog toka određuje se prema EN 1717:
1. Zdrava voda isporučena od ovlaštenog
isporučitelja, koja zadovoljava zahtjeve za pitku vodu.
2. Voda koja bi mogla biti 1. kategorije osim
što je njena estetska kvaliteta umanjena zbog: promjene njene temperature,
prisutnosti sastojaka ili organizama koji uzrokuju promjenu okusa, mirisa ili
izgleda, uključivo vodu u distribuciji tople vode
3. Voda koja predstavlja malenu opasnost za
zdravlje zbog koncentracije nisko-otrovnih sastojaka, uključujući tekućine koje
sadrže: etilen glikol, otopina bakrenog sulfata, ili sličnih kemijskih dodataka
ili natrijev hipoklorit (klor ili slična sredstva za dezinfekciju).
4. Voda koja predstavlja značajnu opasnost za
zdravlje zbog koncentracije otrovnih sastojaka, uključujući svaku tekućinu koja
sadrži: kemijske, kancerogene sastojke ili pesticide (uključujući insekticide i
herbicide), ili organizme iz prirode koji su potencijalno opasni za zdravlje.
5. Voda koja predstavlja ozbiljnu opasnost za
zdravlje zbog koncentracije patogenih organizama, radioaktivnih ili vrlo
otrovnih sastojaka, uključujući sve tekućine koje sadrže: fekalni materijal ili
sličan otpad stvoren od ljudi, otpad klaonica i sličnog životinjskog porijekla,
ili patogeni elementi i spojevi bilo koje vrste.
Kategorizacija ZOPT-a
Članak
38.
(1) Za zaštitu javne vodoopskrbne mreže od
povratnog toka prema ovim uvjetima koriste se sljedeći zaštitnici od povratnog
toka prema EN 1717:
1. Dvostruki kontrolirani nepovratni ventil -
tip EC za zaštitu od povratnog toka tekućina kategorije 1 i 2 (u daljnjem
tekstu EC).
2. Mrežni djelitelj toka s kontroliranom
tlačnom međuzonom - tip BA za zaštitu od povratnog toka tekućina kategorija 3,
4 i 5 (u daljnjem tekstu BA).
Područje primjene ZOPT-a
Članak
39.
(1) EC se ugrađuje na linije glavnih
vodomjera za sljedeće korisnike:
1. obiteljske kuće,
2. stanove u višestambenim i
stambeno-poslovnim zgradama,
3. javne ustanove, te poslovne prostore
različite od stavka (2) ovog članka,
4. unutrašnju i vanjsku hidrantsku mrežu sa
uređajima ili bez njih za povećanje tlaka, te sprinkler sisteme zaštite od
požara sa spremnicima vode ili bez njih, bez aditiva,
5. sprinkler sisteme zalijevanja travnjaka
bez ubrizgavača kemikalija sa pumpama za povećanje tlaka ili bez njih.
Opći uvjeti ugradbe, atestiranja i
servisiranja ZOPT-a
Članak
40.
(1) ZOPT se uvijek postavlja iza vodomjera
nizvodno od zapornog uređaja - na korisnikovoj strani instalacije u vodoravnom
položaju, osim ako je namijenjen za vertikalnu ugradnju.
(2) Obavezno se postavlja ZOPT na kojem je
moguće testirati ispravnost.
(3) ZOPT se, gdje je god to moguće, mora
postaviti iznad nivoa terena, što bliže vodomjernom oknu. Prostor u koji se
postavlja ZOPT mora obavezno biti zatvorenog tipa, odgovarajućih svijetlih
gabarita za normalan rad na montaži, ispitivanju i održavanju uređaja.
(4) Između vodomjera i ZOPT-a ne smije biti
nikakvih račvanja, odvajanja, niti priključaka. Ukoliko u iznimnim slučajevima
takvih račvanja, odvajanja ili priključaka mora biti, tada se na svako takvo
račvanje, odvajanje ili priključak mora postaviti odgovarajući ZOPT.
(5) Obavezno postaviti zaporni uređaj
neposredno ispred i iza ZOPT-a, zbog mogućnosti ispitivanja i servisa uređaja.
Ukoliko se ZOPT nalazi u vodomjernom oknu i zaporni uređaj s prirubnicama koji
se nalazi ispred ZOPT-a ujedno je i zaporni uređaj neposredno iza vodomjera (pa
je prema tome u vlasništvu ViO), mora imati ugradbenu dužinu prema DIN 3202 red
F4 ili F5.
(6) S obzirom na to da za vrijeme ispitivanja
ZOPT-a voda mora biti zatvorena i ukoliko je objekt takve naravi da ne podnosi
prekid vodoopskrbe, moraju se ugraditi dva paralelna ZOPT-a.
(7) Ukoliko na parceli nema mogućnosti
postave ZOPT- a iznad nivoa terena, može se postaviti unutar zgrade, iznad
nivoa terena. Između vodomjera i ZOPT-a NE SMIJE biti račvanja cijevi,
odvajanja niti priključenja!
(8) Ukoliko nema mogućnosti nadzemne ugradbe,
ZOPT se može postaviti i u vodomjerno okno ili zasebno okno za ZOPT, koje tada
mora zadovoljavati sve zahtjeve za vodomjerno okno, ovisno o tipu ZOPT-a.
(9) Prije ugradbe ZOPT-a potrebno je
temeljito isprati internu instalaciju.
(10) U hidrauličkom proračunu treba uračunati
pad tlaka na ZOPT-u.
(11) Svi ZOPT-i moraju se montirati na
pristupačnim mjestima i tako izvesti da se može lako i brzo kontrolirati
zaštita od povratnog toka.
(12) Isporučitelj vodi evidenciju svih
potencijalnih zagađivača na području svojeg vodoopskrbnog sustava, te upozorava
vlasnike koji imaju ugrađeni ZOPT, ukoliko nisu na vrijeme izvršili atestiranje
ZOPT-a. Isto tako isporučitelj utvrđuje potrebu i izdaje nalog vlasnicima za
ugradbu ZOPT-a na postojećim nekretninama iz članka 37. Kontrola i atestiranje ZOPT-a
obavlja se jednom godišnje. Postupak atestiranja propisuje isporučitelj ovisno
o tipu ZOPT-a. Atest o ispravnosti ZOPT-a vrijedi godinu dana. Nakon ugradbe
ZOPT-a na novom priključku, vlasnik isporučitelju mora dostaviti i
aksonometrijsku shemu izvedene interne instalacije u digitalnom obliku i u
formatu koji određuje isporučitelj. Isporučitelj shemu unosi u GIS.
(13) ZOPT je vlasništvo korisnika koji je
dužan snositi troškove nabave, ugradbe, redovne godišnje kontrole i
atestiranja, te potrebnog servisiranja. Ugradbu, servisiranje i atestiranje
ZOPT-a vlasnik može povjeriti samo pravnim
osobama registriranim za
navedene radove, ovlaštenim od strane proizvođača ZOPT-a i prema uvjetima
isporučitelja. Kod izvedbe novog priključka i ukoliko se ZOPT nalazi u
vodomjernom oknu, ZOPT nabavlja vlasnik - investitor, a ugrađuje isporučitelj
zajedno s ostalom armaturom u vodomjernom oknu.
(14) Ukoliko kontrola zaštite od povratnog
toka ZOPT ne zadovolji tražene uvjete, vlasniku se daje rok od 15 dana za
otklanjanje nedostataka i servisiranje ZOPT-a. Nakon otklanjanja nedostataka i
ponovne kontrole izdaje se atest. Primjerak atesta vlasnik nekretnine ili
pravna osoba koja obavlja atestiranje obavezno dostavlja isporučitelju.
(15) Ukoliko vlasnik ne postupi po zahtjevu
za otklanjanje nedostataka, ne dostavi isporučitelju atest o ispravnosti ZOPT-a
ili ne ugradi odgovarajući ZOPT u roku određenom od strane isporučitelja,
isporučitelj će obustaviti isporuku vode na tom vodoopskrbnom priključku, dok
se ne osiguraju uvjeti za zaštitu od povratnog toka.
(16) Ugrađivati se mogu samo ZOPT-i koji
zadovoljavaju tehničke karakteristike i ostale uvjete koje određuje
isporučitelj. Dobavljač ZOPT-a mora od ovlaštene institucije dobiti atest o
sukladnosti proizvoda s odgovarajućim hrvatskim i europskim normama.
(17) Karakteristike koje mora zadovoljiti
ZOPT i pripadajući zaporni uređaji:
1. Minimalno jedna pravna osoba ovlaštena od
proizvođača i registrirana za obavljanje servisiranja i atestiranja na području
RH.
2. Dobavljač proizvoda mora osigurati atest o
sukladnosti proizvoda s odgovarajućim hrvatskim i/ili europskim normama.
3. Kod ZOPT-a DN 50 mm i više treba
predvidjeti EV ili EVO zasune.
4. Svaka tlačna zona ZOPT-a, kao i zaporni
uređaj ispred ZOPT-a moraju imati izlaz za postavu ventila za ispitivanje.
Prostorija za smještaj EC ZOPT-a ispod nivoa
terena
Članak
41.
(1) Ukoliko se EC instalira u okno ili
prostoriju u podrumu, isti moraju zadovoljiti uvjete članaka 25. i 26. Uvjeta.
(2) U okno ili prostoriju iz prethodnog stava
mogu biti ugrađeni i glavni vodomjer.
Prostorija za smještaj BA ZOPT-a ispod nivoa
terena
Članak
42.
(1) BA se može smjestiti u okno zajedno s
glavnim vodomjerima, ili u zasebno izvedeno okno iza vodomjernog okna. Između
tih okana ne smije biti nikakvih račvanja niti priključaka!
(2) U oknu treba osigurati dovoljan prostor
oko armature za ugradbu, ispitivanje i održavanje.
(3) Poklopac je laki tip (5t) četvrtasti, s
natpisom VODOVOD ŽRNOVNICA d.o.o.. Veličina poklopca do 1 150 je 60 x 60 cm.
Kod profila 200 mm i više veličina poklopca mora zadovoljavati mogućnost
prolaza armatura većih gabarita.
(4) Okno projektirati tako da razmak između
dna BA ispusnog ventila i dna okna bude min. 25 cm (za BA profila do 32 mm),
ili min. 45 cm (za BA profila 50 mm ili više).
(5) Ukoliko se BA ugrađuje u prostoriju u
podrumu zgrade, minimalni uvjeti prostorije su isti kao kod vodomjernog okna.
Nadzemna ugradba BA ZOPT-a
Članak
43.
(1) Na ovaj način treba ugrađivati BA, gdje
god je to moguće.
(2) Građevina u koju se smješta ZOPT mora
biti od čvrstog materijala, zatvorena, s dovoljno prostora za montažu,
ispitivanje i servisiranje armature.
(3) U prostoriju se smješta ZOPT s zapornim
uređajima ispred i iza ZOPT-a.
(4) Prostorija mora imati osigurano grijanje,
s regulacijom koja kod najnepovoljnijih vremenskih uvjeta ne dopušta pad
temperature ispod +5oC.
(5) Prostorija mora imati prirodno i umjetno
osvjetljenje, kao i provjetravanje.
(6) Pod prostorije mora biti min. 30 cm iznad
nivoa terena.
(7) Mora biti osigurana odvodnja. Spoj na
kanalizaciju je dopušten.
(8) Između vodomjera i ZOPT-a ne smije biti
nikakvih račvanja niti priključaka!
(9) Osigurati stabilne podupore svih
armatura.
Zaštita od povratnog toka u internoj
instalaciji
Članak
44.
(1) Svi aparati i uređaji, potencijalni
zagađivači pitke vode moraju zaštitnicima od povratnog toka biti odvojeni od
instalacije pitke vode.
(2) Zabranjeno je neposredno spajanje javnih
vodovodnih uređaja s uređajima i instalacijama zasebne vodoopskrbe i s
cjevovodima za odvod vode. Zasebni vodoopskrbni uređaj smije dobivati vodu iz
javnog vodovoda samo preko slobodnog razmaka iznad rezervoara ili posude koja
mora biti zatvorena ukoliko se radi o vodi za piće i higijenske potrebe.
Slobodni razmak mora biti min. 2D (D = promjer cijevi javnog vodovoda) ili
minimalno 25 mm. Iznimno se instalacije zasebne vodoopskrbe mogu spojiti s
internim vodovodnim instalacijama preko ZOPT-a koji pokriva zaštitu od
povratnog toka svih klasa tekućina.
(3) Zabranjeno je neposredno spajanje
zahodskih školjki s vodovodnom instalacijom.
(4) Kod prijelaza na internu vodovodnu
instalaciju mora se po pravilu, gdje je ulični tlak manji od 2 bar ili se
područje opskrbljuje hidroforskim postrojenjem, iza svakog vodomjera ugraditi
zaštitnik od povratnog toka. Time se javna vodovodna mreža osigurava protiv
onečišćenja koje može nastati povratnim strujanjem vode.
(5) Donji rub izljeva mora biti najmanje 5 cm
iznad gornjeg ruba preljeva (npr. kade za kupanje). Preljevi moraju biti po
mogućnosti tako dimenzionirani da mogu odvoditi svu vodu koju daje potpuno
otvoren izljev.
(6) Zabranjeno je neposredno spajanje svih
parnih kotlova, velikih kotlova i velikih strojeva za pranje i kuhanje, svih
strojeva za čišćenje i bojanje, hidrauličkih naprava (ejektora), uređaja za
grijanje vode i sličnih uređaja s vodovodnom instalacijom, koja se opskrbljuje
izravno iz javne vodovodne mreže. Isto se može izvesti isključivo preko
zaštitnika od povratnog toka.
(7) Zabranjuje se polaganje cijevi u
revizijskim i drugim oknima kanalizacije.
(8) Rezervoari koji se pune vodom iz
vodovodne instalacije moraju imati tako dimenzionirane preljeve, da mogu
odvoditi svu vodu, koju daje potpuno otvoren izljev. Slobodni razmak između dna
izljevne cijevi i najvišeg vodostaja u posudi ne smije biti manji od 2D (D =
promjer izljevne cijevi) ili 25 mm.
(9) Izljevi koji su spojeni s otvorenim posudama
pomoću gumene ili slične gipke cijevi, moraju imati ZOPT koji pri
ječi vraćanje vode iz posude
u instalaciju (ručni tuševi, bidei). Isto vrijedi za vrtne hidrante i izljeve
na koje može biti priključeno gipko crijevo.
(10) Uređaji koji se stavljaju pod tlak veći
od tlaka u vodovodnoj mreži, a spojeni su s javnim vodovodom, moraju imati osim
mjera sigurnosti po prethodnim člancima i zasebni ZOPT.
Uvjeti korištenja i održavanje vodoopskrbnog
priključka
Članak
45.
(1) Nakon izvedbe vodoopskrbnog priključka i
ugradbe vodomjera, investitor - vlasnik postaje potrošač u sustavu vodoopskrbe
isporučitelja.
(2) Vlasnik se mora brinuti, da se interna
vodovodna instalacija zaštiti od oštećenja i kvarova i da bude uvijek ispravna,
kako bi trajno mogla služiti svojoj namjeni. On mora pravovremeno poduzeti
mjere, da se dio spojnog voda i vodomjeri u zatvorenom prostoru za smještaj
vodomjera, kao i instalacija na njegovoj nekretnini zaštiti od smrzavanja.
(3) Kod vodoopskrbe postojećih višestambenih,
stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada GI sustavom, korisnici su preko svog
predstavnika dužni osigurati redovnu izmjenu i baždarenje internih vodomjera,
te obaviti očitanje internih vodomjera i dojavu očitanja naručitelju po uputi
isporučitelja.
(4) Kod vodoopskrbe novih zgrada s ugrađenim
GS sustavom vodomjera i M-Bus sustavom, suvlasnici su, preko svog ovlaštenog
predstavnika dužni održavati M- Bus sustav za očitanje.
(5) U postojećim zgradama, ako je zbog požara
morao biti otvoren zaporni uređaj na obilaznom vodu, to treba dojaviti
isporučitelju u roku od 24 sata. Isporučitelj će po dojavi obaviti kontrolu
zatvorenosti zapornog uređaja na obilaznom vodu i njegovo plombiranje.
Potrošnja vode
Članak
46.
(1) Količina pružene usluge opskrbe pitkom
vodom utvrđuje se vodomjerom. Sistem i veličinu vodomjera određuje isporučitelj
na osnovi hidrauličnog proračuna i on jedini ima pravo i dužnost dobave,
ugradnje i izmjene, popravka i održavanja glavnih i sekundarnih vodomjera.
(2) Isporučena voda se obračunava prema
važećem Cjeniku i drugim propisima isporučitelja.
(3) Potrošnja vode na javnim površinama, ako
se ne mjeri vodomjerom, (polijevanje i pranje ulica, polijevanje parkova i sl.)
obračunava se na način utvrđen pismenim ugovorom između isporučitelja i
potrošača. Za gradilišta voda se obračunava po stvarnom potrošku.
(4) Vodomjere očitavaju radnici - očitači
isporučitelja osim u slučajevima kad se radi o internim vodomjerima. Stanje
brojila na vodomjeru čita se po rasporedu koji određuje isporučitelj, a može se
čitati u svako vrijeme. Potrošač je obvezan očitaču omogućiti čitanje
vodomjera.
Štednja vode
Članak
47.
(1) Kod većih nestašica vode zbog duže suše
ili drugih razloga isporučitelj može poduzeti tehničke mjere za ograničenje
potroška sukladno zakonu i važećim propisima. U takvim slučajevima opskrba
vodom obavlja se u skladu s odlukama nadležnih tijela državne uprave.
Zaštitne mjere
Članak
48.
(1) Zabranjeno je izvođenje odvojaka na
spojnom vodu ispred glavnog vodomjera. Iznimno isporučitelj može dopustiti
odnosno uvjetovati izvedbu takvog odvojka zbog spajanja susjedne nekretnine ili
razdvajanja instalacije priključene nekretnine. Odvojak izvodi isporučitelj na isti
način i uz iste uvjete kao i vodoopskrbni priključak.
(2) Jedino isporučitelj ima pravo otvaranja i
zatvaranja uličnih zapornih uređaja na čvoru priključka i zapornih uređaja
ispred glavnih vodomjera.
(3) Vlasnik može zbog popravka na internoj
vodovodnoj instalaciji zatvoriti zaporni uređaj iza glavnog vodomjera. Kod
kvara na glavnom vodomjeru ili na zapornom uređaju iza vodomjera ili ako tog
uređaja nema, vlasnik može iznimno, da se spriječe eventualne štete, zatvoriti
zaporni uređaj ispred vodomjera. Kod požara smije se iznimno otvoriti mimovodni
zasun. U jednom i drugom iznimnom slučaju mora se obavijestiti isporučitelja
najkasnije u roku od 24 sata.
(4) Vlasnici nekretnina moraju u roku od 3
mjeseca od stupanja na snagu ovih uvjeta odnosno obavijesti isporučitelja, o
svom trošku dati ugraditi zaporne uređaje iza vodomjera tamo gdje ih nema.
(5) Kod rekonstrukcija interne vodovodne
instalacije, koja u svom sastavu ima internu hidrantsku mrežu, treba je izvesti
na način da se ukine obilazni vod, odnosno mora se formirati vod interne
hidrantske mreže koji će u prostoriji vodomjera imati svoj glavni vodomjer.
(6) Zbog kontrole vodovodne instalacije
predstavnici isporučitelja imaju pravo pristupa na sve dijelove nekretnina u
kojima se nalazi vodovodna instalacija, koja se opskrbljuje iz javne
vodoopskrbne mreže. Na nekretninama koje se opskrbljuju vodom iz javne
vodoopskrbne mreže i iz zasebnog vodovoda odvojenim internim instalacijama
imaju pravo pristupa i u sve one dijelove nekretnina gdje se nalaze
vodoopskrbni uređaji zasebnog vodovoda i interna vodovodna instalacija, da bi
mogli provjeriti eventualnu nepropusnu vezu između javnog i zasebnog
vodoopskrbnog sistema.
(7) Predstavnici isporučitelja smiju obavljati
takve preglede samo u prisutnosti vlasnika nekretnine ili njihovih ovlaštenih
predstavnika.
Održavanje vodoopskrbnog priključka
Članak
49.
(1) Za izvođenje popravaka i izmjenu
vodomjera i promjena na vodoopskrbnom priključku nije potrebna suglasnost
vlasnika, ali ga treba o tome unaprijed obavijestiti. Ako popravak ne trpi
odlaganja, vlasnika se može obavijestiti naknadno.
(2) Svaki kvar i štetu na vodoopskrbnom
priključku i vodomjeru mora vlasnik odmah prijaviti isporučitelju, a on je
dužan nedostatke što prije otkloniti. Oštećenja i smetnje na vodoopskrbnom
priključku, koje nastanu krivnjom ili nepažnjom vlasnika ili korisnika interne
instalacije, popravljaju se o trošku vlasnika nekretnine bez odgode.
(3) Isporučitelj održava vodoopskrbni
priključak o svom trošku od čvora do uključivo zaporni uređaj iza glavnog
vodomjera. U višestambenim, stambeno - poslovnim i poslovnim zgradama
izgrađenim po GS sistemu isporučitelj održava i sekundarne vodomjere u
vodomjernim ormarićima.
(4) Kod izmjene javnog cjevovoda ili inače,
kad se pokaže potreba, isporučitelj obnavlja i izmjenjuje čitav priključak ili
dio priključka, o svom trošku.
(5) Izmjena vodoopskrbnog priključka na
zahtjev potrošača radi povećanja profila, kao i premještaj postojećeg
vodoopskrbnog priključka na
zahtjev potrošača, obavlja se na trošak potrošača.
(6) Preinaka položaja glavnog vodomjera, koja
se izvodi na zahtjev korisnika mora biti izvedena prema propisima ovih uvjeta.
Ukoliko je vodomjer bio smješten u niši u podrumu zgrade, ili u udubljenju u
podu, rekonstrukcijom armature treba osigurati da se glavni vodomjer ugradi u
zatvorenom prostoru prema članku 26. ovih uvjeta.
(7) Preinake vodovodnih uređaja radi
rekonstrukcije javno-prometnih površina (podizanje škrinjica, premještaj
hidranata) obavlja isporučitelj na teret investitora tih zahvata.
Opći uvjeti za interne vodovodne instalacije
Članak
50.
(1) Interna vodovodna instalacija spaja se s
javnom vodoopskrbnom mrežom na teret potrošača, a on se njome služi na svoju
odgovornost i održava je o svom trošku. Isporučitelj ne odgovara za štete koje
pretrpe potrošači zbog pogonskih razloga na javnim vodovodnim uređajima
nastalim višom silom ili zbog toga što instalacija nije izvedena tako da
odgovara tlakovima u javnoj vodoopskrbnoj mreži ili ako se nepravilno
upotrebljava i održava.
(2) Projektiranje i izvedbu internih
instalacija treba izvesti prema EN 806.
(3) Interna vodovodna instalacija izvodi se
od materijala koji jamče dugovječnost, sigurnost opskrbe i koji u dodiru s
vodom ne mijenjaju svojstva.
(4) U pravilu unutrašnja vodovodna
instalacija se može izvoditi od čeličnih pocinčanih, bakrenih i plastičnih
cijevi, te cijevi od nodularnog lijeva.
(5) Vodovodne cijevi spajaju se, ovisno o
cijevnom materijalu, odgovarajućim fazonskim komadima i fitinzima, prema
pravilu struke i uputama proizvođača.
(6) Sva spojna mjesta moraju se izvesti
besprijekorno, presjek cijevi ne smije se smanjiti spajanjem. Vodovodne
armature i izljevi moraju biti takve konstrukcije da ne uzrokuju velike gubitke
pritiska, hidrauličke udare, neugodan šum i buku po instalaciji. Unutarnji
promjer armature ne smije biti manji od unutarnjeg promjera cijevi.
(7) Sav cijevni, spojni i brtveni materijal
mora zadovoljavati odgovarajuće hrvatske i europske norme. Zadovoljavanje
ispunjavanja navedenog uvjeta utvrđuje se na tehničkom pregledu zgrade.
(8) U višestambenim, stambeno-poslovnim i
poslovnim zgradama na internoj instalaciji u zasebnoj cjelini obavezno se
predviđa zaporni uređaj koji zatvara kompletnu internu instalaciju pojedine
zasebne cjeline. Navedeno je obavezno, bez na to je li vodomjer za zasebnu
cjelinu u prostoriji glavnih vodomjera ili u zajedničkom prostoru neposredno ispred
stana.
(9) Na sva izljevna mjesta sa kojih prijeti
zagađenje instalacije od povratnog toka treba ugraditi odgovarajuće zaštitnike
od povratnog toka, prema članku 42. ovih uvjeta.
(10) Vrtni hidrant mora biti propisno
ugrađen, s ugrađenim zaštitnikom i tako izveden da se može potpuno isprazniti.
(11) Interne vodovodne instalacije smiju
izvoditi ovlaštene stručne osobe ili poduzeća. Dovršena interna instalacija ne
smije se predati na upotrebu, ako prije toga nije izvršen tehnički pregled i
izdana uporabna dozvola. Isporučitelj nije obvezan spojiti sa javnom
vodoopskrbnom mrežom internu vodovodnu instalaciju koja nije izvedena po
odredbama ovih uvjeta.
(12) Interna kućna vodovodna instalacija mora
imati osiguran sustav pražnjenja i čišćenja instalacije, osobito zbog izvođenja
radova na popravljanju i održavanju interne kućne vodovodne mreže. Ukoliko
postojeći objekti nemaju navedeni sustav pražnjenja i čišćenja, kod
rekonstrukcije i većih popravaka potrebno je takav sustav izvesti.
(13) Ukoliko uređaj priključen na internu
instalaciju nije konstruiran za tlak koji postoji u vodovodnoj mreži, treba
ispred njega ugraditi uređaj za smanjenje tlaka. Uređaj za smanjenje tlaka,
ugrađuje investitor o svom trošku, a ugrađuje se iza vodomjera kao zajednički
uređaj za smanjenje tlaka za cijelu zgradu.
Uređaji za povećanje tlaka
Članak
51.
(1) Izravno usisavanje vode iz javne
vodovodne mreže dopušteno je samo kod cjevovoda 1 200 mm i više. Uređaj za
povećanje tlaka kod direktnog spoja na vodoopskrbnu mrežu obavezno mora biti
opremljen frekventnom regulacijom. Frekventna regulacija mora isključiti pumpu
u slučaju da je ulazni tlak pumpe manji od 2 bar.
(2) Uređaji za povećanje tlaka (tzv.
hidroforski uređaji) projektiraju se u internim vodovodnim instalacijama gdje
tlak u javnoj vodovodnoj mreži nije dovoljan za osiguranje uredne vodoopskrbe.
(3) Uređajem za povećanje tlaka opremljen je
viši dio građevine, koja direktnom opskrbom iz mreže nema dovoljno tlaka. Kod
vrlo visokih zgrada ovakvih stupnjeva opskrbe može biti nekoliko.
(4) Obavezno treba razdvojiti uređaje za
povećanje tlaka za sanitarnu instalaciju, hidrantsku mrežu i sprinkler
instalaciju.
Unutarnje instalacije za gašenje požara
Članak
52.
(1) Objekt se od požara štiti hidrantima na
javnom cjevovodu, a ako to nije dovoljno, na parceli treba izgraditi internu
hidrantsku mrežu koja može biti vanjska i unutrašnja.
(2) Svaki objekt mora imati osiguranu zaštitu
od požara s najmanje dva vanjska hidranta. Udaljenost od vanjskog hidranta do
najbliže točke objekta ne smije biti manja od 5 m, niti veća od 80 m.
(3) Ukoliko navedeni uvjet nije osiguran
(veličina parcele i sl.), mora se izvesti interna vanjska hidrantska mreža na
samoj parceli i postaviti potreban broj vanjskih hidranata da se zadovolji
navedeni uvjet.
(4) Ukoliko objekt ima četiri ili više
nadzemnih etaža do kojih je osiguran pristup vatrogasnih vozila, mora se
izvesti unutrašnja hidrantska mreža. Pristup vatrogasnih vozila treba osigurati
do svake zasebne cjeline.
(5) Instalacija interne hidrantske mreže za stambene,
stambeno-poslovne i poslovne zgrade mora se izvesti prema važećim propisima.
Izdavanje posebnih uvjeta za lokacijsku
dozvolu i uvjeta o građenju
Članak
53.
(1) Vlasnik ili njegov opunomoćenik dužan je
prije razrade projekta interne instalacije pismeno zatražiti od isporučitelja
izdavanje posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu.
(2) Uz zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta
za lokacijsku dozvolu, vlasnik ili njegov opunomoćenik trebaju priložiti idejno
rješenje.
(3) Idejno rješenje sadrži:
1. tehnički opis,
2. položajni nacrt s označenom lokacijom
zgrade, te okolnim zemljištem u mjerilu 1:1.000,
3. kopiju katastarskog plana,
4. za stambeno-poslovne i poslovne zgrade i
opis tehnološkog procesa,
5. zahtjev o potrebnim količinama sanitarne
vode i, ako je potrebno, vode za hidrantsku mrežu i sprinkler uređaj,
6. i drugo, prema posebnim propisima
isporučitelja.
VII. OBRAČUNSKO MJERNO MJESTO I MJERENJE
ISPORUČENE KOMUNALNE USLUGE
Članak
54.
(1) Količina pružene usluge opskrbe pitkom
vode mjeri se mjerilima na obračunskom mjernom mjestu koje je na mjestu
preuzimanja ili mjestu isporuke pitke vode, u metrima kubnim.
(2) Svako obračunsko mjerno mjesto opremljeno
je mjernom opremom koju čine mjerila i ostala mjerna oprema određena
suglasnošću isporučitelja usluge.
(3) Mjerila iz stavka 2. ovoga članka su:
- vodomjeri.
(4) Isporučitelj usluga za svako obračunsko
mjerno mjesto određuje tehničke značajke mjerila i ostale mjerne opreme, mjesto
i način ugradnje, a sve u skladu s tehničkim uvjetima iz ovih uvjeta.
(5) Mjerila kod priključenja korisnika usluga
na vodoopskrbnu mrežu moraju imati valjan ovjerni žig, odnosno, valjanu
ovjernicu o zadovoljavanju mjeriteljskih zahtjeva.
(6) Kod prvog priključenja isporučitelj
usluge i korisnik usluge svojim potpisom na odgovarajućem ugovoru potvrđuju
osnovne podatke i stanje opreme.
Članak
55.
Mjerna oprema treba biti smještena na
vidljivo mjesto s izravnim pristupom ovlaštene osobe isporučitelja usluge, a na
način da omogućuje očitavanje svih brojčanih, odnosno mjernih vrijednosti.
Uvjeti za smještaj mjerne opreme za svako
obračunsko mjerno mjesto utvrđuju se u skladu s tehničkim uvjetima iz ovih
uvjeta.
Članak
56.
Korisnik usluge, odnosno, potrošač može
zatražiti kontrolni pregled mjerne opreme ukoliko postoji sumnja da se
isporučena voda ne registrira pravilno.
Ako se kontrolnim pregledom utvrdi da je
mjerilo imalo veća odstupanja nego što je to prema važećim propisima dopušteno,
isporučitelj usluge snosi troškove pregleda ili zamjene mjerila.
Ako se kontrolnim pregledom utvrdi da je
mjerilo ispravno, troškove pregleda ili zamjene snosi korisnik usluga, odnosno,
kupac.
Članak
57.
Korisnik usluge dužan je bez odlaganja o
neispravnosti mjerne opreme obavijestiti isporučitelja usluga.
Isporučitelj usluge dužan je utvrditi
neispravnost odmah nakon dojave i otkloniti je u najkraćem mogućem roku.
VIII. OČITANJE, OBRAČUN I NAPLATA KOMUNALNE
USLUGE
Članak
58.
(1) Količina pružene usluge opskrbe pitkom
vodom utvrđuje se vodomjerom, a cijena usluge obračunava se prema očitanoj
potrošnji metara kubnih i to petnaestodnevno, jednom mjesečno, dvomjesečno,
tromjesečno, odnosno jednom godišnje, ovisno o kategoriji korisnika usluga,
odnosno potrošnje.
(2) Isporučitelj usluge samostalno utvrđuje
dinamiku očitanja za svaku kategoriju potrošnje, odnosno korisnika usluga.
(3) Korisnici usluga, odnosno potrošači
plaćaju preuzetu, odnosno potrošenu količinu pitke vode iz vodoopskrbnog
sustava prema važećoj cijeni prema važećem Cjeniku, a sukladno odredbama Zakona
o komunalnom gospodarstvu.
(4) U slučaju izmjena cijene komunalne usluge
isporučitelj usluge će preko sredstava javnog priopćavanja ili na drugi
uobičajeni način o tome obavijestiti korisnike usluga.
Članak
59.
(1) Stanje brojila na vodomjeru očitava
ovlaštena osoba isporučitelja usluge uz predočenje službene iskaznice koja je
dužna na zahtjev korisnika usluge omogućiti provjeru identiteta.
(2) Stanje brojila na vodomjeru kategorije
domaćinstva očitava ovlaštena osoba iz stavka 1. ovog članka u razdoblju 8-20
sati.
Članak
60.
(1) U stambenim zgradama gdje se nalazi
prostor za obavljanje poslovne djelatnosti a nisu ugrađeni sekundarni
vodomjeri, korisnici usluge su ovlašteni sporazumjeti se o udjelima u plaćanju
usluge. Ukoliko se korisnici usluge ne mogu sporazumjeti o udjelima u plaćanju
usluge ili jedan od korisnika usluge obavijesti isporučitelja da otkazuje
postignuti sporazum, isporučitelj usluge ovlašten je odrediti udjele u plaćanju
usluge.
(2) Sporazum iz stavka 3. ovog članka mora
sadržavati osim udjela u potrošnji i ime i prezime odnosno nazive korisnika
usluge, adresu odnosno sjedište te broj računa. Dostavlja se isporučitelju u
pisanom obliku i mora biti ovjeren potpisima i štambiljima (za pravne osobe
odnosno obrtnike) svih stranaka u sporazumu.
(3) Isporučena voda za svaki stan i poslovni
prostor u stambenim zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane nakon 1.
siječnja 2000. godine obračunava se na način da se u njih ugrađuje glavni
vodomjer koji mjeri isporučenu vodu cijeloj zgradi, a potrošnju u svakom
zasebnom prostoru mjeri sekundarni vodomjer. Račun za tako isporučenu vodu
sastoji se od dvaju dijelova s time da se prvi dio računa odnosi na vodu
isporučenu sekundarnim vodomjerom dok se drugi dio računa odnosi na obračun
zajedničke potrošnje stambene zgrade koja se javlja kao razlika očitanja
glavnog vodomjera i zbroja očitanja svih sekundarnih vodomjera i plaćaju je svi
potrošači prema veličini vlasničkog udjela u stambenoj zgradi.
(4) U slučaju da u zgradi postoji izljevno
mjesto zajedničke potrošnje s vlastitim glavnim vodomjerom, vlasnici zgrade
dužni su sporazumom odrediti jednoga ili najviše dvojicu suvlasnika na koje će
biti naslovljeni računi za zajedničku potrošnju, te koji će biti odgovorni za
plaćanje računa. Ukoliko se takav sporazum ne postigne ili ne dostavi
isporučitelju, isporučitelj je ovlašten raspodijeliti zajedničku potrošnju na
sve suvlasnike na temelju vlastite procjene.
Članak
61.
(1) U stambenim zgradama za koje su
lokacijske dozvole izdane prije 1. siječnja 2000. godine, i u kojima svi
korisnici usluga imaju ugrađene sekundarne vodomjere s radijskim modulom do
koji je moguć pristup bez ulaska u stan ili drugu zasebnu cjelinu korisnika usluga,
potrošnja se obračunava na temelju očitanja tih vodomjera i uspoređivanjem s
očitanim stanjem glavnog vodomjera koji mjeri ukupnu potrošnju stambene zgrade.
(2)
Ukoliko se zbroj stanja očitanih sekundarnih vodomjera razlikuje od očitanog
stanja glavnog vodomjera, tako utvrđena razlika obračunava se na način da se
ona raspodijeli na sve korisnike prema njihovom vlasničkom udjelu i pribroji
stanju očitanog sekundarnog vodomjera.
(3) Sekundarni vodomjeri su vlasništvo
korisnika usluga koji je u obvezi redovno ih održavati. Ukoliko isporučitelj
ustanovi da sekundarni vodomjer nije, sukladno važećim zakonskim propisima,
redovito održavan i baždaren zadržava pravo naplate utrošene vode prema procjeni.
(4) Isporučitelj usluge određuje način i
uvjete za realizaciju odredaba iz stavaka (1) i (2) ovog članka, a svi
međusobni odnosi iz ovog članka uredit će se posebnim ugovorom.
Članak
62.
(1) U stambenim zgradama za koje su
lokacijske dozvole izdane prije 1. siječnja 2000. godine, a u kojima svi
korisnici usluga imaju ugrađene sekundarne vodomjere do kojih isporučitelju
usluge nije omogućen nesmetan pristup (u stanu, zaključanom prostoru i sl.)
potrošnja se obračunava na način da predstavnik suvlasnika ili druga ovlaštena
osoba na dan koji odredi isporučitelj usluge očita sve sekundarni vodomjere i
dojavi isporučitelju usluge njihovu potrošnju, pisanim putem, do određenog dana
u tekućem mjesecu.
(2) U poslovnim prostorima, izgrađenim u
stambenim zgradama iz stavka 1. ovog članka, moguć je obračun potrošnje usluga
na temelju očitanja sekundarnih vodomjera isključivo ukoliko svi vlasnici
zasebnih cjelina imaju ugrađene sekundarne vodomjere.
(3) Isporučitelj usluge očitava stanje
glavnog vodomjera i tako očitano stanje uspoređuje sa zbrojem potrošnje svih
očitanih sekundarnih vodomjera.
(4) Ukoliko se zbroj stanja (potrošnji)
očitanih sekundarnih vodomjera razlikuje od očitanog stanja glavnog vodomjera,
tako utvrđena razlika obračunava se na način da se ona raspodijeli na sve
korisnike prema njihovom vlasničkom udjelu i pribroji stanju očitanoga
sekundarnog vodomjera.
Članak
63.
(1) Vlasnici zasebnih cjelina, u slučajevima
opisanim u odredbama ovih uvjeta, međusobno sklapaju ugovor kojim uređuju odnose
vezane uz ugradnju internih vodomjera u zasebne cjeline (stan, poslovni
prostor), a osobito s obzirom na:
- određivanje fizičke ili pravne osobe
određene za očitavanje i dostavljanje podataka isporučitelju usluge,
(2) Zaključene međuvlasničke ugovore ovjerene
i potpisane od strane vlasnika zasebnih cjelina, predstavnik suvlasnika ili
druga ovlaštena osoba dužna je dostaviti isporučitelju usluge.
Članak
64.
(1) Korisnik usluge je dužan omogućiti
isporučitelju usluge da utvrdi točnu količinu pružene usluge u svakom trenutku
kada to isporučitelj zatraži.
(2) Ako korisnik usluge ne omogući ili
isporučitelj usluge iz drugih objektivnih razloga ne može utvrditi količinu
pružene usluge, isporučitelj usluge ovlašten je ispostaviti račun za uslugu na
temelju vlastite procjene.
(3) Isporučitelj usluge ovlašten je postupati
na način propisan odredbom stavka 2. ovog članka za sve vrijeme dok mu ne bude
omogućeno utvrditi količinu pružene usluge.
(4) Isporučitelj usluge osobito je ovlašten
utvrditi količinu pružene usluge vlastitom procjenom u ovim slučajevima:
- kada isporučitelj usluge utvrdi da su
plombe na vodomjeru oštećene,
- kada je vodomjer neispravan (ne mjeri
protok vode, poparen, smrznut),
- kada je vodomjer nedostupan isporučitelju,
- kada očitavanje vodomjera nije moguće zbog
vremenskih uvjeta,
- za slučaj gašenja požara,
- po potrebi isporučitelja,
- na kraju poslovne godine.
(5) Ako isporučitelj usluge mijenja cijenu
usluge, dužan je prije promjene cijene usluge utvrditi količinu prethodno
pružene usluge svakom pojedinom korisniku usluge ili je procijeniti.
Članak
65.
Iznimno od odredaba ove glave isporučitelj
usluge ovlašten je s korisnicima usluge ugovorom utvrditi način pružanja,
obračuna i plaćanja usluge.
IX. NAČIN PLAĆANJA CIJENE USLUGE
Članak
66
Visinu cijene i način plaćanja usluga
određuje Skupština KTD Vodovod Žrnovnica d.o.o. svojom odlukom (postupak
donošenja cijene propisan je Zakonom o komunalnom gospodarstvu).
Članak
67.
(1) Korisnik usluge plaća uslugu na temelju
računa koji se ispostavljaju petnaestodnevno, mjesečno, dvomjesečno,
tromjesečno odnosno jednom godišnje, a prema količini pružene usluge, važećoj
cijeni i načinu obračuna za pojedinu kategoriju potrošača. Odluku o načinu i
dinamici očitavanja vodomjera donosi Uprava društva.
(2) Isporučitelj usluge omogućava korisniku
usluge korištenje usluge opskrbe pitkom vodom bez plaćanja potroška u slučaju
gašenja požara vodom iz interne vodovodne instalacije, odnosno hidrantske mreže
korisnika usluge, ako takvu potrošnju dojavi u roku od 30 dana od dana
izbijanja požara.
(3) U slučaju iz odredbe stavka 3. ovog
članka obračun potrošnje vode za mjesec u kojemu se požar dogodio izvršit će se
temeljem procjene stanja potrošnje toga korisnika kroz tri mjeseca koja su
prethodila požaru.
Članak
68.
(1) Korisnik usluge je dužan platiti uslugu u
roku od 15 dana od datuma računa, a najkasnije do datuma dospijeća naznačenog
na računu.
(2) Ukoliko korisnik usluge ne plati račun za
pruženu uslugu, dostavit će mu se opomena kojom će korisnik usluge biti
upozoren na mogućnost da mu se zbog neplaćanja računa obustavi pružanje usluge.
(3) Ukoliko korisnik usluge ne plati u
cijelosti račun za pruženu uslugu nakon što je opomenut i upozoren na način
određen stavkom 2. ovog članka, isporučitelj usluge je ovlašten bez ponovne
prethodne opomene obustaviti pružanje usluge.
Članak
69.
(1) Korisnik usluge ima pravo prigovora na
ispostavljeni račun koji ne odgađa rok naplate računa.
(2) Prigovor se podnosi u pisanom obliku u
roku od 8 dana od dana primitka računa.
(3) Isporučitelj usluge dužan je u roku od 30
dana ispitati osnovanost prigovora te dati pisani odgovor na njega,
odnosno proslijediti ga
Povjerenstvu za reklamacije potrošača.
Članak
70.
(1) Isporučitelj usluge je ovlašten pokrenuti
ovršni postupak ako korisnik usluge ne plati 15 dana nakon pisane opomene.
(2) Prije pokretanja Ovršnog postupka
isporučitelj usluge obavijestit će korisnika usluge pisanim putem.
X. NEOVLAŠTENO KORIŠTENJE KOMUNALNE USLUGE
Članak
71.
(1) Pod neovlaštenim/ilegalnim/korištenjem
komunalne usluge podrazumijevaju se slučajevi kada:
- se fizička ili pravna osoba samovoljno
spoji na mrežu javne vodoopskrbe;
- korisnik usluge daje netočne podatke za
određivanje kategorije potrošnje;
- potrošač, odnosno korisnik usluga troši
vodu na način da cijenu za isporučenu uslugu plaća trećoj osobi, a ne
isporučitelju usluge;
- korisnik usluge opskrbe pitkom vodom
koristi komunalnu uslugu bez mjerne opreme ili mimo postojeće mjerne opreme ili
kada je mjerna oprema onesposobljena za ispravan rad;
- kada korisnik usluge vodoopskrbe pitkom
vodom troši vodu preko mjerila ili mjerne opreme s kojih je skinuta ili
oštećena interna plomba sa natpisom »VŽ« (interna plomba sa natpisom »VŽ« se
stavlja na spojište vodomjera da ne može doći do okretanja istog);
- ako potrošač ne podmiri račun za komunalnu
uslugu u roku od 8 dana od dostave opomene za neplaćanje iste;
- ako potrošač odbije primitak računa ili
uplatnicu za obračunatu uslugu;
- ako potrošač o promjeni adrese ne
obavijesti isporučitelja u roku od 15 dana, pa se zbog toga nije mogla izvršiti
ni ponovljena dostava računa ili opomene;
- ako potrošač u cijelosti podmirio svoje
obveze prema isporučitelju komunalne usluge prilikom priključivanja objekta na
javni vodovodni sustav;
- kod otkaza potrošnje vode;
- kod popravka, smetnji i kvarova na
instalacijama potrošača ili javnim vodovodnim uređajima:
- u drugim slučajevima kada se korisnik
komunalne usluge ne pridržava odredaba o uvjetima korištenja komunalne usluge
iz ovog Pravilnika.
(2) Isporučitelj komunalne usluge opskrbe
pitkom vodom radi nesmetanog tehničkog upravljanja sustavom, radi zaštite
sustava javne vodoopskrbe od iznenadnih onečišćenja i zagađenja, radi zaštite
zdravlja svih korisnika usluga javne vodoopskrbe i radi zaštite podzemnih voda,
ima obvezu voditi u evidenciji sve neovlaštene korisnike komunalnih usluga sve
do usklađenja njihova statusa sa zakonom i odredbama ovog pravilnika.
(3) Neovlašteni korisnici komunalnih usluga
evidentirani na način iz prethodne točke ovog članka evidencijom ne stječu
svojstvo potrošača ni korisnika usluge definiranog u članku 3. ovog Pravilnika.
Članak
72.
(1) Za neovlašteno korištenje komunalne
usluge (ilegalna potrošnja) iz članka 71. ovog Pravilnika isporučitelj usluge
ima pravo i dužnost korisniku naplatiti naknadu štete za stjecanje bez osnove i
ostale troškove prouzročene neovlaštenim korištenjem komunalne usluge.
(2) Način sanacije ilegalne potrošnje
utvrđuje isporučitelj posebnim aktom.
(3) U slučaju nastupa okolnosti iz članka 71.
ovih uvjeta isporučitelj komunalne usluge ima pravo obustaviti isporuku
komunalne usluge bez prethodne obavijesti.
(4) U slučaju onemogućavanja postupka
kontrole ili utvrđivanja neovlaštenog korištenja komunalne usluge opskrbe
pitkom vodom isporučitelj usluge može primijeniti mjeru obustave isporuke pitke
vode.
(5) Isporučitelj komunalne usluge za obustavu
isporuke iz ovog članka ne odgovara za eventualnu štetu neovlaštenom korisniku
usluge.
Članak
73.
Isporučitelj komunalne usluge na dan
utvrđenja štete ima pravo na naknadu štete u paušalnom iznosu od 200 m3 vode od potrošača ili vlasnika nekretnine u slučaju:
- kad se bez odobrenja isporučitelja
komunalne usluge priključi na javnu vodovodnu mrežu;
- kad koristi vodu iz javne vodovodne mreže,
javnog hidranta ili drugih uređaja javne mreže;
- kad ošteti plombu na vodomjeru, ventilu ili
spojnici.
XI. UVJETI OGRANIČENJA I OBUSTAVE ISPORUKE
Članak
74.
(1) Isporučitelj komunalne usluge može
korisnicima privremeno obustaviti isporuku radi sljedećih planiranih radova:
- pregled, ispitivanje ili kontrolno
mjerenje;
- redovno ili izvanredno održavanje;
- remont postrojenja;
- priključenja novih korisnika;
- dogradnje ili rekonstrukcije mreže javne
vodoopskrbe.
(2) U slučaju obustave usluge iz prethodnog
stavka isporučitelj usluge je obvezan obavijestiti korisnika usluge i omogućiti
zamjensko korištenje usluge u skladu s odredbama ove odluke.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
75.
Kod ugovaranja vodoopskrbnog priključka, u
slučaju kad je suglasnost izdana u prijelaznom razdoblju do stupanja na snagu
ovog Pravilnika, referent koji vrši ugovaranje ima obavezu, ako je to moguće, uskladiti
priključenje objekta s uvjetima ovog Pravilnika u sljedećim slučajevima:
1. ukoliko parcela ima izlaz na više ulica,
priključak se izvodi iz ulice koja najviše osigurava uvjete navedene u članku
20. stavku 1, vodeći računa o hidrauličkim uvjetima;
2. broj, veličina i tip glavnih vodomjera
određuje se prema vrsti potrošnje, traženoj količini vode, a kod GS sistema
montaže vodomjera i o etažiranju zgrade;
3. ukoliko je u izgradnji došlo do promjene
broja zasebnih dijelova zgrade, a bitno se ne mijenjaju zahtjevi za ukupnom
količinom vode;
4. u prijelaznom razdoblju, za konačne
suglasnosti izdane do stupanja na snagu ovih Uvjeta, koje su u suprotnosti s
ovim uvjetima u pogledu sistema ugradnje vodomjera, može se, uz suglasnost
investitora, ugovoriti sistem vodomjera u skladu s ovim uvjetima;
5. ukoliko se u proceduri priključenja
ustanovi da se preko jedne parcele priključuje jedna ili više susjednih
parcela, koje po konačnim suglasnostima imaju više priključaka, u proceduri
ugovaranja se oni trebaju objediniti prema odredbi članka 20. stavka 5. ovih
Uvjeta.
Navedena odstupanja se ne smatraju izmjenama
uvjeta priključenja i za njih nije potrebna izmjena konačne suglasnosti.
Članak
76.
Na korisnike koji su zahtjev za priključenje
predali do dana stupanja na snagu ovog Pravilnika, za način reguliranja zaštite
od povratnog toka vode primjenjivat će se odredbe propisa koji su bili na snazi
u vrijeme predaje zahtjeva za priključenje.
Članak
77.
Sve usluge isporučitelja koje su utvrđene
ovim Pravilnikom, a koje nisu sadržane u cijeni priključenja i korištenja
komunalnih usluga nestandardne su usluge i plaćaju se prema cjeniku za
nestandardne usluge kojeg donosi isporučitelj.
Članak
78.
Nadzor nad primjenom ove odluke provodi se u
skladu s važećim propisima.
Članak
79.
Vlasnik nekretnine - potrošač može pismeno
zahtijevati odjavu vodovodnog priključka nakon što je podmirio eventualna
dugovanja nastala od dana odjave.
Odjava vodovodnog priključka je trajna, te za
ponovno priključenje korisnik komunalne usluge i isporučitelj komunalne usluge
sklapaju novi ugovor o priključivanju objekta. Za ponovno priključivanje na
javni vodovodni sustav korisnik usluge je obvezan podmiriti stvarne troškove
priključivanja objekta na javni vodovodni sustav.
Članak
80.
(1) Na tehničko-tehnološke uvjete
priključenja i korištenja komunalnih usluga opskrbe pitkom vodom koji nisu
uređeni Ugovorom i općim uvjetima ovoga Pravilnika primjenjuju se odredbe
važećih propisa.
Članak
81.
(1) Ovaj će se Pravilnik objaviti u Službenim
novinama Primorsko -goranske županije.
(2) Ovaj će se Pravilnik objaviti na oglasnoj
ploči isporučitelja usluge.
Članak
82.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju
se primjenjivati odredbe Pravilnika o vodovodu od 05.11.2003. godine i odredbe
Općih uvjeta isporuke komunalne usluge pitkom vodom na području Grada
Crikvenice, Grada Novog Vinodolskog i Općine Vinodolske.
Članak
83.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od
dana objave u »Službenim novinama Primorsko- goranske županije«.
Novi Vinodolski, 21. svibnja 2009.
Direktor
Društva
Igor Uremović, dipl. ing., v.r.