14.
Na temelju članaka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 179. Odluke o
donošenju Prostornog plana uređenja Općine Lokve (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 43/04) i članka 18. Statuta Općine Lokve
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 37/05 i 33/07), Općinsko
vijeće Općine Lokve, na 33. sjednici održanoj 23. ožujka 2009., godine donijelo
je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja 8 - poslovna
zona Sljeme (K1/1)
A. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja 8 -
poslovna zona Sljeme (K1/1) (u nastavku teksta: Plan) kojega je izradio
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. iz Zagreba.
Članak
2.
Planom se, u skladu s Prostornim planom
uređenja Općine Lokve, utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja
prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i elektroničkom
komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje drugih
aktivnosti u prostoru, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata
Plana.
Članak
3.
Plan se donosi za poslovnu zonu Sljeme
utvrđenu Prostornim planom uređenja Općine Lokve koja obuhvaća površinu od
10,29 ha i čije su granice ucrtane na kartografskim prikazima Plana.
Članak
4.
Plan je sadržan u elaboratu Urbanistički plan
uređenja 8 - poslovna zona Sljeme (K1/1) i sastoji se od:
TEKSTUALNOG DIJELA:
UVOD
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti poslovne
zone u prostoru Općine
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Prirodne osobitosti
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.3.1. Prometna infrastruktura
1.1.3.2. Komunalna infrastruktura
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne
cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obaveze iz planova šireg područja
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog
značaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske
strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti
poslovne zone
2.2. Ciljevi prostornog uređenja poslovne
zone
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita
prostora u odnosu na, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti
krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
2.2.2. Unapređenje uređenja poslovne zone i
komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,
način korištenja i uređenje površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.4.1. Ulična mreža
3.4.2. Pješački promet
3.4.3. Uvjeti za smještaj vozila
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na
okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
A. TEMELJNE ODREDBE
B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.2. Uvjeti gradnje elektroničke
komunikacijske mreže
5.2.1. Elektroničke komunikacije u
nepokretnoj mreži
5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj
mreži
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
8. POSTUPANJE S OTPADOM
9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA
OKOLIŠ
9.1. Zaštita od poplava i zaštita podzemnih
voda
9.2. Zaštita od požara
9.3. Zaštita od ratnih opasnosti
9.4. Zaštita od potresa
9.5. Zaštita zraka
9.6. Zaštita od buke
9.7. Nesmetano kretanje invalidnih osoba
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA
UREĐENJA
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
GRAFIČKOG DIJELA:
KARTOGRAFSKI PRIKAZI u mjerilu 1:5.000
1 . KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2.1. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
PROMET I ULIČNA MREŽA + POŠTA I ELEKTRONIČKE
KOMUNIKACIJE
2.2. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA I
ODVODNJA
2.3. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
ENERGETSKI SUSTAVI - ELEKTROENERGETIKA I
PLINOOPSKRBA
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak
5.
Pojmovi i izrazi koji se upotrebljavaju u
Planu imaju sljedeće značenje:
1. Građevina je zatvoreni prostor izgrađen u
svrhu odvijanja određene djelatnosti.
2. Građevina osnovne namjene - osnovna
građevina je svaka građevina koja isključivo služi za obavljanje Planom
predviđene namjene.
3. Pomoćna građevina je svaka građevina čija
je namjena u funkciji osnovne građevine.
4. Gradivi dio građevne čestice je dio
građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja osnovne građevine i pomoćnih
građevina.
5. Građevine gospodarske - poslovne namjene
su manji proizvodni i skladišni kompleksi koji služe obavljanju svih vrsta
zanatskih, uslužnih, ugostiteljsko-turističkih, intelektualnih,
trgovačko-opskrbnih, poslovnih i drugih djelatnosti (manji proizvodni pogoni -
obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge i sl.).
6. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor
nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad kote uređenog i
zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se
prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
7. Kat je dio građevine čiji se prostor
nalazi između dva poda iznad prizemlja.
8. Potkrovlje (Pk) je dio građevine građevini
čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog krovišta i
čija visina nadozida nije viša od 1,2 m. Građevina može imati samo jednu potkrovnu
etažu s galerijom.
9. Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim
građevinama i ukupne površine građevne čestice.
10. Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos ukupne (bruto) razvijene površine građevina
na čestici i površine građevne čestice.
11. Visina građevine određena je katnošću,
tj. brojem etaža i maksimalnom visinom. Maksimalna visina ograničava udaljenost
mjerenu od najniže točke terena pod građevinom do donjeg ruba krovnog vijenca
ili donjeg ruba podrožnice kosog krova.
12. Regulacijska linija je zajednička linija
građevne čestice javne prometne površine i građevne čestice osnovne namjene.
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA
Članak
6.
Ovim Planom određene su i razgraničene
površine sljedećih namjena:
- K - gospodarska namjena - poslovna
- prometne površine.
Razgraničenje ovih površina određeno je na
kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
7.
Ovim Planom određene su površine gospodarske
namjene - poslovne označene planskom oznakom K na kartografskom prikazu br. 1.
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.
Oblik i veličina građevnih čestica
Članak
8.
Oblik i veličina građevnih čestica određeni
su na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE kao platoi.
Na pojedinom platou može se formirati jedna
ili više građevnih čestica za gradnju građevina gospodarske namjene - poslovne,
pri čemu je:
- minimalna veličina građevne čestice je 500
m2;
- najveća dopuštena veličina građevne čestice
je jednaka veličini pojedine zone unutar poslovne zone;
- najmanja širina građevne čestice na mjestu
regulacijske linije je 20,0 m.
Oblik i veličina građevne čestice moraju
omogućiti gradnju jedne ili više građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina
koje zajedno čine tehnološko-funkcionalnu cjelinu pri čemu građevna čestica
mora imati osiguran kolni pristup na javnu prometnu površinu koja ima minimalnu
širinu kolnika 7,0 m te pješačkog hodnika 2,35 m odnosno priključak na
komunalnu infrastrukturu što podrazumijeva priključak elektroopskrbe, vodovoda
te rješenje odvodnje.
Namjena građevina
Članak
9.
Na građevnim česticama ove namjene može se
graditi jedna ili više građevina osnovne namjene koje zajedno čine
tehnološko-funkcionalnu cjelinu, a predviđene su za sljedeće djelatnosti:
- upravne i uredske građevine;
- građevine svih vrsta uslužnih i zanatskih
djelatnosti koje su moguće u skladu s III. zonom sanitarne zaštite i odredbama
Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog
kotara (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/04);
- građevine za pružanje intelektualnih i sl.
usluga;
- prodavaonice hrane i drugih artikala;
- manje robne kuće;
- manji trgovački centri koji mogu imati više
manjih trgovina ili lokala različitih namjena;
- prateći skladišni prostori i građevine
ostalih djelatnosti koje upotpunjuju trgovačku namjenu;
- komunalno-servisne s pratećim sadržajima;
- manje proizvodne građevine djelatnosti koje
ne ugrožavaju okoliš u skladu s III. zonom sanitarne zaštite i odredbama Odluke
o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/04), ne izazivaju
opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku manju od 55 dB danju i 45 dB
noću;
- sadržaji društvenog standarda zaposlenih
(ugostiteljstvo, rekreacija, dječji vrtić i sl.).
Uz građevine osnovne namjene, na građevnim
česticama gospodarske namjene - poslovne
mogu se graditi i pomoćne građevine:
- nadstrešnice i trjemovi,
- prometno manipulativne površine i
parkirališta,
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji,
i ostale građevine prema zahtjevima
tehnološkog procesa.
Na površinama ove namjene ne smije se
izvoditi prostori stambene namjene.
Veličina i površina građevina
Članak
10.
Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,5.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) građevne čestice je 1,5.
Kod rekonstrukcije - dogradnje i nadogradnje
postojećih građevina bruto površina može se povećati do 20% od postojeće
izgrađenosti.
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi
jedna ili više građevina koje čine tehnološko-funkcionalnu cjelinu, a mogu biti
slobodnostojeće, dvojne i ugrađene.
Najveći dopušteni broj etaža građevina je tri
nadzemne etaže (prizemlje, kat i potkrovlje), odnosno najveća dopuštena visina
građevine je 10,0 m.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
11.
Gradivi dio čestice određen je minimalnim
udaljenostima građevina od regulacijske linije i od međa susjednih građevnih
čestica i prikazan na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Unutar gradivog dijela čestice mogu se graditi građevine osnovne namjene i
pomoćne građevine.
Minimalna udaljenost građevina od
regulacijske linije planskih ulica A1 i A2 iznosi 6,0 m.
Minimalna udaljenost građevina od
regulacijske linije državne ceste iznosi 10,0 m.
Minimalna udaljenost građevina od međa
susjednih građevnih čestica je h/2 odnosno ne manje od 3,0 m.
Na ovim površinama odnosno izvan gradivog
dijela građevne čestice mogu se izvoditi građevine portirnice, prometno
kolno-manipulativne površine, komunalni objekti i uređaji te uređivati površine
zelenila.
Oblikovanje građevina
Članak
12.
Građevine poslovne namjene treba oblikovati
suvremenim arhitektonskim izričajem karakterističnim za takve građevine.
Građevine se mogu graditi kao montažne (beton
ili čelik) uz korištenje suvremenih materijala.
Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste
materijale završne obrade.
Oblik i nagib krovišta građevina treba biti u
skladu sa usvojenom tehnologijom građenja, a vrsta pokrova nije određena.
Prilikom projektiranja i odabira pojedinih
sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša
(zaštita od buke, smrada onečišćenja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih
voda) te osigurati nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti obveznim elementima pristupačnosti
i/ili udovoljavanju uvjetima uporabe pomagala osoba s invaliditetom.
Uređenje građevne čestice
Članak
13.
Neizgrađeni dijelovi građevne čestice
namjenjuju se uređenju parkirnih površina, infrastrukture i zelenih površina.
S obzirom na nagib terena na građevnim
česticama mogu se graditi podzidi, na kosim dijelovima terena u nagibu prema
javnim prometnim površinama kao i prema susjednim građevnim česticama
maksimalna visina podzida je 1,5 m. Iznimno ukoliko to zahtijevaju propisi o
sigurnosti gradnje te nema drugih načina da se to osigura visina podzida može
biti i viša, ali ne viša od 3,0 m.
Najmanje 20% od ukupne površine građevne
čestice mora biti ozelenjeno.
Na dijelovima građevnih čestica prema
državnoj cesti i stambenim dijelovima naselja izvan obuhvata Plana moraju se
saditi drvoredi, ti potezi zelenila - drvoredi određeni su na kartografskom
prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Maksimalna visina ograde iznosi 2,0 m. Na
dijelu prema javnim prometnim površinama u visinu ograde uračunata je i visina
podzida. Ograde će biti određene u skladu s potrebama djelatnosti koja će se
obavljati i u pravilu trebaju biti transparentne, maksimalne visine neprozirnog
dijela ograde 0,5 m, odnosno na dijelovima gdje je podzid visine podzida.
Na maksimalno 20% dužine ograde moguća je postava
reklamnih panoa maksimalne visine 2,0 m.
Kada djelatnost koja se obavlja zahtjeva
izvedbu pune ograde na dijelu prema javnim prometnim površinama obavezno je
ozelenjavanje sadnjom živice ili bršljana, ili postava reklamnih panoa.
Zadovoljenje parkirališno-garažnih potreba
treba organizirati isključivo na vlastitoj čestici.
Obavezan minimalni broj parkirališno-garažnih
mjesta propisan je ovim Odredbama prema namjeni građevina.
Od ukupnog broja parkirališno-garažnih mjesta
najmanje 5% parkirališnih mjesta mora biti uređeno za parkiranje automobila
osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti.
Na prostorima koji su unutar koridora 110 kV
dalekovoda ili 20 kV kabela (širine 19,0 m odnosno 2,0 m), a koji je označen na
kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA mogu se
uređivati površine zelenila i izvoditi prometne građevine uz pribavljanje
suglasnosti poduzeća Hrvatska elektroprivreda d.d.
Na prostorima koji su unutar koridora 20 kV
dalekovoda (širine 5,0 m) koji je označen na kartografskom prikazu 3. UVJETI
KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA do njegovog izmještanja mogu se
uređivati površine zelenila i izvoditi prometne građevine uz pribavljanje
suglasnosti poduzeća Hrvatska elektroprivreda d.d. Ova odredba se primjenjuje
do izmještanja 20 kV dalekovoda.
Priključenje građevne čestice na javnu
prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
14.
Priključci građevnih čestica odnosno građevina
na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su prikazani na
kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Površinsko uređenje platoa odnosno građevnih
čestica mora biti usklađeno u visinskom smislu s niveletama ulica A1 i A2.
Orijentacijske kote nivelete ulica A1 i A2 prikazane su na kartografskom
prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Građevna čestica mora imati izravni kolni i
pješački pristup na javnu prometnu površinu (ulice planskih oznaka A1 i A2)
minimalne širine internog kolnika 6,0 m, s minimalno jednim pješačkim hodnikom
širine 1,5 m koji treba biti neposredno priključen na pješački hodnik ulica A1
ili A2. Jedna građevna čestica može imati više kolnih priključaka.
Priključenje građevne čestice na vodove
komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ulice s kojom građevna čestica
ima među na regulacijskoj liniji. Svakoj građevnoj čestici mora biti osiguran
priključak na javni vodovod i javni sustav odvodnje, niskonaponsku
elektroenergetsku mrežu i distribucijsku elektroničku komunikacijsku
kanalizaciju.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
15.
Ovim Planom nije određena površina za gradnju
građevina društvenih djelatnosti.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
16.
Ovim Planom nije određena površina za gradnju
stambenih građevina.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
17.
Prometna mreža određena je na kartografskom
prikazu 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I
ULIČNA MREŽA I POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE.
Uličnu mrežu čine ulice planskih oznaka A1 i
A2.
Planska ulična mreža spojena je izvan
obuhvata Plana na cestovnu mrežu u Općini Lokve križanjem ulice planske oznake
A1 sa ostalom državnom cestom Rijeka - Zagreb (»Lujzijana«) Orehovica - Gornje
Jelenje - Delnice - Skrad - Vrbovsko - Karlovac u jednoj razini.
Ulice
Članak
18.
Planom su određeni koridori - građevne
čestice za gradnju ulica planskih oznaka A1 i A2 širine 20,0 m. Na građevnim
česticama ulica treba izvesti sve prometno-tehničke elemente prometnice,
izgraditi kolnik, pješački hodnik, potporne zidove, urediti površinsku
odvodnju, rasvijetliti, postaviti zaštitne ograde, označiti horizontalnu i
vertikalnu signalizaciju i sl.
U ulicama A1 i A2 u poslovnoj zoni širina
kolnika iznosi 7,0 m, a obostrani pješački hodnici su pojedinačne širine 2,35
m.
Ulice A1 i A2 trebaju imati prometno-tehničke
elemente za računsku brzinu 40 km/h, jednostrešni nagib te kolnik dimenzioniran
za teška teretna vozila. Radijusi u križanjima trebaju biti min. 10,0 m.
Križanje ulica unutar obuhvata Plana treba
biti u jednoj razini.
Maksimalni uzdužni nagib prometnica može biti
5%, a orijentacijske kote nivelete planskih ulica A1 i A2 određene su na
kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Širina građevne čestice ulice planske oznake
A1 u zoni križanja sa ostalom državnom cestom u jednoj razini treba omogućiti
izgradnju kolnog traka za lijeve skretače.
Na mjestima kolnih priključaka građevnih
čestica na javne prometne površine nisu određene zaustavne trake, a kolni
priključci mogu biti isključivo na planske ulice A1 i A2, a nikako na ostalu
državnu cestu.
Gradnja na platoima nije dozvoljena prije
utvrđivanja građevne čestice ulice odnosno zemljišnog pojasa ulice niti prije
izvedenih zemljanih radova na prometnici.
Ulice moraju imati izgrađen sustav za
odvodnju oborinskih voda sa svih površina unutar svojeg pojasa te javnu
rasvjetu.
Sve pješačke površine treba izvesti tako da
se onemogući stvaranje arhitektonskih i urbanističkih barijera te omogući
pristup i kretanje osobama smanjene pokretljivosti prema posebnim propisima.
Za ostalu državnu cestu ovim Planom se
osigurava koridor ukupne širine 100,0 m koji je prikazan na kartografskom
prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA.
Građevna čestica mora imati neposredni kolni
i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine internog kolnika
6,0 m i minimalne širine pješačkog hodnika 1,5 m.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak
19.
Ovim Planom nisu predviđena javna
parkirališta ni garaže.
Parkirališne i garažne potrebe za pojedine
građevine rješavaju se isključivo na građevnoj čestici te građevine.
Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta na
građevnoj čestici građevine ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevini, a
određuje se u skladu s normativima određenim PPU Općine Lokve prema normativima
iz tablice:
*tablica
se nalazi na kraju dokumenta*
Minimalne dimenzije parkirališnih mjesta za
parkiranje osobnih vozila su 2,5 m x 5,0 m.
Od sveukupnog broja parkirališno-garažnih
mjesta potrebno je osigurati min. 5% parkirališnih mjesta odnosno najmanje 1
parkirališno mjesto za potrebe osoba s invaliditetom na svakom parkiralištu.
Minimalne dimenzije parkirališnog mjesta za
parkiranje osobnih vozila invalida je 3,7 m x 5,0 m.
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak
20.
Ovim Planom nisu predviđeni trgovi ni druge
veće pješačke površine.
5.2. Uvjeti gradnje elektroničke
komunikacijske mreže
Članak
21.
Na kartografskom prikazu br. 2.1. PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA I POŠTA I
ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE ucrtana je mreža elektroničkih komunikacija.
U ulicama u pješačkim hodnicima osigurani su
pojasevi za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije
(DEKK).
5.2.1. Elektroničke komunikacije u
nepokretnoj mreži
Članak
22.
Elektroničke komunikacije unutar obuhvata
Plana ostvaruju se izgradnjom mreže unutar pojaseva prometnica isključivo izvan
kolničkih površina i putem priključivanja na udaljeni pretplatnički stupanj UPS
Lokve smješten izvan obuhvata Plana u naselju Lokve.
U obuhvatu Plana treba usporedno s izgradnjom
planskih ulica izgraditi distributivnu elektroničku komunikacijsku kanalizaciju
u profilu ulica u pojasu određenom za tu vrstu infrastrukture.
Kod projektiranja i gradnje elektroničke
komunikacijske mreže treba primjenjivati tipske zdence i povezivati ih putem
PVC cijevi profila 1 110 mm. Pored potrebnih kapaciteta za elektroničke
komunikacije dodatno treba postavljati jednu cijev za prijenos RTV signala i
rezervnu cijev.
Na mjestima prijelaza kolnika treba
postavljati zaštitne cijevi.
Prema propozicijama DIN EN 1998 i hrvatskim
smjernicama za izgradnju DEKK tipskim zdencima najmanja širina pojasa za
polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije iznosi 0,6 m,
a dubina 0,8 m.
5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj
mreži
Članak
23.
Unutar području obuhvata Plana omogućena je
izgradnja i postavljanje osnovnih stanica pokretnih komunikacija samo niskih
prikrivenih antenskih krovnih prihvata.
Unutar obuhvata plana nije moguće
postavljanje samostojećih antenskih stupova osnovnih stanica pokretnih
komunikacija.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
24.
Unutar područja obuhvata u ulicama je
osiguran prostor za polaganje vodova komunalne infrastrukture. Položaj pojaseva
vodova komunalne infrastrukture prikazan je na poprečnom presjeku ulica A1 i
A2, a detaljni položaj vodova unutar njegovih pojasa odredit će se u postupku
izdavanja lokacijskih dozvola za te prometnice ili za pojedinačne vodove
komunalne infrastrukture.
Položaj vodova komunalne infrastrukture
unutar pojasa prometnica treba uskladiti s propozicijama prema DIN EN 1998 i
važećim hrvatskim propisima prema pojedinim vrstama vodova komunalne
infrastrukture.
Sve poprečne prijelaze vodova komunalne
infrastrukture treba fizički zaštititi na odgovarajući tehnički ispravan način
(zaštitne cijevi i slično) i to se smatra obvezom prilikom izgradnje ili
rekonstrukcije bilo prometnih površina bilo infrastrukture.
Kod križanja vodova komunalne infrastrukture
trebaju se horizontalni i vertikalni razmaci izvesti u skladu s tehničkim
propisima.
Odvodnja
Članak
25.
Sustav javne odvodnje otpadnih voda treba
izvesti u skladu s odredbama ovog Plana i kartografskim prikazom 2.2. PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA
I ODVODNJA.
Ovim Planom određena je izgradnja razdjelnog
sustava javne odvodnje.
Odvodnja za sve površine je gravitacijska.
Odvodnju oborinskih voda sa svih javnih i
internih prometnih površina i parkirališta treba izvesti vodonepropusnom
kanalizacijom. Oborinske vode s građevnih čestica prije upuštanja u ulični
kanal javnog sustava oborinske odvodnje treba prethodno pročistiti na
separatoru ulja i masti s taložnicom.
Sve oborinske vode s područja obuhvata odvode
se izvan obuhvata uličnim kanalima javnog sustava oborinske odvodnje do
središnjeg upojnog bunara u Lokvama.
Površine parkirališta treba izvoditi
vodonepropusnim zastorima od asfaltbetona ili cementbetona zbog zaštite
vodonosnika.
Za parkirališta kapaciteta 5 ili više
parkirališnih mjesta potrebno je izvesti separator.
Prije upuštanja tehnoloških otpadnih voda u
sustav javne odvodnje svaki korisnik dužan ih je obraditi i pročistiti na
razinu sanitarno-potrošnih otpadnih voda. Prethodno se iz tih voda moraju
izdvojiti sve opasne i štetne tvari.
Sve sanitarne otpadne vode s područja
obuhvata odvode se izvan obuhvata uličnim kanalima javnog sustava odvodnje do
središnjeg pročišćivača u Lokvama.
Do izgradnje javnog sustava odvodnje
oborinskih i sanitarnih otpadnih voda naselja Lokve, moguće je pristupiti
planiranoj izgradnji uz uvjet evakuacije oborinskih i sanitarnih otpadnih voda
na način koji neće onečistiti tlo i podzemne vode.
Čiste oborinske vode moguće je upuštati
raspršeno u tlo na građevnoj čestici kao i sve odmašćene površinske vode.
Sanitarne otpadne vode do kapaciteta od 10 ES
moguće je prikupljati u sabirne jame i organizirano odvoditi do nekog
recipijenta u koji se mogu ispuštati propisano pročišćene vode.
U slučaju većih količina sanitarnih otpadnih
voda od 10 ES potrebno ih je pročistiti na pročišćivaču s III. stupnjem
pročišćenja i uz provjerenu i dokazanu (atestiranu) pročišćenost upustiti u tlo
na građevnoj čestici korisnika.
Moguće je jedan uređaj koristiti za više
korisnika prostora.
Nakon izgradnje sustava javne odvodnje sve
građevne čestice moraju se priključiti na sustav javne odvodnje.
Vodoopskrba
Članak
26.
Izgradnja vodoopskrbnih cjevovoda unutar
ulica određena je na kartografskom prikazu br. 2.2. PROMETNA, ULIČNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV- VODOOPSKRBA I
ODVODNJA.
Prema propozicijama DIN EN 1998 najmanja
širina pojasa za polaganje vodovoda je 0,90 m. Vodoopskrba sanitarnom i
protupožarnom vodom predviđa se iz vodoopskrbnog sustava Općine Lokve uz
neophodnu rekonstrukciju postojećeg vodoopskrbnog sustava zbog dodatnih potreba
za vodom.
Na vodoopskrbnoj mreži mora se izgraditi
nadzemna hidrantska mreža u skladu s važećim propisima o osigurati dovoljna
količina protupožarne vode.
Plinoopskrba
Članak
27.
Uvjeti gradnje srednjetlačne mreže prirodnog
plina određeni su kartografskim prikazom br. 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV - ELEKTROENERGETIKA I PLINOOPSKRBA.
Ovim Planom određena je izgradnja
srednjetlačne plinske mreže unutar planskih ulica. Priključenje plinske mreže
bit će na srednjetlačni plinovod položen u ostaloj državnoj cesti.
Srednjetlačni polietilenski plinovod treba
projektirati iz polietilenskih cijevi visoke gustoće (PEHD) i izvesti prema
pravilima i normama DVGW i DIN EN.
Projektiranje i izgradnju srednjetlačnog
polietilenskog plinovoda osim toga treba provesti i uz sljedeće uvjete:
Plinovod mora biti izveden iz atestiranih
cijevi i postavljen u zemlju tako da prosječna dubina polaganja plinovoda
mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi:
za srednjetlačne plinovode 0,8 - 1,5 m
za kućne priključke 0,6 - 1,0 m
Dubina polaganja ne smije prijeći 2 m.
Do izgradnje plinoopskrbne mreže moguće je
korištenje:
- ukapljenog plina gradnjom podzemnih ili
nadzemnih spremnika na vlastitoj građevnoj čestici ili
- lož ulja gradnjom spremnika za lož ulje za
grijanje pri čemu treba ishoditi odobrenje za gradnju i posebne uvjete od
nadležne službe Hrvatskih voda.
Srednjetlačnu plinovodnu mrežu treba polagati
u razdjelni zeleni pojas u skladu s rasporedom vodova komunalne infrastrukture
u poprečnim presjecima ulica A1 i A2.
Minimalna horizontalna udaljenost plinovoda
od drugih usporedno položenih vodova mora biti na svijetlom razmaku od 1,0 m, a
pri križanju s drugim infrastrukturnim vodovima minimalna svijetla udaljenost
iznosi 0,5 m.
U skučenim prostornim uvjetima potonji
svijetli razmaci mogu biti i manji uz primjenu zaštitnih mjera (zaštitne
cijevi, ekrani, polucijevi i dr.).
Za slučaj dovođenja prirodnog plina
visokotlačnim čeličnim plinovodima Plan određuje lokaciju plinske redukcijske
stanice u zoni križanja s ulicom A1.
Članak
28.
Uvjeti i način gradnje plinske redukcijske
stanice su:
- minimalne dimenzije građevne čestice su
10,0 x 10,0 m;
- maksimalna površina građevne čestice je 400
m2;
- najveća etažnost građevine je jedna etaža
(prizemlje) pri čemu je najveća dopuštena visina građevine 5,0 m;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) građevne čestice je 0,8;
- najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) građevne
čestice je 0,8;
- neizgrađen prostor treba zatravniti;
- ograde se moraju izvoditi prema svim međama
kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja
živice ili ukrasne crnogorice;
- Građevna čestica mora imati izravni kolni
pristup na javnu prometnu površinu;
- Priključenje građevne čestice na vodove
komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ulice s kojom građevna čestica
ima među na regulacijskoj liniji.
Uvjeti i način gradnje građevina komunalne
infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI
GRADNJE.
Elektroenergetika
Članak
29.
Uvjeti gradnje elektroenergetske mreže,
uređaja i postrojenja određeni su kartografskim prikazom br. 2.3. PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV - ELEKTROENERGETIKA
I PLINOOPSKRBA.
Ovim Planom određena je izgradnja podzemnih
elektroenergetskih srednjenaponskih i niskonaponskih vodova i vodova javne
rasvjete te trafostanica.
Elektroenergetska opskrba područja obuhvata
Plana osigurat će se napajanjem iz TS Podsleme (zapadno izvan obuhvata Plana)
polaganjem srednjenaponskih 20 kV kabela.
Potrebe opskrbe električnom energijom pokrit
će se iz dvije trafostanice maksimalne instalirane snage po 4 x 1.000 kVA za
koje su određene građevne čestice unutar obuhvata Plana. Potrebne količine
električne energije određene su na osnovi pokazatelja planskih djelatnosti.
Realizacija trafostanica ovisna je o dinamici
izgradnje ovog prostora.
Planom se omogućava izgradnja novih
trafostanica i na mjestima gdje Planom nisu predviđene, ako se za to ukaže
potreba kojeg od korisnika za većom potrošnjom električne energije. Takav
potrošač mora osigurati na vlastitom zemljištu građevnu česticu za izgradnju
nove trafostanice kao samostojeće građevine ili ju izgraditi u sklopu svoje
građevine uz osiguran cjelodnevni slobodni pristup.
Transformatorske stanice treba postavljati
kao slobodnostojeće, a u oblikovnom smislu prilagoditi značajkama okoliša. Treba
koristiti tipske trafostanice maksimalne instalirane snage s transformatorima 4
x 1000 kVA prema tipizaciji HEP-a.
Članak
30.
Uvjeti i način gradnje trafostanice su:
- minimalne dimenzije građevnih čestica su
8,0 x 8,0 m.
- najveća etažnost građevine je jedna etaža
(prizemlje) pri čemu je najveća dopuštena visina građevine 5,0 m;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) građevne čestice je 0,8;
- najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) građevne
čestice je 0,8;
- neizgrađen prostor treba zatravniti;
- ograde se mogu izvoditi prema svim međama
kao zaštitna žičana ograda maksimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja
živice ili ukrasne crnogorice;
- Građevna čestica mora imati izravni kolni
pristup na javnu prometnu površinu;
- Priključenje građevne čestice na vodove
komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ulice s kojom građevna čestica
ima među na regulacijskoj liniji.
Uvjeti i način gradnje građevina komunalne
infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI
GRADNJE.
Članak
31.
Prema propozicijama DIN EN 1998 najmanja
širina pojasa za polaganje elektroenergetskih srednjenaponskih kablova i
kablova javne rasvjete je 0,60 m.
Za zadovoljenje elektroenergetskih potreba
treba zadovoljiti i uvjete dozvoljenog pada napona od transformatorske stanice
do kabelskog priključka korisnika od 3% uz dodatni uvjet da pad napona do
najudaljenijeg potrošača u strujnom krugu ne smije prelaziti 6%.
Mreža na području obuhvata napajat će se iz
TS 20/0,4 kV s tipskim transformatorima 2 x 1000 kVA koje treba spojiti na
postojeće trafostanice lateralnim vezama uvažavajući prostornu koncepciju
razvoja i širenja srednjenaponske mreže u području obuhvata.
Planom se određuje izvedba kabelske
niskonaponske mreže koristeći vodiče za naponsku razinu od 0,4 kV.
Elektroenergetsku mrežu treba projektirati i
izvoditi prema njemačkim propisima DIN EN 1998 uz uvažavanje postojećih
hrvatskih propisa i smjernica.
Kabele treba postavljati na dubini od 0,80 m,
a na mjestima prijelaza kolnika obvezna je njihova dodatna odgovarajuća fizička
(mehanička) zaštita uvođenjem u zaštitne cijevi.
Položaj elektroenergetskih vodova neovisno od
naponske razine određen je u izvankolničkim površinama u skladu s rasporedom
pojaseva infrastrukturnih vodova u poprečnom presjeku ulica.
Rasvijetljenost prometnih površina treba
uskladiti s klasifikacijom prema preporukama »Javna rasvjeta« što u prvom redu
podrazumijeva prometnu funkciju. U tom smislu primjenjivat će se klase javne
rasvjete B (C).
Sve stupove javne rasvjete treba postavljati
jednoredno u načelu sa standardima rasvijetljenosti za određene kategorije
prometnica.
Rasvjeta treba biti ekološka bez
nefunkcionalnog rasvjetljavanja.
Članak
32.
Unutar obuhvata ovog Plana položeni su 20 kV
i 110 kV dalekovod te 20 kV kabel, 20 kV dalekovod određen je za demontiranje.
Ovim Planom određeni su zaštitni koridori za
predmetne dalekovode/kabel (širine 5,0 m za 20 kV dalekovod i 19,0 m za 110 kV
dalekovod te 2,0 m za 20 kV kabel) i prikazani na kartografskom prikazu br. 3.
UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
Unutar koridora dalekovoda/kabela mogu se
uređivati površine zelenila i izvoditi prometne, komunalne i druge građevine
samo uz suglasnosti poduzeća Hrvatska elektroprivreda d.d. Ova odredba za 20 kV
dalekovod se primjenjuje do njegovog demontiranja.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
33.
Ovim Planom nisu određene javne zelene
površine.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
34.
Na prostoru obuhvata Plana prema podacima iz
Prostornog plana uređenja Općine Lokve kao i uvidom u stanje na terenu nema
zaštićenih prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i ambijentalnih vrijednosti i
posebnosti.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
35.
Na prostoru obuhvata Plana postupanje s
otpadom treba biti u skladu s odredbama Zakona o otpadu.
Izdvojeno prikupljanje otpada svaki korisnik
mora riješiti na svojoj građevnoj čestici.
Zbrinjavanje komunalnog i otpada manjih
proizvodnih pogona bit će organiziranim odvozom na predviđeno odlagalište, koji
će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća.
Građevni otpad koji će nastati kod gradnje na
prostoru obuhvata plana zbrinjavat će se u skladu s odredbama Zakona o otpadu odvozom
na predviđeni deponij.
9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA
OKOLIŠ
9.1. Zaštita od poplava i zaštita podzemnih
voda
Članak
36.
Zbog konfiguracije terena za poslovnu zonu
Sljeme nema opasnosti od plavljenja.
Posebne mjere radi održavanja vodnog režima
treba provoditi u skladu sa Zakonam o vodama.
Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti
podzemnih voda za što je neophodno izgraditi sustav nepropusne kanalizacije.
Pri odabiru sadržaja, djelatnosti i
tehnologije koje će se realizirati u obuhvatu Plana moguće su samo one koje ne
onečišćuju okoliš, odnosno one kod kojih se mogu osigurati propisane mjere
zaštite okoliša.
Unutar obuhvata Plana mogu se realizirati
samo djelatnosti koje su moguće u skladu s III. zonom sanitarne zaštite i
odredbama Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području
Gorskog kotara odnosno one koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od
požara i eksplozija i ne smiju proizvoditi infektivne, kancerogene toksične
otpade te otpade koji imaju svojstva nagrizanja i ispuštanja otrovnih plinova
te kemijsku ili biološku reakciju.
Kod ishođenja lokacijske dozvole za gradnju
svih građevina na prostoru obuhvata Plana investitor će ishoditi vodopravne uvjete.
Kod gradnje spremnika za lož ulje za grijanje
objekata treba ishoditi odobrenje za gradnju i posebne uvjete od nadležne
vodnogospodarske ustanove.
U kanalski sustav odvodnje otpadnih voda mogu
se upuštati samo prethodno pročišćene vode do propisanog stupnja onečišćenja u
skladu s posebnim propisima.
Sve prometne, manipulativne i površine za
remont vozila, mehanizacije i strojeva trebaju biti izvedene vodonepropusno s
uređenom vodonepropusnom odvodnjom te separatorima ulja, masti i taloga.
Pročišćene otpadne i oborinske vode moraju se
upustiti u upojni bunar ili neki drugi recipijent u III. zoni sanitarne zaštite
izvorišta, a prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na
području Gorskog kotara.
9.2. Zaštita od požara
Članak
37.
Prilikom projektiranja i izvođenja treba
primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti od požara i posebnih propisa iz zakonske
regulative oblasti zaštite od požara te drugih tehničkih i organizacijskih
mjera iz »Procjene ugroženosti od požara Općine Lokve«.
Pridržavajući se odredbi propisa Planom su
osigurani vatrogasni prilazi do svih platoa javnim prometnim površinama čime je
omogućen pristup do svake građevne čestice.
Kod projektiranja internih prometnica
obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu,
nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s odredbama
posebnih propisa iz zakonske regulative u oblasti zaštite od požara.
Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava
obvezna je izgradnja hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa iz
zakonske regulative oblasti zaštite od požara.
Za plinovode visokog i srednjeg tlaka koji će
se projektirati i graditi u području obuhvata ovog Plana ili njegovom
kontaktnom području trebaju se primijeniti preventivne mjere zaštite od
eksplozije koje se odnose prvenstveno na primjenu minimalnih sigurnosnih
udaljenosti od građevina i drugih vodova komunalne infrastrukture.
Minimalna sigurnosna udaljenost
srednjetlačnog plinovoda od građevina iznosi 2,0 m, a visokotlačnog 10,0 m..
Minimalne udaljenosti od drugih vodova komunalne infrastrukture pri paralelnom
vođenju iznose 1,0 m, a na mjestima križanja 0,5 m. Minimalni nadsloj iznosi
1,0 m.
9.3. Zaštita od ratnih opasnosti
Članak
38.
Za prostor obuhvata Plana nije utvrđena
obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.
Sklanjanje zaposlenika i korisnika na
prostoru obuhvata Plana rješava se Planom zaštite i spašavanja Općine.
9.4. Zaštita od potresa
Članak
39.
Prostor obuhvata Plana prema seizmičkim
kartama nalazi se u zoni VIIÊ seizmičnosti (po MCS).
Sve građevine moraju biti dimenzionirane
najmanje na očekivani intenzitet potresa u skladu sa zakonskom regulativom za
protupotresnu izgradnju.
9.5. Zaštita zraka
Članak
40.
Na prostoru obuhvata Plana zaštita zraka
provodit će se smanjivanjem emisije onečišćujućih tvari u zrak i to
ograničavanjem emisije i propisivanjem tehničkih standarda u skladu sa Zakonom
o zaštiti zraka i podzakonskim propisima donesenih na temelju tog Zakona.
Na području obuhvata Plana nije dozvoljena
gradnja građevina djelatnosti koje izazivaju zagađenja zraka. Zagađenje zraka
uslijed tehnoloških procesa koji zahtijevaju grijanje te grijanje građevina
krutim i mazut gorivima spriječit će se plinofikacijom i sistemom plinskog
grijanja građevina.
Uređenjem građevne čestice odnosno
organizacijom tehnološkog procesa mora se spriječiti raznošenje prašine odnosno
širenje neugodnih mirisa.
9.6. Zaštita od buke
Članak
41.
Radi zaštite od buke treba se pridržavati
odredbi Zakona o zaštiti od buke i podzakonskim propisima donesenih na temelju
tog Zakona.
Zaštita od buke generirane proizvodnim
procesima treba se provesti unutar pripadajuće građevne čestice odnosno
građevine.
Od komunalne buke, generirane prometom
motornih vozila na prometnicama višeg reda, moguća je zaštita nasadima bilja.
9.7. Nesmetano kretanje invalidnih osoba
Članak
42.
Kod projektiranja građevina i javnih
prometnih površina potrebno je postupati u skladu s važećim propisima o
prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za
sprečavanje urbanističko-arhitektonskih barijera osoba s invaliditetom odnosno
osoba smanjene pokretljivosti.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA
UREĐENJA
Članak
43.
Plan se provodi neposredno.
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
Na prostoru obuhvata Plana građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni i koja je predviđena za izmještanje je 20
kV dalekovod.
Do njegovog izmještanja moguća je održavanje
konstrukcijskih elemenata.
Unutar koridora dalekovoda do njegovog
izmještanja mogu se uređivati površine zelenila i izvoditi prometne građevine
uz pribavljanje suglasnosti poduzeća Hrvatska elektroprivreda d.d.
C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
44.
Urbanistički plan uređenja 8 - poslovna zona
Sljeme (K1/1) izrađen je u 4 izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća
Općine Lokve i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Lokve.
Izvornici Plana čuvaju se u:
- Općini Lokve;
- Upravnom odjelu za prostorno uređenje,
gradnju i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji;
- Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno
uređenje Primorsko-goranske županije;
- Urbanističkom zavodu grada Zagreba d.o.o.
Članak
45.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana po
objavi u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-02/07-01/08
Ur. broj: 2112-02/1-09-1
Lokve, 23. ožujka 2009.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE LOKVE
Predsjednik
Dragan Hrvat, v. r.
