12.
Na temelju članka 101. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« RH broj 76/07), Programa mjera za
unapređenje stanja u prostoru Grada Novi Vinodolski za razdoblje od 2007. do
2011. godine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 12/07), po
pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva na Urbanistički plan uređenja PANOS (T22) neizgrađeni dio građevinskog područja- UPU 21, da je
izrađen sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne
novine« broj RH 76/ 07) kojima se uređuje zaštićeno obalno područje mora
(Klasa: 350-02/08-13/14, URBROJ: 531-06-09-4 AMT) od 26. ožujka 2009. godine,
članka 19. i članka 86. Statuta Grada Novi Vinodolski (»Službene novine
Primorsko- goranske županije« broj 24/01, 18/03, 23/05, 07/06 i 08/08) Gradsko
vijeće Grada Novi Vinodolski, na 31. sjednici održanoj dana 6. travnja 2009.
godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja PANOS (T22)
neizgrađeni dio građevinskog područja - UPU 21
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan
uređenja PANOS (T22)
neizgrađeni dio građevinskog područja- UPU 21 (u daljnjem tekstu: Plan) koji je
izradio GEOPROJEKT d.d., PJ Kvarner, Zanonova 1/II, Rijeka.
Planom se određuju uvjeti organizacije
prostora, uređenja, gradnje i zaštite površina građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene T22 Panos.
Članak
2.
Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u
smislu ovog Plana, imaju sljedeće značenje:
Turističko naselje je funkcionalna i poslovna
cjelina koju čini više samostalnih građevina.
Pomoćna građevina je svaka građevina čija je
namjena u funkciji osnovne građevine. U smislu ovog Plana pomoćna građevina
može biti garaža, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice,
roštilji do 2,5 m2 i sl.
Građevni pravac određuje vertikalnu projekciju
najistaknutijeg dijela građevine, uključujući i balkon, prema čestici javne
površine.
Regulacijski pravac je granica između čestice
javne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice osnovne
namjene.
Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti može
biti podzemna (podrum) ili nadzemna (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje).
Broj etaža na kosom terenu određuje se na nepovoljnijoj strani.
Okoliš je otvoren prostor oko građevine
unutar uporabne cjeline.
Uporabna cjelina je površina namijenjena za
smještaj građevina određenih namjena. Ovim Planom uporabne cjeline definirane
su zonama.
Uređena zona određuje tretman neizgrađenog
dijela građevne čestice na način:
. popločanje prilaza, hodnih linija, terasa,
parking prostora i dr.
. podizanje uličnih ograda
. sadnja odgovarajućeg raslinja na površinama
zelenila
. rješavanje odvodnje oborinskih voda
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice - U izgrađenost zone ne ulaze:
. septičke jame, cisterne za vodu i spremnici
za gorivo, ako su ukopani u teren
. konzolni istaci krovišta
. pristupna stubišta, vanjske komunikacije i
terase, ako su u razini terena na kojem se nalaze
Infrastrukturne građevine su prometnice,
infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi, komunalne građevine, uređaji i sl.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
3.
(1) Razgraničenje površina obzirom na
organizaciju, namjenu i način korištenja, unutar obuhvata Plana, izvršeno je na
sljedeći način:
. javne infrastrukturne površine:
- prometne površine
- površina vodospreme
. površine turističkog naselja:
- površina smještajnih kapaciteta
- parkirališna/garažna površina
- pješačke površine
- površina sportsko-rekreacijske namjene
- površine trgovačko-uslužne namjene
- zaštitne zelene površine
JAVNE INFRASTRUKTURNE POVRŠINE
Prometna površina
Članak
4.
(1) Prometna površina definirana ovim Planom
je isključivo površina javne namjene i obuhvaća površinu unutar koje je
smještena državna prometnica - zona 7 i površinu unutar koje je smještena
glavna mjesna ulica - zona 6.
(2) Granica planirane javne prometne površine
određena je granicom njene građevne čestice.
(3)
Uvjeti za gradnju površina iz stavka (1) ove točke definirani su poglavljem 5.
ovih Odredbi.
Površina vodospreme - zona 5
Članak
5.
(1) Površina vodospreme namijenjena je
postojećoj građevini vodospreme i njenom obuhvatu.
(2) Uvjeti za gradnju površina iz stavka (1)
ove točke definirani su poglavljem 5.3. ovih Odredbi.
POVRŠINE TURISTIČKOG NASELJA
Površina smještajnih kapaciteta - zona 1
Članak
6.
(1) Površina smještajnih kapaciteta je
površina namijenjena organizaciji i korištenju svih sadržaja potrebnih za
pružanje usluga smještaja i prehrane u turističke svrhe.
(2) Predviđeni kapacitet smještaja na
površini smještajnih kapaciteta iznosi najviše 700 ležaja.
(3) Kategorija smještaja mora zadovoljavati
uslugu minimalno 4*.
(4) Uvjeti i način gradnje na površinama iz
stavka (1) ove točke definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.
Parkirališna/garažna površina - zona 4
Članak
7.
(1) Površina parkiranja definirana je za
smještaj vozila posjetitelja i korisnika ugostiteljsko-turističke zone.
(2) Uvjeti za gradnju površina iz stavka (1)
ove točke definirani su poglavljem 5.1.1. ovih Odredbi.
Pješačke površine - zone 8
Članak
8.
(1) Pješačke površine omogućuju pristup
obalnom dijelu izvan obuhvata ovog Plana, te povezuju zonu sa graničnim
područjima.
(2) Uvjeti za gradnju površina iz stavka (1)
ove točke definirani su poglavljem 5. ovih Odredbi.
Površina sportsko-rekreacijske namjene - zona
3
Članak
9.
(1) Površina sportsko-rekreacijske namjene
formirana je za organizaciju rekreativnih sadržaja sa parkovnom površinom.
(2) Uvjeti za gradnju površine iz stavka (1)
ove točke definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.
Površine trgovačko-uslužne namjene - zona 2
Članak
10.
(1) Površine trgovačko-uslužne namjene
formirane su za organizaciju sadržaja prodajnog (butici, radnje
specijaliziranih proizvoda, suvenirnice i druge prodaje na malo), uslužnog
(turističke agencije, banke, pošta, saloni za uljepšavanje i sl.),
ugostiteljskog (restorani, zalogajnice, caffe- barovi, slastičarnice i sl.)
tipa.
(2) Uvjeti za gradnju površine iz stavka (1)
ove točke definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.
Zaštitne zelene površine - Z - zona 9
Članak
11.
(1) Zaštitne zelene površine formirane su kao
obavezne površine u graničnom dijelu ugostiteljsko-turističke zone Panos sa
državnom prometnicom.
(2) Uređenje površine iz stavka (1) ove točke
definirano je poglavljem 6. ovih Odredbi.
OPĆI UVJETI UREĐENJA PROSTORA
Članak
12.
(1) Izgradnja građevina unutar obuhvata ovog
Plana definirana je na:
. površini smještajnih kapaciteta
. javnim infrastrukturnim površinama
. parkirališnom/garažnom površinom
. površini sportsko-rekreacijske namjene
. površinama trgovačko-uslužne namjene
(2) Na pješačkim i površinama zaštitnog
zelenila nije dozvoljena gradnja osim nužne izgradnje elemenata potrebnih za
adekvatno uređenje površine (podzidi, staze, komunalna i urbana oprema i sl.).
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
13.
(1) Zone predviđene za izgradnju grafički su
prikazane na kartografskom prikazu 4.
(2) Izgradnja građevina gospodarskih
djelatnosti moguća je na površini predviđenoj za smještaj smještajnih
kapaciteta - zona 1 i površini trgovačko-uslužne namjene - zone 2.
(3) Izgradnja u zonama iz prethodnog stavka
moguća je neposrednom provedbom ovog Plana.
(4) Izgradnja građevina osnovne i pomoćne
djelatnosti mora pratiti prirodan pad terena.
(5) Organizacija i izgradnja gospodarskih
građevina mora zadovoljavati uvjete zaštite okoliša sukladno zakonskoj
regulativi i Odredbama ovog Plana.
(6) Uvjeti gradnje unutar zona iz stavka (2)
ovog članka definirani su poglavljem 4.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA SPORTSKO
REKREACIJSKE NAMJENE
Članak
14.
(1) Izgradnja sadržaja sportsko rekreacijske
namjene moguća su u zoni 2 i zoni 3.
Članak
15.
(1) Uvjeti gradnje unutar zone 3 definirani
su poglavljem 4.
4. UVJETI GRADNJE
Uvjeti gradnje unutar zone 1
Članak
16.
(1) Građevine osnovne djelatnosti zone 1
pripadaju sadržajima smještaja i usluge prehrane. Uz sadržaje osnovne namjene
moguće je smjestiti sadržaje pomoćne namjene koji sa osnovnom građevinom čine
složenu građevinu.
(2) Oblik i veličina građevne čestice
obuhvaća jednu ili više građevina osnovne djelatnosti, građevine pomoćne
namjene, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni
prostor, sve infrastrukturne priključke i građevine, te površine zelenila.
(3) Unutar zone 1 moguća je izgradnja najviše
6 (šest) smještajnih jedinica.
(4) Pored smještajnih građevina iz prethodnog
stavka unutar zone 1 dozvoljena je izgradnja jedne slobodnostojeće građevine centralnog
karaktera sa upravno-administrativnim, ugostiteljskim, trgovačkim sadržajima,
te garažnim prostorom i praonicom za potrebe zone 1.
(5) Sadržaji pomoćnog tipa - garaže,
praonice, spremišta, kotlovnice i sl. moraju biti smješteni unutar gabarita osnov
nih građevina, dok sadržaji
vrtnih sjenica, roštilja, malih bazena i sl. moraju biti skladno uklopljeni u
uređenje okoliša.
(6) Smještajne građevine grade se kao
slobodnostojeće građevine.
(7) Najveći dopušteni koeficijent
izgrađenosti građevne čestice iznosi kig = 0,3.
(8) Najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti građevne čestice iznosi kis = 0,8.
(9) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža
iznosi tri (3) etaže.
(10) Najveća dopuštena visina građevine (h)
je 12,0 m.
(11) Građevna linija udaljena je od građevne
čestice glavne mjesne ceste najmanje 6,0 m.
(12) Međusobna udaljenost smještajnih
građevina u zoni 1 mora zadovoljiti protupožarne zahtjeve i mjere zaštite od
elementarnih nepogoda, ali ne može biti manja od 8 m.
(13) Smještaj građevina unutar zona mora
omogućiti neometan kolni pristup i manevriranje vozila i organizaciju
protupožarnih pristupa.
(14) Površina zone koja se uređuje kao zelena
površina iznosi 40% ukupne površine građevne čestice.
Uvjeti gradnje unutar zona 2a, 2b, 2c
Članak
17.
(1) Građevine osnovne djelatnosti zone 2
obuhvaćaju administrativne i uslužne sadržaje trgovačke sadržaje prodaje na
malo, te ugostiteljske sadržaje namijenjenih svim korisnicima zone.
(2) Oblik i veličina građevne čestice
obuhvaća jednu ili više građevina osnovne djelatnosti, građevine pomoćne
namjene, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni
prostor, sve infrastrukturne priključke i građevine, te površine zelenila.
(3) Građevine gospodarske namjene grade se
kao slobodnostojeće građevine.
(4) Najveći dopušteni koeficijent
izgrađenosti građevne čestice iznosi kig = 0,3.
(5) Najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti građevne čestice iznosi kis = 0,6 odnosno odnosno 0,8 ako se gradi podrumska
etaža.
(6) Dozvoljava se izgradnja podrumskih etaža
za potrebe smještaja vozila korisnika i posjetitelja.
(7) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža
gospodarskih sadržaja zone 2 iznosi najviše dvije (2) nadzemne etaže.
(8) Visina građevina može iznositi najviše
8,0 m.
(9) Ako podrumska etaža sadrži isključivo
garažnu namjenu može imati vanjski pristup najveće dopuštene širine 10 m.
(10) Građevna linija udaljena je od građevne
čestice glavne mjesne ceste najmanje 6,0 m.
(11) Međusobna udaljenost gospodarskih
građevina mora zadovoljiti protupožarne zahtjeve i mjere zaštite od
elementarnih nepogoda, ali ne može biti manja od 6 m.
(12) Smještaj građevina unutar zona mora
omogućiti neometan kolni pristup i manevriranje vozila i organizaciju
protupožarnih pristupa.
(13) Sadržaji pomoćnog tipa - spremišta,
kotlovnice i sl. moraju biti smješteni unutar gabarita osnovnih građevina.
(14) Površina zone koja se uređuje kao zelena
površina iznosi 30% ukupne površine građevne čestice.
Članak
18.
(1) Unutar zone 2 moguća je izgradnja bazena.
(2) Građevina iz stavka (1) ovog članka može
biti natkrivena ili otvorena.
(3) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža
iznosi jedna (1) etaža za osnovnu građevinu - natkriveni bazen.
(4) Unutar planirane visine osnovnih
građevina iz članka 17 stavka (8) mogu se interpolirati sadržaji pomoćnog tipa
potrebni za funkcioniranje bazena.
(5) Visina bazena definirati će se odabirom
konstrukcije, ako se radi o natkrivenom bazenu.
(6) Udaljenost bazena od građevne čestice
glavne mjesne ulice iznosi najmanje 6m, odnosno pola visine građevine ako se
radi natkriveni bazen.
Opći uvjeti gradnje unutar zona 1 i 2
Oblikovanje građevina
Članak
19.
(1) Pročelja skladno oblikovati ujednačenom
raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora
unificirati.
(2) Ako je, sukladno zakonskoj regulativi,
potrebna izgradnja više građevina na jednoj čestici, sklop građevina treba činiti
oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita - složena građevina. Kod svih elemenata
sklopa primjeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.
(3) Krovište građevine može biti ravno, koso
i slobodnih oblika, nagiba kojeg predviđa usvojeno projektno rješenje.
(4) Na krovište je dopušteno ugraditi kupole
za prirodno osvjetljenje, kolektore sunčane energije i dr.
Uređenje zona
Članak
20.
(1) Neizgrađeni dijelovi zona namjenjuju se
uređenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora, zelenih i drugih
površina.
(2) Potporni zidovi izvode se maksimalnih
visina 1,5m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena
(pokosima) u sklopu zelenih površina unutar zona ili izvedbom platoa u više
razina.
(3) Ulične ograde se izvode od kamena,
metala, betona obloženog kamenom i dr. Ukupna visina ograde iznosi najviše
1,8m, od čega je max. visina punog dijela ulične ograde 0.7m. Dio ograde iznad
punog podnožja mora biti prozračan ili izveden kao živa ograda.
(4) Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti
uvjeti korištenja susjednih uporabnih jedinica i javnih prometnih površina.
(5) Ozelenjeni pokosi nasipa uključuju se u
izračun zelene površine kao i površine obaveznog zaštitnog zelenila, definirane
unutar zone 1 i 2.
(6) Priključenje zona na javno - prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu definirani su poglavljem 3. ovih Odredbi.
Članak
21.
(1) Organizacijom kolnog priključka i prometa
unutar zona osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim
površinama i propisane protupožarne pristupe građevini.
(2) Vozila posjetitelja i korisnika
ugostiteljsko-turističke zone T22
smještaju se unutar zona 1, 2 i 3 i na površini parkiranja - zona 4.
(3) Broj parkirnih/garažnih mjesta određuje
se sukladno potrebama namjene, ali ne manje od:
. za smještajne jedinice:
- jedno parking mjesto po smještajnoj
jedinici u dijelu zone 1 predviđene za izgradnju smještajnih kapaciteta
turističkog naselja
. za poslovnu namjenu uredskog tipa jedno parkirno
mjesto na min. 45m2 korisne
površine odnosno min. 20 parkirnih mjesta na 1000 m2 korisne površine
. za poslovnu namjenu trgovačkog tipa jedno
parkirno mjesto na 30 m2
korisne površine odnosno min. 30 parkirnih mjesta na 1000 m2 korisne površine
. za osnovnu ili pomoćnu namjenu
ugostiteljskog karaktera jedno parkirno mjesto za 4 do 6 sjedala
Uvjeti gradnje unutar zone 3
Članak
22.
(1) Izgradnja unutar zone 3 je isključivo
otvorenog tipa.
(2) Dozvoljava se izgradnja rekreativnih
sadržaja koristeći prirodne pogodnosti terena i već formiranu ograđenost
(gromače).
(3) Izgradnja potpornih zidova moguća je
sukladno članku 20. stavak (2).
(4) Potporni zidovi moraju biti obloženi
kamenom.
(5) Izgradnja otvorenih rekreativnih terena
(mini golf, tenis, dječja igrališta, sprave i prepreke u prirodi i sl.),
stepeništa, formiranje šetnica, trim staza, biciklističkih staza i slično ne
smije biti od betona ili na betonskoj podlozi već se isti oblažu kamenom ili
formiraju na podlogama prirodnog materijala (nabijena zemlja, šljunak, kamene
ploče i sl.).
(6) Odvodnja zone 3 definirana je poglavljem
5.3. ovih Odredbi.
(7) Uređenje zone 3 definirano je člankom 43.
ovih Odredbi.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
23.
(1) Situacijski elementi trasa,
karakteristični poprečni profil i ostali tehnički elementi planirane cestovne
mreže određeni su kartografskim prikazom 2.1..
(2) Prilaz građevinskom području
ugostiteljsko-turističke namjene T22 vrši se sa državne ceste D8 GP Pasjak - Šapjane - Rijeka - Split -
Dubrovnik - GP Karasovići cestom u dvije razine.
(3) U dijelu obuhvata Plana državna prometnica
formirana je u površini postojećeg obuhvata kao zona 7.
(4) Izgradnja unutar zone 7 moguća je kao
rekonstrukcija postojećeg stanja u svrhu poboljšanja kvalitete i sigurnosti
prometa.
(5) Za postojeću državnu cestu D8 u dijelu
planskog obuhvata predviđeno je ograničenje brzine prometa na 60km/h.
(6) Unutar zone 7 formirana su dva ugibališta
za smještaj autobusnog stajališta.
Članak
24.
(1) Planom je predviđen cestovni prilaz svim
građevnim česticama na način:
. sa glavne mjesne ceste neposredno za sadržaje
uz planiranu cestu - zona 6
. sa glavne mjesne ceste posredno pristupnim
cestama za sadržaje zona koje nisu locirane uz planiranu glavnu mjesnu cestu
(2) Za formiranje glavne mjesne ceste
određena je površina građevne čestice javne prometne površine - zona 6
definirana u kartografskim prikazima 1., 2.1. i 4.
(3) Minimalni tehnički uvjeti za izgradnju
glavne mjesne ulice - zone 6 određeni su na osnovu predviđene računske brzine
od 40 km/h (osim u dijelu prilaza raskrižju u dvije razine i prilazu parkirno-garažnoj
površini gdje je računska brzina 30 km/h):
. širina prometnog traka glavne mjesne ulice:
3,25 m,
. širina rubnog traka: 0,20 m,
. širina pješačkog hodnika: 1,50 m,
. pješački hodnik je obostran,
. maksimalni uzdužni nagib: 12%,
. poprečni nagib: 2,5 - 5,0%
. u dijelu križanja sa državnom prometnicom
potrebno je formirati raskrižje u dva nivoa.
(4) Osnovna pristupna cesta, prikazana u
kartografskom prikazu 2.1. nije obavezivajuća već se ista može utvrditi
sukladno formiranim sadržajima zone 3. Za izgradnju pristupnih cesta unutar
formiranih zona određuju se minimalni tehnički uvjeti:
. predviđeni ulazno izlazni radijusi kod
pristupnih cesta za pristupe parcelama su R=15 m,
. minimalna širina prometnog traka unutar
zona za dvosmjerni promet iznosi: 2,75 m,
. širina rubnog traka: 0,20 m,
. minimalna širina jednosmjerne pristupne
ceste iznosi 4,50m,
. širina pješačkog hodnika: 1,50 m,
. maksimalni uzdužni nagib: 12%,
. poprečni nagib: 2,5 - 5,0%.
(5) Detaljni odnosi kolnika, nogostupa, usjeka,
nasipa i ostalih objekata ceste, javnih parkirališta i uređenih zelenih
površina unutar definirane površine utvrđuju se projektnom dokumentacijom.
Članak
25.
(1) Sva oprema, horizontalna i vertikalna
signalizacija mora se izvesti u skladu s postojećim zakonima i propisima.
(2) Pješački hodnik formirati minimalno
jednostrano uz pristupne ceste, dok je uz glavnu mjesnu cestu potrebno
formirati obostrani pješački hodnik.
Članak
26.
(1) Pješačke prijelaze preko prometnica
(rubnjake) i ostale elemente potrebno je izvesti na način da se spriječi
stvaranje arhitektonskih barijera za osiguranje pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.
(2) Omogućiti nesmetano pješačko kretanje
preko državne ceste D8 formiranjem pješačkih podhodnika. Pješački podhodnici
grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2.1.
Javni prijevoz
Članak
27.
(1) Ugostiteljsko-turistička zona T22 povezuje se sadržajem javnog prijevoza za potrebe
korisnika zone.
(2) Lokacija autobusnog stajališta definirana
je uz državnu prometnicu D8.
5.1.1. Parkirališta i garaže
Članak
28.
(1) Potrebne površine za parkiranje vozila u
načelu se osiguravaju u sklopu zona, prema odredbama članka 21. ovih Odredbi.
(2) Smještaj vozila je predviđeno na zasebnoj
građevnoj čestici - zona 4.
(3) Površina parkirališta formirana je za
izgradnju garažne građevine. Do izgradnje garažne građevine površina se
može koristiti kao
parkiralište. Uvjeti gradnje garažne građevine su:
. minimalni kapacitet planirane građevine
iznosi 150 parking mjesta;
. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
površine za gradnju (Kig) iznosi 0,7;
. najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti površine za gradnju (Kis) iznosi 2,8;
. udaljenost građevine od granice građevne
čestice glavne mjesne ceste iznosi 4 m;
. najveći broj nadzemnih etaža građevina
iznosi 2 nadzemne etaže (prizemlje (suteren)+ kat);
. ako to uvjeti dopuštaju moguća je izgradnja
dvije (2) podzemne etaže;
. najveća dopuštena visina građevine (h) je
7,0 metara;
. preostali dio građevne čestice mora biti
uređen kao parkovno zelenilo.
(4) Pored formirane površine parkiranja
utvrđene u stavku (2) ovog članka moguće je formirati i druge u ovisnosti o
broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa.
(5) Na parkiralištu treba osigurati najmanje
5% parkirališnih mjesta za vozila osoba sa invaliditetom i smanjene
pokretljivosti.
(6) Površine parkirališta iz stavka (4) ovog
članka uređuju se sadnjom visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih
materijala.
5.1.2. Trgovi i druge pješačke površine
Članak
29.
(1) Pješačke površine grafički su prikazane
na kartografskim prikazima 1., 2.1., 4.
(2) Pješačke površine definirane ovim Planom
kao zone 8a, 8b, 8c, 8d obuhvaćaju:
. pješačke komunikacije formirane od sjevera
prema jugu kao površine pristupa do obale
(3) Pored navedenih pješačkih površina
preporuča se formiranje još dvije i to:
. pješačka komunikacija formirane od sjevera
prema jugu kao pristup do obale unutar zone 1
. pješačka komunikacija unutar zone 3 kao
pristup neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselje Novi Vinodolski.
(4) Pješačke površine iz prethodnog stavka
definirani su kartografskim prikazom 2.1.
(5) Minimalna širina pješačke komunikacije
iznosi 3,0 m ako površina sadrži samo pješačku stazu.
(6) Ako se uz pješačku stazu formira i
biciklistička staza minimalna širina pješačke komunikacije iznosi 4,0 m.
(7) Pješačka površina kroz zonu 4 može imati
i kolnu funkciju za potrebe opskrbe i interventnih situacija.
(8) Pješačku površinu potrebno je urediti
ugradnjom primjerenih urbanih elemenata, te osvijetliti sustavom ulične
rasvjete.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
30.
(1) Nova TK mreža gradit će se u obliku DTK
(distribucijske telekomunikacijske kanalizacije) u koju će se po potrebi
uvlačiti bakreni odnosno optički TK kabeli.
(2) Zona se priključuje na planirani DTK
kabel predviđen iz ugostiteljsko-turističke zone Zagori.
(3) Trasa DTK formira se u pločniku budućih
prometnica koristeći zajednički energetski kanal sa elektro energetskom
infrastrukturom.
(4) Cijevi DTK moraju biti prekinute u
kabelskim zdencima. U izgrađenu DTK potrebno je uvući odgovarajuće
telekomunikacijske kabele koji završavaju u kabelskim distribucijskim ormarima
u svakom građevinskom objektu.
(5) Kapacitet i promjer cijevi DTK (broj i
veličina cijevi), kao veličina i smještaj kabelskih zdenaca odredit će se
izvedbenim projektima.
(6) Pri projektiranju i izgradnji dijelova
telekomunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su
atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu.
(7) Pri projektiranju i izvođenju TK
infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o
minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti
suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
(8) Predviđeni telekomunikacijski zahvati
grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2.1.
Članak
31.
(1) Investitor prilikom gradnje građevina
mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove
i vodove za kabelsku televiziju i mora u svoj objekt ugraditi potpunu
telekomunikacijsku instalaciju, primjerenu namjeni objekta, koja uključuje i
vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju.
(2) Kućna telekomunikacijska instalacija
treba biti koncentrirana u kabelskom ormaru smještenom na pročelju građevine,
veličine primjerene kapacitetu telekomunikacijske instalacije.
(3) Od kabelskog ormara do ugrađenog
kabelskog zdenca na pločniku glavna mjesne ceste treba položiti najmanje dvije
cijevi minimalnog promjera o 40mm što će omogućiti podzemni priključak svake
građevine na javnu telekomunikacijsku mrežu, kao i mrežu kabelske televizije.
(4) Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni
uzemljivač građevine.
Članak
32.
(1) Na području obuhvata plana dozvoljava se
izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja u sustavu pokretnih
komunikacija - smještajnih antena na antenske stupove.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
33.
(1) Trase instalacija, shematske položaje
objekata i uređaja komunalne infrastrukture grafički su prikazani na
kartografskim prikazima 2.2. i 2.3.
(2) Horizontalni i vertikalni razmaci i
križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim
propisima.
(3) U projektiranju i realizaciji
instalacija, objekata i uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja
odstupanja ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja javnih prometnih površina i
građevinskih čestica ugostiteljsko-turističke namjene.
(4) Svaki korisnik dužan je ishodovati od
nadležnih službi posebne uvjete za građenje.
(5) Priključke na javnu infrastrukturu
potrebno je izvesti na najpovoljnijem mjestu prema tehničkim mogućnostima,
važećim propisima, pravilima i odlukama.
Vodoopskrba
Članak
34.
(1) Vodoopskrba korisnika unutar obuhvata
Plana osigurava se iz planirane vodospreme Zagori 2. Postojeća vodosprema
Zagori 1 koja je u sustavu vodoopskrbe naselja Novi Vinodolski definirana je na
lokaciji zone 5.
(2) Uvjeti gradnje unutar zone 5 - postojeća
vodosprema definirani su postojećom izgradnjom.
(3) Za
potrebe obuhvata Plana, a izvan obuhvata ovog Plana potrebno je osigurati:
. izgradnju nove vodospreme Zagori 2
(volumena 4000 m3)
. izgradnju cjevovoda PVC DN 150mm od
vodospreme do odvojka za zonu T22
u dužini od cca 400 m
Članak
35.
(1) Trase razvodne i protupožarne vodovodne opskrbne
mreže vode se planiranim prometnicama, unutar pješačkih površina planiranih
cesta.
(2) Minimalan profil cijevi iznosi 1 150 mm.
(3) Dubina polaganja vodovoda (niveleta) je
najmanje 1,2m od kote glavne prometnice i na udaljenosti najmanje 0,5m od svih
ostalih instalacija.
(4) Svaka samostalna uporabna jedinica unutar
zone ima jedan priključak na glavni vodoopskrbni vod. Spoj uporabnih jedinica
na glavni vod potrebno je izvoditi sukladno Odluci o priključenju na komunalnu
infrastrukturu Grada Novi Vinodolski.
(5) Vodoopskrba čestica uz desnu stranu
cesta, vrši se prekopnim spojevima na definiranim dubinama uzimajući u obzir
propisane razmake od ostalih infrastrukturnih sustava.
Članak
36.
(1) Opskrbni vod zone mora biti dimenzioniran
na osnovu hidrauličkog proračuna uz uvjet zadovoljenja sanitarnih količina,
odnosno zadovoljavanja količina definiranih kriterijima zaštite od požara.
(2) U svrhu protupožarne zaštite potrebno je
izvesti mrežu nadzemnih hidranata na udaljenostima do 80 m.
(3) Preporučene pozicije hidrantske mreže
grafički su prikazane u kartografskom prikazu 2.2.
Odvodnja otpadnih voda
Članak
37.
(1) Planom je predviđena gradnja sustava
odvodnje razdjelnog tipa.
(2) Zbrinjavanje otpadnih voda vrši se
gradnjom kanalske mreže i uređaja za obradu otpadnih voda odgovarajućeg stupnja
i tehnologije pročišćavanja.
(3) Sustav odvodnje planskog obuhvata mora
biti dio javnog sustava odvodnje.
(4) Trase mreže odvodnje otpadnih voda vode
se planiranim prometnicama, unutar pješačkih površina planiranih cesta.
Članak
38.
(1) Oborinska i fekalna kanalizacija odvoditi
će otpadne vode sa svake građevne čestice putem gravitacijskih cjevovoda.
(2) Iznimno od prethodnog stavka za južni dio
zone 3 odvodnja se vrši cjevovodima do prepumpnih stanica, gdje će se
prepumpavanjem i tlačnim cjevovodom spojiti na glavne kolektore zone.
(3) U fekalnu kanalizaciju se mogu upuštati
otpadne vode koje svojim sastavom odgovaraju odredbama važećih propisa. Svaki
pogon mora tehnološke otpadne vode obraditi na nivo fekalnih otpadnih voda
prije odvođenja u javnu kanalsku mrežu.
(4) Svi planirani odvodni cjevovodi odnosno
revizijska okna izvode se na dubini nivelete cijevi od 1,5 do 5,5 m uz
uvažavanje potrebnih uzdužnih padova, hidraulički definiranih promjera, te
uspostave kaskadnih okana. Najveći razmak okana moguć je do 40 m.
(5) Cjelokupni sistemi odvodnje sa svim
svojim priključcima, oknima, kišnim slivnicima i taložnicama moraju biti
izvedeni vodonepropusno.
Članak
39.
(1) Oborinske vode s krovova, pješačkih i
zelenih površina upuštaju se u teren preko upojnih bunara.
(2) Oborinske vode s prometnih i
manipulativnih površina moraju se pročistiti putem propisanih uređaja za
pročišćavanje prije upuštanja u upojne bunare koji se nalaze unutar uporabnih
cjelina.
(3) Oborinske vode sa parkirnih površina
manjih od pet parkirnih mjesta mogu se direktno upustiti u teren.
(4) Oborinska odvodnja zone 3 rješava se
direktnim upuštanjem u teren.
(5) Ukoliko se unutar zone 3 formira parkirališna
površina odvodnja se rješava sukladno stavku (2) ovog članka.
Članak
40.
(1) Predviđeni profili odvodnje fekalnih voda
su od DN 200 do 400, a oborinske od DN 200 do 800. Navedeni profili su
orijentacijski i ovise o hidrauličkom proračunu.
Elektroenergetika
Članak
41.
(1) Napajanje se osigurava niskonaponskim
kabelima iz planiranih trafostanica 20/0,4kV.
(2) Trafostanice se grade na zasebnoj
građevinskoj čestici kao montažne - slobodnostojeće građevine.
(3) Sukladno potrebama namjene, moguće je
predvidjeti izgradnju trafostanica na drugim lokacijama pored Planom
predviđene.
(4) Trafostanice su tipa 2x630kVA. Do
realizacije ukupne gradnje ugostiteljsko-turističke zone može se koristiti i
tip 1x630kVA. Tlocrtne površine trafostanica iznose:
. za 2x630kVA - tlocrtne površine 4,94x4,76m
(građevne čestice dimenzije 7x8 m).
(5) Trafostanica mora imati direktan pristup
na javnu površinu.
(6) Energetska infrastruktura formira se u
pločniku budućih prometnica obostrano.
(7) Niskonaponski priključci potrošača izvode
se tipiziranim podzemnim kabelima iz planiranih trafostanica 20/ 0,4kV.
Priključci potrošača na električnu mrežu izvode se preko standardnih priključno
- mjernih ormara smještenih na pročelju građevina ili u sklopu GRP-a.
Članak
42.
(1) Javna i ulična rasvjeta izvodi se
zasebno, na metalnim stupovima povezanim tipiziranim podzemnim kabelima. Tip,
visina stupova, raspored u prostoru i odabir rasvjetne armature određuju se
posebnim projektima. Napajanje i upravljanje javne rasvjete izvesti iz zasebnih
ormarića ili direktno iz trafostanice. Napajanje će se osigurati iz planiranih
trafostanica 20/0,4kV.
6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA
Članak
43.
(1) Zaštitne zelene površine određene su u
kartografskom prikazima 1 i 4.
(2) Uređene zelene površine moguće su unutar
zona 2, zone 3 - površina sportsko - rekreativne namjene i zone 6 - glavne
mjesne ulice u funkciji oblikovanja prostora. Nova sadnja predviđena je
pretežito autohtonim vrstama srednjih i visokih karakteristika.
(3) U sklopu zelene površine zone 3 mogu se
formirati pješački putevi i rekreacijski sadržaji. Površine se moraju
urediti kao odmorišta sa
korištenjem minimalne urbane opreme (prostor za sjedenje, koš za smeće, javna
rasvjeta i drugo).
(4) Za preventivnu zaštitu od požara potrebno
je stalno održavanje površina uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog
raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja, osiguranjem prohodnosti zelenih
pojaseva (šumski putevi).
(5) Zahvati na površinama ne mogu se izvoditi
betoniranjem.
(6) Za potrebe manjih podzida koristiti
grubi, neobrađeni kamen suhe ugradnje.
(7) Zaštitne zelene površine Z - zone 9a, 9b,
9c, 9d, određene ovim Planom, su površine uz postojeću državnu cestu D8 unutar
koje je položena postojeća trasa magistralnog cjevovoda. Području je potrebno
omogućiti prohodnost i stalno održavanje.Područje je moguće ozeleniti
odgovarajućim raslinjem.
Članak
44.
(1) Površine zelenila u sklopu ostalih zona
uređuju se sadnjom pretežno autohtonih vrsta stablašica i niskog raslinja. Uz
potporne i ogradne zidove sade se penjačice i grupe višeg grmlja. Nasipi cesta
se zatravnjuju.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
45.
(1) Unutar granica obuhvata Plana definiran
je spomenik prirode - pećina va Zagori.
(2) Postojeći spomenik prirode potrebno je
označiti i omogućiti mu pješački prilaz.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
46.
(1) Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i propisa
donesenih temeljem Zakona.
Članak
47.
(1) Provođenje mjera za postupanje s
komunalnim otpadom osigurava lokalna samouprava ili upravljačka struktura zone,
a skuplja ga ovlaštena pravna osoba sukladno Odluci o zaštiti okoliša koje
donosi Gradsko vijeće.
(2) Provođenje mjera za postupanje s
neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim
otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga
ovlaštene pravne osobe.
(3) Provođenje mjera postupanja s opasnim
otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne
osobe.
Članak
48.
(1) Proizvođač otpada dužan je, u skladu s
načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili
odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.
(2) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane
spremnike koji se postavljaju na organiziranim sakupljalištima uređenim na
javnim površinama ili u sklopu pojedine građevne čestice, s kolnim prilazom za
komunalno vozilo.
(3) Proizvođač tehnološkog otpada (neopasnog
i opasnog) dužan je, sukladno zakonskoj regulativi, osigurati način obrade i
skladištenje tehnološkog otpada koji nastaje obavljanjem djelatnosti.
Članak
49.
(1) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno
trajno odlaganje otpada.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Zaštita tla
Članak
50.
(1) Unutar obuhvata Plana nije dozvoljen unos
štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.
Zaštita zraka
Članak
51.
(1) Područje ugostiteljsko-turističke zone T22 pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist ili
neznatno onečišćen zrak. Postojeće stanje kakvoće zraka potrebno je zadržati.
(2) Zaštita zraka provodi se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.
(3) Potencijalni izvori onečišćenja, na
planskom području je promet u svim oblicima (tranzitni, lokalni i sl.).
(4) U slučaju povećanja onečišćenja potrebno
je poduzeti sanacijske mjere ugradnjom filtera za pročišćavanje ili zatvaranjem
djelatnosti dok se postojeće stanje ne sanira.
Zaštita voda
Članak
52.
(1) Prostor obuhvata Plana nalazi se izvan
zona sanitarne zaštite.
Članak
53.
(1) Zaštita podzemnih voda, provodi se
primarno pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih
voda, u skladu s člancima 37. - 40. ovih Odredbi.
(2) Svi korisnici prostora dužni su
priključiti se na javni sustav odvodnje otpadnih voda, te djelatnošću ne
ugrožavati pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.
(3) Otpadne vode onečišćene deterdžentima i
drugim sredstvima, ne smiju se direktno upuštati u tlo.
(4) Zabranjeno je nepropisno odlaganje
tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i
podzemnih voda.
Zaštita od buke
Članak
54.
(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose
temeljem Zakona.
(2) Najveća dopuštena razina buke utvrđuje se
prema propisanim vrijednostima za industrijska, skladišna i servisna
postrojenja i iznosi:
(3)
Potencijalni izvori buke na području ugostiteljsko- turističke zone T22 su sljedeći:
. interni promet zone
. tranzitni promet postojećom državnom cestom
Posebne mjere zaštite
Članak
55.
(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara i provedbenih propisa donesenih temeljem
Zakona.
(2) Radi sprječavanja širenja požara na
susjedne građevine, građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina
najmanje 4,0 m ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta.
(3) Radi spašavanja osoba iz građevina i
gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru građevine moraju imati
vatrogasne pristupe propisanih tehničkih karakteristika.
(4) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže
potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim
međusobnim razmacima.
Članak
56.
(1) Zaštita od potresa provodi se
protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu s seizmičkim
kartama, zakonima i propisima.
Članak
57.
(1) Kod gradnje novih građevina i uređenja
zelenih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
58.
(1) Unutar obuhvata Plana može se graditi
samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta
podrazumijeva imovinsko-pravnu pripremu i opremanje. Na području obuhvata Plana
određena je kategorija uređenosti građevinskog zemljišta koja obuhvaća
sljedeće:
. imovinsko-pravne odnose,
. pristupni put,
. vodoopskrbu,
. odvodnju,
. elektroopskrbu.
(2) Uređenje građevinskog zemljišta; priprema
zemljišta za izgradnju, izvođenje prometnica, komunalne infrastrukture i
telekomunikacija, mora se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i
realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.
(3) Gradnji građevina unutar uporabnih
cjelina određenih Planom može se pristupiti nakon gradnje prilaza zoni u dva
nivoa, te gradnje pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture.
Članak
59.
(1) Posebne uvjete građenja koji nisu
navedeni u Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne
osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na
detaljni program izgradnje i uređenja pojedine uporabne cjeline.
(2) Potrebno je izraditi studiju utjecaja na
okoliš za one zahvate u prostoru koji su definirani zakonskom regulativom.
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
Članak
60.
(1) Unutar granica obuhvata Plana nije
predviđena izrada druge prostorno-planske dokumentacije.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
61.
(1) Plan je izrađen u pet (5)izvornika.
(2) Po jedan izvornik dostavlja se i čuva u:
- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva,
- Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj,
- Zavodu za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije,
- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu
okoliša Primorsko-goranske županije, ispostava Crikvenica
(3) Preostali primjerak izvornika čuva se u
pismohrani Grada Novi Vinodolski.
(4) U dokumentaciju Plana svatko ima pravo
uvida.
Članak
62.
Plan je ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada
Novi Vinodolski i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski.
Članak
63.
Tekstualni dio (I. Obrazloženje), prilozi i
grafički dio sastavni su dijelovi ovog Plana, ali nisu predmet objave.
Članak
64.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-02/09-01/10
Ur. broj: 2107/02-01-09-2
Novi Vinodolski, 7. travnja, 2009.
GRADSKO
VIJEĆE
GRADA NOVI VINODOLSKI
Predsjednik
Gradskog
vijeća
Milorad
Komadina, dipl. iur., v. r.
