80.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), Programa mjera za
unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 2007. - 2011. godine (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 17/07) i članka 40. Statuta Grada
Rijeke (»Službene novine Primorsko - goranske županije« broj 23/ 01, 04/02,
13/02, 03/05, 09/06, 17/06 - pročišćeni tekst, 08/07 i 44/07) Gradsko vijeće
Grada Rijeke, na sjednici 9. travnja 2009. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja
stambenog područja Martinkovac
I. UVODNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Detaljni plan uređenja stambenog
područja Martinkovac (u daljnjem tekstu: Plan).
Plan iz stavka 1. ovoga članka utvrđen je
kartografskim prikazom broj 4.4. Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog
plana grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 7/07)
pod nazivom D-106.
Članak
2.
Ovaj Plan izradio je »EKOPLAN«, d.o.o. iz
Kostrene, Glavani 24.
Članak
3.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim
kartografskim prikazima i opisana u točki I. podtočki 1. Obveznih priloga
Plana.
Ukupna površina područja obuhvata Plana
iznosi 57,85 ha.
Članak
4.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od
tekstualnih i grafičkih dijelova te obveznih priloga kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica i građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
2.2. Veličina i površina građevina
2.3. Namjena građevina i površina
2.3.1. Stambena namjena
2.3.2. Mješovita namjena - pretežito stambena
namjena
2.3.3. Mješovita namjena - pretežito poslovna
namjena
2.3.4. Javna i društvena namjena -
zdravstvena namjena
2.3.5. Javna i društvena namjena -
predškolska namjena
2.3.6. Poslovna namjena - pretežito uslužna
namjena
2.3.7. Poslovna namjena - pretežito trgovačka
namjena
2.3.8. Poslovna namjena - komunalno-servisna
namjena
2.3.9. Rekreacijska namjena
2.3.10. Javne zelene i prometne površine
2.3.10.1. Javni park
2.3.10.2. Igralište
2.3.10.3. Odmorište i vrt
2.3.10.4. Zaštitne zelene površine
2.3.10.5. Prometnice i prometne površine
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanje cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavna gradska ulica i cesta
nadmjesnog značaja
3.1.2. Sabirne ulice
3.1.3. Ostale ulice
3.1.4. Kolno-pješački prilazi
3.1.5. Kolno-pristupni put
3.1.6. Površine za javni prijevoz (trase i
autobusna stajališta)
3.1.7. Parkirališne površine
3.1.8. Pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja
telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja mreže za opskrbu pitkom vodom
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja mreže za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
3.5. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja elektroopskrbne mreže i mreže javne rasvjete
3.6. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja mreže za opskrbu plinom
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih
površina
5. Uvjeti i način gradnje
6. Mjere provedbe plana
7. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš
8. Uklanjanje građevina
B. GRAFIČKI DIO
1. Detaljna namjena površina 1:1000
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža
2.1. Prometna mreža 1:1000
2.2. Vodoopskrba mreža 1:1000
2.3. Mreža odvodnje otpadnih voda 1:1000
2.4. Mreža elektroopskrbe i javne rasvjete
1:1000
2.5. Telekomunikacijska mreža 1:1000
2.6. Plinoopskrbna mreža 1:1000
3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
- oblici korištenja 1:1000
4. Uvjeti gradnje1:1000
C. OBVEZNI PRILOZI
I. Obrazloženje Plana
1. POLAZIŠTA
Uvod
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost
područja u obuhvatu plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i
ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja
uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i
zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za
namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
2.3.1. Prometna i ulična mreža
2.3.2. Telekomunikacijska mreža
2.3.3. Vodoopskrbna mreža
2.3.4. Odvodnja otpadnih voda
2.3.5. Elektroopskrba i javna rasvjeta
2.3.6. Plinopskrba
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina i građevina
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
II. Izvod iz Odluke o donošenju Prostornog
plana uređenja grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
31/03 i 26/05) i Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 07/07)
III. Stručne podloge na kojima se temelje
rješenja Plana:
- Programski zadatak za izradu Detaljnog
plana uređenja stambenog područja Martinkovac, Grad Rijeka, Odjel gradske
uprave za razvoj, urbanizam ekologiju i gospodarenje zemljištem
- Odluka o Provedbenom urbanističkom planu
stambenog naselja Martinkovac (»Službene novine Primorsko- goranske županije«
broj 27/89, 19/93 i 10/99)
IV. Popis propisa koje je bilo potrebno
poštivati u izradi Plana:
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne
novine« broj 76/07)
- Pravilnik o sadržaju, mjerilima
kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata
prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04-ispr. i 163/04)
- Pravilnik o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«
broj 151/05, 61/07 i 76/07)
- Zakon o zaštiti od buke (»Narodne novine«
broj 30/09) te podzakonski propisi kojima se uređuje zaštita od buke
- Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine«
broj 178/04, 110/07 i 60/08)
- Zakon o otpadu (»Narodne novine« broj
178/04, 153/ 05, 111/06, 110/07 i 60/08)
- Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine«
broj 58/ 93, 100/04, 33/05 i 107/07)
- Plan zaštite od požara i tehnoloških
eksplozija za područje grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 41/08),
- Zakon o zaštiti i spašavanju (»Narodne
novine« broj 174/04 i 79/07)
V. Zahtjevi, Mišljenja i Suglasnosti na Plan
VI. Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi
Plana,
VII. Evidencija postupka izrade i donošenja
Plana,
VIII. Sažetak za javnost.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak
5.
Osnovno razgraničenje područja obuhvata Plana
prema namjeni i načinu korištenja utvrđeno je Odlukom o donošenju Generalnog
urbanističkog plana grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 7/07) - u daljnjem tekstu GUP.
Područje obuhvata Plana jest područje većim
dijelom stambene namjene (obiteljska. višeobiteljska i višestambena izgradnja),
a manjim dijelom mješovite, poslovne, javne i društvene namjene.
Funkcionalna organizacija i namjena prostora
unutar osnovnog razgraničenja utvrđuje se sukladno zatečenoj izgradnji,
formiranim cjelinama, potrebama korisnika prostora te planskim pretpostavkama
razvoja naselja u cjelini.
Članak
6.
Namjena površina utvrđena je kartografskim
prikazom broj 1.
Namjena površina na području obuhvata Plana
određuje se kako slijedi:
1) Stambena namjena (S)
2) Mješovita namjena - pretežito stambena
namjena (M1)
3) Mješovita namjena - pretežito poslovna
namjena (M2)
4) Javna i društvena namjena - zdravstvena
namjena (D3)
5) Javna i društvena namjena - predškolska
namjena (D4)
6) Poslovna namjena - pretežito uslužna
namjena (K1)
7) Poslovna namjena - pretežito trgovačka
namjena (K2)
8) Poslovna namjena - komunalno servisna
namjena (K3)
9) Rekreacijska namjena (R2)
10) Javni park (Z1)
11) Igralište (Z2)
12) Odmorište i vrt (Z3)
13) Zaštitne zelene površine (Z)
14) Glavna gradska cesta / ulica (GU)
15) Sabirna ulica (SU)
16) Ostala ulica (OU)
17) Kolno-pristupni put (K-PR P)
18) Kolno-pješački prilaz (K-PJ P)
19) Pješačka površina (PP)
20) Javna garaža (G)
21) Javno parkiralište (JP)
22) Površina infrastrukturnih sustava (IS)
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica i građevina
Članak
7.
Detaljni uvjeti korištenja i uređenja
građevnih čestica te gradnje građevina određeni su kartografskim prikazom broj
4.
Područje obuhvata Plana podijeljeno je na
četiri (4) prostorne cjeline - zone:
- zona A - izgrađeno područje na kojem
prevladava obiteljska stambena gradnja i na kojem se planira gradnja
(interpolacija) obiteljskih i višeobiteljskih građevina te građevina mješovite
namjene,
- zona B - pretežno neizgrađeno područje na
kojem se planira gradnja obiteljskih i višeobiteljskih građevina, građevina
mješovite namjene i građevina društvene namjene,
- zona C - većim dijelom izgrađeno područje
na kojem su izgrađene obiteljske građevine, poslovne građevine i građevine
mješovite namjene na kojem se planira gradnja višestambenih, višeobiteljskih i
obiteljskih građevina, građevina mješovite namjene i građevina društvene
namjene,
- zona D - manjim dijelom izgrađeno područje
na kojem su izgrađene poslovne građevine i građevine mješovite namjene na kojem
se planira gradnja višestambenih građevina, poslovnih građevina i građevina
mješovite namjene.
Članak
8.
Postojeća građevina na području obuhvata
Plana je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog
odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu s njom
izjednačena.
Postojeće građevine i njima pripadajuće
građevne čestice označene su planskim oznakama A, B, C i D.
Planirane građevine i njima pripadajuće
građevne čestice označene su planskim oznakama Ap, Bp, Cp i Dp.
Članak
9.
Unutar područja obuhvata Plana dozvoljena je
rekonstrukcija postojećih građevina, gradnja/rekonstrukcija prometne, komunalne
i telekomunikacijske infrastrukturne mreže te uređenje površina građevnih
čestica u skladu s odredbama ove Odluke.
1.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak
10.
Veličina i oblik građevnih čestica određeni
su kartografskim prikazom broj 4.
Površine svih građevnih čestica te
izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica planiranih građevina određene su
u tablici 1. koja se nalazi u privitku i čini sastavni dio ove Odluke (u
daljnjem tekstu: Tablica 1.).
Članak
11.
Dozvoljava se usklađenje planiranog oblika i
veličine građevne čestice, sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine
nekretnine, kada to ne remeti provedbu Plana.
2.2. Veličina i površina građevina
Članak
12.
Veličina i najveća dozvoljena bruto površina
planirane građevine prikazane su u Tablici 1. Najveći dozvoljeni broj etaža
planirane građevine određen je u Tablici 1. i u kartografskom prikazu broj 4.
Članak
13.
Najveći dozvoljeni broj etaža planirane
građevine utvrđuje se kako slijedi:
a) za stambenu građevinu:
- obiteljsku građevinu iznosi podrum ili
suteren i dvije (2) nadzemne etaže namijenjene stanovanju od kojih zadnja etaža
može biti izvedena kao stambeno potkrovlje,
- višeobiteljsku građevinu iznosi podrum ili
suteren i tri (3) nadzemne etaže namijenjene stanovanju od kojih zadnja etaža
može biti izvedena kao stambeno potkrovlje,
- višestambenu građevinu iznosi dvije (2)
etaže podruma ili suterena i pet (5) nadzemnih etaža namijenjenih stanovanju od
kojih zadnja etaža može biti izvedena kao stambeno potkrovlje,
- za pomoćnu građevinu koja se gradi odvojeno
od obiteljske i višeobiteljske građevine najveći dozvoljeni broj etaža iznosi
suteren i jedna nadzemna etaža,
b) za građevinu na području namjene
»Mješovita namjena - pretežito stambena namjena« najveći dozvoljeni broj etaža
iznosi podrum ili suteren i tri (3) nadzemne etaže,
c) za građevinu na području namjene
»Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena« najveći dozvoljeni broj etaža
iznosi podrum ili suteren i pet (5) nadzemnih etaža,
d) za građevinu na području namjene »Javna i
društvena namjena - zdravstvena namjena« najveći dozvoljeni broj etaža iznosi
podrum ili suteren i tri (3) nadzemne etaže,
e) za građevinu na području namjene »Javna i
društvena namjena - predškolska namjena« najveći dozvoljeni broj etaža iznosi
podrum ili suteren i tri (3) nadzemne etaže,
f) za građevinu na području namjene »Poslovna
namjena - pretežito uslužna namjena«, »Poslovna namjena - pretežito trgovačka
namjena« i »Poslovna namjena - komunalno servisna namjena« najveći dozvoljeni
broj etaža iznosi podrum, suteren i četiri (4) nadzemne etaže.
Članak
14.
Najveća dozvoljena visina planirane građevine
utvrđuje se kako slijedi:
a) za stambenu građevinu:
- obiteljsku građevinu iznosi 7,0 m,
- višeobiteljsku građevinu iznosi 9,0 m,
- višestambenu građevinu iznosi 19,0 m,
b) za građevinu na području namjene
»Mješovita namjena - pretežito stambena namjena« iznosi 13,0 m,
c) za građevinu na području namjene
»Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena« iznosi 20,0 m,
d) za građevinu na području namjene »Javna i
društvena namjena - zdravstvena namjena« iznosi 13,0 m,
e) za građevinu na području namjene »Javna i
društvena namjena - predškolska namjena« iznosi 8,0 m.
Ukoliko se posljednja etaža građevine gradi
kao potkrovlje za stambenu ili drugu namjenu, visina nadozida ne smije biti
veća od 90 cm.
U visinu građevine ne uračunava se gradnja i
postavljanje: kućica za lift, izlaza za krov i terasu, uređaja termotehničkih
sustava građevine, završetka ventilacijskih kanala i dimnjaka te antenske i
telekomunikacijske naprave smještene iznad kote završetka plohe pročelja
građevine.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se
izvedba atike, pergole i sličnih struktura u visini 1,0 m iznad najveće
dozvoljene visine građevine iz stavka 1. ovoga članka.
Članak
15.
Najveći dozvoljeni broj stanova planirane
stambene građevine iznosi:
a) za obiteljsku građevinu dva stana,
b) za višeobiteljsku građevinu oznake A i B
šest stanova, a za višeobiteljsku građevinu oznake C i D četiri stana.
Rekonstrukcijom građevine nije dozvoljeno
povećanje broja stanova.
Članak
16.
Kada prostorni uvjeti na građevnoj čestici to
dozvoljavaju, stambeno-poslovnu i poslovno-stambenu građevinu potrebno je
izvesti odvajanjem stambenog od poslovnog dijela građevine izvedbom odvojenih
ulaza, kolno-pješačkih komunikacija i instalacija.
Članak
17.
Najveća dozvoljena bruto razvijena površina
planirane stambene građevine iznosi:
a) za obiteljsku i višeobiteljsku građevinu
oznake A i B 500 m2
b) za obiteljsku i višeobiteljsku građevinu
oznake C i D 400 m2.
U bruto razvijenu površinu građevine iz
stavka 1. ovoga članka uračunata je i površina pomoćnih građevina ako se grade
na istoj građevnoj čestici.
Najmanja dozvoljena bruto razvijena površina
osnovne građevine za obiteljsku stambenu gradnju ne može biti manja od 60 m2.
Članak
18.
Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice (kig) planirane građevine utvrđuje se kako slijedi:
a) za stambenu građevinu:
- obiteljsku i višeobiteljsku građevinu
oznake A i B iznosi za samostojeću građevinu 0,25, za dvojnu i završnu
građevinu niza 0,3, a za građevinu u nizu 0,4,
- obiteljsku i višeobiteljsku građevinu
oznake C i D iznosi za samostojeću građevinu 0,3, a za dvojnu građevinu 0,4,
- višestambenu građevinu iznosi 0,5,
b) za građevinu na području namjene
»Mješovita namjena - pretežito stambena namjena« iznosi 0,75,
c) za građevinu na području namjene
»Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena« iznosi 0,75,
d) za građevinu na području namjene »Javna i
društvena namjena - zdravstvena namjena« iznosi 0,35,
e) za građevinu na području namjene »Javna i
društvena namjena - predškolska namjena« iznosi 0,3,
f) za građevinu na području namjene »Poslovna
namjena - pretežito trgovačka namjena« iznosi 0,35, a na području namjene
»Poslovna namjena - komunalno servisna namjena« iznosi 0,5.
Članak
19.
Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti
građevne čestice (kis) planirane građevine utvrđuje se kako slijedi:
a) za stambenu građevinu:
- obiteljsku i višeobiteljsku građevinu
oznake A i B iznosi za samostojeću građevinu 0,6, a za dvojnu građevinu i
građevinu u nizu iznosi 0,8,
- obiteljsku i višeobiteljsku građevinu
oznake C i D iznosi za samostojeću građevinu 0,8, a za dvojnu građevinu iznosi
1,0,
- višestambenu građevinu iznosi 2,0,
b) za građevinu na području namjene »Javna i
društvena namjena - zdravstvena namjena« iznosi 1,75,
c) za građevinu na području namjene »Javna i
društvena namjena - predškolska namjena« iznosi 0,6.
Unutar gradivog dijela građevne čestice
dozvoljeno je graditi osnovnu i pomoćnu građevinu.
Članak
20.
Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti
nadzemno građevne čestice (kin) planirane građevine utvrđuje se kako slijedi:
a) za građevinu na području namjene
»Mješovita namjena - pretežito stambena namjena« i »Mješovita namjena -
pretežito poslovna namjena« iznosi 4,5,
b) za građevinu na području namjene »Poslovna
namjena - pretežito uslužna namjena«, »Poslovna namjena - pretežito trgovačka
namjena« i »Poslovna namjena - komunalno servisna namjena« iznosi 1,05.
Najveći dozvoljeni koeficijent mase planirane
građevine (km) utvrđuje se kako slijedi:
a) za građevinu na području namjene »Poslovna
namjena - pretežito uslužna namjena«, »Poslovna namjena - pretežito trgovačka
namjena« i »Poslovna namjena - komunalno servisna namjena« iznosi 3,5,
b) za građevinu na području namjene »Javna i
društvena namjena - zdravstvena namjena« iznosi 6,0.
2.3. Namjena građevina i površina
Članak
21.
Namjena građevina i površina određena je u
kartografskom prikazu broj 1. i u Tablici 1.
2.3.1. Stambena namjena
Članak
22.
Stambene građevine, u smislu ove Odluke, su
postojeće i planirane građevine koje su namijenjene prvenstveno stanovanju i
to: obiteljske, višeobiteljske i višestambene građevine s pripadajućim pomoćnim
građevinama i sadržajima.
U stambenoj građevini, etažu suterena ili
prizemlja moguće je koristiti kao poslovni prostor za obavljanje trgovačke,
ugostiteljske, obrtničke, javne i društvene te sportske i rekreacijske
djelatnosti i to:
- u obiteljskoj i višeobiteljskoj građevini
do 20% ukupne bruto razvijene površine, ali ne više od 100 m2,
- u višestambenoj građevini najviše 10%
ukupne bruto razvijene površine građevine, uz uvjet da se na građevnoj čestici
osigura manevarski prostor za dostavu i parkirališna mjesta sukladno članku 62.
ove Odluke.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, u
etažama višim od suterena/prizemlja moguće je koristiti prostor za obavljanje
mirnih uslužnih djelatnosti (odvjetnik i javni bilježnik, konzalting, projektne
i dizajn usluge, umjetnički atelje i slično).
Na građevnoj čestici, pored postojeće
stambene građevine, dozvoljava se gradnja pomoćne građevine.
Pomoćna građevina u funkciji stambene
građevine je garaža, kotlovnica, spremište i slično, a pomoćna građevina u
funkciji uređenja okućnice je vrtni paviljon, sjenica, bazen i slično.
Prenamjena garaže u stambeni ili poslovni
prostor nije dozvoljena.
Na području obuhvata ovoga Plana dozvoljava
se rekonstrukcija postojećih stambenih građevina s mogućnošću dogradnje i
nadogradnje u skladu s uvjetima ove Odluke.
Izuzetno od odredbe stavka 7. ovoga članka,
rekonstrukcija postojeće višestambene građevine oznake C-28 moguća je samo
unutar postojećih tlocrtnih i visinskih gabarita.
2.3.2. Mješovita namjena - pretežito stambena
namjena
Članak
23.
Stambeno-poslovna građevina, u smislu ove
Odluke, razumijeva građevinu unutar koje se za stambenu namjenu koristi
pretežiti dio (najviše 66%) građevinske bruto površine građevine, a preostala
površina (najmanje 33%) namijenjena je poslovnoj i drugoj namjeni.
Poslovna djelatnost koja se obavlja unutar
građevine iz stavka 1. ovoga članka ne smije količinom prometa, bukom i štetnim
imisijama u zrak, vode i tlo narušavati kvalitetu stanovanja.
U prizemlju građevine iz stavka 1. ovoga
članka nije dozvoljena stambena namjena.
Rekonstrukcija postojećih stambeno-poslovnih
građevina koje su izgrađene na građevnim česticama manjim od 2.000 m2 moguća je samo unutar postojećih tlocrtnih i visinskih
gabarita.
2.3.3. Mješovita namjena - pretežito poslovna
namjena
Članak
24.
Poslovno-stambena građevina, u smislu ove
Odluke, razumijeva građevinu unutar koje se za poslovnu namjenu koristi
pretežiti dio (najviše 66%) građevinske bruto površine građevine, a preostala
površina (najmanje 33%) namijenjena je stambenoj i drugoj namjeni.
Poslovna djelatnost koja se obavlja unutar
građevine iz stavka 1. ovoga članka ne smije količinom prometa, bukom i štetnim
imisijama u zrak, vode i tlo narušavati kvalitetu stanovanja.
U prizemlju građevine iz stavka 1. ovoga
članka nije dozvoljena stambena namjena.
Rekonstrukcija postojećih poslovno-stambenih
građevina s mogućnošću dogradnje i nadogradnje dozvoljena je u skladu s
uvjetima ove Odluke.
2.3.4. Javna i društvena namjena -
zdravstvena namjena
Članak
25.
Na građevnoj čestici oznake D3-20 planirana
je gradnja zdravstvene građevine - zdravstvenog centra unutar koje se mogu
uređivati i drugi sadržaji koji služe osnovnoj djelatnosti (ljekarna i slično),
te stan za domara.
2.3.5. Javna i društvena namjena -
predškolska namjena
Članak
26.
Na građevnoj čestici oznake D4-32 planirana
je gradnja predškolske građevine unutar koje se može urediti stan za domara.
2.3.6. Poslovna namjena - pretežito uslužna
namjena
Članak
27.
Na građevnim česticama oznake C-20 i C-40
dozvoljena je rekonstrukcija osnovne građevine ali samo unutar postojećih
tlocrtnih i visinskih gabarita.
2.3.7. Poslovna namjena - pretežito trgovačka
namjena
Članak
28.
Na području namjene »Poslovna namjena -
pretežito trgovačka namjena« dozvoljena je rekonstrukcija građevine na
građevnoj čestici oznake A-73 uređenjem stambenog prostora u skladu s ostalim
uvjetima ove Odluke te rekonstrukcija osnovne građevine na građevnoj čestici
oznake C-13 isključivo unutar postojećih tlocrtnih i visinskih gabarita.
Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka
na građevnoj čestici oznake Bp-12a planirana je gradnja i uređenje benzinske
postaje sa pratećim uslužnim sadržajima i prostorima (trgovački prostor i
autopraonica).
2.3.8. Poslovna namjena - komunalno-servisna
namjena
Članak
29.
Na području namjene »Poslovna namjena -
komunalno- servisna namjena« na građevnoj čestici oznake Dp-11, koja je jednim
dijelom izgrađena, planirana je gradnja složene građevine odnosno sklopa
građevina koje čine funkcionalnu cjelinu (uredski i radionički prostori, garaže
i parkirališta za vozni park, trafostanica TS 110/20 kV i drugi prateći
sadržaji).
Na građevnoj čestici iz stavka 1. ovoga
članka dozvoljava se rekonstrukcija postojeće upravne zgrade isključivo unutar
postojećih tlocrtnih i visinskih gabarita.
Unutar građevina iz stavka 1. i 2. ovoga
članka dozvoljava se gradnja/uređenje manjeg stambenog prostora (stan domara i
slično).
2.3.9. Rekreacijska namjena
Članak
30.
Površine namijenjene rekreaciji dozvoljeno je
urediti i opremiti opremom koja je namijenjena rekreaciji djece i odraslih
(mini-golf, badmington, boćalište i slično) te hortikulturno urediti.
Površine za rekreaciju planirane su na
građevnim česticama oznake R-7, R-17, R-19, R-31 i R-46, a prostorni raspored
rekreacijskih površina određen je u kartografskom prikazu broj 1.
2.3.10. Javne zelene i prometne površine
2.3.10.1. Javni park
Članak
31.
Površinu javnog parka dozvoljeno je
hortikulturno urediti, opremiti urbanom i parkovnom opremom namijenjenom odmoru
građana te urediti i opremiti kao igralište namijenjeno igri i razonodi djece.
Javni parkovi planirani su na građevnim
česticama oznake JZ-12, JZ-13, JZ-35 i JZ-37.
Ispod javnog parka planiranog na građevnoj
čestici oznake JZ-35 dozvoljena je gradnja i uređenje javne garaže.
Prostorni raspored javnih parkova određen je
u kartografskom prikazu broj 1.
2.3.10.2. Igralište
Članak
32.
Igralište, u smislu ove Odluke, je veća
uređena i napravama opremljena površina namijenjena igri i razonodi djece, a
može biti planirano kao zasebna površina ili kao cjelina unutar javnog parka.
Površina igrališta određena je prema
normativima GUP- a i planiranom broju stanovnika, a prostorni raspored
igrališta određen je u kartografskom prikazu broj 1.
Na području obuhvata ovoga Plana
gradnja/uređenje igrališta planirano je kako slijedi:
- za djecu do 3 godine - planirana je gradnja/uređenje
tri (3) igrališta u površini 50 do 100 m2,
- za djecu od 3 do 6 godina - planirana je
gradnja/uređenje dva (2) igrališta površine od 250 do 500 m2,
- za djecu od 7 do 15 godina - planirana je
gradnja/uređenje tri (3) igrališta površine 500 m2.
Na području obuhvata ovoga Plana igrališta su
planirana na građevnim česticama oznake JZ-5, JZ-12, JZ-13, JZ-22, JZ-30,
JZ-39, JZ-42 i JZ-45, a dozvoljeno je uređenje igrališta unutar javnih parkova
planiranih na građevnim česticama oznake JZ-35 i JZ-37.
2.3.10.3. Odmorište i vrt
Članak
33.
Odmorište i vrt je uređena zelena površina s
parkovnom opremom namijenjena odmoru i rekreaciji gravitirajućeg stanovništva i
igri djece, kao zasebna površina ili kao cjelina unutar javnog parka.
Odmorišta i vrtovi planirani su na građevnim
česticama oznake JZ-3, JZ-8, JZ-24, JZ-25, JZ-26, JZ-32, JZ-38, JZ- 41 i JZ-51,
a prostorni raspored odmorišta i vrtova određen je u kartografskom prikazu broj
1.
2.3.10.4. Zaštitne zelene površine
Članak
34.
Zaštitne zelene površine imaju ulogu
zaštitnog ozelenjenog tampona između površina različite i inkopatibilne
namjene.
Zaštitne zelene površine planirane su na
građevnim česticama oznake JZ-1, JZ-2, JZ-4, JZ-6, JZ-9, JZ-10, JZ- 11, JZ-14,
JZ-15, JZ-16, JZ-17, JZ-18, JZ-20, JZ-21, JZ- 23, JZ-27, JZ-28, JZ-29, JZ-33,
JZ-34, JZ-36, JZ-40, JZ- 43, JZ-44, JZ-47, JZ-48, JZ-49, JZ-50, JZ-52 i JZ-53,
a prostorni raspored zaštitnih zelenih površina određen je u kartografskom
prikazu broj 1.
2.3.10.5. Prometnice i prometne površine
Članak
35.
Na području obuhvata Plana glavna gradska
cesta/ulica i cesta nadmjesnog značenja jest postojeća državna cesta D- 304,
planske oznake GU V (od granice Grada Kastva - ulica Ivana Ćikovića Belog -
Zametska ulica).
Na području obuhvata Plana sabirne ulice
jesu:
- ulica planske oznake SU II koja područje
Martinkovac vezuje, kroz već izgrađeni podvožnjak »Diračje«, s Ulicom Ivana
Zavidića i Ulicom Bože Vidasa,
- ulica planske oznake SU III,
- ulica planske oznake SU V.
Ostale ulice na području obuhvata Plana jesu:
- ulica planske oznake OU VI čija trasa spaja
glavnu ulicu planske oznake GU V i sabirnu ulicu planske oznake SU II te
povezuje područje Martinkovac s državnom cestom oznake D-304 (GU V),
- ostale postojeće i planirane ulice na
građevnim česticama oznake OU u funkciji pristupa stambenim, poslovnim, javnim
i društvenim sadržajima.
Kolno-pristupni put, u smislu ove Odluke,
razumijeva prometnu površinu namijenjenu prometu vozila na koji se mogu
priključiti najviše četiri (4) građevne čestice. Na području obuhvata Plana
postojeći i planirani kolno-pristupni putevi određeni su na građevnim česticama
oznake od K-PR P-1 do K-PR P-9.
Kolno-pješački prilaz, u smislu ove Odluke,
razumijeva prometnu površinu namijenjenu prometu vozila i pješaka nastalu
parcelacijom temeljem prostornog plana koji je prestao vrijediti ili
lokacijskom dozvolom. Na području obuhvata Plana kolno-pješački prilazi
određeni su na građevnim česticama oznake od K-PJ P-1 do K-PJ P-23.
Ovim Planom pješačke površine određene su
kao:
- pješačke ulice (staze) planske oznake PP,
- pješačke ulice (staze) unutar javnih
zelenih površina te
- pločnici duž kolnih prometnica.
Pješačke površine namijenjene su isključivo
pješacima, a samo iznimno u izvanrednim slučajevima mogu služiti kao
interventni prostor.
Javna garaža planirana je ispod javnog parka
na građevnoj čestici oznake JZ-35.
Tlocrtna površina garaže iznosi 5.500 m2. Garažu je planirno graditi u dvije podzemne etaže, a
planirani broj parkirališnih mjesta po etaži iznosi oko 200. Spoj garaže na
javnu prometnicu osiguran je preko građevne čestice ceste oznake OU 7.
Javna parkirališta planirana su:
- u sklopu prometnica uličnim parkiranjem na
građevnim česticama oznake OU 4-b, OU 7, OU 9, OU 10-a, OU 14-d, OU 16, OU
22-b, K-PJ P 1 i K-PJ P 22,
- kao otvorena parkirališta na građevnim
česticama oznake JP 1, JP 2, JP 3 i JP 14.
Autobusna stajališta javnog
gradskog/prigradskog prometa planirana su uz prometnice sukladno kartografskom
prikazu broj 2a.
Okretište za autobuse javnog
gradskog/prigradskog prometa planirano je uz sabirnu ulicu SU II sukladno
kartografskom prikazu broj 2a.
Na autobusnim stajalištu i okretištu
planirano je postavljanje natkrivenih čekaonica te dozvoljeno postavljanje
kioska za prodaju tiska i voznih kartica kao sastavnog dijela natkrivenih
čekaonica.
Članak
36.
Na području obuhvata Plana infrastrukturnim
sustavima državnog i županijskog značenja utvrđuju se:
- državna cesta oznake D-304 (planske oznake
GU V),
- sabirna cesta (planske oznake SU II, SU III
i SU V),
- trafostanica 110/10(20) kV.
Članak
37.
Postavljanje privremenih objekata (tipa
kiosk) sukladno članku 35. stavku 13. ove Odluke dozvoljeno je u skladu s
Pravilnikom o uvjetima za postavljanje predmeta i privremenih objekata
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 01/07) i Planom lokacija.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
38.
Na području namjene »Stambena namjena«
prilikom gradnje obiteljske i višeobiteljske građevine najmanja dozvoljena
udaljenost gradivog dijela građevne čestice od ruba građevne čestice za
građevine oznake A i B iznosi 5,0 m, a za građevine oznake C i D iznosi 4,0 m.
Najmanja dozvoljena udaljenost građevnog
pravca od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m, a najmanja dozvoljena udaljenost
regulacijskog pravca od osi pristupne prometnice iznosi 4,60 m.
Broj parkirališnih mjesta na građevnoj
čestici potrebno je osigurati sukladno članku 62. ove Odluke.
Pomoćne građevine u funkciji planirane
stambene građevine (garaža, kotlovnica, spremište i slično) u pravilu se grade
unutar gradivog dijela građevne čestice kao građevna cjelina sa stambenom
građevinom, a pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice (vrtni paviljon,
sjenica, bazen i slično) mogu se graditi izvan gradivog dijela građevne
čestice.
Izuzetno od odredbe stavka 4. ovoga članka,
izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se graditi pomoćne građevine u
funkciji uređenja okućnice (vrtni paviljon, sjenica, bazen i slično), a garaža
samo izuzetno ako to proizlazi iz lokalnih uvjeta (nagib terena) te ako je
razlika između nivelacijske kote građevine i nivelacijske kote pristupne ceste
veća od 12% mjereno od mjesta priključenja građevne čestice na pristupnu cestu
do građevnog pravca. Gradnju pomoćne građevine garaže potrebno je izvesti u
razini pristupne ceste na najmanjoj udaljenosti 2,0 m od regulacijskog pravca,
a najveća dozvoljena visina garaže iznosi 3,0 m. Suterenski dio garaže
dozvoljeno je urediti i koristiti kao pomoćnu građevinu tipa spremišta i
slično.
Na građevnoj čestici postojećih stambenih
građevina pomoćne građevine mogu se graditi prislonjene uz osnovnu građevinu na
poluugrađeni način, odvojeno od osnovne građevine kao samostojeće građevine ili
na zajedničkoj granici kao dvojne građevine uz slijedeće uvjete:
- da se prema susjednoj građevnoj čestici
izgradi vatrootporni zid,
- da se prema susjednoj građevnoj čestici ne
grade otvori,
- da se odvod oborinske vode riješi na
građevnoj građevnoj čestici na kojoj se gradi pomoćna građevina.
Garaža se može iznimno graditi na
regulacijskom pravcu pod sljedećim uvjetima:
- ako je građevna čestica smještena na strmom
terenu te ne postoji mogućnost gradnje garaže unutar gradivog dijela građevne
čestice,
- ako se gradnjom garaže ne ugrožava
preglednost u prometu.
Za udaljenost pomoćne građevine od granice
građevne čestice vrijede isti uvjeti kao i za udaljenost osnovne građevine od
granice građevne čestice, osim prilikom gradnje pomoćne građevine na granici
građevne čestice i/ili na regulacijskom pravcu.
Udaljenost pomoćne građevine od stambene
građevine, kada se gradi kao zasebna građevina na istoj građevnoj čestici, ne
može biti manja od 4,0 m.
Najmanja udaljenost višestambene građevine od
granice građevne čestice iznosi polovinu visine građevine, a broj parkirališnih
mjesta na građevnoj čestici potrebno je osigurati sukladno članku 62. ove
Odluke.
Članak
39.
Na području namjene »Mješovita namjena -
pretežito stambena namjena« i »Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena«
najmanja dozvoljena udaljenost građevnog pravca od ruba građevne čestice iznosi
4,0 m, a od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.
Najmanja dozvoljena udaljenost građevine
prema susjednoj građevini iznosi 1/2 visine građevine + 4,0 m.
Na građevnoj čestici potrebno je osigurati
parkirališna mjesta za zaposlenike, stanare i korisnike, pristup za vozila
opskrbe i komunalnog servisa te druge površine ovisno o karakteru namjene.
Parkirališna mjesta mogu se osigurati
gradnjom i uređenjem otvorenih parkirališta na pripadajućoj građevnoj čestici
ili gradnjom podzemnih garaža unutar osnovne građevine.
Otvorene parkirališne površine potrebno je
ozeleniti sadnjom stablašica i to najmanje 1 stablo na 4 parkirališna mjesta.
Broj parkirališnih mjesta na građevnoj
čestici potrebno je osigurati sukladno članku 62. ove Odluke.
Članak
40.
Na području namjene »Javna i društvena
namjena - zdravstvena namjena« najmanja udaljenost građevine od ruba građevne
čestice iznosi 4,0 m, a najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog
pravca iznosi 6,0 m.
Članak
41.
Na području namjene »Javna i društvena
namjena - predškolska namjena« najmanja udaljenost građevine od ruba građevne
čestice iznosi 6,0 m, a najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog
pravca iznosi 10,0 m.
Članak
42.
Na području namjene »Poslovna namjena -
pretežito uslužna namjena«, »Poslovna namjena - pretežito trgovačka namjena« i
»Poslovna namjena - komunalno-servisna namjena« najmanja dozvoljena udaljenost
građevnog pravca od regulacijskog pravca iznosi 10,0 m.
Ako se građevina za obavljanje trgovačke
djelatnosti planira kao interpolacija unutar izgrađene strukture definiranog
uličnog građevnog pravca, dozvoljava se usklađenje građevnog pravca nove
građevine i građevnog pravca izgrađene strukture.
Usklađenje građevnog pravca iz stavka 2.
ovoga članka nije dozvoljeno ako je planirana rekonstrukcija ulice kojom se
udaljenost građevnog pravca i ruba kolne površine smanjuje na manje od 4,0 m.
Prilikom rekonstrukcije građevine kojom se
povećava građevinska bruto površina građevine, kada je ona smještena uz
prometnicu na udaljenosti manjoj od 6,0 m od regulacijskog pravca, potrebno je
izvršiti i prostorno usklađenje udaljenosti odnosno dograđeni dio građevine
izvesti na dozvoljenoj udaljenosti.
Najmanja dozvoljena udaljenost građevine od
ruba građevne čestice iznosi 1/2 visine građevine, ali ne može biti manja od
4,0 m.
Najmanja dozvoljena udaljenost poslovne
građevine od stambene građevine iznosi 15,0 m, a najmanja dozvoljena udaljenost
poslovne građevine od građevine javne i društvene namjene iznosi 25,0 m.
Članak
43.
Rekonstrukcija građevine, u smislu ove
Odluke, je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na
ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja
usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena
(dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje
radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i slično).
Uklanjanje postojeće građevine ili njezina
dijela te gradnja nove građevine na mjestu uklonjene ili njezina uklonjenog
dijela, dogradnja kojom se bruto razvijena površina građevine povećava za više
od 50% te nadogradnja kojom se bruto razvijena površina građevine povećava za
više od 100%, u smislu ove Odluke, smatra se gradnjom nove građevine.
Za postojeće građevine ovim Planom utvrđena
je namjena i površina građevnih čestica i postojeći broj etaža građevine u
Tablici 1. i kartografskom prikazu broj 4., a prilikom rekonstrukcije postojeće
građevine potrebno je poštivati ovim Planom određene ostale uvjete gradnje
građevina na području istovrsne namjene.
Ukoliko su kod postojećih građevina
prekoračene vrijednosti ovim Planom utvrđenih uvjeta gradnje (kig, kis, kin,
broj etaža, visina građevine i bruto razvijena površina građevine),
rekonstrukcija tih građevina dozvoljena je bez povećanja prekoračenih
vrijednosti uvjeta gradnje, uz poštivanje ostalih uvjeta gradnje utvrđenih ovim
Planom za gradnju građevina na području istovrsne namjene, ako ovom Odlukom
nije drugačije određeno.
Izuzetno od odredbe stavka 4. ovoga članka,
ako se postojeća građevina nalazi na manjim udaljenostima od ruba građevne
čestice i regulacijskog pravca od onih utvrđenih ovim Planom, nadogradnju
građevine dozvoljeno je izvesti na postojećim udaljenostima na način da se ne
umanjuju postojeće prekoračene udaljenosti građevine od ruba građevne čestice i
regulacijskog pravca, ako ovom Odlukom nije drugačije određeno.
Prilikom rekonstrukcije građevine, ako to
prostorne mogućnosti dozvoljavaju, potrebno je poštivati kriterije o osiguravanju
parkirališnih mjesta unutar građevne čestice iz članka 62. ove Odluke.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak
44.
Vrsta krova nije određena.
Nagib kosog krova iznosi najviše 23 stupnja.
Za krov građevine dozvoljava se uporaba svih
vrsta pokrova osim bitumenskih, salonitnih i drvenih pokrova te ravnog crijepa.
Na krovu građevine dozvoljeno je postavljanje
sunčanih kolektora.
Članak
45.
Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina
potrebno je arhitektonski izraz građevina bliske ili jednake tipologije
međusobno uskladiti.
Ovim Planom ne ograničava se izbor materijala
i tipologije gradnje.
Izuzetno od odredbe iz stavka 2. ovoga članka
u oblikovanju i organizaciji pročelja nije dozvoljeno:
- izvesti krovni vijenac na način konzolnog
prepuštanja krovnog grednika,
- upotrebljavati drvo za oblikovanje
konstruktivnih dijelova pročelja te za oblikovanje detalja kao što su zabat,
vijenac, lođa, vidljivi podgled i slično osim ako ti konstruktivni dijelovi
pročelja i detalji nisu izvorni dijelovi građevine,
- oblikovanje pročelja temeljeno na
korištenju motiva luka »na koljeno«.
Članak
46.
Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina
koje imaju ambijentalnu i stilsku vrijednost ne dozvoljava se uklanjanje
arhitektonske plastike pročelja (erte, portali, međukatni i završni vijenci,
ukrasi izvedeni u žbuci i slično).
Članak
47.
Na pročelju građevine ne dozvoljava se
postavljanje antenske naprave, rashladnog uređaja, ventilacijskog otvora i
slično.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka
rashladni uređaj može se ugraditi unutar građevne stolarije, izloga, parapeta
prozorskog otvora, lođe odnosno balkona pod uvjetom da se takvom ugradnjom ne
remeti arhitektonska kompozicija pročelja, ne uklanja ili oštećuje
arhitektonska plastika građevine izvedena kamenom ili žbukom i slično te pod
uvjetom da mjesto ugradnje ne bude izloženo pogledu s javne površine.
Antensku napravu dozvoljeno je postavljati na
krov građevine.
Na pročelju građevine dozvoljeno je
postavljanje tende, nadstrešnice, reklamnog uređaja i slično pod uvjetom da se
njihovom postavom ne utječe na slobodan profil potreban za kretanje pješaka i
vozila, postavu urbane opreme te drugih posebnih uvjeta korištenja javne i
prometne površine.
Članak
48.
Pomoćna građevina ne smije umanjiti kvalitetu
stanovanja u okolnim stambenim građevinama.
Na oblikovanje pomoćnih građevina primjenjuju
se uvjeti oblikovanja osnovne građevine.
2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak
49.
Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je
urediti kao kolno-pješačku površinu, površinu za pristup građevini, pješačku
površinu, površinu za parkiranje vozila i/ili hortikulturno urediti uvažavajući
funkcionalna i oblikovna svojstva pejsaža.
Gradnja terasa i potpornih zidova mora biti u
skladu sa specifičnostima reljefa i oblikovnim karakteristikama mikrolokacije.
Najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,80
m, osim ukoliko ovom Odlukom nije drugačije određeno.
U visini od najviše 1,0 m ograda se izvodi
kao puna ili čvrsta ograda i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog
materijala, sukladno tipologiji gradnje susjednih građevina, a u preostaloj
visini ograda se izvodi kao prozirna uporabom metala, opeke, živice i sličnog
materijala.
Izuzetno od odredbe stavka 4. ovoga članka,
ako susjedna građevna čestica nije cesta ili javno-prometna površina, ogradu je
moguće u cijeloj visini izvesti kao punu ili čvrstu ogradu.
Najveća dozvoljena visina potpornog i/ili
obložnog zida iznosi 1,5 m, a ako je visina zida veća od 1,5 m tada je zid
potrebno izvesti terasasto. Izuzetno, ako to zahtijeva konfiguracija terena,
visina potpornog i/ili obložnog zida može iznositi do 3,0 m, a prema
javno-prometnoj površini isti je potrebno izvesti kao oblikovanu strukturu.
Širina terase između potpornih i/ili obložnih
zidova, koju je potrebno ozeleniti, iznosi najmanje 0,5 m.
Potporni i/ili obložni zid izvodi se uporabom
betona ili kamena.
Parkirališta je potrebno asfaltirati ili
popločiti prefabriciranim kockama. Dimenzija parkirališnih mjesta za osobna
vozila iznosi 2,5x5,0 m.
Članak
50.
Građevnu česticu na kojoj je planirana
gradnja/rekonstrukcija obiteljske i višeobiteljske građevine potrebno je
urediti kako slijedi:
- najmanje 40% površine građevne čestice
potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti,
- broj parkirališnih mjesta na građevnoj
čestici potrebno je osigurati sukladno članku 62. ove Odluke,
- kada se garaža gradi unutar gradivog dijela
građevne čestice kao građevna cjelina sa stambenom građevinom u pravilu se
gradi u podrumu, suterenu ili prizemlju stambene građevine, a izuzetno se
garaža može graditi i na višoj etaži ukoliko se stambena građevina nalazi na
strmom terenu i ukoliko je pristup na okolnu površinu na znatno višoj koti od
najniže kote konačno zaravnatog terena uz pročelje građevine.
Građevnu česticu na kojoj je planirana
gradnja/rekonstrukcija višestambene građevine potrebno je urediti kako slijedi:
- najmanje 40% površine građevne čestice
potrebno je hortikulturno urediti,
- parkirališne površine potrebno je riješiti
na građevnoj čestici sukladno članku 62. ove Odluke od čega je najmanje 30%
parkirališnih površina potrebno riješiti u podrumskim, suterenskim ili
prizemnim etažama građevine,
- otvorene parkirališne površine potrebno je
ozeleniti sadnjom stablašica tako da se posadi najmanje 1 stablo na 4
parkirališna mjesta.
Članak
51.
Građevnu česticu »Mješovite namjene -
pretežito stambene namjene« i »Mješovite namjene - pretežito poslovne namjene«
potrebno je urediti kako slijedi:
- najmanje 30% površine građevne čestice
potrebno je urediti kao zelenu površinu,
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati
dovoljan broj parkirališnih mjesta sukladno članku 62. ove Odluke, gradnjom i
uređenjem otvorenih parkirališta ili garaža,
- kod gradnje novih građevina najmanje 30% od
potrebnog broja parkirališnih mjesta potrebno je osigurati u garažama,
- kod rekonstrukcije postojećih građevina
gdje se predviđa dogradnja građevine potrebno je osigurati dovoljan broj
parkirališnih mjesta sukladno članku 62. ove Odluke,
- garaže se grade u podrumu, suterenu ili
prizemlju osnovne građevine,
- otvorene parkirališne površine potrebno je
ozeleniti sadnjom stablašica tako da se posadi najmanje 1 stablo na 4 parkirališna
mjesta.
Članak
52.
Građevnu česticu »Javne i društvene namjene -
zdravstvene namjene« potrebno je urediti kako slijedi:
- najmanje 30% površine građevne čestice
potrebno je urediti kao zelenu površinu,
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati
parkirališna mjesta te kolno-manipulativne i druge površine, a otvorene
parkirališne površine potrebno je ozeleniti sadnjom stablašica tako da je
potrebno posaditi najmanje jedno stablo na 4 parkirališna mjesta.
Članak
53.
Građevnu česticu »Javne i društvene namjene -
predškolske namjene« potrebno je urediti kako slijedi:
- vanjski prostori moraju imati ozelenjene i
igralištima organizirane površine,
- sve vanjske površine, osim gospodarskog
prilaza i parkirališta, potrebno je oblikovati tako da služe igri djece te ih
zaštititi ogradom visine najmanje 1,80 m,
- lokacija i orijentacija predškolske
građevine na građevnoj čestici treba omogućiti skladne odnose funkcionalnih
sklopova zgrade i površina za igralište, površina za igru i razonodu,
gospodarskih i zelenih površina. Ulaz u predškolsku građevinu ne smije biti
izložen jakom vjetru i zapusima, a prostorije za djecu potrebno je smjestiti na
jug s najvećim dozvoljenim otklonom do 15o.
Članak
54.
Građevnu česticu »Poslovne namjene -
pretežito uslužne namjene«, »Poslovne namjene - pretežito trgovačke namjene« i
»Poslovne namjene - komunalno-servisne namjene« potrebno je urediti kako
slijedi:
- najmanje 30% površine građevne čestice
potrebno je urediti kao zelenu površinu,
- zelenu površinu potrebno je urediti kao
jedinstvenu cjelinu u funkciji zaštitnog zelenila kojim se odjeljuje građevna
čestica poslovne namjene od građevinskog područja naselja,
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati
parkirališna mjesta te kolno-manipulativne i druge površine, a otvorene
parkirališne površine potrebno je ozeleniti sadnjom stablašica tako da je
potrebno posaditi najmanje jedno stablo na 4 parkirališna mjesta.
Na području namjene »Poslovna namjena -
komunalno- servisna namjena« visinu ograde dozvoljeno je utvrditi idejnim
projektom.
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja cestovne i ulične mreže
Članak
55.
Uvjeti gradnje i rekonstrukcije ulične mreže:
horizontalni i vertikalni elementi trase, mjesta priključenja cesta manjeg
značenja te osnovni režim prometa, određeni su u točki 2. podtočki 2.3.1.
Obveznih priloga Plana i kartografskim prikazom broj 2.1.
Cestovnu/uličnu mrežu na području obuhvata
ovog Plana čine glavne mjesne ceste/ulice, sabirne ulice, ostale ulice,
kolno-pristupni putevi i kolno-pješački prilazi.
Na građevnoj čestici glavne mjesne
ceste/ulice, sabirne ulice i ostale ulice planirana je gradnja cjelokupnog
prometnog profila s elementima poprečnog presjeka: kolnikom, nogostupom,
ugibalištem za vozila javnog prijevoza, drvoredom te cestovnom i uličnom
opremom, ovisno o uvjetima gradnje/rekonstrukcije određenim ovim Planom za
pojedinu cestu/ulicu.
Na građevnoj čestici glavne mjesne
ceste/ulice, sabirne ulice i ostale ulice dozvoljava se uređenje dijela kolnika
za stajalište javnog gradskog prijevoza, dostavu i opskrbu, postavu kontejnera
za prikupljanje komunalnog otpada, parkiranje u posebnom režimu i slično.
Najmanja dozvoljena širina kolnika za
jednosmjernu cestu iznosi 4,50 m, a najmanja dozvoljena širina kolnika za
dvosmjernu cestu iznosi 6,0 m.
Svaka građevna čestica unutar obuhvata Plana
mora imati osiguran kolni pristup za servisna i interventna vozila.
Mjesto priključka građevine na javnu prometnu
površinu određeno je kartografskim prikazom broj 4.
Izuzetno od odredbe stavka 7. ovoga članka,
građevna čestica može se priključiti na prometnu površinu i na više mjesta
ukoliko to uvjetuje konfiguracija terena, položaj građevne čestice u odnosu na
kolne prometnice te namjena građevine (stambeno-poslovna, poslovno-stambena i
druga).
Najmanja širina nogostupa iznosi 1,6 m, a ako
se unutar nogostupa sadi drvored najmanja dozvoljena širina nogostupa iznosi
3,0 m.
Izuzetno od odredbe stavka 9. ovoga članka, u
izgrađenim dijelovima naselja širina nogostupa za sadnju drvoreda može biti i
manja, ukoliko to ne remeti pješački promet.
Planom je određen osnovni režim prometa koji
se može mijenjati Prometnim projektom preregulacije prometa.
Rješenje prometnica i prometa unutar pojedine
građevne čestice mora biti takvo da osigura nesmetan pristup servisnim,
opskrbnim, vatrogasnim vozilima te vozilima hitne pomoći sukladno Pravilniku o
uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94 i 142/03).
3.1.1. Glavna gradska ulica i cesta
nadmjesnog značaja
Članak
56.
Glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog
značaja na području obuhvata Plana je cesta državnog značenja oznake D-304 -
planske oznake GU V - Ulica Martinkovac.
Tehnički elementi trase ceste/ulice iz stavka
1. ovoga članka određeni su ovom Odlukom i točkom 2. podtočkom 2.3.1. Obveznih
priloga Plana.
3.1.2. Sabirne ulice
Članak
57.
Na području obuhvata Plana sabirne ulice
jesu:
- ulica planske oznake SU II - novoplanirana
ulica od podvožnjaka »Diračje« na istočnoj strani do raskrižja sa ulicom
planske oznake SU I na zapadnoj strani obuhvata Plana,
- ulica planske oznake SU III - postojeća
Ulica Miroslava Krleže od kružnog raskrižja Martinkovac prema centru Srdoča,
- ulica planske oznake SU V - novoplanirana
ulica (nastavak Dražičke ulice) na istočnom dijelu obuhvata Plana.
Tehnički elementi trase ulice iz stavka 1.
ovoga članka određeni su ovom Odlukom i točkom 2. podtočkom 2.3.1. Obveznih
priloga Plana.
3.1.3. Ostale ulice
Članak
58.
Na području obuhvata Plana ostale ulice jesu:
- ulica planske oznake OU V - novoplanirana
ulica koja će spajati dvije sabirne ulice: postojeću ulicu planske oznake SU
III (Ulica Miroslava Krleže) i planiranu ulicu planske oznake SU V
(novoplanirana ulica - nastavak Dražičke ulice). Preko ove ulice područje
Srdoči spaja se na gradsku mrežu prometnica preko Dražičke ulice i Nove ceste,
- ulica planske oznake OU VI - novoplanirana
ulica od ulice planske oznake SU II do ulice planske oznake GU V (D-304) koja
povezuje stambeno područje Martinkovac na gradsku mrežu prometnica,
- ostale postojeće i planirane ulice planske
oznake OU.
Tehnički elementi trase ulice iz stavka 1.
ovoga članka određeni su ovom Odlukom i točkom 2. podtočkom 2.3.1. Obveznih
priloga Plana.
3.1.4. Kolno-pješački prilazi
Članak
59.
Kolno-pješački prilaz u izgrađenim dijelovima
područja, razumijeva prometnu površinu namijenjenu prometu vozila i pješaka
koja je nastala parcelacijom temeljem prostornog plana koji je prestao
vrijediti ili lokacijskom dozvolom.
Uvjeti za rekonstrukciju kolno-pješačkih
prilaza utvrđuju se kako slijedi:
- najveća dozvoljena dužina kolno-pješačkog
prilaza iznosi 150 metara, a dužina kolno-pješačkog prilaza mjeri se od spoja
na glavnu prometnicu do okretišta,
- uz kolno-pješački prilaz nije potrebno
izvoditi nogostup, ali je potrebno naglasiti vertikalnom i horizontalnom
signalizacijom da se radi o zoni smirenog prometa,
- kolno pješački prilaz ne može se
priključiti na drugi kolno-pješački prilaz ili kolno-pristupni put.
3.1.5. Kolno-pristupni put
Članak
60.
Planom se predviđa gradnja kolno-pristupnog
puta kao pristupa najviše četiri građevne čestice.
Najmanja dozvoljena širina kolno-pristupnog
puta iznosi 4,50 m, a najveća dozvoljena dužina iznosi 50,0 m mjereći od spoja
na glavnu prometnicu do okretišta.
Kolno-pristupni put ne može se spojiti na
drugi kolno- pristupni put.
3.1.6. Površine za javni prijevoz (trase i
autobusna stajališta)
Članak
61.
Površine za javni prijevoz unutar obuhvata
Plana osigurane su unutar trasa i profila planiranih prometnica.
Trasa javnog prijevoza za linije javnog
gradskog/prigradskog prometa sa autobusnim stajalištima postavljena je unutar
trase cesta planske oznake GU V (D-304), SU II, SU III i na okretištu autobusa
sukladno kartografskom prikazu broj 2.1.
Na autobusnom stajalištu planirano je
postavljanje natkrivene čekaonice i kioska za prodaju tiska i voznih kartica.
3.1.7. Parkirališne površine
Članak
62.
Na području obuhvata Plana parkirališna
mjesta osiguravaju se:
- na građevnim česticama stambene, mješovite,
poslovne te javne i društvene namjene na otvorenim parkiralištima, u garažnom
prostoru unutar osnovne građevine ili u garaži kao samostojećoj građevini, a
parkirališna mjesta namijenjena su korisnicima tih građevina,
- na javnim otvorenim parkiralištima,
namijenjenim svim korisnicima prostora,
- u javnoj garaži.
Na parkiralištima unutar građevne čestice
broj parkirališnih mjesta utvrđuje se kako slijedi:
a) s obzirom na površinu stana:
- za stan do 59 m2 neto razvijene površine potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto,
- za stan od 60 m2 do 100 m2 neto razvijene površine potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta,
- za stan neto razvijene površine veće od 101
m2 potrebno je osigurati tri
parkirališna mjesta;
b) s obzirom na vrstu djelatnosti:
- za trgovačku djelatnost, na 25 m2 bruto razvijene površine građevine potrebno je
osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za uslužnu djelatnost, na 35 m2 bruto razvijene površine građevine potrebno je
osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za uredsku djelatnost, na 30 m2 bruto razvijene površine građevine potrebno je
osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za ugostiteljsku djelatnost, na četiri
sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto.
Unutar planiranih građevina, osim kod
obiteljskih stambenih građevina, najmanje 30% od potrebnog broja parkirališnih
mjesta potrebno je osigurati u garažama.
Javna parkirališta unutar obuhvata ovoga
Plana osigurana su unutar poprečnih i uzdužnih profila prometnica, a način
osiguranja parkirališnih mjesta utvrđen je kartografskim prikazom broj 2.1.
Javna garaža planira se izvesti kao podzemna
garaža ispod javnog parka na građevnoj čestici oznake JZ-35.
Prilikom gradnje javne garaže iz stavka 5.
ovoga članka potrebno je pridržavati se sljedećih uvjeta:
- najveća dozvoljena brutto površina garaže
iznosi 5.500 m2,
- dozvoljena je gradnja dvije podzemne etaže,
- broj parkirališnih mjesta koji je potrebno
osigurati iznosi oko 400,
- krovnu plohu garaže obavezno je
projektirati tako da se predvidi sadnja visokog i niskog zelenila u punoj
površini krovne plohe garaže,
- ulaz/izlaz u garažu predvidjeti s površine
javne prometnice planske oznake OU 7.
3.1.8. Pješačke površine
Članak
63.
Na području obuhvata Plana pješačke površine
određene su kartografskim prikazom broj 2.1.
Najmanja dozvoljena širina pješačke staze i
javnog stubišta iznosi 1,5 m.
Pješačke površine potrebno je urediti
primjenom slijedećih elemenata: kamenom, šljunkom, granitnim kockama, betonskim
elementima, asfaltom u boji i slično.
Na pješačkoj površini dozvoljava se
postavljanje nadstrešnice, pergole, fontana i drugih likovnih elemenata.
Prilikom projektiranja pješačkih površina, na
mjestima gdje to prostorne mogućnosti dozvoljavaju, potrebno je predvidjeti
rampe za osobe sa smanjenom pokretljivosti/ invalidnosti te prilaze i površine
za interventna vozila.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja telekomunikacijske mreže
Članak
64.
Telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvesti
sukladno točki 2. podtočki 2.3.2. Obveznih priloga Plana i kartografskom
prikazu broj 2.5.
Prilikom paralelnog vođenja i križanja
distribucijske telekomunikacijske kanalizacije (DTK) sa ostalim instalacijama
potrebno je pridržavati se propisanih najmanjih udaljenosti.
Kod gradnje građevina/objekata na pojedinoj
građevnoj čestici obaveza je investitora polaganje dviju cijevi promjera 40 ili
50 mm od priključnog zdenca na granici građevne čestice do ormarića
koncentracije telekomunikacijskih instalacija unutar građevine/objekta.
Ormarić iz stavka 3. ovoga članka potrebno je
vezati na temeljni uzemljivač građevine/objekta propisanim zemljovodom.
Elektroprojekt razrade telekomunikacijskih
(TK) kabela u području obuhvata Plana izradit će infrastrukturni operator na
osnovu zahtjeva korisnika.
Projekti rekonstrukcije postojećih i gradnje
novih prometnica u području obuhvata Plana trebaju sadržavati mjere zaštite
postojećih telekomunikacijskih kapaciteta kao i privremena rješenja zaštite
istih prilikom izvođenja građevinskih radova.
Mikrolokacije za postavljanje baznih stanica
utvrđuju se sukladno pozitivnim propisima koji reguliraju postavljanje baznih
stanica.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja mreže za opskrbu pitkom vodom
Članak
65.
Vodoopskrbnu mrežu i mjesto priključka novih
građevina na istu potrebno je izvesti sukladno točki 2. podtočki 2.3.3.
Obveznih priloga Plana i kartografskom prikazu broj 2.3.
Ovim Planom predviđa se gradnja,
rekonstrukcija i opremanje mreže za opskrbu pitkom vodom kako slijedi:
- nastavak gradnje glavnog cjevovoda u
Dražičkoj ulici (spoj na postojeći cjevovod ? 400 mm) i dalje do krajnjih
potrošača na zapadnom dijelu područja Martinkovac s uključenjem onih dijelova
postojeće mreže koji zadovoljavaju svojim kapacitetom,
- gradnja nove vodospreme »DRAŽICE« (900 m3, 205/ 200 mm) čija je lokacija određena GUP-om,
vezane na glavni cjevovod iz podstavka 1. ovoga stavka kao nadzemne građevine
smještene u zoni javnog zelenila,
- gradnja nove opskrbne mreže vezane na novu
vodospremu »DRAŽICE«.
Trase novih cjevovoda planirane su na javnim
površinama (u trupu ceste ili pješačkih puteva).
Najmanji dozvoljeni nadsloj iznad tjemena
cjevovoda iznosi 1,0 m, a horizontalni razmak od kanalizacije 0,8 m.
Prilikom projektiranja dijelova mreže za
opskrbu pitkom vodom potrebno je izraditi detaljnu hidrauličnu analizu.
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja mreže za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
Članak
66.
Mrežu odvodnje otpadnih voda i mjesto
priključka novih građevina na istu potrebno je izvesti sukladno točki 2.
podtočki 2.3.4. Obveznih priloga Plana i kartografskom prikazu broj 2.4.
Na području obuhvata Plana potrebno je
graditi razdjeljni sistem odvodnje.
Sanitarne otpadne vode potrebno je odvoditi u
CUPOV na Delti kolektorima »Kastav« i »Rubeši« odnosno sekundarnom uličnom
mrežom vezanom na njih.
Oborinske otpadne vode s prometnih površina
potrebno je odvoditi zasebnom mrežom kanala na obalni ispust u uvali Razbojna.
Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja
mreže za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda utvrđuju se kako slijede:
- zadržati postojeći kolektor »Kastav« i
postojeću mrežu odvodnje otpadnih voda,
- izgraditi kompletnu mrežu sanitarne
kanalizacije u dijelu područja između ceste Kastav - Rijeka i obilaznice i
povezati ju na postojeći kolektor »Rubeši« (Marčeljeva Draga),
- izgraditi (dopuniti) postojeću mrežu
sanitarne kanalizacije u dijelu područja iznad ceste Kastav - Rijeka i spojiti
je na kolektor »Kastav«,
- izgraditi kompletnu mrežu oborinske
kanalizacije za čitavo područje Martinkovac s odvodom u more,
- izgraditi taložnicu za anorganske čestice i
separator za masti i ulje,
- izgraditi manji tipski separator za masti i
ulje na zapadnom dijelu područja iznad obilaznice (cesta u konkavi) i upojni
bunar.
Mrežu odvodnje otpadnih voda potrebno je
voditi javnim površinama, a samo izuzetno gdje to diktira konfiguracija terena
i drugim površinama.
Kanalizacijsku mrežu razdjelnog sustava
odvodnje potrebno je smještati u središnjem dijelu kolnika na međusobnom
razmaku 0,5 m i s najmanjim nadslojem iznad tjemena 1,2 m.
Gradnja mreže razdjelne kanalizacije
planirana je od kolektora ili obalnog ispusta do krajnjih ogranaka.
3.5. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja elektroopskrbne mreže i mreže javne rasvjete
Članak
67.
Elektroopskrbnu mrežu i mrežu javne rasvjete,
mjesto priključka novih građevina na elektroopskrbnu mrežu i veličinu i oblik
građevne čestice za gradnju trafostanica potrebno je izvesti sukladno točki 2.
podtočki 2.3.5. Obveznih priloga Plana i kartografskom prikazu broj 2.5.
Članak
68.
Unutar obuhvata Plana predviđena je gradnja
trafostanica kako slijedi:
- trafostanicu TS 110/20 kV Zamet potrebno je
graditi kao samostojeću građevinu kapaciteta 2x40 (2x63) MVA. U sklopu
građevine potrebno je smjestiti 110 i 20 kV postrojenje. 110 kV priključak TS
110/20 kV Zamet osigurati će se preko tri kabela: KB 110 kV TS Zamet - TS
Pehlin, KB 110 kV TS Zamet - TS Turnić i KB 110 kV TS Zamet - TS Matulji, a 20
kV rasplet iz TS 110/20 kV Zamet izvesti će se isključivo podzemnim kabelima,
- trafostanice oznake od TS1-PLAN do
TS6-PLAN, TS13-PLAN i TS14-PLAN, potrebno je graditi kao slobodnostojeći
objekt, tip KTS, tlocrtne površine 4,16x2,12 m,
- trafostanicu oznake TS 10-PLAN i TS12-PLAN
potrebno je graditi kao slobodnostojeći objekt, tip DTS, tlocrtne površine
4,96x4,76 m,
- trafostanice oznake TS7-PLAN, TS8-PLAN,
TS9- PLAN i TS11-PLAN potrebno je graditi kao ugradbene odnosno unutar
građevine osnovne namjene. Investitori budućih građevina, u sklopu kojih je
predviđena gradnja ugradbenih trafostanica 20/0,4 kV, dužni su prije izrade
Idejnih projekata u suradnji s nadležnom elektrodistribucijom dogovoriti mikro
lokaciju trafostanice unutar građevine, potreban prostor za kapacitet
trafostanice te nivo obrade u građevinskom dijelu projekta.
Korisnici električne energije koji
zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i ovim Planom
planiranih 20/0,4 kV trafostanica, moraju unutar svoje građevine osigurati
lokaciju za smještaj 20/0,4 kV trafostanice.
Članak
69.
Javnu rasvjetu novoplaniranih ulica,
pristupnih cesta i pješačkih staza unutar obuhvata Plana potrebno je riješiti
posebnim projektima koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir
stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i žarulja i traženi
nivo osvijetljenosti.
3.6. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja mreže za opsrkbu plinom
Članak
70.
Plinsku mrežu potrebno je izvesti sukladno
točki 2. podtočki 2.3.6. Obveznih priloga Plana i kartografskom prikazu broj
2.6.
Za plinifikaciju područja Martinkovac, na
području obuhvata Plana, potrebno je izgraditi:
- transportni visokotlačni plinovod do
reducirne stanice R.S. A3 planirane za gradnju uz sjevernoistočnu granicu
područja obuhvata Plana,
- opskrbni niskotlačni/srednjotlačni plinovod
u cijelom području obuhvata Plana.
Plinovode je potrebno smještati u trup ceste
i/ili druge javne površine s najmanjim dozvoljenim nadslojem od 0,8 m iznad
tjemena cijevi i horizontanim odmakom od 0,5 m od ostalih instalacija
infrastrukture.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih
površina
Članak
71.
Parkovne površine potrebno je oblikovati
prema prirodnim osobitostima prostora te opremiti urbanom opremom sukladno
potrebama građana.
Unutar parka dozvoljena je gradnja manje
javne građevine, paviljona, sanitarnog čvora, fontane, dječjeg igrališta,
staze, odmorišta i slično.
Unutar igrališta dozvoljeno je komunalno i
infrastrukturno opremanje te postavljanje parkovne i urbane opreme.
Unutar odmorišta dozvoljena je gradnja manjeg
dječjeg igrališta do 300 m2,
boćališta i postavljanje parkovne opreme (fontana, paviljona u funkciji
vidikovca i slično).
Vrt je odmorište koji karakterizira parterna,
estetski uređena hortikulturna površina, zasađena uglavnom grmolikim biljnim
vrstama i cvjetnim gredicama sa ili bez urbane opreme.
U vrtu nije dozvoljeno postavljanje sprava za
djecu i rekreaciju odraslih.
Unutar odmorišta i vrta nije dozvoljeno
postavljanje montažnih objekata, pokretnih ugostiteljskih radnji i slično.
Na području namjene »Zaštitne zelene
površine« dozvoljeno je hortikulturno uređenje površina u skladu s prirodnim
osobitostima područja, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, gradnja javne
rasvjete, manjih komunalnih građevina, postavljanje klupa, reklamnih panoa i
kontejnera (posuda) za odlaganje komunalnog otpada.
Drvorede je potrebno saditi unutar
kontinuiranog i otvorenog zemljanog pojasa širine najmanje 1,5 m. Kada se
drvored sadi uz prometnicu tada stabla treba saditi na osnoj udaljenosti od
približno 1,0 m od kolne površine.
Sve javne parkirališne površine potrebno je
oplemeniti sadnjom stablašica i to sadnjom 1 stabla na svaka 4 parkirališna
mjesta.
Površine unutar drvoreda mogu se koristiti za
postavu urbane opreme (klupe, oglasni stupovi, reklamni uređaji, javna rasvjeta
i slično).
Pješačke površine unutar javnih zelenih
površina potrebno je urediti primjenom primjerenih elemenata opločenja:
betonskim elementom, granitnom kockom, kamenim pločama, šljunkom, asfaltom u
boji i slično.
5. Uvjeti i način gradnje
Članak
72.
Uvjeti i način gradnje unutar obuhvata ovoga
Plana prikazani su na kartografskom prikazu broj 4.
Članak
73.
Najveća dozvoljena visina novoplaniranog
potpornog ili obložnog zida iznosi 1,50 m, a izuzetno ukoliko to zahtijeva
konfiguracija terena, visina potpornogi/ili obložnog zida može iznositi do 3,0
m.
Ako je visina potpornog ili obložnog zida
veća od 1,50 m zid je potrebno izvesti terasasto, a prema javno-prometnoj
površini isti je potrebno izvesti kao oblikovanu strukturu.
Širina terase između potpornih zidova, koju
treba ozeleniti, iznosi najmanje 0,50 m.
Potporni ili obložni zid potrebno je izvesti
betonom ili kamenom.
Postojeće potporne/obložne zidove, radi
savladavanja denivelirane konfiguracije terena, dozvoljeno je rekonstruirati u
postojećoj visini odnosno visini koja udovoljava zahtjevima sigurnosti.
Članak
74.
Kod gradnje građevina i uređenja javnih
površina potrebno je primjeniti Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj
151/05, 61/07 i 76/07).
Članak
75.
Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/ 93, 100/04,
33/05 i 107/07) i Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje
grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 41/08).
Kod određivanja međusobne udaljenosti
objekata potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu
toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih
zidova, meteorološkim uvjetima i drugom.
Ako se objekti grade kao slobodnostojeći,
njihova međusobna udaljenost mora biti jednaka visini višeg objekta, odnosno
najmanje 6,0 m.
Međusobni razmak stambeno-poslovnih objekata
ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta.
Ukoliko se ne može postići najmanja propisana
udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere
zaštite od požara.
Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih
ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse
zaokretanja u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne
novine« broj 35/94, 55/94 i 142/03).
Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje gradnje hidrantske mreže sukladno
Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06).
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je poštivati
odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj
108/95) i propise donesene na temelju tog Zakona.
Kod projektiranja građevina, prilikom
procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je
primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu priznatu metodu.
Kod projektiranja specijaliziranih trgovačkih
prostora potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB N 138.
Kod projektiranja i gradnje podzemnih garaža
potrebno je primjenjivati austrijske smjernice TVRB N 106.
Prilikom projektiranja građevina i površina
potrebno je pridržavati se prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz
Procjene ugroženosti od požara Grada Rijeke, propisa i pravila tehničke prakse
iz područja zaštite od požara.
Glavni projekt građevina mora biti usklađen s
mjerama zaštite od požara utvrđenim u elaboratu zaštite od požara.
6. Mjere provedbe plana
Članak
76.
Gradnji građevina i uređenju površina na
građevnim česticama može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih objekata i
uređaja komunalne infrastrukture.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka
gradnji građevina i uređenju površina može se pristupiti i nakon gradnje
pripadajućih objekata i uređaja komunalne infrastrukture i to:
- na građevnoj čestici planske oznake Ap-15,
prije gradnje/rekonstrukcije prometnice planske oznake OU-16, pod uvjetom
osiguranja kolnog priključka građevnoj čestici s južne strane preko postojećeg
pristupnog puta (ulica Martinkovac),
- na građevnoj čestici planske oznake Bp-3,
prije gradnje prometnice planske oznake OU-10, pod uvjetom osiguranja
privremenog kolnog priključka preko pješačkog puta širine 4,5 m sa
sjeveroistočne strane građevne čestice.
Nakon izgradnje prometnice planske oznake OU
10 iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka ukida se privremeni kolni pristup
građevnoj čestici oznake Bp-3 preko pješačkog puta.
Članak
77.
Na postojećim građevinama na građevnim
česticama oznake C-11, C-20, C-28, C-39, C-40 i C-41 dozvoljena je
rekonstrukcija građevine isključivo u postojećim gabaritima.
Članak
78.
Postojeće građevine na katastarskim česticama
broj 1106/2, 1053/1, 1051/1, 998/1, 979/4, 1090, 997/2, 991/2, 1070, 1110 k.o.
Zamet i 1200/1, 1528/3 k.o. Srdoči, potrebno je ukloniti.
7. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš
Članak
79.
Na području obuhvata Plana nisu dozvoljene
djelatnosti koje proizvode buku preko najviših dozvoljenih razina.
Za sadržaje smještene uz glavnu gradsku
cestu/ulicu najviša dozvoljena razina vanjske buke iznosi 65 dB danju i 50 dB
noću.
Najviša dozvoljena razina unutarnje buke na
području stambene namjene od izvora buke u građevini i stacionarnih izvora
izvan građevine iznosi 35 dB danju i 30 dB noću, a iz nestacioniranih izvora
buke izvan građevine iznosi 40 dB danju i 35 dB noću.
Najviša razina unutarnje buke tijekom noći ne
smije biti viša od 10 dB od ekvivalentne razine buke.
Zaštitu od buke na području obuhvata ovoga
Plana potrebno je provesti na osnovu provedenog mjerenja kojim se registrira
prekomjerna buka.
Uz državnu cestu oznake D-3 (autocesta
Rijeka-Ljubljana-Trst), uz čvor »Diračje« i uz poslovne zone (»Intereuropa«,
»Jadranske pivovare« i druge) zaštita od buke se mora izvesti postavom zvučne
barijere, a dijelovi zvučne barijere uz državnu cestu D-3 i čvor »Diračje«
moraju biti izvedeni primjenom providnog materijala i u kombinaciji sa
zelenilom.
Prilikom projektiranja građevina u
oblikovanju i izboru materijala potrebno je primjenjivati oblikovne strukture i
materijale koji smanjuju razinu buke.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09) i Pravilniku o
najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(»Narodne novine« broj 145/04, 46/08 i 30/09).
Članak
80.
Zaštitu zraka potrebno je provoditi sukladno
Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04, 110/07 i 60/08) uz
obvezno provođenje mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje
vrijede za područje II. kategorije kakvoće zraka.
Na području obuhvata ovoga Plana nije
dovoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka određene zakonskim
i podzakonskim propisima koji reguliraju zaštitu zraka.
Članak
81.
Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na
području obuhvata Plana, potrebno je provoditi sukladno ovom Planu i Odluci o
odvodnji i pročiščavanju otpadnih voda na području gradova Rijeke, Bakra i
Kastva i općina Jelenje, Čavle, Kostrena, Viškovo i Matulji (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 15/98).
Članak
82.
Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada koji
nastaje u kućanstvima osigurava se u okviru dijela sustava za postupanje s
otpadom na gradskoj razini.
Zbrinjavanje komunalnog, glomaznog i
ambalažnog otpada za poslovne prostore potrebno je predvidjeti unutar
građevine.
Na pješačkim i drugim javnim površinama
dozvoljeno je isključivo postavljanje koševa za smeće kao elemenata urbane
opreme.
8. Uklanjanje građevina
Članak
83.
Građevine koje su Planom predviđene za
uklanjanje određene su člankom 78. ove Odluke i kartografskim prikazom broj 4.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
84.
Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih
pečatom Gradskog vijeća Grada Rijeke i potpisom predsjednika Gradskog vijeća
Grada Rijeke.
Članak
85.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Ureda
Grada, Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje
zemljištem Grada Rijeke, Odjelu gradske uprave za provedbu dokumenata
prostornog uređenja i gradnju Grada Rijeke, Javnoj ustanovi Zavod za prostorno
uređenje Primorsko-goranske županije te Ministarstvu zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak
86.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana te
obvezni prilozi iz članka 4. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu
predmet objave.
Članak
87.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/09-01/60
Ur. broj: 2170-01-10-20-09-2
Rijeka 9. travnja 2009.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA RIJEKE
Predsjednica
Gradskog vijeća
Dorotea Pešić-Bukovac, v.r.
