7.
Na temelju članka 100. stavak (6), članka
101. i članka 102. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj
76/07), članka 20. Statuta Općine Vinodolske (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj: 26/ 01, 3/02, 9/09 i 19/06 - pročišćeni
tekst), Općinsko vijeće Općine Vinodolske, na svojoj 28. redovitoj sjednici
održanoj 8. travnja 2009. godine, po prethodno pribavljenoj i izdanoj
Suglasnosti župana Primorsko-goranske županije na konačni tekstPrijedloga
I.Izmjenei dopune PPUOV-e (KLASA: 350-02/09-01/13 URBROJ: 2170/1-07/1-09-3), od
8. travnja 2009. godine, donijelo je
ODLUKU
o I. izmjeni i dopuni Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine
Vinodolske
Članak
1.
U Odluci o donošenju Prostornog plana
uređenja Općine Vinodolske, donijetoj na 4. redovitoj sjednici Općinskog
vijeća, od 21. 12. 2005. godine, objavljenoj u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije« broj 01/06), pojedine odredbe iz Odluke se
mijenjaju i dopunjuju kako slijedi:
Članak
2.
. U Članku 3. usklađuju se pojmovi sukladno
zakonskoj regulativi:
1. Općina Vinodolska - označava
teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave.
Obuhvat dokumenta prostornog uređenja je
prostorna ili administrativno utvrđena cjelina koja se namjerava prostorno
urediti određivanjem obveze izrade i donošenja odgovarajućeg dokumenta
prostornog uređenja,
2. Naselje - struktura naselja, sela ili
drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom
(izgrađenom) opsegu.
3. Granica građevinskog područja - je linija
razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izdvojenih
namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog
plana.
4. Građevinsko područje naselja utvrđeno
prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađeni i uređeni
dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i
proširenje.
5. Izdvojeno građevinsko područje izvan
naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je
izgrađena i/ili neizgrađena prostorna cjelina izvan građevinskog područja
naselja isključivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja,
ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja.
Izgrađeni dio građevinskog područja su
izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj
namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m
koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu.
Neizgrađeni dio građevinskog područja je
jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta
ukupne površine veće od 5.000 m.
Građevinsko zemljište je zemljište unutar i
izvan građevinskog područja, koje je izgrađeno ili prostornim planom
namijenjeno za građenje građevina i uređenje javnih površina.
Građevna čestica je čestica zemljišta s
pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s
uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili
više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.
Građevine stambene namjene utvrđene ovim
Prostornim planom dijele se prema broju stanova i tipu gradnje:
Obzirom na broj stanova stambene građevine
mogu biti:
- obiteljske stambene građevine,
- višeobiteljske stambene građevine do 3
stana,
- višeobiteljske stambene građevine sa više
od 3 stana po građevini, a maksimalno 10 stanova po građevini.
Prema tipu gradnje stambene građevine mogu
biti:
- slobodnostojeće stambene građevine,
- poluotvorene stambene građevine,
- poluotvorene stambene građevine,
- stambene građevine u nizu.
7. Pomoćna građevina je svaka građevina čija
je namjena u funkciji građevine osnovne namjene (garaže, drvarnice, spremišta,
kotlovnice, plinske stanice, vrtne sijenice, ljetne kuhinje, roštilji do 2,5 m2 i sl.).
8. Građevine gospodarske - obrtničke namjene
su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim,
ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanuju
kvalitetu stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.
9. Poljoprivredne gospodarske građevine su:
- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci,
staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda,
alata, i sl.
- s izvorima zagađenja: staje, svinjci,
kokošinjci, kunićnjaci i sl.
12. Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti
etaže mogu biti podzemne (podrum) ili nadzemne (suteren, prizemlje, kat i
potkrovlje). Za novu stambenu izgradnju etaža mora imati minimalnu svijetlu
visinu 2,40 m, a pomoćne prostorije minimalno 2,10 m. U postojećim građevinama zadržavaju
se postojeće visine etaža. Ukoliko se krovna konstrukcije izvodi direktno bez
nadozida, potkrovlje nije stambena etaža i ne uračunava se u koeficijent
iskorištenosti.
Dijelovi (etaže) i visina građevine:
Prizemlje (P) je dio građevine čiji se
prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno
uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine
ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili
krova),
Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor
nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni
i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem
izvan terena.
Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine
čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena,
Kat (K) je dio građevine čiji se prostor
nalazi između dva poda iznad prizemlja,
Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se
prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog
krova.
13. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim
građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je
vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih
dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključivši i terase u
prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu
površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine,
ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren te pergole, brajde i
roštilji do 2,5 m2 ukoliko
nisu sastavni dio konstruktivnih dijelova građevine.
14. Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih
etaža u građevinama i površine građevne čestice. Nestambeno potkrovlje (koje
nije etaža) ne uzimaju se u izračun brutto izgrađene površine građevine.
15. Nadstrešnica - je natkriveni otvoreni
prostor (iznimno zatvoren s jedne strane kada se postavlja uz glavnu pomoćnu
građevinu) koja ne ulazi u brutto površinu, a namijenjen je u pravilu za
natkrivanje parkirališnog mjesta ili prostora za odmor.
16. Visina građevine mjeri se od konačno
zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu
do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida
potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.
Ukupna visina građevine mjeri se od konačno
zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine
do najviše točke krova (sljemena).
17. Regulacijski pravac - granica između
čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne
čestice osnovne namjene.
18. Građevni pravac je vertikalna projekcija
najistaknutijeg dijela pročelja prema čestici javne površine.
19. Infrastrukturni koridor je prostor
namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar
ili izvan građevinskog područja.
Krajobraz je određeno područje, opaženo
ljudima, čija je osobnost rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili
ljudskih čimbenika i koje obilježava prevladavajuća prisutnost prirodnih
sastojina.
Krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti
prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog krajobraza, koje određuju njegovu
prirodnu, kulturnopovijesnu i estetsku osobnost.
20. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima
smatraju se:
- reljef, vode, zelenilo;
- posebno vrijedne građevine i područja
prirodne i kulturne baštine;
- karakteristični i vrijedni pogledi i slike
mjesta;
- ambijentalne vrijednosti;
- veličina i izgrađenost građevnih čestica;
- način gradnje, te visina i površina
izgrađenih građevina;
- komunalna oprema;
- druge vrijednosti i posebnosti.
Uređeno građevinsko zemljište je dio
građevinskog područja koje je opremljeno za građenje u skladu s prostornim
planom.
Uređenje građevinskog zemljišta je skup
odluka, mjera i postupaka na temelju kojih se provodi opremanje građevinskog
zemljišta.
21. Kategorije uređenosti građevinskog
zemljišta
- I. kategorija uređenosti podrazumijeva
minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, tj.
direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 5,5
m. Iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina može
iznositi i manje, ali ne manje od 3 m.
- II. kategorija uređenosti podrazumijeva
infrastrukturnu opremljenost minimalno pristupnim putem, priključkom na javni
vodovod, javnu kanalizaciju i niskonaponsku mrežu.
- III. kategorija uređenosti podrazumijeva
visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i
opremanja.
Urbana komasacija je postupak spajanja
čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i
druge čestice u skladu s detaljnim planom uređenja na području komasacije uz
istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarno-pravnih odnosa na tom
zemljištu s ciljem podjele građevnih čestica vlasnicima tog zemljišta razmjerno
njegovoj površini i jedinici lokalne samouprave za potrebe površina javne
namjene.
Građenje je izvedba građevinskih i drugih
radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te
ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova
građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina.
Rekonstrukcija građevine je izvedba
građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva
za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine
s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje,
nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi
promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).
Građevina je građenjem nastao i s tlom
povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim
instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom
kao tehničko - tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom,
te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način
korištenja prostora.
Postojeća građevina je građevina izgrađena na
temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga
građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena.
U članku 11. stavak (2) navod članka se
dopunjuje sljedećim: ».... i bujice (Malenica, Kučina, mala Dubračina, Slani
Potok, Kostelj, Balasi, Ričina Tribaljska, Podsopalj, Leskovnik, Cigančica,
Bronac, Duboki, Trstenik, Kičeri, Poduljin, Bosna, Blatnica, Lopčevo brdo).«
Članak
3.
Članak 11. stavak (2) glasi:
(2) Vodne površine na području obuhvata Plana
su površinske vode (jezero Tribalj), vodotoci (vodotok Dubračina i Suha Ričina)
i bujice (Malenica, Kučina, mala Dubračina, Slani Potok, Kostelj, Balasi,
Ričina Tribaljska, Podsopalj, Leskovnik, Cigančica, Bronac, Duboki, Trstenik,
Kičeri, Poduljin, Bosna, Blatnica, Lopčevo brdo).
Članak
4.
. U članku 15. stavak (2) briše se dio teksta
»...koja se nalaze unutar I. vodozaštitne zone slivnog područja crpilišta
Tribalj i za naselja..« i dio teksta »...i potencijalnog izvora Sušik -
Tribalj, Belobrajići, Sušik, Ropci, Benkovići, Bačići, Plišići, Drivenik,
Cerovići, Benići Drivenički, Kokanj, Podsopalj Drivenički...«, dio teksta
»...Petrinovići, Goričine, Čandrli, Klarići i Šimići...« mijenja se u
»...Plišići, Bačići, Ropci, Belobrajići, Sušik i dio naselja Podsopalj
Drivenički...« te u daljnjem navodu naselja poplavnog vala ubacuje se naselje
Ričina.
Članak 15. stavak (2) glasi:
»(2) Za građevinska područja naselja i
dijelove naselja koja se nalaze unutar II. vodozaštitne zone - Plišići, Bačići,
Ropci, Belobrajići, Sušik i dio naselja Podsopalj Drivenički, te za naselja
koja se nalaze unutar poplavnog vala akumulacijskog jezera Tribalj - dio
Triblja, Ričina i Semićevići, utvrđena su samo postojeća - izgrađena
građevinska područja unutar kojih je moguća rekonstrukcija i izgradnja
stambenih i drugih namjena iz članka 14. stavak (1) te gospodarskih i pomoćnih
građevina koje ne koriste, ne proizvode i ne ispuštaju opasne tvari, kao i
građenje nužnih prometnica i infrastrukture.«
Članak
5.
. U članku 15. stavak (3) brišu se naselja
Dolinci i Grižane, pasus »...unutar kojih nije moguća izgradnja novih građevina
osim nužnih infrastrukturnih, te revitalizacija, rekonstrukcija, sanacija i
održavanje postojećih građevina bez nadogradnje temeljem odredbi ovog
Prostornog plana.« zamjenjuje se pasusom »...najizloženija utjecaju erozije za
koje je potrebno, pri bilo kakvoj intervenciji, izrada geomehaničkog elaborata
ispitivanja zemljišta. Područja su definirana na kartografskim prikazima 2. i
4.2.«.
Članak 15. stavak (3) glasi:
(3) Na dijelovima građevinskog područja
naselja Kostelj, Kamenjak, unutar područja izloženih pojačanoj eroziji i
klizanju, utvrđena su samo postojeća - izgrađena građevinska područja
najizloženija utjecaju erozije za koje je potrebno, pri bilo kakvoj
intervenciji, izrada geomehaničkog elaborata ispitivanja zemljišta. Područja su
definirana na kartografskim prikazima 2. i 4.2.
Članak
6.
. Članak 18. stavak (1)
Oznake naselja prilagođavaju se grafičkim
prikazima.
(1) U izgrađenom dijelu građevinskog područja
naselja unutar koridora planirane željezničke pruge velike učinkovitosti, do
utvrđivanja građevne čestice željezničke pruge moguća je samo rekonstrukcija i
dogradnja postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života
i rada definiranom člankom 85. stavak (3) i prema uvjetima za novu gradnju (čl.
20-28). To su dijelovi građevinskih područja slijedećih naselja:
- Kričina (NA 15)
- Podgori (NA 5),
- Podskoči (NA 14),
- Dragaljin (NA 1).
Članak
7.
. U Članaku 18. dodaje se stavak (6) koji
glasi:
(6) Za izgradnju unutar građevinskog područja
naselja NA (Šuma) ne primjenjuju se uvjeti izgradnje od članka 21. do članka
59., već se način korištenja i izgradnja provodi sukladno člancima 61a - 61c.
Članak
8.
. U Članaku 19. stavak (3) briše se navod
»...,osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za
upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama.«
Članak 19. stavak (3) glasi:
(3) Udaljenost građevine od regulacijskog
pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara.
Članak
9.
. Članak 20. stavak (1) nadopunjuje se
tekstom »..., odnosno 2 m ako građevina s te strane nema otvora.«
Članak 20. stavak (1) glasi:
(1) Garaže se mogu graditi u sklopu svih
vrsta stambene građevine kao slobodnostojeće građevine udaljene najmanje 3 m od
granice građevne čestice, odnosno 2 m ako građevina s te strane nema otvora.
Članak
10.
. Članak 20. stavci (3) i (4) brišu se.
Članak
11.
. U članku 28. dodaje se stavak 3. koji
glasi:
»(3) Iznimno se dopušta i izgradnja suterena
za pomoćne stambene prostore /podrum, garaža, spremnik) u površini većoj od 1/3
tlocrtne površine građevine, kod terena nagiba preko 30% (kosih terena)«
Članak
12.
. Članak 37. stavak (3) prva alineja
nadopunjuje se tekstom »..., odnosno 2 m ako građevina s te strane nema
otvora.«
Članak 37. stavak (3) prva alineja glasi:
»(3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka
(1) ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti:
- ako se grade kao slobodnostojeće, od
granice građevne čestice moraju biti udaljene minimalno 3 m, odnosno 2 m ako
građevina s te strane nema otvora,«
Članak
13.
. Članak 37. stavak (4) mijenja se na način
da se smanjuje udaljenost sa 6 m na 4 m uz uvjet da nerazvrstana cesta ima
kolnik i nogostup.
(4) Udaljenost pomoćne i manje građevine
gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 4 m uz uvjet da nerazvrstana
cesta ima kolnik i nogostup. Iznimno, udalje
nost može biti i manja ako se
tako odredi planom nižeg reda.
Članak
14.
. U članaku 40. stavak (1) dodaje se rečenica
»Za izgradnju u brdsko-planinskom dijelu Općine uvjeti oblikovanja i uređenja
građevne čestice definirani su člankom 61c.«.
Članak 40. stavak (1) glasi:
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina te
građevinski materijali koji će se upotrijebiti moraju biti primjereni
tipologiji krajolika (priobalje i planinsko zaleđe) i tradiciji, u skladu s
uobičajenim načinom građenja i lokalnim uvjetima. Za izgradnju u
brdsko-planinskom dijelu Općine uvjeti oblikovanja i uređenja građevne čestice
definirani su člankom 61c.
Članak
15.
. Članak 40. stavak (6) mijenja se i glasi:
(6) Za izgradnju u Vinodolskoj dolini
oblikovanje fasada, otvora, vanjskih stepeništa, streha i drugih vanjskih
oblikovnih elemenata te upotreba boja mora biti sukladno primorskom
tradicionalnom načinu gradnje.
Članak
16.
. Članak 48. stavak (4) nadopunjuje se
alinejom »za naselje Bribir utvrđuje se izgradnja sportske dvorane na
katastarskim česticama 11492, 11493, 11494, 11495, dio 20091 sve k.o. Bribir«
Članak 48. stavak (4) glasi:
(4) Sport i rekreacija
- unutar građevinskog područja naselja
omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana)
- za naselje Bribir utvrđuje se izgradnja
sportske dvorane na katastarskim česticama 11492, 11493, 11494, 11495, dio
20891 sve k.o. Bribir
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice na kojoj će se graditi zatvorena sportska građevina iznosi 0,8
- kod građenja sportskih građevina potrebno
je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati
potreban broj parkirališnih mjesta
- unutar dijela zatvorenih
sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana) mogu se urediti manji trgovački,
poslovni, ugostiteljski i sl. sadržaji koji nisu u suprotnosti s osnovnom
namjenom građevine i nemaju štetu utjecaja na okoliš.
Članak
17.
. Članak 53. stavak (3) mijenja se i glasi:
(3) Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim
iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja kada je to nužno radi zaštite
građevine ili načina korištenja. Visina punog diijela ograde može biti najviše
1,4 m. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden kao živa
ograda (zelenilo), kao ograda od drva, metala i sl. sukladno tradicijskim
obilježima.
Članak
18.
. U Članku 56. stavku (1) i (2) broj 400 m2 mijenja se u broj 2000 m2.
Članak 56. stavak (1) i (2) glase:
(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog
Prostornog plana, unutar građevinskih područja naselja za koje nije propisana
obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja iz članka 175. grade se građevine
ugostiteljsko-turističke namjene brutto izgrađene površine manje od 2000 m2.
(2) Građevine ugostiteljsko-turističke
namjene brutto izgrađene površine veće od 2000 m2 grade se isključivo u građevinskom području naselja
za koje je propisana obvezna izrada Urbanističkog plana uređenja.
Članak
19.
. Iza članka 61. dodaje se novo poglavlje
2.2.8. Brdsko- planinski dijelovi građevinskih područje naselja Drivenika (NA42), Triblja (NA22), Grižane-Belgrad (NA33), te građevinsko područje Lukovo (NA51)
Članak
20.
Članak 61.a
(1) Unutar brdsko-planinskih dijelova
građevinskih područja naselja Drivenika (NA42), Triblja (NA22), Grižane- Belgrad (NA33) i građevinskog područja naselja Lukovo (NA51)
dozvoljava se izgradnja slobodnostojećih stambenih građevina sa najviše dvije
(2) stambene jedinice, ugostiteljsko-turističkih građevina (restorani i drugi
ugostiteljski sadržaji, smještajne građevine do 10 soba, hoteli), sportsko -
rekreativnih sadržaja (otvoreni sportski tereni, poučne i šumske staze,
planinarski i lovački domovi, teretane, saune i sl. - samo unutar
ugostiteljsko-turističke ili stambene namjene kao dodatni sadržaj), poslovni
sadržaji kao sastavni dio drugih građevina ili kao samostalne građevine na
zasebnim građevnim česticama (trgovine, suvenirnice, agencije, informativni
blokovi, poslovnice banaka, drugi uslužni i obrtnički sadržaji spojivi sa
potrebama prostora), društveni sadržaji (klubovi, ordinacije, kulturni i
vjerski sadržaji i sl.).
(2) Ne dozvoljava se izgradnja prizvodnih i
skladišnih građevina, kamionskih terminala, odlagališta otpada i drugih
djelatnosti koje prouzrokuju nedopuštenu buku, vibracije sl., te svojom
namjenom i oblikovanjem nisu spojive sa prirodnim i stvorenim vrijednostima
planiranog područja.
(3) Za utvrđivanje postojeće izgradnje
primjenjuje se popis evidentiranih postojećih građevina iz priloga ovih
Odredbi.
(4) Centralni dijelovi planiranog
brdsko-planinskog dijela građevinskog područja naselja Lukovo NA 51 formira se
u središnjem dijelu područja Lukova i Ravna unutar kojih se, na zasebnim
građevinskim česticama, smještaju sadržaji poslovne i društvene namjene.
Centralni dijelovi grafički su označeni na kartografskom prikazu 4.5.
(5) Za izgradnju unutar centralnih dijelova
planiranog građevinskog područja naselja Lukovo NA 51 obavezna je izrada
Urbanističkog plana uređenja.
Članak
21.
Članak 61.b
(1) Građevine u brdsko-planinskom području
građevinskih područje naselja Drivenika (NA42), Triblja (NA22), Grižane-Belgrad (NA33) i građevinskog područja naselja Lukovo (NA51) grade
se prema sljedećim uvjetima:
- najmanja dopuštena veličina građevne
čestice iznosi 300 m2 kod već
izgrađenih građevina dok je za izgradnju novih građevina potrebna veličina
minimalno 500 m2,
- najmanja dopuštena tlocrtna projekcija
građevine iznosi 30 m2 za
građevine koje su ovim Planom definirane kao postojeće, odnosno 50 m2 za izgradnju novih građevina,
- najveća dopuštena tlocrtna projekcija
građevine iznosi 140 m2,
- maksimalan broj etaža svih građevina,
izuzev ugostiteljsko-turističkih smještajnog karaktera su 2 etaže, dok je
maksimalan broj etaža
građevina ugostiteljsko-turističkih - smještajnog karaktera 3 etaže,
- najmanja dopuštena udaljenost osnovne
građevine od granice susjedne čestice iznosi 4 m,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
iznosi 0,2,
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti iznosi 0,4, izuzev kod građevina ugostiteljsko-turističkih -
smještajnog karaktera 0,6.
Članak
22.
Članak 61.c
(1) Uređenje građevne čestice i oblikovanje
građevina mora biti u skladu sa lokalnim uvjetima i to:
- prostor na građevnoj čestici uređuje se na
način da se poštuju funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza uz upotrebu
autohtonih biljnih vrsta,
- oblikovanje građevina mora biti skladno s
krajobrazom poštivajući tradicionalne proporcije otvora, streha, vijenaca,
- površine pročelja ne smiju se bojati u
plavu, žutu, narančastu, ljubičastu i dr. boje koje nisu spojive sa okolinom, a
svojim intenzitetom naglašavaju planiranu gradnju,
- najmanje 30% građevne čestice mora biti
ozelenjeno,
- ograde, ukoliko se izvode, izrađuju se iz
autohtonih materijala (drveta, kamena ili od punog zelenila),
- tamo gdje terenski uvjeti to zahtijevaju
mogu se graditi i podzidi, ali ne viši od 150 cm,
- krovišta građevina moraju biti kosa nagiba
35-60o, i prekrivena
tradicionalnim materijalima koji se koriste za pokrove građevina u
brdsko-planinskom području,
- određena je II. kategorija uređenosti
građevinskog zemljišta, tj. pristupni put širine 3 m, ili iznimno pješački put
maksimalne dužine 200 m, uz uvjet da je spojen na pristupni put širine 3 m,
- do izgradnje vodoopskrbnog sustava opskrbu
pitkom vodom korisnik zgrade je dužan riješiti iz cisterne na građevnoj čestici
ili iz najbližeg valjanog izvora.
- do izgradnje sustava otpadnih voda korisnik
zgrade je dužan riješiti odvodnju na građevnoj čestici putem septičkih
taložnica.
Članak
23.
. Članak 72. stavak (3) mijenja se i glasi:
(3) Visina i oblikovanje ograde definirana je
člankom 53. stavak (3) ovih Odredbi.
Članak
24.
. U članku 72. stavke (4) i (5) brišu se.
Članak
25.
. U članku 75. stavak (4) mijenjaju se
kategorije površina ugostiteljsko-turističke namjene.
Članak 75. stavak (4) glasi:
(4) Površine ugostiteljsko-turističke namjene
određene ovim Prostornim planom obuhvaćaju:
- T1 - hoteli
- T2 - turističko naselje
- T3 - kamp.
Članak
26.
. U Članku 75. stavak (5) brišu se navodi
»....- turističko naselje i vikend naselje...«, a iza riječi T2 dodaje se riječ
T3.
Članak 75. stavak (5) glasi:
(5) Za zone ugostiteljsko-turističke namjene
T1, T2, T3 propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.
Članak
27.
. U Članku 76. stavak (1) briše se navod
»...i to turističko naselje (T1)« i mijenja se tabelarni prikaz.
Članak 76. stavak (1) glasi:
(1) Prostornim planom određene su površine
ugostiteljsko-turističke namjene:
*tablica
se nalazi na kraju dokumenta*
(2) Za područja iz stavka (1) ovog članka
obvezna je izrada Urbanističkog plana uređenja.
Članak
28.
. Članci 78., 79., 80. brišu se.
Članak
29.
. Članak 81. stavak (1) nadopunjuje se
sportsko-rekreacijskim i rekreacijskim površinama.
Članak 81. stavak (1) glasi:
(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene na
području Općine Vinodolska su:
- uz naselje Drivenik - R21,
- uz naselje Grižane-Belgrad - R22,
- sportski centar Tribalj - R11,
- sportski centar Kamenjak - speedway centar
- R12,
- rekreativno područje Podbadanj - TDZ.
Članak
30.
. Članak 84. stavak (1) nadopunjuje se
izostavljenim grobljem Barci (G4) i ispravljaju se utvrđene površine.
Članak 84. stavak (1) glasi:
(1) Površine za razvoj groblja izvan
građevinskog područja naselja na području Općine Vinodolske su:
- Bribir (G1) P = 1,26 ha
- Belgrad (G2) P = 0,66 ha
- Tribalj (G3) P = 1,06 ha
- Barci (G4) P = 0,59 ha
-
Članak
31.
. U Članku 85. stavak (2) tekst »...u opsegu
neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.« zamjenjuje se tekstom
»...sukladno odredbama ovog Plana za rekonstrukciju unutar građevinskog
područja naselja.«
Članak 85. stavak (2) glasi:
(2) Za postojeće pojedinačne građevine izvan
građevinskih područja dozvoljava se rekonstrukcija sukladno odredbama ovog
Plana za rekonstrukciju unutar građevinskog područja naselja.
Članak
32.
. U Članku 85. briše se stavak (3).
Članak
33.
. U članku 99. stavak (3) četvrta alineja
broj »10« zamjenjuje se brojem »5«.
Članak 99. stavak (3) glasi:
(3) Područje izgradnje iz stavka (1-3) ne
smije iznositi više od 50% zemljišnog kompleksa stambeno-gospodarske cjeline.
Najmanja dopuštena veličina poljoprivredne čestice iznosi.
- za vinograde - 2500 m2,
- za voćnjake - 3000 m2,
- za biljnu proizvodnju - 1,5 ha. Najveća
dopuštena tlocrtna površina kompleksa stambeno-gospodarskih građevina iznosi
500 m2,
- za stočarsku proizvodnju 800 m2, uz uvjet da je minimalni kapacitet od 5 uvjetnih
grla.
Članak
34.
. U Članku 102. stavak (3) dio teksta
».....Podbanj (TZD) koja je
označena u kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj.
1:25000, te u kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«, u mj.
1:5000...« zamjenjuje se tekstom »....rekreacijske namjene Podbanj (TZD), za
koju je potrebna izrada plana užeg područja.«, a rečenica »Za izgradnju
građevina zdravstvene, rekreacijske i zdravstveno turističke namjene obavezna
je izrada studije utjecaja na okoliš.« briše se.
Članak
35.
Članak 102. stavak (3) glasi:
(3) Zbog izuzetnih krajobraznih vrednota,
blizine vodotoka Dubračine i dobrih klimatskih prilika građevine zdravstvene i
rekreacijske namjene mogu se graditi i na lokaciji rekreacijske namjene Podbanj
(TZD), za koju je potrebna izrada plana užeg područja.
Članak
36.
. U članku 121. dodaje se stavak (4) koji
glasi:
(4) Prenamjena garaža višestambenih građevina
nije dopuštena.
Članak
37.
. U članku 122. stavak (2) briše se »Ako se
garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne
čestice.«
Članak
38.
. U članku 131. stavak (1) briše se navod
»...vikend...«, i pojam »....(T2)....«.
Članak 131. stavak (1) glasi:
(1) Prostornim planom određuju se tri zasebna
sustava javne odvodnje otpadnih voda sustav Bribir, sustav Grižane i sustav
Tribalj, te njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke,
uređaji za pročišćavanje, ispusti). Za naselje u brdsko-planinskom području
Lukovo planira se sustav odvodnje sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i
ispuštanjem pročišćenih voda putem upojnog bunara u podzemlje.
Članak
39.
. U članku 131. stavak (3) briše se navod u
zagradi »....(»Narodne novine« broj 53/97)...«
Članak 131. stavak (3) glasi:
(3) Sve aktivnosti na izgradnji sustava
odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za
zaštitu voda i drugih Pravilnika vezanih za ovu problematiku.
Članak
40.
. U članku 131. stavak (5) navod
»....septička...« zamjenjuje se navodom »....sabirna....«, a na kraju rečenice
dodaje se »...., a u zonama sanitarne zaštite sukladno Odluci o zonama
sanitarne zaštite na crikveničko-vinodolskom području dozvoljava se građenje i
obavljanje djelatnosti samo u skladu sa navedenom Odlukom.«
Članak 131. stavak (5) glasi:
(5) Na područjima iz stavka (1) ovog članka
do izgradnje sustava javne odvodnje obavezna je izgradnja nepropusnih sabirnih
jama, a ovisno o mjesnim prilikama i posebnim uvjetima tijela nadležnog za
zaštitu voda, a u zonama sanitarne zaštite sukladno Odluci o zonama sanitarne
zaštite na crikveničko-vinodolskom području dozvoljave se građenje i obavljanje
djelatnosti samo u skladu sa navedenom Odlukom.
. U članku 131. stavak (7) navod
»...separator ulja.« zamjenjuje se navodom »...odgovarajućih uređaja za
pročišćavanje oborinskih voda.«.
Članak
41.
Članak 131. stavak (7) glasi:
(7) Zbrinjavanje oborinskih voda sa većih
parkirališnih ili manipulativnih površina obavezno vršiti preko odgovarajućih
uređaja za pročišćavanje oborinskih voda.
Članak
42.
. U članku 131. stavak (10) briše se dio
teksta »...i Izmjena i dopuna Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja,
opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama..«
Članak 131. stavak (10) glasi:
(10) Karakteristike pročišćene otpadne vode
dovesti na razinu koja je propisana kriterijima za ispuštanje otpadne vode u
recipijent (Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih
tvari u otpadnim vodama).
Članak
43.
. U članku 131. stavak (12) briše se.
Članak
44.
. U članku 134. dodaje se iza stavka (1)
stavak (2), a stavke (2) i (3) postaju stavke (3) i (4).
Članak 134. glasi:
(1) Najznačajnija elektroenergetska građevina
(državnog značaja) na području Općine Vinodolske je HE »Nikola Tesla« (HE
Vinodol) u sklopu koje je izgrađena i TS 110/35 kV.
(2) Planom se predviđa izgradnja revezibilne
hidroelektrane sa svim pratećim uređajima i proširenjima postojeće akumulacije.
Za navedeni sadržaj potrebno je izraditi studiju procjene utjecaja na okoliš sa
mjerama zaštite naselja od mogućeg poplavnog vala uslijed dizanja nivoa jezera.
(3) Prostorom Općine prolaze sljedeći
nadzemni vodovi 380, 220 i 110 kV naponskog nivoa:
DV 380 kV TS 380/220/110 kV Melina - TS
380/110 kV CHE Obrovac
DV 220 kV HE Senj - TS 400/220/110 kV Melina
DV 110 kV HE Vinodol - TS 400/220/110 kV
Melina
DV 110 kV HE Vinodol - TS 110/10(20) kV
Crikvenica
DV 110 kV TS 110/10(20) kV Crikvenica - HE
Senj
DV 110 kV HE Vinodol - TS 110/35 kV Delnice
DV 110 kV HE Vinodol - HE Gojak
(4) Unutar zaštićenog koridora ovih vodova
izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima.
Članak
45.
. Dodaje se članak 137a koji glasi:
»U brdsko planinskom području mogu se vršiti
istražni radovi za formiranje površina za korištenje energije vjetra. Na osnovu
utvrđenih istražih radova i potrebnih studija utjecaja na okoliš moguće je
ishoditi potrebne zakonske dozvole.«
Članak
46.
. U Članku 162. stavak (5) riječ »...u
cijelosti...« zamjenjuje se »...djelomično...«, a na kraju rečenice dodaje se
napomena (kartografski prikaz 4.2.).
Članak 162. stavak (5) glasi:
(1) III.A Geotehnička kategorija -padinske
tvorevine na flišu:
Unutar zone fliša posebno je izdvojeno
područje u slivu Slanog potoka i Male Dubračine gdje vidljiva pojava
kombiniranog erozijskog djelovanja u središnjem i pojava klizišta u rubnom
dijelu. Zemljište je potpuno degradirano, a teren je djelomično nepogodan za
građenje (kartografski prikaz 4.2.).
Članak
47.
. U Članku 164. stavak (1) navod u zagradama
se briše.
Članak 164. stavak (1) glasi:
(1) Zone sanitarne zaštite izvorišta na
području Općine određene su »Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode
za piće na crikveničko-vinodolskom području«, a prikazane su na kartografskom
prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih
ograničenja u korištenju« u mj. 1:25.000.
Članak
48.
. U članku 164. stavak (6) dodaje se
slijedeće: »...kao i način građenja i obavljanja djelatnosti.«
Članak 164. stavak (6) glasi:
(6) Mjere zaštite u zonama sanitarne zaštite
(prvoj, drugoj, trećoj, četvrtoj zoni) određene su odlukom navedenom u stavku
(1) ovog članka kao i način građenja i obavljanja djelatnosti.
Članak
49.
. U članku 164. dodaje se novi stavak (7)
koji glasi:
(7) Uvjeti i mogućnosti gradnje uz vodotoke
te udaljenosti od vodotoka definirani su člankom 106. Zakona o vodama (»Narodne
novine« br.107/95, 150/05).
Članak
50.
. U članku 165. stavak (3) dodaje se alineja
»....izgradnja sustava javne odvodnje...«, a u zadnjoj alineji briše se navod u
zagradama »....(Narodne novine broj 40/1999.)«
Članak 165. stavak (3) glasi:
(3) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje
onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:
- izgradnja sustava javne odvodnje
- zabraniti pranje automobila, te drugih
vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem
tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,
- korisnik građevne čestice mora brinuti o
zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja,
unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,
- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u
sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se
nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u
prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i
dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja,
otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama.
Članak
51.
. U članku 166. stavku (4) dodaje se sljedeći
tekst:
»Karakteristična stanja sustava obrane od
poplave za Dubračinu (Plan obrane od poplava na vodama 1. reda) i njene pritoke
Kričina, Mala Dubračina i Slani potok (Plan obrane od poplava na vodama 2.
reda) su:
1. Pripremno stanje (P) - proglašava se na
bazi prognoze oborina.
2. Redovna obrana (R) - provodi se kad
vodostaj Dubračine na mjernoj postaji Crikvenica dosegne nivo od +3,13.
3. Izvanredna obrana od poplava provodi se
kod vodostaja +3,63.
4. Izvanredno stanje proglašava se kad
vodostaj Dubračine pređe nivo od +4,13.«
Članak
52.
. U članku 166 dodaju se stavke (5) i (6):
(5) Izgradnja sustava održavanja vodotoka i
drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za
obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica, melioracijsku odvodnju, te
građevine nepohodne za održavanje vodotoka - centar za obranu od poplava ili
vodočuvarnica, moguća je neposrednim provođenjem plana. Navedeni zahvati mogu
se smještati izvan građevinskih područja.
(6)
Građevina nepohodna za održavanje vodotoka - centar za obranu od poplava ili
vodočuvarnica može se graditi uz sljedeće uvjete:
. najveća tlocrtna površina iznosi 100 m2,
. najveći broja etaža iznosi dvije nadzemne
etaže P+1,
. najveća površina građevinske čestice iznosi
1000 m2,
. oblikovanja građevine mora poštovati
zatečeni okoliš u koji se smiješta,
. građevina mora biti priključena na javne
infrastrukturne sustave,
. pristup građevini mora biti kolni najmanje
širine prometnice od 5,5 m.
Članak
53.
. Članak 175. stavak (1) mijenja se i glasi:
Članak 175.
(1) Urbanistički planovi uređenja donijeti će
se za:
. Građevinska područja naselja:
n UPU 1
- Bribir (NA 11) unutar obuhvata
UPU 1 nalaze
se površine izvan naselja za izdvojene
namjene
(groblje - G1);
n UPU 2
- Tribalj (NA 21) unutar
obuhvata UPU 2
nalaze se i površine izvan naselja za
izdvojene
namjene (sport i rekreacija - R1 i groblje -
G2);
n UPU 3
- Grižane - Belgrad (NA31),
n UPU 4
- Drivenik (NA 41),
n UPU
20 - Lukovo (dio NA 51)
n UPU
21 - Lukovo (dio NA 51)
n UPU
22 - Lukovo (dio NA 51)
. Građevinska područja za izdvojene namjene:
- zone poslovne namjene:
n UPU 5
- »Milman« (K13)
n UPU 6
- »Ričina« (K11),
n UPU 7
- »Barci« (K12),
n UPU 8
- »Kamenolom« (K14)
n UPU 9
- »Poduljin« (K15)
- zone ugostiteljsko - turističke namjene:
n UPU 7
- »Barci« (Grižane - Belgrad (T13)
zajedno sa
K12 »Barci«
n UPU
10 - »Tribalj« kod Triblja (T12),
n UPU
11 - »Gladova malenica (Grižane) - T23
n UPU
12 - »Kamenjak« (Grižane - Belgrad - T21)
n UPU
13 - »Lokvice« T22
n UPU
14 - »Jezero« (Tribalj) - T3
n UPU
15 - Jargovo (Bribir) - T15
n UPU
16 - Lukovo - T17
n UPU
17 - grad Drivenik (Drivenik) - T11
- sportsko-rekreacijske zone:
n UPU 2
- sportski centar (R11)
zajedno sa NA21 i G2
n UPU 3
- rekreativno područje R22
zajedno sa NA31
n UPU 4
- rekreativno područje R21
zajedno sa NA41
n UPU
18 - sportsko-rekreacijski centar Kamenjak - R12
n UPU
19 - rekreacijski centar Podbadanj (TZD)
Članak
54.
. Mijenja se naslov 9.1.3. Detaljni planovi
uređenja u 9.1.3. Urbana komasacija
Članak
55.
. Članak 176. mijenja se i glasi:
Članak
176.
Utvrđuje se područje provedbe postupka
komasacije na dijelu Detaljnog plana uređenja povijesnog grada Drivenika (SN
PGŽ 26/1 od 26. listopada 2001.).
Članak
56.
. U Članaku 180. stavak (1) brišu se navodi u
zagradama i dopunjuje se na način:
Članak 180. stavak (1) glasi:
Rekonstrukcija postojećih građevina čija
namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom ovim Prostornim planom
moguća je u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Pod opsegom
neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:
- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i
dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima
- priključak na građevine i uređaje komunalne
infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija
- dogradnja sanitarnih prostorija (WC,
kupaonica) ukupne površine najviše 12 m2
- uređenje potkrovlja ili drugog prostora
unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor
- izgradnja zamjenske građevine u gabaritima
postojeće ukoliko nije moguća rekonstrukcija postojeće.
Članak
57.
Ostale odredbe Odluke o donošenju Prostornog
plana uređenja Općine Vinodolske »Službene novine PGŽ-e« broj 01/06), koje nisu
obuhvaćene ovim izmjenama i dopunama, ostaju na snazi.
Članak
58.
Izmjene i dopune grafičkih dijelova
Prostornog plana i obvezni prilozi iz ove Odluke, koji čine njezin sastavni
dio, nisu predmetom objave.
Članak
59.
Ova Odluka o izmjeni i dopuni Odluke stupa na
snagu osmog dana nakon objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske
županije«.
Klasa: 021-05/09-01/2
Ur. broj: 2107-03/09-01-28-03
Bribir, 8. travnja 2009.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE VINODOLSKE
Predsjednik
Vijeća
Željko Citković, v.r.
