4.
Na temelju odredbe članka 100. stavak 7.
Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) i članka
27. i 73. Statuta Općine Lovran (»Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 26/01, 14/02, 8/05, 4/06 - pročišćeni tekst, 6/07 i 22/07) Općinsko vijeće
Općine Lovran, na 44. sjednici održanoj 9. travnja 2009. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju UPU 1: Urbanističkog plana uređenja
naselja Lovran (NA11-2)
s površinama za izdvojene
namjene (T11 i/ili T2,
T12 i/ili T2, T13 i/ili T2)
i UPL1-2 i UPL2 te luke
A. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se UPU 1: Urbanistički plan uređenja
naselja Lovran (NA11-2) s
površinama za izdvojene namjene (T11 i/ili T2, T12 i/ili
T2, T13 i/ili T2) i UPL1-2 i UPL2
te luke, što ga je izradila tvrtka Centar za prostorno uređenje i arhitekturu
d.o.o. iz Zagreba.
Članak
2.
Plan se donosi za područje unutar granica
utvrđenih Prostornim planom uređenja Općine Lovran (SNPGŽ 38/ 07), u daljnjem
tekstu: PPUO Lovran), čija je izrada propisana člankom 178. stavak 1. Odredbi
za provođenje PPUO Lovran i kojim su obuhvaćena slijedeća područja:
- građevinsko područje naselja Lovran (NA11-2) i morskih luka za javni promet županijskog i
lokalnog značaja - L1 i L2 (kopneni i morski dio)
- izdvojena građevinskih područja
ugostiteljsko-turističke namjene (T11 i/ili T2, T12 i/ili T2, T13 i/ili T2) s uređenim plažama (kupalištima) UPL1-2 i UPL2 (kopneni i morski dio) te morskom lukom posebne
namjene - luka nautičkog turizma - LN (kopneni i morski dio).
Radi jednostavnosti će se za Urbanistički
plan uređenja opisan u prethodnom stavku koristiti naziv UPU 1: Urbanistički
plan uređenja naselja Lovran s površinama za izdvojene namjene ili samo Plan.
Granice obuhvata Plana su prikazane na svim
kartografskim prikazima ovog Plana u mjerilu 1:2000.
Ukupno područje obuhvata Plana iznosi 211,48
hektara.
Područje obuhvata plana nalazi se unutar
zaštićenog obalnog područja mora.
Članak
3.
Planom se, na temelju planskih rješenja i
odredbi PPUO Lovran, utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita
prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti te korištenje i namjena površina.
Plan sadrži namjenu i uvjete korištenja
površina, režime uređivanja prostora način opremanja prometnom i komunalnom
infrastrukturom, uvjete gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice
za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša,
područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od
važnosti za područje naselja Lovran.
Članak
4.
Plan iz članka 1. je sadržan u elaboratu »UPU
1: Urbanistički plan uređenja naselja Lovran s površinama za izdvojene namjene«
koji se sastoji od:
A. TEKSTUALNOG DIJELA koji sadrži:
- Odredbe za provođenje
B. GRAFIČKOG DIJELA koji sadrži kartografske
prikaze u mj. 1 : 2.000:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.A. Promet
2.B. Pošta, telekomunikacijski i energetski
sustav
2.C. Vodnogospodarski sustav
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA
3.A. Uvjeti korištenja
3.B. Oblici korištenja
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
C. OBVEZNIH PRILOGA.
Jedan elaborat koji čini tekstualni i
grafički dio Plana iz stavka 2. i 3. ovog članka, ovjeren pečatom Općinskog
vijeća Općine Lovran i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Lovran
pohranjen je u pismohrani Općine Lovran i sastavni je dio ove Odluke.
B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak
5.
Svi zahvati u prostoru na području obuhvata
moraju se obavljati u skladu s Planom.
U slučaju da se donesu posebni zakoni ili
propisi koji su drugačiji od normi iz UPU-a 1: Urbanistički plan uređenja
naselja Lovran s površinama za izdvojene namjene, primjenjivat će se strože
norme.
Na području obuhvata Plana ne mogu se graditi
građevine ili uređivati i koristiti prostor na način koje bi svojim postojanjem
ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju,
odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja.
Ovim se Planom pod zatečenom građevinom
podrazumijeva postojeća građevina sukladna odredbama ovog Plana.
Postojeći prostori i građevine, čija namjena
nije u skladu s UPU-om 1: Urbanistički plan uređenja naselja Lovran s
površinama za izdvojene namjene mogu se zadržati do trenutka privođenja
prostora ili građevina planiranoj namjeni, ali je ne smiju onemogućavati.
Članak
6.
Ovim se Planom definiraju sljedeći izrazi i
pojmovi, koji se upotrebljavaju u Planu:
1. Građevina osnovne namjene - građevina na
građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Planom.
2. Građevine stambene namjene jesu obiteljske
kuće, vile, stambene građevine i višestambene građevine.
2.1. Obiteljske kuće su slobodnostojeće ili
dvojne građevine namijenjene obiteljskom stanovanju.
2.2. Vile su slobodnostojeće građevine
namijenjene stanovanju i drugim pratećim sadržajima koje se grade na građevnim
česticama najmanje površine 1.500 m2.
2.3. Stambene građevine su slobodnostojeće
ili dvojne građevine, a sadrže ukupno do 4 samostalne uporabne cjeline.
2.4. Višestambene građevine su građevine s
više od 4, ali najviše 10 samostalnih uporabnih cjelina.
3. Pomoćne građevine su građevine u funkciji
građevine osnovne namjene (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske
stanice, vrtne sjenice i sl.).
4. Manje građevine gospodarske-obrtničke
namjene jesu građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim,
ugostiteljskim i sl. djelatnostima.
5. Javne i društvene građevine su građevine
upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, kulturne, vjerske i
slične namjene.
6. Sportsko-rekreacijske građevine su
građevine koje služe potrebama održavanja sportskih natjecanja ili rekreacije,
pripreme sportaša i sl. (dvorane, igrališta i slično).
7. Poslovni prostor u stambenim, stambeno -
poslovnim i poslovno - stambenim građevinama obuhvaća djelatnosti bez
negativnog utjecaja na okoliš: krojačke, frizerske, postolarske,
ugostiteljsko-turističke sa smještajnim kapacitetima, trgovine i zdravstvene
sadržaje te druge poslovne sadržaje koji zahtijevaju uredski prostor.
8. Jednostavne (privremene) građevine su
kiosci, nadstrešnice, informativni i promidžbeni panoi.
9. Izgrađenost građevne čestice je odnos
izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine
građevne čestice izražen u postocima. Izgrađena površina pod građevinom je
vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih
dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključivši i terase u
prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu
površinu ne ulaze cisterne za vodu, septičke jame, spremnici plina i slične
građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, terase na
terenu, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne površine.
10. Koeficijent iskoristivosti građevne
čestice (kis) - odnos
građevinske (bruto) površine i površine građevne čestice; koeficijent
iskoristivosti nadzemno (kisn)
se izračunava s omjerom GBP-a samo nadzemnih etaža i površine građevne čestice,
ne računajući podzemne etaže.
11. Lokalni uvjeti jesu posebnosti
mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne, prometne,
tipologija i morfologija gradnje i sl. u krugu cca 100 m).
12. Regulacijski pravac je granica između
građevne čestice prometne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i
građevne čestice osnovne namjene.
13. Građevni pravac određuje vertikalnu
projekciju najistaknutijeg dijela pročelja prema čestici javne površine.
14. Samostalna uporabna cjelina je skup
prostorija namijenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim
sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju
poseban ulaz.
15. Uređena morska plaža - (UPL) unutar ili
izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene
i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom
uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno
(tuševi kabine i sanitarni urađaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s
morem, označen i zaštićen s morske strane.
16. Centralno područje naselja Lovran je
područje identično povjesnoj graiteljskoj cjelini, koje je označeno na
kartografskom prikazu 4. - Način i uvjeti gradnje
17. Područje Starog grada Lovran je područje
označeno na kartografskom prikazu 4. - Način i uvjeti gradnje
18. Prometne površine su površine koje
obuhvaćaju: glavne mjesne ulice, sabirne ulice, ostale ulice, te kolno -
pješačke površine koje služe za promet vozila, a minimalna je širina kolnika u
neizgrađenim dijelovima građevinskog područja 5,50 m za dvosmjerni promet i 4,5
m za jednosmjerni promet (iznimno kod rekonstrukcije već postojećih cesta
širina može iznositi manje od 4,5 m odnosno 5,5 m, ako položaj postojećih
građevina onemogućava propisane širine). U izgrađenim dijelovima građevinskog
područja navedene dimenzije prilagođene su lokalnim uvjetima, a sukladno
kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža, 2.A. Promet.
19. Pristupom se smatra neposredni izlaz
građevne čestice na prometnu površinu, pri čemu minimalna širina prometnice za
pristup građevinama stambene namjene iznosi 4,5 m. Iznimno, unutar izgrađenog
dijela građevinskog područja naselja pristup do građevina stambene namjene
(obiteljska kuća, vila i stambena građevina) može se osigurati i kolno -
pješačkim putem širine najmanje 3,0 m i duljine najviše 50,0 m te pješačkim
prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m i duljine najviše 50,0 m.
20. Trasa prometnica označava građevnu
česticu prometne površine koja obuhvaća poprečni profil ceste, te usjeke i
nasipe koji se u građevnom području rješavaju potpornim zidovima.
21. Kategorije uređenosti građevinskog
zemljišta su:
- I. kategorija uređenosti podrazumijeva
minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, tj.
direktni kolni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 5,5 m. Iznimno, ako
to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina može iznositi i manje, ali
ne manje od 3 m.
- II.A Kategorija uređenosti građevinskog
zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća
imovinsko - pravnu pripremu i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, propisani
broj parkirališnih mjesta, priključak na niskonaponsku mrežu, te odvodnju
otpadnih voda i opskrbu vodom na način da se, iznimno u izgrađenom dijelu
građevinskog područja naselja, do izgradnje javne mreže odvodnje, dozvoljava
priključak na septičku jamu za manju građevinu kapaciteta do 10 ES na način
prihvatljiv sa aspekta zaštite okoliša dok je za veći kapacitet obvezna
izgradnja zasebnog uređaja sa pročiščivačem.
- II.B Kategorija uređenosti građevinskog
zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća
imovinsko - pravnu pripremu, direktni kolni pristup, propisani broj
parkirališnih mjesta, priključke na niskonaponsku električnu mrežu, priključak
na sustav vodoopskrbe i zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda odnosno
vlastiti zatvoreni sustav kanalizacije s pročiščivaćem.
- III. kategorija uređenosti podrazumijeva
visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i
opremanja.
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA NASELJA LOVRAN I
POVRŠINAMA ZA IZDVOJENE NAMJENE
Članak
7.
Osnovna namjena i način korištenja prostora
te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno
su prikazani na kartografskom
prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1 : 2.000.
Površine za razvoj i uređenje unutar obuhvata
Plana planirane su kao:
1. Građevinsko područje naselja Lovran:
1.1. Stambena namjena (S)
1.2. Mješovita namjena (M)
1.2.1. Pretežito stambena (M1)
1.2.2. Pretežito poslovna (M2)
1.3. Javna i društvena namjena (D)
1.3.1. Javna i društvena namjena - sve
namjene (D)
1.3.2. Uprava namjena i javne službe (D1)
1.3.3. Socijalna namjena (D2)
1.3.4. Zdravstvena namjena (D3)
1.3.5. Predškolska namjena (D4)
1.3.6. Školska namjena (D5)
1.3.7. Kulturna namjena (D7)
1.3.8. Vjerska namjena (D8)
1.4. Gospodarska namjena - poslovna
1.4.1. Gospodarska namjena - poslovna (K)
1.4.2. Pretežito trgovačka namjena (K2)
1.4.3. Komunalno - servisna namjena (K3)
1.5. Ugostiteljsko - turistička namjena (T)
1.5.1. Hoteli s pratećim sadržajima
1.5.2. Turistički informativni centar
1.6. Športsko - rekreacijska namjena (R1)
1.6.1. Športsko - rekreacijski centar (R11)
1.6.2. Nogometno igralište sa pratećim
sadržajima (R12)
1.6.3. Tenis centar (R13)
1.7. Javne zelene površine (Z1)
1.8. Zaštitne zelene površine (Z)
1.9. Groblje (+)
1.11. Kolne prometnice
1.12. Kolno - pješačke i pješačke površine
1.12. Površine infrastrukturnih građevina i
uređaja (IS)
1.12.1. Javno parkiralište (IS1)
1.12.2. Javno parkiralište s mogućnošću
izgradnje podzemne garaže (IS2)
1.12.3. Okretište autobusa (IS3)
1.12.4. Luke otvorene za javni promet
županijskog i lokalnog značaja (L1, L2) - operativni dio na kopnu (IS4)
1.13. Bujice
2. Izdvojena građevinska područja za:
2.1. Ugostiteljsko - turistička namjena (T)
2.1.1. Turističke zone Sv. Mikula, Vile i
Najade (T11, T12 i T13)
2.1.2. Turistički sadržaji u sklopu marine
Lovran (T4)
s površinama za:
2.2. Uređene plaže (UPL)
2.2.1. Uređena plaža Kvarner - dio (UPL1-2)
2.2.2. Uređena plaža Peharovo (UPL2)
2.3. Luke
2.3.1. Luka nautičkog turizma - marina Lovran
(LN)
2.4. Zračni promet / helidrom
2.5. Javne zelene površine (Z1)
2.6. Kolne prometnice
2.7. Kolno-pješačke površine.
Prigodom planiranja, projektiranja i odabira
pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša
(zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih
i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije
koje svojim postojanjem ili upotrebom ostvaruju utjecaj iznad dozvoljenih
granica utvrđenih posebnim propisima, te time neposredno ili potencijalno
ugrožavaju život i rad ljudi.
Na području zaštićenom kao kulturno dobro
prije svake intervencije obvezno je ishođenje svih propisanih akata nadležnog
Konzervatorskog odjela i postupanje u skladu s istima.
1.1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih namjena u građevinskom području naselja Lovran
Površine infrastrukturnih sustava (IS)
Članak
8.
Površine infrastrukturnih sustava na području
obuhvata Plana u građevinskom području naselja Lovran razgraničavaju se na
infrastrukturne građevine i infrastrukturne trase kako slijedi:
A. Prometne površine:
- trase glavnih mjesnih, sabirnih, ostalih
prometnica, kolno - pješačkih i pješačkih puteva te građevine prometne
infrastrukture (autobusna stajališta, parkirališta, javne garaže, benzinska
postaja, okretište autobusa)
- operativni kopneni dio luka otvorenih za
javni promet županijskog i lokalnog značaja (L1, L2) - (IS4)
B. Infrastrukturne površine - vodovod i
odvodnja:
- vodosprema Lovran s crpnom stanicom
- CS luka Lovran i Peharovo
C. Površine za energetsku infrastrukturu -
transformacija i prijenos energenata:
- predajno redukcijska plinska stanica
- trafostanice 20/0,4 kV
D. Telekomunikacijske građevine i uređaji:
- područna centrala - UPS.
1.1.2. Zelene površine (Z1, Z)
Članak
9.
Zelene površine u naselju Lovran
razgraničavaju se kako slijedi:
- javne zelene površine (Z1)
- zaštitne zelene površine (Z).
Javne zelene površine (Z1) su javni
neizgrađeni prostori oblikovani planski raspoređenom vegetacijom, namijenjeni
šetnji i kratkovremenom odmoru u razonodi i tišini ili hortikulturno uređeni
dijelovi parcela povijesni arhitektonske cjeline lovranskih vila koji se kao
takvi štite neovisno o vlasničkim odnosima. Unutar javnih zelenih površina
moguće je smjestiti i dječja igrališta kao uređene i opremljene površine za
igru djece koje se grade prema posebnom projektu, a pozicionirani su disperzno,
u radijusima od 500 do 600 m. Površine dječjih igrališta dimenzioniraju se
prema normativima za uzrast djece od 0 do 3 godine, 3 do 7 godina i 7 do 15
godina.
Funkcionalno oblikovanje parka određuju
prirodne karakteristike prostora i kontaktne namjene.
Smjernice za oblikovanje strukture javnih
zelenih površina su: 50% pod visokom vegetacijom, 30% travnjaci te 20% staze i
tereni za igru i razonodu.
Članak
10.
Zaštitne zelene površine (Z) u naselju
smještaju se na području dodira dviju različitih namjena ili kao tampon zone
između javne (infrastruktura - promet) i druge namjene, a oblikovane su radi
zaštite okoliša (zaštita od buke, zaštita zraka, zaštita od erozije i dr.).
Zaštitne zelene površine uređuju se pretežito
sadnjom visoke vegetacije.
Površine iz stavka 1. ovog članka uređuju se
na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometnog sustava.
U sklopu zaštitnih zelenih površina
dozvoljeno je uređenje pristupnih puteva do građevnih čestica druge namjene,
kako bi se ostvarila mogućnost pristupa na prometnu površinu.
1.1.3. Javna i društvena namjena (D)
Članak
11.
Na površinama javne i društvene namjene mogu
se rekonstruirati i graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateće
sadržaje. Planom su određeni prostori za smještaj građevina javnih i društvenih
djelatnosti po namjenama:
- javna i društvena namjena - sve namjene (D)
- uprava namjena i javne službe (D1)
- socijalna namjena (D2)
- zdravstvena namjena (D3)
- predškolska namjena (D4)
- školska namjena (D5)
- kulturna namjena (D7)
- vjerska namjena (D8)
Nove građevine javnih i društvenih
djelatnosti locirat će se u Planom utvrđene zone.
U svim građevinama javne i društvene namjene
mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja
se obavlja u tim građevinama.
1.1.4. Športsko-rekreacijska namjena (R1)
Članak
12.
Na površini sportsko - rekreacijske namjene
(R1) grade se i uređuju otvorene, natkrivene i zatvorene sportsko- rekreacijske
građevine i površine, te uređuju i grade prateći sadržaji u funkciji osnovne
(športsko-rekreacijske) namjene, kao što su zelene površine, klupski prostori,
ugostiteljski i trgovački sadržaji, spremišta, infrastrukturne građevine i uređaji
i slično.
Planom su utvrđene površine
športsko-rekreacijske namjene:
- športsko-rekreacijski centar (R11)
- nogometno igralište sa pratećim sadržajima
(R12)
- tenis centar (R13).
Članak
13.
U zoni športsko-rekreacijske namjene
(športsko-rekreacijski centar R11)
dozvoljena je gradnja otvorenih, natkrivenih i zatvorenih
sportsko-rekreacijskih igrališta, površina i građevina koji mogu sadržavati:
- polivalentnu sportsku dvoranu kao
samostalnu građevinu
- otvoreni i zatvoreni bazen
- uređene površine na otvorenom za
sportsko-rekreativne aktivnosti (za mali nogomet, košarku, odbojku, atletiku,
tenis, trim stazu, boćanje i slično).
Građevine je dozvoljeneo natkriti i
zatvoriti, a uz njih se dozvoljava gradnja gledališta i drugih građevina koje
služe osnovnoj djelatnosti koja se na tim površinama obavlja sa sadržajima koje
je upotpunjuju (svlačionice, sanitarije, klupski prostori, ugostiteljski i
trgovački sadržaji, spremišta, infrastrukturne građevine i uređaji i slično).
Na površinama športsko-rekreacijskog centra
(R11) zadržava se vrijedno
zelenilo u funkciji zaštitnog zelenila i planira se hortikulturno uređenje
zelenih površina.
1.1.5. Groblje
Članak
14.
Planom se osiguravaji prostorni uvjeti za
proširenje postojećeg groblja u Lovranu, kao i izgradnju parkirališta za
potrebe groblja u neposrednoj blizini.
Na prostorima groblja mogu se graditi sve
vrste građevina za ukop (grobnice) te prateće građevine koje služe osnovnoj
funkciji groblja i potrebna infrastruktura. Prostori groblja opremaju se
pratećim sadržajima u skladu sa Zakonom o grobljima.
Sastavni dio groblja su odgovarajuće visoko
zelenilo i hortikulturno uređene površine.
1.2. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina drugih namjena u građevinskom području naselja Lovran
1.2.1. Stambena namjena (S)
Članak
15.
Površine stambene namjene (planska oznaka S)
su površine na kojima su postojeće i planirane građevine stambene.
Na površinama stambene namjene (S) mogu se
graditi i rekonstruirati obiteljske kuće (samostojeće ili dvojne) i vile.
Na površinama stambene namjene (S) postojeće
stambene i višestambene građevine se mogu samo rekonstruirati, ali nije
dozvoljena izgradnja novih stambenih i višestambenih građevina.
Na građevnoj čestici obiteljske kuće i vile
dozvoljena je izgradnja infrastrukturnih i pomoćnih građevina i manjih
poslovnih građevina.
Na površinama stambene namjene (S) mogu se na
građevnoj čestici uz obiteljsku kuću i vilu graditi pomoćne i manje građevine
gospodarske - obrtničke namjene, najviše kao jednoetažne.
Na površinama stambene namjene (S) mogu se na
građevnoj čestici uz obiteljsku kuću i vilu graditi otvoreni bazeni, pri čemu
se vodena površina bazena uračunava u neizgrađeni dio građevne čestice
(prirodni teren).
1.2.2. Mješovita namjena - pretežito stambena
(M1)
Članak
16.
Na površinama mješovite - pretežito stambene
namjene (M1) postojeće i planirane građevine pretežito su stambene namjene, a
mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje. Na tim se površinama
mogu graditi i jednonamjenske građevine (stambene, javne i društvene i iznimno
poslovne namjene) na vlastitim građevnim česticama.
Na površinama mješovite - pretežito stambene
namjene (M1), na zasebnim građevnim česticama, mogu se graditi i:
- građevine gospodarske namjene (poslovne)
koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka
na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih
djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete
života i stanovanja,
- građevine za smještaj (hotel, pansion,
prenoćište i sl.) kapaciteta od najviše 80 kreveta.
Građevinama poslovne namjene smatraju se
namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju: - osobne usluge, poslovni
prostori, uredi i sl., ugostiteljsko-turističke djelatnosti bez smještajnih
kapaciteta, javne garaže, pošte, banke, prodavaonice artikala svakodnevne
potrošnje, specijalizirane prodavaonice, izložbeno-prodajni saloni,
športsko-rekreacijska igrališta, parkovi i dječja igrališta i slično).
Članak
17.
Površine mješovite - pretežito stambene
namjene (M1) dijele se na:
površine mješovite - pretežito stambene
namjene (M1-1)
površine mješovite - pretežito višestambene
namjene (M1-2).
Udio stambenih sadržaja na građevnim
česticama u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) treba iznositi
više od 2/3 ukupne građevinske (bruto) površine građevina na građevnoj čestici.
U zonama mješovite - pretežito stambene namjene
(M1) ne mogu se graditi veliki trgovački centri, obrti, proizvodne građevine,
skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi
način ometaju stanovanje.
Postojeći sadržaji iz prethodnog stavka mogu
se zadržati bez mogućnosti širenja s tendencijom prenamjene u namjenu
primjerenu stanovanju.
Članak
18.
Planom se propisuju uvjeti gradnje građevina
gospodarskih djelatnosti - poslovne namjene na zasebnim građevnim česticama u
zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1-1 i M1-2):
- površina građevne čestice ne može biti
manja od 600 m2, a iznimno,
unutar centralnog područja naselja Lovran površina građevne čestice može biti i
manja, ali ne manja od 200 m2
- najveća izgrađenosti građevnih čestica
iznosi 40%, a iznimno, unutar centralnog područja naselja Lovran izgrađenost
građevne čestice može biti i 50%, a unutar područja »Starog Grada« u Lovranu
može biti i 100%
- najveći dozvoljeni koeficijent
iskoristivosti (kis) iznosi
0,80 a iznimno, u centralnom području naselja Lovran može biti i 1,0, unutar
područja »Starog Grada« u Lovranu može biti i 2,0
- visina građevine mora biti u skladu s
namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom i može iznositi do 9,0
m mjereno od nivelacijske kote do sljemena građevine, a iznimno visina
građevine poslovne namjene može biti i veća, ali ne viša od 13,5 m
- najmanja udaljenost građevine od granice
građevne čestice iznosi 5,0 m osim iznimno u centralnom području naselja
Lovran, gdje može biti i manja, tj. moguć je smještaj građevine na granicu
građevne čestice
- udaljenost građevine od regulacijskog
pravca iznosi najmanje 6,0 m
- građevna čestica mora imati pristup sa
prometne površine minimalne širine 5,5 m za dvosmjerni promet, odnosno 3,0 m za
jednosmjerni promet
- najmanje 50% površine neizgrađenog dijela
građevne čestice mora se hortikulturno urediti
- prema prometnoj površini građevna se
čestica uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa
ulaz u građevinu
- ograde se grade kao krute metalne (ne smiju
biti žičane) ili u kombinaciji sa kamenom, a ne mogu biti više od 2 metra, osim
iznimno, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, a prema
načelima suvremenog oblikovanja takvih građevina, uz upotrebu postojanih
materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja
- potrebno je primjeniti kvalitetne elemente
za zaštitu od sunca
- pri gradnji građevina poslovne namjene koje
su dio kompleksa na jednoj građevnoj čestici potrebno je ostvariti prostornu
ravnotežu (kompozicijom, proporcijama, visinom, materijalima i drugim
elementima)
- krovište građevine može biti ravno ili
koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine
- vrsta pokrova i broj streha određeni su, u
pravilu, usvojenom tehnologijom građenja
- na krovište je moguće ugraditi kupole za
prirodno osvjetljenje te kolektore sunčeve energije, osim unutar zone »Starog
grada« u Lovranu
- parkirališta se moraju planirati unutar
građevne čestice poslovne namjene prema normativima ovog Plana
- parkirališne površine unutar građevne
čestice treba zaštititi sadnjom drveća (1 drvo na 3 parkirna mjesta)
- ako se garažni prostor nalazi u podrumu, ne
računa se u izgrađenost građevne čestice. Podrum može zauzimati i 100% građevne
čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.
Članak
19.
Planom se propisuju uvjeti gradnje građevina
za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) na zasebnim građevnim česticama
u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1-1 i M1-2):
- kapacitet može iznositi najviše 80 kreveta
- najmanja dopuštena veličina građevne
čestice iznosi 800 m2, a
iznimno, unutar zone »Starog grada« u Lovranu površina građevne čestice može
biti i manja, ali ne manja od 200 m2
- najveća dozvoljena izgrađenost građevne
čestice iznosi 40%, a iznimno unutar područja »Starog Grada« u Lovranu može
biti i 100%
- najveći dozvoljeni koeficijent
iskoristivosti (kis) iznosi
1,6 a iznimno, unutar područja »Starog Grada« u Lovranu može biti i 3,0
- dozvoljena je izgradnja podruma uz
mogućnost smještaja više podrumskih etaža
- najveća dopuštena visina građevine
ugostiteljsko-turističke namjene iznosi 8,5 m, a iznimno unutar područja
»Starog Grada« u Lovranu sukladno konzervatorskim uvjetima
- udaljenost građevine od granice građevne
čestice iznosi najmanje 5,0 m
- najmanja udaljenost građevinskog od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m
- potrebno je ozeleniti i hortikulturno
urediti najmanje 50% površine građevne čestice
- prilikom projektiranja potrebno je
valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo
- građevine ugostiteljsko-turističke namjene
tlocrtne površine do 200 m2 i
visine do 8,5 m mogu se graditi uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena
prometnica širine najmanje 5,5 m za dvosmjerni promet, odnosno 3,0 m za
jednosmjerni promet
- građevna čestica za izgradnju građevine
tlocrtne projekcije veće od 200 m2 i visine više od 8,5 m mora imati pristup sa prometne površine
minimalne širine 5,5 m za dvosmjerni promet
- gađevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda), elektroopskrbe i
telekomunikacija
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju
se prilagoditi postojećem ambijentu, a građevine treba projektirati i graditi
prema načelima suvremenog građenja
- dopuštena je primjena svih kvalitetnih i
postojanih materijala
- posebnu pozornost potrebno je posvetiti
oblikovanju pročelja građevina, kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika
prostora
- krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa
- parkirališta se moraju planirati unutar
građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene prema normativima ovog Plana
- parkirališne površine unutar građevne
čestice treba zaštititi sadnjom drveća (1 drvo na 3 parkirna mjesta)
- ako se garažni prostor nalazi u podrumu ne
računa se u izgrađenost građevne čestice, a podzemna etaža može zauzimati i
100% građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao
okolni teren
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila ili
metala, najviše dopuštene visine od 180 cm
- za građevine ugostiteljsko-turističke
namjene smještene uz obalu mora moguće je odrediti posebnu zonu plaže, uz uvjet
da se ne prekida obalna šetnica - lungomare (postojeća ili planirana)
- prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim
uvjetima kao i za nove građevine.
- postojeće građevine ugostiteljsko-turističke
namjene ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.
Rekonstrukcija postojećih građevina
ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava postojeća
gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti,
ako su te veličine veće od onih određenih u članku 52. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (NN 76/07).
1.2.2.1. Mješovita namjena - pretežito
stambena (M1-1)
Članak
20.
Na površinama mješovite, pretežito stambene
namjene (planska oznaka M1-1) mogu se graditi i rekonstruirati:
- obiteljske kuće i vile
- stambene građevine
- manje poslovne i pomoćne građevine
- prometne, infrastrukturne, komunalne
građevine i uređaji.
Sve građevine iz stavka 1. ovog članka, osim
manjih poslovnih i pomoćnih građevina, grade se kao samostojeće građevine ili
dvojne na zasebnim građevnim česticama.
Poslovni prostori u okviru postojećih
građevnih čestica, čiji je udio u ukupnoj građevinskoj (bruto) površini
građevina na građevnoj čestici veći od 2/3 mogu se zadržati.
Na površinama mješovite - pretežito stambene
namjene (M1-1) mogu se na građevnoj čestici uz obiteljsku kuću, vilu i stambenu
građevinu graditi pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene,
najviše kao jednoetažne.
1.2.2.2. Mješovita namjena - pretežito
višestambena (M1-2)
Članak
21.
Na površinama mješovite, pretežito
višestambene namjene (planska oznaka M1-2) mogu se graditi i rekonstruirati
višestambene građevine te prometne, infrastrukturne, komunalne građevine i
uređaji. Sve građevine grade se kao samostojeće građevine na zasebnim građevnim
česticama.
Poslovni prostori u okviru postojećih
građevnih čestica, čiji je udio u ukupnoj građevinskoj (bruto) površini
građevina na građevnoj čestici veći od 2/3 mogu se zadržati.
Na površinama iz stavka 1. ovog članka
dozvoljena je i izgradnja ili rekonstrukcija obiteljskih kuća, vila i stambenih
građevina, kao i manjih poslovnih i pomoćnih građevina te prometnih,
infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja.
1.2.3. Mješovita namjena - pretežito poslovna
(M2)
Članak
22.
Na površinama mješovite - pretežito poslovne
namjene (M2) postojeće i planirane građevine su poslovne i stambene, s tim da
prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne
ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu).
Na tim se površinama mogu graditi i
jednonamjenske građevine (poslovne, ugostiteljsko-turističke i iznimno stambene
namjene) na zasebnim građevnim česticama.
Na površinama mješovite, pretežito poslovne
namjene (planska oznaka M2) grade se i rekonstruiraju:
- višestambene građevine
- stambeno - poslovne građevine i poslovne
građevine
- prometne, infrastrukturne, komunalne
građevine i uređaji.
Udio poslovnih sadržaja na građevnim
česticama u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) treba iznositi
više od 2/3 ukupne građevinske (bruto) površine građevine.
Sve građevine grade se kao samostojeće
građevine na zasebnim građevnim česticama.
Stambeni prostori u okviru postojećih
građevnih čestica, čiji je udio u ukupnoj građevinskoj (bruto) površini
građevina na građevnoj čestici veći od 2/3 mogu se zadržati.
1.2.4. Ugostiteljsko-turistička namjena
1.2.4.1. Ugostiteljsko-turistička namjena /
hoteli (T1)
Članak
23.
Na površinama ugostiteljsko-turističke
namjene u naselju Lovran (planska oznaka T1) grade se i rekonstruiraju
građevine ugostiteljsko-turističke namjene / hoteli, a razgraničuju se na:
- Vila Eugenia (T1-1)
- Hotel Park (T1-2)
- Hotel Primorka (T1-3)
- Hotel Zagreb (T1-4)
- Hotel Splendid (T1-5)
- Hotel Miramar i Vila Elsa (T1-6).
Na površinama ugostiteljsko-turističke
namjene / hoteli u naselju Lovran (planska oznaka T1) grade se, u sklopu
jedinstvene građevne čestice, smještajni kapaciteti i sadržaji koji upotpunjuju
i služe osnovnoj namjeni, kao što su parkiralište, garaža,
športsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji i parkovne
površine.
Građevine bez smještajnih kapaciteta:
restorani, kavane, zabavni centri, klubovi, barovi, kockarnice i sl., mogu se
graditi i kao zasebne građevine u sklopu zona ugostiteljsko-turističke namjene.
1.2.4.2. Ugostiteljsko-turistička namjena /
turističko- informativni centar (T6)
Članak
24.
Na površini ugostiteljsko-turistička namjena
/ turističko - informativni centar (T5) planira se izgradnja građevine za
pružanje turističkih i drugih informacija gostima Lovrana.
Planom se propisuju sljedeći uvjeti za
izgradnju turističko - informativnog centra:
- najmanja dopuštena veličina građevne
čestice iznosi 500 m2
- najveća dozvoljena izgrađenost građevne
čestice iznosi 30%
- najveći dozvoljeni koeficijent
iskoristivosti iznosi Kis =
0,90
- najveći broj etaža građevine iznosi dvije
(P+1)
- najveća dozvoljena visina građevine iznosi
8,0 m do gornjeg ruba krovnog vijenca odnosno 10,0 m do sljemena krova
- najmanja udaljenost građevine do ruba
građevne čestice iznosi 3,0 m
- dozvoljena je izgradnja na regulacijskom
pravcu
- nije dozvoljena izgradnja smještajnih
kapaciteta.
1.2.5. Gospodarska namjena
Članak
25.
Poslovna namjena u obuhvatu Plana dijeli se
na:
- gospodarsku namjenu - poslovnu (K)
- poslovnu namjenu - pretežito trgovačku (K2)
- komunalno - servisnu namjenu (K3).
1.3. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina u izdvojenim građevinskim područjima
1.3.1. Površine infrastrukturnih sustava (IS)
Članak
26.
Površine infrastrukturnih sustava na području
obuhvata Plana u u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke
razgraničavaju se na infrastrukturne građevine i infrastrukturne trase kako
slijedi:
1. Kopneni promet:
- trase ostalih prometnica te kolno -
pješačkih i pješačkih puteva
2. Pomorski promet:
- luka posebne namjene - marina Lovran (LN) -
kao površina nautičkog turizma
3. Zračni promet
- heliodrom
4. Površine za energetske građevine za
transformaciju i prijenos energenata:
- trafostanice 20/0,4 kV
5. Vodnogospodarske građevine:
- CS luka Lovran i Peharovo.
1.3.2. Površine ugostiteljsko-turističke
namjene (T1)
Članak
27.
Na površinama ugostiteljsko-turističke
namjene (T1) u izdvojenim građevinskim područjima određenim prema PPUO Lovran u
pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi
nova pojedinačna ili više građevina, osim građevina komunalne infrastrukture i
podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke
namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te
uređenje javnih površina.
Članak
28.
U izdvojenim građevinskim područjima uz
naselje Lovran planirane su ugostiteljsko-turističke zone (T1):
- zona Sv. Mikula (T11)
- zona Vile (T12) i dio uređene plaže Kvarner (UPL1-2)
- zona Najade (T13) sa planiranom lukom nautičkog turizma (LN) - marina
Lovran.
Za zone ugostiteljsko-turističke namjene (T1)
propisuje se II B kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.
Najmanje 40% površine svake građevne čestice
u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T1) mora se urediti kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo.
Članak
29.
U zoni ugostiteljsko-turističke namjene Sv.
Mikula (T11a) dozvoljena je
izgradnja novih građevina ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine hotela i
depadansi hotela s pratećim sadržajima ugostiteljsko-turističke namjene prema
sljedećim uvjetima:
- najmanja dopuštena površina građevne
čestice iznosi 800 m2
- u sklopu građevne čestice mogu se planirati
svi prateći sadržaji - sportski, rekreacijski, zabavni i uslužni sadržaji i
građevine (restorani, kavane, zabavni centri, bazeni, klubovi, barovi,
kockarnice i sl.) te parkovne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovnu
namjenu
- gustoća korištenja iznosi najviše 120
kreveta/ha
- izgrađenost pojedinačne građevne čestice
iznosi najviše 30%
- koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi najviše 0,80
- udaljenost građevine od regulacijskog pravca
iznosi najmanje 6,0 m
- udaljenost građevine osnovne namjene od
granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m
- ukupna visina građevine može iznositi 13,5
m.
Članak
30.
U zoni ugostiteljsko-turističke namjene Sv.
Mikula (T11b) dozvoljena je
rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine
hotela i depadansi hotela s pratećim sadržajima te izgradnja pratećih sadržaja
ugostiteljsko-turističke namjene prema sljedećim uvjetima:
- najmanja dopuštena površina građevne
čestice iznosi 800 m2
- u sklopu građevne čestice mogu se planirati
svi prateći sadržaji - sportski, rekreacijski, zabavni i uslužni sadržaji i
građevine (restorani, kavane, zabavni centri, bazeni, klubovi, barovi,
kockarnice i sl.) te parkovne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovnu
namjenu
- gustoća korištenja iznosi najviše 120
kreveta/ha
- broj ležaja postojećih smještajnih
građevina ne smije se povećavati
- izgrađenost pojedinačne građevne čestice
iznosi najviše 30%
- koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi najviše 0,80
- udaljenost građevine od regulacijskog
pravca iznosi najmanje 6,0 m
- ukoliko su izgrađenost građevne čestice,
koeficijent iskoristivosti i visina građevine veći od dopuštenih, mogu se
zadržati ali se ne smiju povećavati
- udaljenost građevine osnovne namjene od
granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m
- ukupna visina građevine može iznositi 13,5
m
- dogradnja i nadogradnja povijesnih vila
nije dozvoljena, a njihove parkovne, hortikulturno uređene okućnice se čuvaju se
prema izvornim elementima.
Članak
31.
U zoni ugostiteljsko-turističke namjene Vile
(T12) s dijelom uređene plaže
Kvarner (UPL1-2) dozvoljena je
rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine
hotela i depadansi hotela s pratećim sadržajima te izgradnja pratećih sadržaja
ugostiteljsko-turističke namjene prema sljedećim uvjetima:
- najmanja dopuštena površina građevne
čestice iznosi 800 m2
- u sklopu građevne čestice mogu se planirati
svi prateći sadržaji - sportski, rekreacijski, zabavni i uslužni sadržaji i
građevine (restorani, kavane, zabavni centri, bazeni, klu
bovi, barovi, kockarnice i
sl.) te parkovne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovnu namjenu
- gustoća korištenja iznosi najviše 120
kreveta/ha
- broj ležaja postojećih smještajnih
građevina ne smije se povećavati
- izgrađenost pojedinačne građevne čestice
iznosi najviše 30%
- koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi najviše 0,80
- udaljenost građevine od regulacijskog
pravca iznosi najmanje 6,0 m
- ukoliko su izgrađenost građevne čestice,
koeficijent iskoristivosti i visina građevine veći od dopuštenih, mogu se
zadržati ali se ne smiju povećavati
- udaljenost građevine osnovne namjene od
granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m
- ukupna visina građevine može iznositi 13,5
m
- dogradnja i nadogradnja povijesnih vila
nije dozvoljena, a njihove parkovne, hortikulturno uređene okućnice se čuvaju
se prema izvornim elementima
- za sve urbanističke i građevinske
intervencije u ovoj zoni potrebno je zatražiti posebne uvjete zaštite kulturnog
dobra i prethodno odobrenje od nadležnog Konzervatorskog odjela.
Planom se u zoni ugostiteljsko-turističke
namjene Vile (T12) zadržavaju
postojeći sadržaji stambene, javne i društvene namjene, bilo u zasebnim
građevinama, bilo u sklopu sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, u
njihovim postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima, bez mogućnosti povećanja.
Članak
32.
U dijelu zone ugostiteljsko-turističke
namjene Najade (T13a) i
planirane luke nautičkog turizma (LN) - marina Lovran dozvoljena je
rekonstrukcija postojećeg ugostiteljsko-turističkog sadržaja (T41) uz marinu Lovran prema sljedećim uvjetima:
- najmanja dopuštena površina građevne čestice
je postojeća površina
- visina i građevinski pravci postojeće
građevine se mogu zadržati
- izgrađenost građevne čestice i koeficijent
iskoristivosti (kis) postojeće
građevine se mogu zadržati
- dozvoljena je izgradnja smještajnih
jedinica unutar volumena postojeće građevine.
Članak
33.
U dijelu zone ugostiteljsko-turističke
namjene Najade (T13a) i
planirane luke nautičkog turizma (LN) - marina Lovran dozvoljena je izgradnja
ugostiteljsko-turističke građevine (T42) uz marinu Lovran prema sljedećim uvjetima:
- najmanja dopuštena površina građevne
čestice je postojeća površina
- u sklopu građevine mogu se graditi
poslovni, trgovački, ugostiteljski i drugi sadržaji vezani na poslovanje marine
Lovran, bez smještanih jedinica
- izgrađenost pojedinačne građevne čestice
iznosi najviše 30%
- koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi najviše 0,80
- udaljenost građevine od regulacijskog
pravca iznosi najmanje 6,0 m
- udaljenost građevine osnovne namjene od
granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m
- ukupna visina građevine može iznositi 13,5
m.
Članak
34.
U dijelu zone ugostiteljsko-turističke
namjene Najade (T13a) uz
marinu Lovran planira se rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene -
vila u prateće sadržaje ugostiteljsko-turističke namjene (bez mogućnosti
smještaja) prema sljedećim uvjetima:
- najmanja dopuštena površina građevne
čestice iznosi 800 m2
- udaljenost građevine od regulacijskog
pravca iznosi najmanje 6,0 m
- najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice
iznosi 30%
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
0,80
- udaljenost građevine od regulacijskog
pravca iznosi najmanje 6,0 m
- udaljenost građevine osnovne namjene od
granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m
- ukupna visina građevine može iznositi 13,5
m
- ukoliko su izgrađenost građevne čestice,
koeficijent iskoristivosti i visina građevine veći od dopuštenih, mogu se
zadržati ali se ne smiju povećavati
- udaljenost građevine osnovne namjene od
granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m.
Članak
35.
U dijelu zone ugostiteljsko-turističke
namjene Najade (T13b)
dozvoljena je izgradnja pratećih ugostiteljsko-turističkih građevina, bez
smještajnih kapaciteta:
- moguća je izgradnja montažnih kioska za
izdavanje hrane i pića, spremišta za sportsku opremu i slične površine do 12 m2, kao i opremanje prostora urbanom opremom (koševi za
smeće, klupe, rasvjeta i slično)
- moguća je izgradnja građevina za
infrastrukturno opremanje plaže, tuševa, kabina i sanitarnih uređaja.
Postojeće stambene građevine (vile) u dijelu
zone ugostiteljsko-turističke namjene Najade (T13b) mogu se rekonstruirati prema sljedećim uvjetima:
- rekonstrukcija je dozvoljena isključivo u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima, bez mogućnosti povećanja
- ukoliko su izgrađenost građevne čestice,
koeficijent iskoristivosti i visina građevine veći od dopuštenih, mogu se
zadržati ali se ne smiju povećavati
- izgradnja novih stambenih građevina nije
dozvoljena.
1.3.3. Uređene plaže (kupališta) UPL1-2 i UPL2
(kopneni i morski dio)
Članak
36.
Uređene plaže unutar obuhvata Plana određuju
se na slijedećim površinama:
- uređena plaža Kvarner - dio (UPL1-2), čiji se kopneni dio nalazi u obuhvatu zone
ugostiteljsko-turističke namjene Vile (T11)
- uređena plaža Peharovo (UPL2), čiji se kopneni dio nalazi u obuhvatu zone ugostiteljsko-turističke namjene
Najade (T13).
Plaže se sastoje od kopnenog dijela i dijela
akvatorija širine cca 150 m.
Članak
37.
Planom se propisuju uvjeti uređenja za
uređene plaže UPL1-2 i UPL2:
- moguća je izgradnja građevina
sportsko-rekreacijske namjene otvorenog tipa gradnje (boćališta, odbojka na
pijesku, aqvagan, skakaonica i sl.), ugostiteljsko-turističkih i trgovačkih
sadržaja, javnih zelenih površina, dječjih igrališta, staza za šetnju s
odmorištima i slično
- moguća je izgradnja građevina za
infrastrukturno opremanje plaže, tuševa, kabina i sanitarnih uređaja, spremišta
za sportsku opremu i ostala urbana oprema (koševi za smeće, klupe, rasvjeta i
slično)
- propisuje se optimalno uređeno građevinsko
zemljište, koje obuhvaća pristupni put, odvodnju (vlastiti zatvoreni
kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku
mrežu), priključak na vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi
posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća
- moguća je postava montažnih kioska za
izdavanje hrane i pića
- plaža mora biti nadzirana i pristupačna sa
kopnene i morske strane, a s morske strane mora biti označena i zaštićena
- površina plaže na kopnu ne može se
izgraditi sportskim sadržajima više od 30% a najmanje 50% mora biti uređeno kao
parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo tamo gdje je to moguće
- omogućuje se uređenje, održavanje ili
sanacija plaže (dohranjivanje žala, obnova postojećih te betoniranje novih
betonskih ili kamenih podloga, opločenja i sl.), a ukoliko se predviđenim
rješenjem mijenja postojeći izgled obale (nasipavanje i sl.) obvezna je izrada
procjene utjecaja na okoliš
- potez obale unutar područja plaže mora
ostati potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja s mogučnošću postavljanja
samo pokretnih stepenica za ulaz/izlaz u more.
Planiranje sadržaja plaža moguće je uz uvjet
poštivanja mjera zaštite mora, kakvoće mora i zaštitu obalnog područja,
očuvanja ambijentalnih vrijednosti plaža i okolnog prostora.
Prilikom uređenja površina uređenih plaža
potrebno je koristiti prirodne materijale karakteristične za podneblje, te
očuvati postojeću i planirati sadnju nove vegetacije.
Plaže je potrebno opremati infrastrukturnim
sadržajima kao što su rampe i liftovi za prilaz moru invalidnih osoba te
omogućiti pješački i kolni pristup interventnim vozilima i dostavi.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
2.1. Uvjeti smještaja građevina poslovne
namjene (K)
Članak
38.
Izgradnja građevina poslovne namjene moguća
je na površinama određenim za poslovnu namjenu (K - K1, K2 i K3).
Na površinama poslovne namjene (K) dozvoljena
je izgradnja građevina svih poslovnih namjena (K) kao i pretežito trgovačke
namjene (K2), pri čemu se konačna namjena utvrđuje lokacijskom dozvolom.
Zatečene građevine poslovne namjene
zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.
Prigodom planiranja, projektiranja i odabira
pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite
okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja,
zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one
djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati
propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim
građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.
Građevine poslovne namjene mogu se graditi uz
uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 m za
dvosmjerni promet, odnosno 3,0 m za jednosmjerni promet.
U svim građevinama gospodarske - poslovne
namjene može se graditi podrum. Podrum može obuhvatiti i više podzemnih etaža u
funkciji osnovne namjene, pomoćnih i tehničkih prostorija, te garaža.
Članak
39.
Planom se utvrđuju granične vrijednosti za
građevne čestice za izgradnju novih građevina poslovne namjene (K, K2 i K3):
- površina građevne čestice ne može biti
manja od 600 m2 a samo iznimno
površina građevne čestice može biti i manja, ali ne manja od 200 m2
- iznimno, površina građevne čestice za
komunalno - servisne građevine (trafostanice, crpne stanice i slično) određuje
se prema tehnološkim potrebama i može iznositi i manje od 200 m2
- najveća dopuštena izgrađenost građevne
čestice iznosi 40% a iznimno najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice
može biti i veća, ali najviše 50% dok unutar područja Starog grada Lovran može
biti i 100%
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
0,8 a iznimno može biti i 1,0 dok unutar područja Starog grada Lovrana može
biti i 2,0
- visina građevine poslovne namjene mora biti
u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom
- najveća dopuštena visina građevine, mjereno
od kote konačno uređenog terena do sljemena građevine iznosi 9,0 m a iznimno
visina građevine poslovne namjene može biti i veća, ali ne viša od 13,5 m
- najmanja udaljenost građevine poslovne namjene
od granice građevne čestice iznosi 5,0 m a iznimno može biti i manja, tj. moguć
je smještaj građevine na granicu građevne čestice
- udaljenost građevine poslovne namjene od
regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m a iznimno komunalno - servisne građevine
(trafostanice, crpne stanice i slično) se mogu graditi i na regulacijskom
pravcu
- građevna čestica prema prometnoj površini
uređuje se sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u
građevinu
- najmanje 50% površine neizgrađenog dijela
građevne čestice mora se hortikulturno urediti
- ograde se grade kao krute metalne (ne smiju
biti žičane) ili u kombinaciji sa kamenom, a ne mogu biti više od 2,0 m osim
iznimno, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, a prema
načelima suvremenog oblikovanja takvih građevina, uz upotrebu postojanih
materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja
- potrebno je primjeniti kvalitetne elemente
za zaštitu od sunca
- krovište građevine može biti ravno ili
koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine
dok su vrsta pokrova i broj streha određeni, u pravilu, usvojenom tehnologijom
građenja - na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje te
kolektore sunčeve energije, osim unutar zone Starog grada Lovrana
- parkirališta se moraju planirati unutar
građevne čestice poslovne namjene
- parkirališne površine unutar građevne
čestice treba zaštititi sadnjom drveća (1 drvo na 3 parkirna mjesta)
- podrumska etaža može zauzimati i 100%
građevne čestice
- ako se garažni prostor nalazi u podrumu ili
suterenu, ne računa se u izgrađenost građevne čestice, ukoliko se krovna
površina hortikulturno obradi kao okolni teren.
Članak
40.
Planom se utvrđuju granične vrijednosti za
građevne čestice za izgradnju novih građevina komunalno - servisne namjene K31 (DVD Lovran):
- površina građevne čestice ne može biti
manja od 600 m2
- najveća dopuštena izgrađenost građevne
čestice iznosi 50%
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
1,0
- najveća dopuštena visina građevine, mjereno
od kote konačno uređenog terena do sljemena građevine iznosi 9,0 m
- najmanja udaljenost građevine poslovne
namjene od granice građevne čestice iznosi 5,0 m
- udaljenost građevine poslovne namjene od
regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0
- građevna čestica prema prometnoj površini
uređuje se sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u
građevinu
- najmanje 50% površine neizgrađenog dijela
građevne čestice mora se hortikulturno urediti
- ograde se grade kao krute metalne (ne smiju
biti žičane) ili u kombinaciji sa kamenom, a ne mogu biti više od 2,0 m osim
iznimno, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, a prema
načelima suvremenog oblikovanja takvih građevina, uz upotrebu postojanih
materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja
- krovište građevine može biti ravno ili
koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine
dok su vrsta pokrova i broj streha određeni, u pravilu, usvojenom tehnologijom
građenja - na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje te
kolektore sunčeve energije
- parkirališta se moraju planirati unutar
građevne čestice poslovne namjene
- parkirališne površine unutar građevne
čestice treba zaštititi sadnjom drveća (1 drvo na 3 parkirna mjesta).
Članak
41.
Planom se utvrđuju granične vrijednosti za
građevne čestice za izgradnju novih građevina komunalno - servisne namjene K32 (prodaja prigodnih proizvoda uz groblje Lovran):
- dozvoljena je postava tipskih montažnih
građevina za prodaju svijeća, cvijeća i drugih proizvoda vezanih uz održavanje
groblja
- najviše se mogu postaviti tri tipske
montažne građevine, istog tipa i proizvođača, pri čemu tip građevine određuje
Općinsko poglavarstvo posebnom odlukom
- najveća tlocrtna površina pojedine tipske
građevine iznosi 9,0 m a visina do 4,0 m
- građevine moraju biti priključene na
komunalnu infrastrukturu.
Članak
42.
Planom se utvrđuju granične vrijednosti za
građevne čestice za izgradnju u zoni komunalno - servisne namjene K31
(tržnica):
- dozvoljena je izgradnja čvrstih građevina
ili tipskih montažnih građevina za prodaju proizvoda
- visina građevina može iznositi najviše
prizemlje
- tip montažne građevine određuje Općinsko
poglavarstvo posebnom odlukom
- najveća tlocrtna površina pojedine tipske
građevine iznosi 9,0 m a visina do 4,0 m
- građevine moraju biti priključene na
komunalnu infrastrukturu.
2.2. Uvjeti smještaja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja (T1)
Članak
43.
Izgradnja građevina ugostiteljsko-turističke
namjene unutar naselja moguća je na površinama ugostiteljsko-turističke namjene
/ hoteli (T1).
Građevna čestica građevine
ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije veće od 200 m2 i visine više od 8,5 m mora se nalaziti uz prometnu
površinu čiji je kolnik širine minimalno 5,5 m.
Najveći kapacitet pojedinačne građevine za
smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta iznosi 80 kreveta.
Članak
44.
Planom se utvrđuju granične vrijednosti za
građevne čestice za izgradnju ugostiteljsko-turističkih građevina u zonama
ugostiteljsko-turističke namjene / hoteli (T1):
- najmanja dopuštena veličina građevne
čestice iznosi 800 m2
- najveća dozvoljena izgrađenost građevne
čestice iznosi 50%
- najveći dozvoljeni koeficijent
iskoristivosti (kis) iznosi
1,5
- dozvoljena je izgradnja podruma uz
mogućnost smještaja više podrumskih etaža
- najveća dopuštena visina građevine
ugostiteljsko-turističke namjene iznosi 8,5 m mjereno do sljemena građevine
- udaljenost građevine od granice građevne
čestice iznosi najmanje 5,0 m
- najmanja udaljenost građevinskog od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m
- potrebno je ozeleniti i hortikulturno
urediti najmanje 50% površine građevne čestice
- prilikom projektiranja potrebno je
valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo
- građevine ugostiteljsko-turističke namjene
tlocrtne površine do 200 m2 i
visine do 8,5 m mogu se graditi uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena
prometnica širine najmanje 5,5 m za dvosmjerni promet, odnosno 3,0 m za
jednosmjerni promet
- građevna čestica za izgradnju građevine
tlocrtne projekcije veće od 200 m2 i visine više od 8,5 m mora imati pristup sa prometne površine
minimalne širine 5,5 m za dvosmjerni promet
- gađevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda), elektroopskrbe i
telekomunikacija
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju
se prilagoditi postojećem ambijentu, a građevine treba projektirati i graditi
prema načelima suvremenog građenja
- dopuštena je primjena svih kvalitetnih i
postojanih materijala
- posebnu pozornost potrebno je posvetiti
oblikovanju pročelja građevina, kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika
prostora
- krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa
- parkirališta se moraju planirati unutar
građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene prema normativima ovog Plana
- parkirališne površine unutar građevne
čestice treba zaštititi sadnjom drveća (1 drvo na 3 parkirna mjesta)
- ako se garažni prostor nalazi u podrumu ne
računa se u izgrađenost građevne čestice, a podzemna etaža može zauzimati i
100% građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao
okolni teren
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila ili
metala, najviše dopuštene visine od 180 cm.
Postojeće građevine ugostiteljsko-turističke
namjene ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.
Rekonstrukcija postojećih građevina
ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava postojeća
gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti,
ako su te veličine veće od onih određenih u članku 52. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (NN 76/07).
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNIH I
DRUŠTVENIH DJELATNOSTI (D)
Članak
45.
Planom su osigurani su prostorni uvjeti
smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova,
zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture, vjerskih građevina te
ostalih građevina od javnog interesa.
Gradnja novih građevina društvene namjene
moguća je pod uvjetima određenim ovim Planom, a lokacije građevina prikazane su
na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, u mj.
1:2.000.
U svim građevinama javne i društvene namjene
mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja
se obavlja u tim građevinama.
Na površinama i građevnim česticama za javnu
i društvenu namjenu moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta, a ne mogu
se graditi stambene i poslovne građevine.
Postojeći sadržaji javne i društvene namjene
u zoni ugostiteljsko-turističke namjene Vile (T12) se zadržavaju, bilo u zasebnim građevinama, bilo u
sklopu sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, u njihovim postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima, bez mogućnosti povećanja.
Kolni i pješački pristup građevinama i
površinama društvene djelatnosti potrebno je izvesti u skladu s urbanističko -
tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko -
urbanističkih barijera.
Članak
46.
Planom se utvrđuju granične vrijednosti za
građevne čestice za izgradnju novih građevina javne i društvene namjene:
- građevine javne i društvene namjene mogu se
graditi pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine
najmanje 3,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni
- najmanja dopuštena veličina građevne
čestice za izgradnju građevine javne i društvene namjene iznosi 600 m2
- udaljenost građevine javne i društvene
namjene od regulacijskog pravca iznosi najmanje 8,0 m
- udaljenost građevine od granice građevne
čestice iznosi najmanje 4,0 m, uz uvjet da udaljenost do susjednih građevina
osnovne namjene ne iznosi manje od pola visine (h/2) građevine
- najveća dopuštena izgrađenost građevne
čestice na kojoj će se graditi građevina javne i društvene namjene iznosi 50%
osim površine za sport i rekreaciju i vjerskih građevina, gdje može iznositi
najviše 80%
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
1,5
- građevine javne i društvene namjene mogu se
graditi do visine od najviše 13,5 m mjereno od kote konačno uređenog terena do
sljemena građevine a iznimno, visina građevine može biti i veća, ali ne veća od
18,0 m
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevina javne i društvene namjene moraju se prilagoditi postojećem ambijentu,
a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala
- krovište građevine može biti ravno ili
koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je
moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje
- građevna čestica građevine javne i
društvene namjene mora biti sa najmanje 40% površine hortikulturno uređena
- na građevnoj čestici građevine javne i
društvene namjene potrebno je osigurati prostor za parkiranje potrebnog broja
vozila, prema uvjetima iz ovog Plana
- ukoliko nije moguće osigurati potreban broj
parkirališnih mjesta unutar građevne čestice, investitor je dužan osigurati
parkirališna mjesta u radijusu do najviše 500 m od građevine javne i društvene
namjene.
3.1. Uvjeti smještaja građevina upravne
namjene i javnih službi (d1)
Članak
47.
Planom se zadržava postojeća lokacija za rad
lokalne samouprave u višenamjenskoj građevini u Ulici M. Tita, označena na
kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina.
Na području naselja Lovran moguće je
otvaranje i planiranje novih lokacija za rad lokalne samouprave u sklopu
površina mješovite namjene (M1 i M2) i poslovne namjene (K).
Članak
48.
Planom se predviđa dislokacija Dobrovoljnog
vatrogasnog društva Lovran iz Ulice Brajdice , s obzirom da ista ne zadovoljava
osnovne (prometne) uvjete koji se traže od ovakve službe - mogućnost brze
intervencije.
Nova lokacija za vatrogasnu službu nalazi se
u sklopu površine poslovne namjene (K31) sjeverno od groblja.
3.2. Uvjeti smještaja građevina socijalne
namjene (D2)
Članak
49.
Planom se zadržavaju postojeće lokacije za
socijalnu namjenu označene na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i
namjena površina (D21, D22
i D23).
Na području naselja Lovran moguće je
otvaranje i planiranje novih sadržaja socijalne namjene u sklopu građevina koje
se grade na površinama mješovite namjene (M1 i M2) i poslovne namjene (K).
3.3. Uvjeti smještaja građevina zdravstvene
namjene (D3)
Članak
50.
Planom se zadržavaju postojeće lokacije za
zdravstvenu namjenu označene na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i
namjena površina (D31 i D32).
Na području naselja Lovran moguće je
otvaranje i planiranje novih sadržaja zdravstvene namjene u sklopu građevina
koje se grade na površinama mješovite namjene (M1 i M2).
3.4. Uvjeti smještaja građevina predškolske
namjene (D4)
Članak
51.
Predškolska ustanova (D4) zadržava se na
postojećoj lokaciji u Ulici Brajdice 13.
Za rekonstrukciju postojeće građevine
propisuju se sljedeći uvjeti:
- udaljenost građevine od regulacijskog
pravca iznosi najmanje 8,0 m
- najveća dopuštena izgrađenost građevne
čestice iznosi 50%
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (Kis) iznosi
1,5
- visina građevine može iznositi najviše 13,5
m mjereno od kote konačno uređenog terena do sljemena građevine, a iznimno
visina građevine može biti i veća, ali ne veća od 18,0 m
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevine moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena
svih kvalitetnih i postojanih materijala
- krovište građevine može biti ravno ili
koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je
moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje
- građevna čestica mora biti sa najmanje 40%
površine hortikulturno uređena
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati
prostor za parkiranje potrebnog broja vozila, prema uvjetima iz ovog Plana, a
ukoliko to nije moguće, potreban broj parkirališnih mjesta investitor je dužan
osigurati u radijusu do najviše 500 metara od građevine
- rekonstrukcija postojeće građevine planira
se tako da se ne povećava postojeća izgrađenost građevne čestice, koeficijent
iskoristivosti i visina, ako su te veličine veće od onih određenih u ovom
članku.
Na području naselja Lovran moguće je
otvaranje i planiranje novih sadržaja predškolske namjene i u sklopu građevina
koje se grade na površinama mješovite namjene (M1 i M2).
3.5. Uvjeti smještaja građevina školske
namjene (D5)
Članak
52.
Matične osnovna škola »Viktor Car Emin« (D5)
zadržava se na postojećoj lokaciji u Ulici 9. rujna.
Za rekonstrukciju postojeće građevine
propisuju se sljedeći uvjeti:
- udaljenost građevine od regulacijskog
pravca iznosi najmanje 8,0 m
- najveća dopuštena izgrađenost građevne
čestice iznosi 50%
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (Kis) iznosi
1,5
- visina građevine može iznositi najviše 13,5
m mjereno od kote konačno uređenog terena do sljemena građevine, a iznimno
visina građevine može biti i veća, ali ne veća od 18,0 m
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevine moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena
svih kvalitetnih i postojanih materijala
- krovište građevine može biti ravno ili
koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je
moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje
- građevna čestica mora biti sa najmanje 40%
površine hortikulturno uređena
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati
prostor za parkiranje potrebnog broja vozila, prema uvjetima iz ovog Plana, a
ukoliko to nije moguće, potreban broj parkirališnih mjesta investitor je dužan
osigurati u radijusu do najviše 500 metara od građevine
- rekonstrukcija postojeće građevine planira
se tako da se ne povećava postojeća izgrađenost građevne čestice, koeficijent
iskoristivosti i visina, ako su te veličine veće od onih određenih u ovom
članku.
3.6. Uvjeti smještaja građevina kulturne
namjene (d7)
Članak
53.
Svi sadržaji kulturne namjene se zadržavaju
na postojećim lokacijama.
Na području naselja Lovran moguće je
otvaranje i planiranje novih sadržaja kulturne namjene u sklopu površina svih
ostalih namjena.
3.7. Uvjeti smještaja građevina vjerske
namjene (d8)
Članak
54.
Svi sadržaji vjerske namjene se zadržavaju na
postojećim lokacijama.
Na području naselja Lovran moguće je
otvaranje i planiranje novih sadržaja vjerske namjene u sklopu površina
mješovite namjene (M1 i M2) i u sklopu zaštitnih zelenih površina (Z).
U sklopu vjerske namjene (D82) dozvoljena je izgradnja doma za starije osobe prema
sljedećim uvjetima:
- najmanja dopuštena veličina građevne
čestice iznosi 600 m2
- udaljenost građevine od regulacijskog
pravca iznosi najmanje 8,0 m
- najveća dopuštena izgrađenost građevne
čestice iznosi 30%
- udaljenost građevine od granice građevne
čestice iznosi najmanje 4,0 m, uz uvjet da udaljenost do susjednih građevina
osnovne namjene ne iznosi manje od pola visine (h/2) građevine
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (Kis) iznosi
1,0
- ukupna visina građevine može iznositi 13,5
m
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
građevine moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena
svih kvalitetnih i postojanih materijala
- krovište građevine može biti ravno ili
koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je
moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje
- građevna čestica mora biti sa najmanje 40%
površine hortikulturno uređena
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati
prostor za parkiranje potrebnog broja vozila, prema uvjetima iz ovog Plana.
3.8. Uvjeti smještaja građevina javne i
društvene namjene - sve namjene (D)
Članak
55.
Planom se omogućuje korištenje građevine Doma
kulture (D) za sve sadržaji javne i društvene namjene, kao i njihove međusobne
kombinacije.
Članak
56.
Plan određuje rekonstrukciju građevina javne
i društvene namjene sa provedbom pod istim uvjetima kao za nove građevine.
Kod rekonstrukcije kojom se povećava
građevinska bruto površina potrebno je zadovoljiti parkirališne normative iz
ovog Plana.
Za postojeće građevine čija je građevna
čestica manja od najmanjih dopuštenih površina građevne čestice utvrđenih ovim
Planom, najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice, koeficijent
iskorištenosti (kis), visina i
ostali uvjeti gradnje određuju se prema vrsti građevine i odredbama koje
vrijede za izgradnju nove građevine.
Ukoliko se građevina nalazi na manjoj udaljenosti
od granice građevne čestice od one koja je propisana za
novu izgradnju, nadogradnja
iste moguća je na postojećoj udaljenosti od granice građevne čestice samo u
slučaju kada ista graniči sa zelenim i javnim površinama.
4. UVJETI SMJEŠTAJA ŠPORTSKO-REKREACIJSKIH
GRAĐEVINA (R1)
Članak
57.
Športsko-rekreacijske građevine smještene su
na površinama športsko-rekreacijske namjene (R1), prikazanim u kartografskom
prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina:
U svim športsko-rekreacijskim građevinama
može se graditi podrum.
Članak
58.
U zoni športsko-rekreacijske namjene (R11) se planira izgradnja polivalentne športske dvorane i
bazena prema uvjetima za gradnju:
- najmanja dozvoljena površina građevne
čestice iznosi 2.000 m2
- najveća dopuštena izgrađenost građevne
čestice iznosi 80%
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi 1,5
- najveća dopuštena visina građevine iznosi
16,0 m do gornjeg ruba krovnog vijenca odnosno 20,0 m do sljemena građevine,
mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu
- najniža kota zaravnatog terena uz građevinu
ne može biti više od 2,0 m iznad kote prirodnog terena
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 8,0 m
- najmanja udaljenost građevine do ruba
građevne čestice iznosi 4,0 m, uz uvjet da udaljenost do susjednih građevina
osnovne namjene ne iznosi manje od pola visine (h/2) građevine
- najmanje 40% površine građevne čestice
uređuje se kao zelena površina koja je opremljena urbanom opremom
- građevna čestica mora imati pristup
minimalne širine 5,5 m za dvosmjerni prometi i 3,5 m za jednosmjerni promet sa
prometne površine i to izgrađene, ili je uređenje iste započelo na temelju
programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom
zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda), elektroopskrbe i
telekomunikacija
- parkirališna mjesta smještaju se unutar
građevne čestice nadzemno i podzemno a prema normativima ovog Plana
- smjernice za arhitektonsko oblikovanje
građevina:
-građevina se prilagođava okolnom izvornom
ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se
ostvarila što kvalitetnija slika prostora
-oblikovanje pročelja provodi se prema
načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala
-krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa, ravna ili drugog oblika, nagib krova ne može biti veći od 30%
-na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni
prozori i kupole uz prirodno osvjetljenje i postaviti kolektori sunčeve
energije.
Članak
59.
Površine za sport i rekreaciju
(športsko-rekreacijski tereni na otvorenom za mali nogomet, košarku, odbojku,
atletiku, tenis, trim stazu, boćanje i slično) grade se prema uvjetima za
gradnju:
- najmanja dozvoljena površina građevne
čestice iznosi 1.000 m2
- najveća dopuštena izgrađenost građevne
čestice iznosi 50%
- najmanja udaljenost od regulacijskog pravca
(m) iznosi 5,0 m
- najmanja udaljenost do ruba građevne
čestice (m) iznosi 5,0 m
- najmanje 40% površine građevne čestice
uređuje se kao zelena površina opremljena urbanom opremom
Ukoliko se površine za sport i rekreaciju
(športska igrališta) grade samostalno, uz njih se može izgraditi prizemna
građevina površine do 80 m2,
visine do 4,0 m mjereno od vijenca do najniže kote zaravnatog terena uz
građevinu, s pratećim sadržajima kao što su klupski prostori, svlačionice,
sanitarije, spremište opreme, ugostiteljski sadržaji i slično.
Uz športska se igrališta može izgraditi
tribina za gledatelje.
Parkirališna mjesta za potrebe
športsko-rekreacijskih površina smještaju se unutar građevne čestice, a prema
normativima ovog Plana.
Članak
60.
Plan određuje rekonstrukciju građevina
športsko-rekreacijske namjene sa provedbom pod istim uvjetima kao za nove
građevine.
Kod rekonstrukcije kojom se povećava
građevinska bruto površina potrebno je zadovoljiti parkirališne normative iz
ovog Plana.
Za postojeće građevine čija je građevna
čestica manja od najmanjih dopuštenih površina građevne čestice utvrđenih ovim
Planom, najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice, koeficijent
iskorištenosti (kis), visina i
ostali uvjeti gradnje određuju se prema vrsti građevine i odredbama koje
vrijede za izgradnju nove građevine.
Ukoliko se građevina nalazi na manjoj
udaljenosti od granice građevne čestice od one koja je propisana za novu
izgradnju, nadogradnja iste moguća je na postojećoj udaljenosti od granice
građevne čestice samo u slučaju kada ista graniči s zelenim i javnim
površinama.
5. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
61.
Udaljenost građevine osnovne namjene i
pomoćnih građevina od granice građevne čestice prometnica iznosi 6,0 m.
Udaljenosti mogu biti i drugačije, ali ne manje od 3,0 m prema posebnim
uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama.
Na terenima s velikim nagibom i u slučaju
interpolacije unutar građevinskog područja naselja može se dopustiti izgradnja
građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina i na regulacijskom pravcu. Na
regulacijskom pravcu mogu se graditi samo prizemne građevine. Iznimno, u
slučaju interpolacije između susjednih građevina osnovne namjene, građevine
osnovne namjene mogu se graditi i s većom visinom radi usklađenja izgleda
uličnog pročelja, uz uvjet da je osigurana prometna sigurnost.
Oblik i veličina građevne čestice mora
omogućiti smještaj građevina planirane namjene, vrste, oblika, veličine,
kapaciteta i sl. u zadanim mjerama korištenja, te omogućiti zaštitu prostora.
Članak
62.
Za postojeće građevine čija je građevna
čestica manja od najmanjih dopuštenih površina građevne čestice utvrđenih ovim
Planom, najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice i koeficijent
iskorištenosti (kis) određuje
se prema vrsti građevine i odredbama koje vrijede za izgradnju nove građevine.
Za postojeće građevine tlocrtne površine
manje od površina utvrđenih ovim Planom, dopušta se rekonstrukcija, uz
zadržavanje postojeće namjene.
Za promjenu vrste krova, dogradnju kosog
krova i prilikom prenamjene tavanskog prostora u stambeni vrijede isti uvjeti
kao i za nove građevine.
Dopušta se rekonstrukcija postojećih ostataka
građevina i ruševina, prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela i
odredbama ovog Plana. Stanje građevine i ruševine utvrđuje se izvatkom iz
katastra zemljišta, zemljišno - knjižnim izvadkom i, po potrebi, arhivskom
građom.
Članak
63.
Do izgradnje sistema odvodnje otpadnih voda,
iznimno unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, dozvoljava se
priključak na septičku jamu za manju građevinu kapaciteta do 10 ES, dok je za
veći kapacitet obvezna izgradnja zasebnog uređaja uz izgradnju bio diskova i
sl.
Priključak na građevine elektroopskrbe i
telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i
javnih poduzeća.
5.1. Građevine stambene namjene (S)
Članak
64.
Građevine stambene namjene (S) jesu
obiteljske kuće, stambene građevine, vile i višestambene građevine.
Obiteljska kuća po tipu gradnje može biti
slobodnostojeća ili dvojna.
Vila se gradi isključivo kao slobodnostojeća
građevina.
Stambena građevina po tipu gradnje može biti
slobodnostojeća ili dvojna te sadržavati ukupno do 4 samostalne uporabne
cjeline.
Višestambene građevine su građevine
namijenjene stanovanju s više od 4, ali najviše do 10 samostalnih uporabnih
cjelina.
Članak
65.
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi
jedna građevina stambene namjene, a uz nju i ostale građevine - pomoćne
građevine u funkciji građevine osnovne namjene i manje građevine
gospodarsko-obrtničke namjene.
Izuzetno, na građevnoj čestici višestambene
građevine nije dozvoljena izgradnja pomoćnih građevina.
Osim stambene, u sklopu građevine stambene
namjene omogućava se i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez
opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju:
različite obrtničke radionice, prodavaonice mješovite robe, ugostiteljske
građevine i slično.
Članak
66.
Obiteljske kuće i stambene građevine koje će
se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje 4,0 m od
granice građevne čestice.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, unutar zone
Starog grada Lovrana udaljenosti od granice građevne čestice mogu biti i manje,
prema lokalnim uvjetima.
Obiteljske kuće i stambene građevine koje će
se graditi kao dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu
građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine
(istakom) biti udaljene najmanje 4,0 m od granice građevne čestice.
Članak
67.
Pomoćne i manje građevine gospodarsko -
obrtničke namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz obiteljsku kuću, vilu
i stambenu građevinu najviše kao jednoetažne.
Pomoćne i manje građevine
gospodarsko-obrtničke namjene grade se uz uvjet da:
- visina od kote konačno zaravnatog terena do
vijenca građevine nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od
3,0 m
- tlocrtna površina svih pomoćnih građevina
na građevnoj čestici (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, vrtne sjenice i
sl.) nije veća od 60 m2.
Najmanja udaljenost građevina iz stavka 1.
ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti:
- ako se grade kao slobodnostojeće građevine
trebaju biti udaljene najmanje 3,0 m od granice građevne čestice. Iznimno, na
terenima s velikim nagibom građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i
na granici građevne čestice, uz uvjet da najveća dopuštena visina iznosi 3,0 m
- ako se grade kao poluotvorene građevine,
moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da
nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici
- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije
strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz
uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.
Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne i manje
građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m. Iznimno,
građevine se mogu graditi i na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahvat predstavlja jedini
način pristupa na cestu, odnosno uvjetuje ga položaj ostalih građevina.
Ako građevine iz stavka 1. ovoga članka imaju
otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice
najmanje 3,0 m.
Otvoreni bazeni koji se grade na građevnim
česticama obiteljskih kuća, vila i stambenih građevina trebaju biti udaljeni
najmanje 3,0 m od granice građevne čestice.
Kod građenja građevina gospodarske-obrtničke
namjene odgovarajući prostor za parkiranje osigurat će se unutar građevne
čestice prema normativima navedenim u ovom Planu.
Članak
68.
Arhitektonsko oblikovanje obiteljskih kuća i
stambenih građevina, i to novih kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i
krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni
postojećem ambijentu, tj. susjednim građevinama, naselju kao cjelini i
tipologiji krajolika - primorskom prostoru, u skladu s uobičajenim načinom
građenja.
Članak
69.
Krovišta se oblikuju kao kosa, izvedena kao
dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno od tlocrta
građevine, s nagibom krovnih ploha između 18o i 25o.
Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje, ali i drugi
materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu
sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.
Izvan zone Starog gradaa Lovrana na krovište
je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te
kolektore sunčeve energije.
Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna
terasa u funkciji stanovanja (otvorena krovišta) ili za postavu solarnih
kolektora.
Članak
70.
Prostor na građevnoj čestici obiteljske kuće
i stambene građevine uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
Neizgrađeni dio građevne čestice iznosi
najmanje 40% površine građevne čestice i hortikulturno se uređuje visokim i
niskim zelenilom.
Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
Ograde se izrađuju do najviše 180 cm visine,
a dopuštena je upotreba svih materijala i kombinacija materijala, osim betona.
Članak
71.
Radi očuvanja izgleda padina na strmom terenu
zabranjuje se gradnja potpornih zidova viših od 2,0 m. Iznimno ako nema
opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se odstupiti od
odredbe iz prethodnog stavka i utvrditi i gradnja viših podzida, uz kaskadni
način izgradnje, sa najviše tri kaskade visine po 2,0 metra, uz obavezno
ozelenjavanje horizontalnih terasa.
Podzidi se izgrađuju kao kameni zid, ili se
oblažu kamenom.
5.1.1. Obiteljske kuće
Članak
72.
Planom se utvrđuju granične vrijednosti za
građevne čestice za izgradnju obiteljskih kuća u postojećim, djelomično
izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima
građevinskog područja naselja Lovran:
a) najmanja dopuštena površina građevne
čestice iznosi:
- za slobodnostojeće građevine 600 m2
- za dvojne građevine 400 m2
b) najveća dopuštena površina građevne
čestice nije ograničena
c) najmanja tlocrtna površina obiteljske kuće
iznosi:
- za slobodnostojeće građevine 80 m2
- za dvojne građevine 60 m2
d) najveća dopuštena tlocrtna površina
obiteljske kuće, te pomoćnih građevina na građevnoj čestici iznosi 180 m2 za oba tipa gradnje
e) najveća dopuštena izgrađenost građevne
čestice iznosi:
- za slobodnostojeće građevine 30%
- za dvojne građevine 40%
Iznimno, unutar cjeline Starog grada Lovrana
sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveća dopuštena izgrađenost građevne
čestice može biti i 100% za sve tipove gradnje, s tim da u obiteljskoj kući
moraju biti sadržani svi pomoćni prostori.
f) najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi:
- za slobodnostojeće građevine 0,6
- za dvojne građevine 0,8.
Najveća dopuštena visina obiteljske kuće
iznosi 5,5 m kada se gradi kao jednoetažna, odnosno 8,5 m kada se gradi kao
dvoetažna, mjereno od kote konačno uređenog terena do sljemena građevine.
Članak
73.
Plan određuje rekonstrukciju obiteljskih kuća
pod istim uvjetima kao za nove građevine.
Kod postojećih građevina koje nemaju ili ne
mogu imati kolni pristup, prilikom rekonstrukcija na takvim građevinama,
pristupom se smatra pješački put ili stube širine najmanje 1,5 m.
Kod rekonstrukcije kojom se povećava broj
stanova ili građevinska bruto površina potrebno je zadovoljiti parkirališne
normative iz ovog Plana.
Moguća je rekonstrukcija postojeće građevine
čija je građevna čestica manja od najmanjih dopuštenih površina građevne
čestice utvrđenih ovim Planom, uz primjenu Planom utvrđenih postotaka
izgrađenosti, koeficijenata iskorištenosti (kis), visinu i ostale uvjete gradnje određene za
izgradnju nove građevine.
Ukoliko se građevina nalazi na manjoj
udaljenosti od granice građevne čestice od one koja je propisana za novu
izgradnju, nadogradnja iste moguća je na postojećoj udaljenosti od granice
građevne čestice samo u slučaju kada ista graniči sa zelenim i javnim
površinama.
5.1.2. Vile
Članak
74.
Planom se utvrđuju slijedeće granične
vrijednosti za izgradnju vila:
- namjena građevine uključuje stambenu
namjenu i poslovne djelatnosti kao prateću namjenu u sklopu koje se mogu
smjestiti i ugostiteljsko-turističke djelatnosti ali su isključeni sadržaji
trgovine, servisa, obrta i proizvodnje
- dopušta se izgradnja bazena, tenis
igrališta i sličnih sportsko - rekreacijskih sadržaja, a predviđeni sadržaji
mogu se organizirati i u više slobodnostojećih građevina unutar građevne
čestice
- najmanja dopuštena površina građevne
čestice iznosi 1.500 m2
- najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena
- udaljenost vile od regulacijskog pravca
iznosi najmanje 6,0 m
- najveća dopuštena izgrađenost građevne
čestice iznosi 30%
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
0,9
- najveća dopuštena visina vile iznosi 11,0 m
mjereno od kote konačno uređenog terena do najviše točke građevine (sljeme
krova)
- udaljenost vile od granice građevne čestice
iznosi najmanje 5,0 m, pri čemu se udaljenosti računaju od stepeništa, konzola,
loggia i ostalih poluzatvorenih istaka
- za arhitektonsko oblikovanje građevina
vrijede iste odredbe kao i za obiteljske kuće i stambene građevine
- za uređenje građevne čestice vrijede iste
odredbe kao i za obiteljske kuće i stambene građevine.
5.1.3. Stambene građevine
Članak
75.
Planom se utvrđuju granične vrijednosti za
građevne čestice za izgradnju stambenih građevina u postojećim, djelomično
izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima
građevinskog područja naselja Lovran:
a) najmanja dopuštena površina građevne
čestice stambenih građevina iznosi:
- za slobodnostojeće građevine 800 m2
- za dvojne građevine 600 m2
b) najveća dopuštena površina građevne
čestice nije ograničena
c) najmanja tlocrtna projekcija stambene
građevine iznosi 100 m2 za sve
tipove gradnje
d) najveća dopuštena tlocrtna projekcija
stambene građevine i pomoćnih građevina na građevnoj čestici iznosi 240 m2 za sve tipove gradnje
e) najveća dopuštena izgrađenost građevne
čestice iznosi:
- za slobodnostojeće građevine 30%
- za dvojne građevine 40%
f) najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi:
- za slobodnostojeće građevine 0,9
- za dvojne građevine 1,2.
Najveća dopuštena visina stambene građevine
iznosi 11,0 m mjereno od kote konačno uređenog terena do sljemena građevine.
5.1.4. Višestambene građevine
Članak
76.
Višestambene građevine mogu se graditi samo
unutar građevinskog područja Lovrana (NA11-2).
Višestambene građevine mogu imati i garaže te
poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama.
Poslovnim sadržajima smatraju se tihe
djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: različite obrtničke
radionice, prodavaonice mješovite robe i sl., kao i ugostiteljski objekti koji
ne proizvode buku veću od 55 dcB danju i 45 dcB noću, koji ne zagađuju zrak i
koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete
stanovanja.
Za izgradnju višestambenih građevina
propisuje se II. B kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. Iznimno, u
slučajevima rekonstrukcije postojećih višestambenih građevina propisuje se II.
A kategorija uređenosti.
Rekonstrukciju višestambenih građevina u
zonama stambene namjene (S) moguće je realizirati isključivo unutar gabarita
postojeće građevine (obvezno zadržavanje postojećeg postotka izgrađenosti,
koeficijenta iskoristivosti - kis
i visine).
Članak
77.
Planom se utvrđuju granične vrijednosti za
građevne čestice za izgradnju višestambenih građevina:
- najmanja dopuštena površina građevne
čestice iznosi 1.000 m2
- najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena
- najveća dopuštena izgrađenost građevne
čestice iznosi 25% a iznimno, unutar Starog grada Lovrana najveća dopuštena
izgrađenost građevne čestice može iznositi i do 100%
- udaljenost višestambene građevine od
regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 1,0, osim iznimno
unutar Starog grada Lovrana, gdje najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) iznosi 4,0
- udaljenost višestambene građevine od
granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m
- najveća dopuštena visina građevine je 13,5
m mjereno od kote konačno uređenog terena do sljemena građevine
- krovišta građevine moraju biti kosa s
nagibom krova je između 18o i
22o, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica
- za arhitektonsko oblikovanje građevine te
uređenje građevne čestice višestambene građevine vrijede iste odredbe kao i za
obiteljske kuće i stambene građevine
- pojedinačne intervencije na pročeljima nisu
dopuštene
- svaka stambena jedinica mora imati
osigurano minimalno 1,5 parkirališno ili garažno mjesto
- parkiranje ili garažiranje vozila rješava
se na građevnoj čestici višestambene građevine
- parkiralište se ozelenjava sadnjom stabala
i ukrasnog zelenila (1 stablo na 3 parkirališna mjesta)
- garaže se mogu graditi u sklopu
višestambene građevine ili kao slobodnostojeće građevine udaljene najmanje 3,0
m od susjednih građevina
- prenamjena garaža višestambenih građevina
nije dopuštena.
Članak
78.
Iznimno od prethodnog članka, legalizacija
postojeće višestambene građevine na kčbr. 160/6 i 160/2 k.o. Lovran izvršiti će
se sukladno posebnim uvjetima propisanim PPUO Lovran.
6. UVJETI I NAČIN GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak
79.
Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih
sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:
a) prometne površine
- kopneni promet
- pomorski promet
- zračni promet
b) vodnogospodarski sustav
- vodoopskrba
- odvodnja otpadnih voda
- uređenje vodotoka i melioracijska odvodnja
- zaštita od štetnog djelovanja voda
c) energetski sustav
d) pošta i telekomunikacije
Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava
iz stavka 1. ovoga članka, osim navedenih pod točkom a), mogu se graditi,
odnosno rekonstruirati neposrednom provedbom ovoga Plana sukladno ovim
Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim
ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.
Članak
80.
Infrastrukturni sustavi utvrđeni su
kartografskim prikazom 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža,
u mjerilu 1:2000.
Infrastrukturne površine su prostori
namijenjeni smještaju instalacija i građevina infrastrukturnih sustava.
Članak
81.
Trase prometnica i komunalne infrastrukture
određene su ovim Planom vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša,
posebnim uvjetima i okolnostima. Iznimno se dozvoljava i drugačiji razmještaj
komunalne infrastrukture (struja, plin, voda i sl.) unutar trasa postojećih i
planiranih prometnica od ovog predviđenim Planom, ukoliko je opravdan
projektnom dokumentacijom.
Članak
82.
Sve prometne površine unutar područja
obuhvata Plana, na koje postoji pristup s građevnih čestica ili su uvjet za
formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na
način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja,
plinska, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).
Prilaz s građevne čestice na prometnu
površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.
Priključivanje građevina na komunalnu
infrastrukturu iz stavka 1. ovog članka obavlja se na način propisan od
nadležnog distributera.
6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
83.
Na području obuhvata Plana određeni su
prostori za izgradnju prometne infrastukture u funkciji razvoja i uređenja
naselja koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. - Promet, u mjerilu 1:2.000.
Planom je omogućena i gradnja prometnih
pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u
prostoru kao što su javne parkirališne i pješačke površine, nadvožnjaci,
podvožnjaci i autobusna stajališta, u skladu sa projektnom dokumentacijom,
odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja.
U izgrađenom dijelu građevinskog područja
dozvoljava se izgradnja građevina na građevnim česticama koje imaju pristup s
postojećih prometnica, do rekonstrukcije prometnica sukladno rješenjem iz ovog
ovog Plana, bez obzira na sadašnju širinu njihovog prometnog koridora, pri čemu
se postojeće prometnice koje ne zadovoljavaju uvjete ovog Plana smatraju 1.
etapom njihove rekonstrukcije.
Postojeća državna cesta D66 zadržava kategoriju
državne ceste sve dok se sukladno Zakonu o javnim cestama (NN 180/04) ne utvrdi
drugačije razvrstavanje.
Prometne površine mogu se graditi i u zonama
druge namjene.
Članak
84.
Planom se utvrđuje obveza izvedbe pješačkih
površina i pristupa građevinama sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05).
U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je
predviđen prijelaz preko kolnika za pješake i osobe s poteškoćama u kretanju
moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.
6.1.1. Cestovni promet
Članak
85.
Sustav cestovnog prometa na području obuhvata
Plana utvrđuje trase planiranih i postojećih dionica obilaznice Opatijske
rivijere te glavnih mjesnih, sabirnih i ostalih ulica.
Obilaznica Opatijske rivijere utvrđena je
prema PPUO Lovran na osnovi »Idejnog rješenja obilaznice Opatijske rivijere«.
Navedeni elaborat izradio je Institut građevinarstva Hrvatske, d.d., Poslovni
centar Rijeka temeljem projektnog zadatka Hrvatskih cesta, d.o.o. Zagreb, a na
temelju prethodno izrađene Prostorno - prometne studije na području Liburnije
(IGH PC Rijeka, studeni 2001. g.).
Prema navedenom elaboratu trasa obilaznice na
području Lovrana definirana je kao brza cesta sa dva prometna traka u cijeloj duljini.
Dimenzije prometnice su 2 x 3,5 m vozni trak, 2 x 0,35 m rubni trak i 2 x 1,5 m
bankina. Kako planirana obilaznica presjeca postojeću prometnu mrežu i prilazne
prometnice postojećim građevinama, projektnom dokumentacijom je potrebno
osigurati odgovarajuće prilaze s prometne površine za postojeće i planirane
građevine.
Glavne mjesne ulice su: Šetalište M. Tita,
Ulica dr. Nilo Cara, cesta za Lovransku Dragu te planirana cesta između
Šetališta M. Tita i planirane nove ceste.
Glavnu mjesnu ulicu čini i županijska cesta -
spojna cesta od čvora Lovran do središnjeg dijela Lovrana (po postojećoj
trasi), sa planiranim produženjem po novoj trasi do obalne prometnice
Mošćenička Draga - Lovran (postojeća D21).
Kako planirana prometnica presjeca postojeću
prometnu mrežu i prilazne prometnice postojećim građevinama, projektnom
dokumentacijom je potrebno osigurati odgovarajuće prilaze sa prometne površine
za postojeće i planirane građevine.
Sabirne ulice su: Omladinska ulica, Put
Oprić, 26. divizije, Žrtava fašizma, Trg slobode, Brajdice i 9. rujna.
Ostale ulice su sve preostale ulice u naselju
koje služe za potrebe kolnog prometa.
Kolno - pješačke i pješačke površine su
prometne površine koje zadovoljavaju uvjete za pješački promet, a samo
djelomično i kolni promet (uslijed premale širine, strmog nagiba i slično).
Članak
86.
Širina poprečnih profila prometnica utvrđena
je prema njihovoj kategorizaciji temeljem Odredbi PPUO Lovrana i odredbi ovog
Plana.
Za postojeće ulice unutar naselja koje su
izgrađene u punoj širini, trasa ulice se svodi na parcelu ceste, a gdje god je
moguće proširenje trase ulice do planirane širine, potrebno je izvršiti
rekonstrukciju postojeće ulice.
Rekonstrukcija podrazumijeva:
- izvedba potrebnih radijusa
- rješenje horizontalne i vertikalne
signalizacije
- reguliranje odvodnje
- uređenje križanja radi preglednosti
- uređenje autobusnih ugibališta s
nadstrešnicama za putnike.
Za izgrađeni dio građevinskog područja
naselja postojeće prometnice se smatraju 1. fazom njihove rekonstrukcije sukladno
odredbama ovog Plana.
Članak
87.
Unutar trase ulice dozvoljeno je smještanje
vodova infrastrukture.
Kod gradnje novih gradskih ulica, ukoliko
prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, potrebno je planirati i urediti zelenilo
i nogostup.
Članak
88.
Prilikom gradnje novih dionica ulica ili
rekonstrukcije postojećih potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne
vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prometnice prirodnim oblicima
terena.
Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje
nivelete ceste izvan prirodne razine terena obavezno je saniranje nasipa,
usjeka i podzida i to ozelenjavanjem, formiranjem terase i drugima radovima
kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz.
Članak
89.
Minimalni tehnički elementi za izgradnju
planiranih dionica mjesnih ulica - glavnih mjesnih, sabirnih i ostalih cesta
(po kategorizaciji prometnica), unutar obuhvata Plana su:
a) Glavna mjesna ulica
- maksimalni nagib nivelete 7% (10%)
- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,0
m (ako je predviđen javni prijevoz 2x3,25 m)
- raskrižja u nivou, proširena, s dodatnim
trakama za prestrojavanje samo na raskrižjima sa sekundarnom prometnicom prema
potrebi
- sa prometnice postoje prilazi zgradama
- minimalni razmak raskrižja 100 m
- pješački hodnici obostrani ili jednostrani
- parkiranje posebno regulirano i
organizirano na parkiralištima (garažama) uz prometnicu s koncentriranim ulazom
i izlazom
- ugibališta za autobusna stajališta ako je na
prometnici organiziran javni promet
b) Sabirna ulica
- računska brzina 40 km/h
- maksimalni nagib nivelete 12% za nove trase
- broj prometnih traka i širina kolnika
2x2,75 m
- raskrižja u nivou
- sa prometnice postoje prilazi zgradama
- pješački hodnici, obostrani ili jednostrani
- na prometnici dozvoljeno parkiranje uz
dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje
c) Ostale ulice
- računska brzina 40 (30) km/h
- maksimalni nagib nivelete 12% (iznimno do
17%)
- raskrižja u nivou
- sa prometnice postoje prilazi zgradama
- pješački hodnici prema mogućnostima
koridora, barem jednostrani.
Članak
90.
Planirane prometne površine (ulice) u naselju
moraju imati najmanju širinu 4,5 m, a iznimno, samo za pristup obiteljskim
kućama i stambenim građevinama unutar izgrađenog dijela građevinskog područja,
širina planiranih prometnih površina može iznositi i 3,0 m, uz uvjet da nisu
duže od 50 m. Za prilaz obiteljskim kućama i stambenim građevinama može se
planirati i pješački prolaz ili stubište najmanje širine 1,5 m i duljine
najviše 50 m.
Članak
91.
Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se
na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja
lokacijske dozvole, a prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju
priključka i prilaza na javnu cestu (NN 73/98).
Sve ulice u dijelovima naselja koje imaju
slijepi završetak treba projektirati ili rekonstruirati s okretištem za
interventna vozila na njihovom kraju. Najveća dozvoljena duljina slijepe ulice
iznosi 200 m.
Sve ulice koje nemaju zadovoljavajući profil
sa odvojenim kolnikom i pješačkim hodnikom tretiraju se kao kolno - pješačke sa
posebnim režimom odvijanja prometa.
Pristup s građevne čestice na prometnu
površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.
Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima
županijski ili državni značaj, pristup s te čestice na prometnicu mora se
izvesti preko sporedne ulice.
Članak
92.
Oblikovanje i smještaj autobusnih stajališta
u zoni obuhvata Plana je moguće unutar planiranih koridora ulica, a točne
lokacije utvrdit će se pri izradi projektne dokumentacije za predmetnu
prometnicu.
6.1.2. Parkirališta i garaže (promet u
mirovanju)
Članak
93.
Planom se potrebe za prometom u mirovanju
zadovoljavaju uređenjem i gradnjom javnih i ostalih parkirališta i garaža.
Članak
94.
Gradnja i uređivanje prostora za smještaj
automobila na otvorenim parkiralištima i u garažama ovisi o vrsti i namjeni
prostora u građevinama za koje se grade, odnosno uređuju parkirališta ili
garaže.
Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta
se uređuje (u pravilu) na građevnoj čestici građevine.
Za sve namjene, ovisno o vrsti i namjeni
prostora, potrebno je osigurati broj parkirališno - garažnih mjesta prema
sljedećoj tablici:
Kriteriji za određivanje broja
garažno-parkirališnih mjesta
*tablica
se nalazi na kraju dokumenta*
Pri određivanju parkirališnih potreba za
građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto
parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito
vrijeme.
Za parkiranje osobnih vozila može se
koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno
pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih
službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima
hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.
Postojeće garaže i garažno-parkirališna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno - garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj
blizini građevne čestice.
Kod rekonstrukcija građevina kojom se
povećava broj stanova, smještajnih jedinica ili građevinska (bruto) površina,
dovoljan broj parkirališno - garažnih mjesta potrebno je osigurati na vlastitoj
građevnoj čestici prema standardu iz stavka 3. ovog članka.
Minimalna površina parkirališnog mjesta za
osobne automobile iznosi 2,50 x 5,00 m.
Parkirališne površine treba hortikulturno
urediti sadnjom visoke i niske vegetacije. Minimalan kriterij je jedno stablo
na 3 parkirališna mjesta.
Parkiranje turističkih autobusa osigurava se
na javnom parkiralištu južno od groblja.
Članak
95.
Na javnom parkiralištu se mora osigurati 5%
od ukupnog broja parkirališnih mjesta za automobile osoba s teškoćama u
kretanju. Ova parkirališna mjesta moraju biti minimalnih veličine 3,75 x 5,00
m, vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a smještavaju
se na parkirališna mjesta najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.
Na parkiralištima iz stavka 1. ovog članka
koja imaju manje od 20 PM potrebno je osigurati 1 PM za automobile osoba s
teškoćama u kretanju.
Članak
96.
Planirane javne garaže označene su na
kartografskom prikazu 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža,
2.A. - Promet, u mj. 1:2.000.
Planom nije ograničen broj podzemnih etaža
namijenjenih garažama.
U obuhvatu Plana su predviđena javna parkirališta
i/ili garaže na lokacijama:
- u Ulici M. Tita na mjestu postojeće
benzinske stanice (P)
- u Ulici M. Tita - sjeverno od hotela
Bristol (P)
- uz hotel Miramare (P)
- uz tržnicu (P)
- u Ulici žrtava fašizma - 2 parkirališta (P)
- u Ulici žrtava fašizma (P/G)
- u Ulici Brajdice (P/G)
- na bivšoj lokaciji DVD-a Lovran (G)
- uz plažu Medveja (P)
- u luci L1 i L2 (P)
- parkiralište / garaža u kombinaciji s
helidromom (P/G).
Članak
97.
Utvrđuju se uvjeti za gradnju građevina
javnih garaža:
- najmanja dopuštena površina građevne
čestice iznosi 500 m2
- najveća dopuštena izgrađenost iznosi 100% u
podzemnom dijelu, a 80% u nadzemnom dijelu
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) iznosi
5,40
- najveća dopuštena visina nadzemnog dijela
javne garaže iznosi prizemlje i dvije etaže ili 11,0 m do gornjeg ruba krovnog
vijenca, odnosno 13,0 m do sljemena građevine mjereno od najniže kote
zaravnatog terena uz građevinu
- najniža kota zaravnatog terena uz građevinu
ne može biti više od 2,0 m iznad kote prirodnog terena
- javna garaža može sadržavati više podzemnih
etaža
- građevina garaže u podzemnom dijelu se može
graditi na regulacijskom pravcu i ostalim međama
- najmanja udaljenost nadzemnih dijelova
građevine od regulacijskog pravca i ostalih međa iznosi 1,0 m
- najmanja udaljenost dijelova građevine sa
mješovitom namjenom do regulacijskog pravca i ostalih međa iznosi 5,0 m.
U nadzemnom dijelu građevine može se
predvidjeti i mješovita namjena (poslovna, ugostiteljsko -turistička, javno -
društvena i sl.), ali bez stambene namjene. Površina mješovite namjene ne može
prijeći 50% ukupnog BGP-a izgrađenog na čestici garažne građevine.
Podzemni dio građevine može se izvesti i
ispod prometnih i zelenih površina odnosno pješačkih trgova uz uvjet da se
nakon izgradnje garaže predmetne površine ponovno stave u raniju funkciju.
Članak
98.
Ostale garaže mogu se graditi u sklopu
stambenih, stambeno - poslovnih, poslovno-stambenih, poslovnih,
ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih, javnih i društvenih
građevina, pri čemu uvjeti za izgradnju ostalih garaža odgovaraju uvjetima
utvrđenim za odgovarajuću namjenu u sklopu koje se garaže nalaze.
Prometni pristup u garažu sa prometne
površine treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i
sigurnost prometa.
6.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine
6.1.3.1. Obalna šetnica - lungomare
Članak
99.
Planom je predviđeno kontinuirano vođenje
obalne šetnice - lungomare duž cijele obale na području obuhvata Plana.
Pojedini dijelovi te šetnice već su izgrađeni, a Planom se predviđa njeno
uređenje i od područja luka do plaže Medveje.
6.1.3.2. Pješačke površine
Članak
100.
Za kretanje pješaka osiguravaju se nogostupi,
trgovi, pješački putovi, stubišta, prilazi i šetališta. Sve šetnice, pješačke
staze i javna stubišta dio su prometne mreže naselja Lovrana.
Planom se određuje prostor obalne šetnice
(lungomare) cijelim potezom obale na području naselja Lovran, odnosno obuhvata
ovog Plana. Uređenje obalne šetnice provodi se temeljem uvjeta ovog Plana i
posebnih uvjeta nadležnog Konzervatorskog odjela i drugih tijela. Duž obalne
šetnice mora se na svakih 100 m omogućiti pristup moru putem jedne poprečne
pješačke veze obalne šetnice s prometnim površinama u njezinom zaleđu, te
predvidjeti javna rasvjeta.
Sve pješačke površine potrebno je urediti sa
minimalnom širinom od 1,50 m, a na područjima gdje je to moguće sa najvećim
uzdužnim nagibom od 8% za potrebe osoba sa poteškoćama u kretanju.
Pješački nathodnici i pothodnici moraju imati
minimalnu širinu 1,5 m i moraju se izvesti vodoravno ili nagiba do najviše 8%.
Najmanja visina slobodnog profila za pješačke pothodnike je 2,5 m.
Sve pješačke površine trebaju imati
primjerenu završnu obradu hodne površine i osvijetljene javnom rasvjetom.
Najmanja širina nogostupa, kada je obostrano
uz prometnicu je 1,25 m, a za jednostrani nogostup 1,80 m. Pješačke površine
trebaju, na dijelovima gdje prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, biti odvojene
od kolnika zelenim pojasom (visokog ili niskog) zelenila, min. širine 1,5 m.
Članak
101.
Planom je predviđena obnova i uređenje
povijesnih šetnica, pješačkih staza i stubišta, a pogotovo nekadašnjih
pješačkih puteva koji se Učke spuštaju prema Lovranu. Pri rekonstrukciji ovih
staza obvezno je koristiti prirodni materijal (kamen), po mogućnosti
originalni.
Realizacijom obilaznice Opatijske rivijere ne
smiju se narušiti postojeći tradicionalni pješački pravci te treba osigurati
nesmetanu pješačku povezanost prostora s obje strane ove prometnice.
Pristupi svim javnim dijelovima površina i
građevina moraju biti izvedeni u skladu s Pravilnikom o prostornim standardima,
urbanističko - tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje
arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 151/05).
U sklopu zaštitnih zelenih i javnih zelenih
površina dozvoljeno je uređenje pješačkih šetnica.
6.1.4. Javni autobusni promet
Članak
102.
Planom se predviđa korištenje ulica u rangu
glavne i sabirne za javni prijevoz autobusima. U tim ulicama se moraju prema
posebnim propisima izgraditi ugibališta s
nadstrešnicama za putnike
prema Pravilniku o autobusnim stajalištima (»Narodne novine« broj 36/91 i
48/97).
6.1.5. Pomorski promet
Članak
103.
Pomorski promet odvija se u luci otvorenoj za
javni promet županijskog značaja (L1) te luci otvorenoj za javni promet
lokalnog značaja (L2).
Planira se izgradnja luke posebne namjene -
marina Lovran (LN) koja je sastavni dio zone ugostiteljsko-turističke namjene
Najade (T13).
Površine kopnenog i morskog dijela luka L1,
L2 i LN prikazane su na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. - Promet, u mj. 1:2.000.
Članak
104.
Luka otvorena za javni promet županijskog
značaja (L1) danas zauzima površinu kopna i mora od ukupno 1,70 ha i
namijenjena je ukrcaju i iskrcaju roba i putnika, privezu i odvezu brodica i
ostalim djelatnostima. Luka će se razvijati na postojećoj lokaciji, uz
mogućnost minimalnog prostornog proširenja.
Na pomorskom dijelu luke otvorene za javni
promet županijskog značaja (L1) rekonstruiraju se, grade i uređuju lukobrani,
plutajući gatovi, zaštitna obala i obala za privez.
Na kopnenom dijelu luke otvorene za javni
promet županijskog značaja (L1) rekonstruiraju se, grade i uređuju građevine za
potrebe lučke uprave s poslovnim i ugostiteljsko-turističkim sadržajima i
ostalim pratećim prostorima.
Članak
105.
Luka otvorena za javni promet lokalnog
značaja (L2) danas zauzima površinu kopna i mora sa ukupno 1,78 ha i
namijenjena je ukrcaju i iskrcaju roba i putnika, privezu i odvezu brodica.
Na pomorskom dijelu luke otvorene za javni
promet lokalnog značaja (L2) rekonstruiraju se, grade i uređuju lukobrani,
plutajući gatovi, zaštitna obala i obala za privez.
Na kopnenom dijelu luke otvorene za javni
promet lokalnog značaja (L2) rekonstruiraju se, grade i uređuju površine za
potrebe odvijanja lučkih djelatnosti.
Članak
106.
U luci posebne namjene - marina Lovran (LN) koja
je sastavni je dio zone ugostiteljsko-turističke namjene Najade (T13) odvijati će se privez i odvez brodova te brodskih
plovila. Planirani kapacitet marine Lovran iznosi najviše 200 vezova, u što su
uključeni vezovi na kopnu i vezovi na moru.
Ukupna površina luke LN iznosi 6,23 ha (1,80
ha kopneni dio i 4,43 ha morski dio).
Na planiranom kopnenom dijelu područja luke
posebne namjene moguća je gradnja novih građevina uz mogućnost smještaja i
uređenja za prateće sadržaje koji dopunjuju postojeće kao što su:
ugostiteljski, servisni prostori uprave, parkirališta, skloništa, prometne
površine, infrastrukturna oprema i dr.
U kopneni dio marine Lovran uključene su i
dvije zone ugostiteljsko-turističke namjene (oznaka T4), od kojih je jedna
lokacija restorana Jadran u Ulici M. Tita (već dugo izvan funkcije) a druga
zona je planirana ovim Planom.
Rješenje marine Lovran na kartografskim
prilozima Plana je isključivo informativnog karaktera i služi samo za provjeru
prostornih mogućnosti lokacije te stoga nije obvezujuće za budućeg
koncesionara. U tom smislu su i položaj lukobrana, način priveza brodova i
organizacija marine Lovran primjer samo jednog od načina na koji se planirani
prostor može urediti za planiranu namjenu.
Konačno rješenje marine Lovran i obuhvat luke
posebne namjene LN - nautički turizam (marina Lovran) će se utvrditi temeljem
prihvaćenog idejnog projekta i Studije utjecaja na okoliš, kojima će se
detaljno riješiti korištenje, uređenje i zaštita prostora luke na kopnu i na
moru.
6.1.6. Zračni promet
Članak
107.
Na kartografskom prikazu broj 2. Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. - Promet u mjerilu 1:2.000
utvrđena je lokacija za izgradnju prometne infrastrukture - javnog heliodroma.
Predviđena lokacija za izgradnju javnog helidroma uz postojeću ulicu M. Tita na
granici prema Iki odabrana je za zajedničke potrebe Lovrana, Ike i Ičića.
Planira se izgradnja kombinirane građevine
ugostiteljsko-turističke namjene, parkirališta / garaže za osobne automobile i
helidroma.
Ukoliko se izmjenama i dopunama PPUO Lovran
ova lokacija heliodroma ukine, isto će vrijediti i za UPU 1: Urbanistički plan
uređenja naselja Lovran s površinama za izdvojene namjene, te se u tom smislu
ukidanje lokacije heliodroma ne smatra izmjenom Plana.
Signalizacija i pristupni putovi kako zračni
tako i cestovni te popratni sadržaji heliodroma moraju biti izvedeni u skladu
sa svim važećim zakonima i pravilnicima o sigurnosti zračnog i cestovnog
prometa, a uzletište za helikoptere mora biti opremljeno svjetlosnom signalizacijom
za mogućnost dnevnog i noćnog korištenja.
6.2. Uvjeti gradnje poštanske i
telekomunikacijske i mreže
Članak
108.
Jedinica poštanske mreže smještena je u
obuhvatu Plana i zadržava postojeću lokaciju.
Članak
109.
Vodovi i građevine telekomunikacijskog
sustava prikazani su na kartografskom prikazu 2. - Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, 2.B. - Pošta, telekomunikacijski i energetski sustav u
mj. 1:2.000.
Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i
rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne
pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
Uz planiranu ostalu državnu cestu Pula - M.
Draga - (postojeća dionica) - Opatija - čvor Matulji (planirana dionica),
tj.obilaznicu Opatijske rivijere, predviđena je trasa distribucijske
telekomunikacijske kanalizacije za magistralne vodove.
Sva nova podzemna distribucijska
telekomunikacijska mreža (DTK) u prostoru obuhvata Plana mora biti realizirana
uvlačenjem ADSL kabela u cijevi distributivne telekomunikacijske kanalizacije
koja mora biti izgrađena u sklopu ostale infrastrukture. Radi racionalnije i
ekonomičnije izgradnje, trase distributivne telekomunikacijske kanalizacije
trebaju biti usklađene sa trasama ostale infrastrukture.
Distributivna telekomunikacijska kanalizacija
treba biti realizirana s PVC, PEHD i sl. cijevima o 110, 75, 50 mm i montažnim
zdencima tipa D0 do D4.
Lokaciju i veličinu zdenaca kao i konačni
odabir trase treba uskladitit sa ostalom podzemnom infrastrukturom. Od zdenaca
trase kabelske kanalizacije do zdenca uz ili u građevini i dalje prema
instalacijskom telekomunikacij
skom ormariću (ITO ormarić)
potrebno je položiti 2 PEHD cijevi 1 40 mm za manji odnosno 3 2 PEHD cijevi 1
40 mm za veću građevinu.
Planom je predviđeno povećanje kapaciteta
telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih
priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih
veza.
Sve telekomunikacijske mreže po mogućnosti se
trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.
Dubina rova za polaganje cijevi između
zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena
cijevi u gornjem redu min. 0,7 m a na prijelazu prometnica taj razmak mora biti
min. 1,0 m.
Članak
110.
Planom se omogućava gradnja osnovnih postaja
za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže na postojeće i planirane
građevine (rooftop) uz sljedeće uvjete:
A. Osnovna postaja sa antenskim sustavom na
postojećim građevinama tipa A koji ne prelazi visinu građevine na koji se
postavlja i osnovna postaja tipa B1 visine 2,0 m iznad najviše točke građevine.
B. Osnovna postaja sa antenskim sustavom na postojećim
javnim i društvenim građevinama, telekomunikacijskim građevinama, građevinama
poslovne namjene i građevinama požarne zaštite tipa B2 do max. 5,0 m od najviše
točke građevine.
Postavljanje osnovnih postaja pokretnih
telekomunikacija na građevine drugih namjena (stambene, javne i druge namjene)
moguća je uz suglasnost vlasnika tih građevina, a ukoliko se osnovne postaje
postavljaju na lokacijama koje se nalaze u području zaštite prirodne i kulturne
baštine, potrebno je ishoditi posebne uvjete i suglasnost Konzervatorskog
odjela u Rijeci.
Gradnja osnovnih postaja za potrebe javne
pokretne telekomunikacijske mreže kao građevina od važnosti za državu
predviđena je u skladu sa posebnim propisima iz ovog područja.
Članak
111.
Prilikom izgradnje osnovnih postaja za
potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže iz prethodnog članka potrebno
je poštivati zakonske odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN
76/07), Zakona o telekomunikacijama (»Narodne novine« broj 122/03, 158/03,
60/04 i 70/05) i Pravilnika o ograničenju jakosti elektromagnetskog polja za
radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu (NN 183/04), kao i
ostale propisane uvjete građenja za takve vrste građevina.
U obuhvatu Plana dozvoljena je izgradnja ili
rekonstrukcija samo jednog rešetkastog stupa, pri čemu rešetkasti stup mora
biti u funkciji svih operatera pokretnih komunikacija koji su registrirani u
Republici Hrvatskoj u trenutku podnošenja zahtjeva za lokacijsku dozvolu za
rekonstrukciju.
Prilikom izgradnje osnovnih postaja za
potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je voditi računa o
urbanističko - arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i vizualnom
uklapanju te utvrditi posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci
prilikom izgradnje u obuhvatu zaštite kulturnih dobara i njihovih kontaktnih
područja.
Do osnovne postaje za potrebe javne pokretne
telekomunikacijske mreže (rešetkasti stup) potrebno je osigurati kolni pristup.
6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
6.3.1. Energetski sustav
Članak
112.
Planom je u energetskom sustavu predviđena
gradnja građevina i uređaja za:
- elektroenergetsku mrežu
- plinoopskrbnu mrežu.
Energetski sustav iz prethodnog stavka ovog
članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. - Pošta, telekomunikacijski i energetski
sustav u mjerilu 1 : 2.000.
6.3.1.1. Elektroenergetska mreža
Članak
113.
U cilju osiguranja dovoljnih količina
električne energije predviđa se korištenje postojećih i gradnja novih
transformatorskih stanica TS 20/0,4 kV. Postojeće trafostanice 20/ 0,4 kV
prikazane na kartografskom prikazu 2. - Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, 2.B. - Pošta, telekomunikacijski i energetski sustav u
mj. 1:2.000.
Nove transformatorske stanice TS 20(0,4 kV se
planiraju kao tipski objekti ili građevine izvedene na licu mjesta u koje se
ugrađuju transformatori.
Postojeći dalekovodi u obuhvatu Plana
zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas, ali se omogućava demontaža
postojećeg 20 kV dalekovoda prema TS 20/0,4 kV Kasarna 1.
Članak
114.
Točne lokacije za izgradnju novih
trafostanica definirati će se postupkom izdavanja lokacijskih dozvola, a prema
sadašnjim spoznajama i planskim rješenjima za očekivati je da će se pojaviti
potreba za novim trafostanicama u široj zoni obuhvata marine Lovran,
športsko-rekreacijskog centra (športska dvorana i bazen) te u izdvojenim zonama
ugostiteljsko-turističke namjene.
Izgradnja novih transformatorskih stanica
20/0,4 kV i spojnih 20 kV dalekovoda vezana je prvenstveno uz pojavu potrošača
za čije se potrebe navedene građevine i grade te će se lokacije konačno
odrediti idejnom dokumentacijom u postupku izdavanja lokacijskih dozvola
sukladno stvarnim potrebama korisnika prostora, te prethodnim
elektroenergetskim suglasnostima u skladu sa slijedećim parametrima:
- izgradnja i lokacija novih TS 20/0,4 kV
vezana je uz pojavu potrošača za čije se potrebe grade
- pojava potrošača je nepredvidiva, kako po
iznosu tražene snage, tako i po lokaciji, te su Planom ne određuju lokacije
novih trafostanica TS 20/0,4 kV
- kada je to moguće, nove TS 20/0,4 kV
potrebno je graditi kao samostojeće građevine te izbjegavati njihov smještaj u
sastavu drugih građevina što znatno poskupljuje i komplicira izgradnju
- građevinska čestica predviđena za
trafostanice 20/0,4 kV kada se grade kao samostojeće građevine mora biti
minimalne veličine 6 x 6 m, a lokaciju treba odabrati tako da se osigura
pristup vozilom radi gradnje, održavanja i upravljanja, a u pravilu se
postavljaju u središtu konzuma tako da se osigura kvalitetno napajanje do
krajnjih potrošača na izvodima
- trafostanice 20/0,4 kV mogu se graditi bez
dodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele i
unutar zaštitnih zelenih površina
- trase priključnih kabela 20 kV izravno su
zavisne o lokaciji trafostanice, pa je iste moguće odrediti tek nakon
određivanja mikrolokacije trafostanice, pa je stoga tekstualno određeno da se
priključni kabeli 20 kV, gdje god
je to moguće, vode po javnim
površinama, osim na mjestima gdje je to fizički neizvedivo i u neposrednoj
blizini konkretnog potrošača
- prilikom polaganja kabela treba zadovoljiti
sljedeće uvjete:
-dubina kabelskih kanala iznosi 0,8 m u
slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina 1,2 m
-širina kabelskih kanala ovisi o broju i
naponskom nivou paralelno položenih kabela
-na mjestima prelaska preko prometnica kabeli
se provlače kroz PVC cijevi promjera 1 110, 1 160, odnosno 1 200 ovisno o tipu
kabela (JR, nn, VN)
-prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini
kabelske trase obavezno se polaže uzemljivačko uže Cu 50 mm2
-elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god
je to moguće, u nogostup prometnice
-u ulicama u koje se polažu elektroenergetski
vodovi potrebno je osigurati planski razmještaj instalacija u pravilu jednu
stranu prometnice za energetiku, druga strana za telekomunikacije i vodoopskrbu
a sredina ceste za kanalizaciju i oborinske vode
-ako se moraju paralelno voditi obavezno je
poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm), a isto vrijedi i za međusobno
križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 458.
Članak
115.
U narednom razdoblju u području obuhvata
Plana za elektroenergetsku mrežu naponske razine 20 kV planirano je:
- zamjena postojećih nadzemnih vodova
podzemnim kabelima i rekonstrukcija postojećih trafostanica
- izgradnja novih kabelskih transformatorskih
stanica 20/ 0,4 kV i izgradnja podzemne niskonaponske mreže prema potrebama
potrošača
- povezivanje više trafostanica kabelskim
(podzemnim) dalekovodima u svrhu osiguranja mogućnosti dvostranog napajanja.
Izgradnja novih transformatorskih stanica i
niskonaponske mreže iz stavka 1. prethodnog članka vezana je prvenstveno uz
pojavu novih većih potrošača za čije se potrebe navedene građevine grade ili
prilagođavaju. Dozvoljeno je lociranje novih trafostanica i na drugim lokacijama
osim onih koje su označene na kartografskom prikazu 2. - Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. - Pošta, telekomunikacijski i energetski
sustav u mjerilu 1 : 2.000, ukoliko se za tim ukaže potreba.
Nove TS 20/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće
građevine ili u sastavu većih građevina.
Planom predložene lokacije novih trafostanice
20/0,4 kV i trase priključnih dalekovoda 20 kV će konačno biti utvrđeni
lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom na temelju stvarnih potreba
konzuma i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa.
Trase priključnih dalekovoda 20 kV određuju
se projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije trafostanice a
gdje postoje prostorne mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV vode se po javnim
površinama.
Iznimno, podzemnu elektroenergetsku mrežu je
moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da
se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili
zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m i
suglasnost vlasnika parcele.
Niskonaponska mreža će se razvijati podzemnim
kabelima odnosno kao nadzemna sa samonosivim kabelskim sklopom.
Niskonaponski kablovi se polažu podzemno i
spajaju se na kabelskim razvodnim ormarima (RO) sistemom ulaz - izlaz. Ispred
svakog RO gradi se tipski HEP zdenac radi lakšeg uvlačenja kabela. Uz trasu
kabela nužno je polagati uzemljivač (Cu uže). NN mreža iz trafostanica izvest
će se radijalnog tipa, s međusobnim rezervnim vezama.
Članak
116.
Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne
niskonaponske mreže ili kao samostalna, na samostojećim stupovima, a prema
potrebama će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže.
Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je
uskladiti s klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija.
Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub
pješačkog hodnika.
Planirano je da javna rasvjeta prometnih
površina bude usklađena sa klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih
funkcija:
- klase javne rasvjete C za sabirne ulice
- klase javne rasvjete D za ostale ulice i
pješačke površine
Sve ulice će biti osvijetljeni postavljanjem
visokih i niskih stupova javne rasvjete u skladu s namjenom pojedinog prostora.
Unutar područja starog grada Lovrana način
izvedbe javne rasvjete treba biti usaglašen sa nadležnim Konzervatorskim
odjelom u Rijeci.
Boja svjetla treba biti što bliže dnevnom
svjetlu kako bi se isključili negativni efekti iskrivljavanja pravih boja i
tonova tih boja.
Elektroenergetsko napajanje javne rasvjete
izvesti će se iz ormarića javne rasvjete koji su postavljeni uz pripadne
trafostanice. Doseg javne rasvjete biti će u opsegu pojedinih
elektroenergetskih zona odnosno unutar konzumnih područja pojedinih trafostanica.
Kabeli javne rasvjete bit će tipski (PP00-A 4 x 25 mm2).
Dozvoljava odstupanje u položaju objekata i
vođenju trasa planiranih elektroopskrbnih vodova u odnosu na položaje i trase
utvrđene ovim Planom ukoliko su obrazložena projektnom dokumentacijom.
Članak
117.
Planom predviđa racionalno korištenje
energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim
potencijalima prostora.
Dopunski su izvori energije prirodno
obnovljivi izvori, prvenstveno vjetra, sunca i vode.
U razvitku korištenja sunčeve energije treba
težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 do
1000 kW.
U ZOP-u se ne može planirati gradnja, niti se
može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za iskorištavanje
snage vjetra za električnu energiju.
6.3.1.2. Plinoopskrba
Članak
118.
Plinski sustav u obuhvatu Plana treba izvesti
tako da udovoljava svim potrebnim tehničkim standardima i da ima visoku
pogonsku sigurnost.
Studijom i Idejnim projektom opskrbe
prirodnim plinom Primorsko - goranske županije predajno redukcijska stanica
planirana je u Lovranu (u zaštitnoj zelenoj površini južno od bivše vojarne), a
lokacija je označena na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i
komunalna
infrastrukturna mreža, 2.A. -
Telekomunikacijski i energetski sustav. Iz ove se stanice planira razvod
lokalnog plinovoda za distribucijsko područje naselja Lovran.
Plinska je mreža planirana zatvaranjem tzv.
»prstenova«, pa će se napajanjem iz dva smjera još povećati dobavne mogućnosti.
Obveza distributera plina je da u okviru svojih razvojnih planova uvaži te
potrebe.
Svi cjevovodi se planiraju kao srednje tlačni
i niskotlačni plinovod 3-4 bara. Trase lokalnog plinovoda su planirane u
trasama postojećih i planiranih prometnica.
Najmanji svijetli razmak između plinske
cijevi i ostalih građevina komunalne infrastrukture (instalacija) je 1,0 m.
Vertikalni razmak s ostalim instalacijama kod križanja određen je s 0,5 m uz
obaveznu zaštitu polucijevi na plinovodu.
Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora
biti tolika da se izvede adekvatna pješčana posteljica tako da zemljani sloj
iznad cijevi ostane najmanje 1,0 m, a za kućne priključke od 0,6 do 1,0 m. U
slučaju manjeg zemljanog sloja potrebno je izvesti zaštitu cijevi.
Prijelazi plinovoda ispod ceste, vodotoka
izvode se obavezno u zaštitnim cijevima.
6.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak
119.
Planom je u vodnogospodarskom sustavu
predviđena gradnja građevina i uređaja za:
- vodoopskrbu (sustav korištenja voda)
- odvodnju otpadnih voda.
6.3.2.1. Vodoopskrba
Članak
120.
Trase cjevovoda i lokacije vodoopskrbnih
građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom
prikazu 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C.
Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:2.000.
Za potrebe opskrbe vodom područja obuhvata
Plana izgrađena je vodosprema Lokva sa pripadajućom crpnom stanicom.
Planom se omogućava gradnja, rekonstrukcija i
zamjena postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta
i proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog
područja obuhvata Plana.
Trase cjevovoda i položaji vodoopskrbnih
građevina i uređaja na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi
lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o
postojećem sustavu vodoopskrbe, potrebama razvoja područja koja još nisu
spojena na postojeći sustav, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti
okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
Članak
121.
Cjevovode, građevine i uređaje vodoopskrbnog
sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica.
Prije izgradnje novih ulica u njihovom
planiranom koridoru, potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode.
Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je
graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do
tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te
da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
Članak
122.
Opskrbu pitkom vodom novih zona potrebno je
osigurati iz dva smjera prstenastim sustavom radi ujednačenja tlaka u mreži. Na
najnižim i najvišim točkama na cjevovodu izvesti okno s ispustom za mulj i okno
sa zračnim ventilom ukoliko za tim postoji potreba.
Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s
važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante kojim će biti zadovoljeni
propisani parametri tlaka i protoka, a udaljenost između hidranta treba biti
sukladna propisima i iznositi oko 80 m. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas
prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika.
Članak
123.
Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj
od kote kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi
elementi građenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim
normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja vodovodom.
Vodoopskrbni sustav se opskrbljuje
odgovarajućom opremom (ventili) koja se nalazi u šahtama kao i hidrantima u
skladu sa protupožarnim uvjetima. Cijevi su okruglog presjeka klase »C«, koje
se polažu na posteljicu od pijeska i zatrpavaju sitnim nevezanim i neagresivnim
materijalom. Vodomjerna okna treba izvesti dovoljnog svijetlog otvora da unutar
njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema objektima.
Vodovodne cijevi treba polagati u rov čija se
širina utvrđuje obzirom na profil cjevovoda.
Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode
u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog)
pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.
Vertikalni razmak u odnosu na druge
instalacije je najmanje 50 cm računajući od tjemena odnosno do dna cijevi, a
najmanja horizontalna udaljenost od drugih ukopanih instalacija iznosi:
- od kanalizacije - najmanje 3,0 m
- od visokonaponskog kabela - najmanje 1,5 m
- od niskonaponskog kabela - najmanje 1,0 m
- od TK voda - najmanje 1,0 m.
U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti
potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama
na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u
posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano,
što se određuje posebnim projektom.
6.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda
Članak
124.
Planom je planiran razdjelni sustav odvodnje
otpadnih voda, pri čemu se posebnim cjevovodima prikupljaju sanitarne otpadne
vode i oborinske vode. Planirani sustav je definiran temeljem prihvaćenog
idejnog rješenja sanitarne kanalizacije Liburnijske rivijere i zaleđa
(IGH-Rijeka, projekt 5110-1-515550/97, 12/2001).
Trase cjevovoda i lokacije građevina i
uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su
na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža, 2.C. - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1 : 2.000.
Trase cjevovoda i lokacije građevina i
uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana će se konačno
utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa
o:
- detaljnoj analizi postojeće kanalizacijske
mreže,
- sustavnom sagledavanju problematike
oborinskih i sanitarnih otpadnih voda,
- važećim propisima, konfiguraciji tla,
zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
Planom se planira gradnja nove, te
rekonstrukcija, obnova i zamjena postojeće kanalizacijske mreže u cilju
osiguranja odvodnje cijelog područja obuhvata Plana.
Članak
125.
Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s cijelog
područja obuhvata Plana treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže te
povezivanjem u zajednički kanalizacijski sustav opatijskog područja. Sanitarna
otpadna voda će se putem gravitacijskih i tlačnih cjevovoda te pomoću crpnih
stanica Peharovo i Lovran - luka odvesti na zajedničko postrojenje za
pročišćavanje otpadnih voda na području Grada Opatije (Punta Kolova - Ičići).
Glavni kolektor kanalizacijskog sustava
Lovrana postavljen je trasom Ulice Šetalište M. Tita i vodi do lokacije uređaja
na Punta Kolovi. U njega se gravitacijski priključuju područja zapadno od
kolektora putem gravitacijske sekundarne kanalizacijske mreže, a područja koja
se visinski nalaze ispod kolektora sustavom pumpnih stanica (područja uz
obalu).
Kanalizaciju sanitarnih otpadnih voda izvesti
od poliesterskih, PVC ili sl. cijevi. Otpadne vode iz objekata ispuštati u
kanalizacijski sustav preko priključno kontrolnih okana.
Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode
sustava za odvodnju:
- koridori za vođenje kolektora određeni su
kao minimum potrebnog prostora za intervencije na cjevovodu (širina rova), te
minimalne potrebne udaljenosti od drugih ukopanih instalacija
- s obzirom da kolektori nemaju značajne
mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, kako u vertikalnom, tako i u
horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta određuju se
mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti izmicanje
i preseljenje istih, a svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija
iznosi najmanje 1 m i proizlazi iz uvjeta održavanja
- razmak od drvoreda, zgrada i sličnih
građevina u skladu je s lokalnim uvjetima,a križanje s ostalim instalacijama u
pravilu je na način da je odvodnja ispod
- prijelaz ispod cijevi izvodi se obavezno u
zaštitnoj cijevi ili adekvatnoj betonskoj oblozi
- moguća križanja trase cjevovoda s koritom
povremenih vodotoka izvesti tako da tjeme cijevi bude minimalno 1,20 m ispod
dna nereguliranog korita, odnosno 0,80 ispod dna reguliranog korita
- zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za
održavanje sustava odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica,
preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka,
nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).
Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje sve
otpadne vode moraju se obraditi na uređajima za predtretman otpadnih voda radi
uklanjanja opasnih i drugih tvari. Kakvoća otpadne vode odnosno granične
vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije otpadnih i drugih tvari koje
se ispuštaju u sustav javne odvodnje trebaju biti u skladu s Pravilnikom o
graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisni o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukladno Zakonu o
vodama (NN 107/95 i NN 150/ 05).
Za područje obuhvata Plana na snazi je Odluka
o odvodnji otpadnih voda Općine Lovran (SNPGŽ 25/97 i 07/00).
Članak
126.
Do uspostave planiranog sustava odvodnje
otpadne vode, iznimno u izgrađenom dijelu građevinskih područja naselja
dozvoljava se priključak na septičku jamu za građevinu kapaciteta do 10 ES, dok
je za veći kapacitet obvezna izgradnja zasebnog uređaja sa pročiščivačem
(biodisk ili sl.).
Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje,
održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja
voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica te
melioracijsku odvodnju provodi se neposrednim provođenjem Plana.
Članak
127.
Oborinsku kanalizaciju treba izvesti od
poliesterskih, PVC i sl. cijevi prema hidrauličkom proračunu prema najbližem
bujičnom vodotoku i nastavno prema moru.
Oborinske vode s krovova i terasa,
parkirališnih i prometnih površina treba prikupiti u oborinsku kanalizaciju
sustavom slivnika i linijskih rešetki te gdje god je moguće koristiti kao
tehnološku vodu.
Za asfaltirane parkirališne i manipulativne
površine veće od 200 m2
potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja. Iznimno, dozvoljeno je
odvođenje oborinskih voda s parkirališnih površina direktno na okolni teren
samo za parkirališta za osobna vozila kapaciteta do 10 PM.
Vode iz restorana i kuhinja javne prehrane
treba pročistiti putem odjeljivača masti i ulja.
Oborinske i površinske vode s neizgrađenog
građevinskog zemljišta, zelenih površina i prometnih površina koje su
kanalizirane putem otvornih i zatvorenih kanala mogu se ispuštati u prijemnik
(obalno more, vodotok) samo preko pjeskolova i ugrađenih slivnika s taložnikom
te hvatača za masti, ulja i tekuća goriva.
Članak
128.
Cijevi se polažu u rov čija se širina
utvrđuje obzirom na profil cjevovoda, na pješčanu posteljicu debljine 10 cm, uz
zatrpavanje do 30 cm iznad tjemena cijevi. Minimalni dozvoljeni profil cijevi
je DN 250 mm (iznimno DN 200 mm ali samo za sanitarne otpadne vode), minimalni
pad 2 , a maksimalni u skladu s maksimalnim dozvoljenim brzinama, dok veće
padove treba riješiti kaskadama.
Revizijska okna treba izvesti kao monolitna
ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje
prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina). Slivnike
također treba izvesti kao tipske s taložnicom. Cijeli kanalizacijski sustav
treba izvesti kao vodonepropustan.
Članak
129.
Za sve građevine obavezno je osigurati
priključak na sustav javne odvodnje.
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne
uvjete u skladu s posebnim propisima.
6.3.2.3. Uređenje vodotoka i melioracijska
odvodnja
Članak
130.
Dozvoljeni radovi na održavanju vodotoka,
vodnog dobra i vodnih građevina su oblaganje korita i obala kamenom, cementnim
pločama, žičanim pleterom i sl., čišćenje, uklapanje nanosa i djelomično
produbljavanje dna korita, ublažavanje zavoja bez značajnije promjene trase
korita, zemljani i slični radovi na uređenju i održavanju obala, zemljani
radovi u inundacijskom pojasu, krčenje i košnja raslinja, obnavljanje,
održavanje propusta i prijelaza do raspona od 5 m, popravci, pojačanja i
obnavljanja nasipa,
košnja i radovi na
vegetativnoj zaštiti građevina, zamjene oštećenih dijelova građevina.
Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i
zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima,
zabranjeno je na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama
kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, prelaziti i voziti motornim
vozilima izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati
druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina.
6.3.2.4. Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak
131.
Zaštitu od eventualnih poplava uslijed
povećanog dotoka vode na području pod djelovanjem bujica treba provoditi u
skladu sa Zakonom o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05), te
županijskim planovima obrane od poplava.
Širina koridora vodotoka - bujice obuhvaća
prirodno ili izgrađeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine najmanje
20,0 m od gornjeg ruba neuređenog korita ili vanjske nožice nasipa, odnosno,
kod uređenog korita najmanje 6,0 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne
građevine. Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava zaštite od
poplava, njegove mjestimične rekonstrukcije, sanacije, popravci, redovno
održavanje korita i vodnih građevina, te rekonstrukcija vodomjerne postaje radi
automatizacije njenog rada. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha
osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama
(»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05).
7. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
7.1. Javne zelene površine
Članak
132.
Planom je predviđeno uređenje zelenih
površina u obuhvatu Plana (javne zelene površine - Z1 i zaštitne zelene
površine - Z), u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i
zaštite okoliša.
U sklopu površina iz stavka 1. ovoga članka
omogućeno je uređenje i gradnja:
- sportsko - rekreacijskih površina i
igrališta
- dječjih igrališta
- staza, odmorišta i sl.
- kolnih i pješačkih putova
- otvorenih paviljona, nadstrešnica i fontana
- sanitarnih čvorova.
Građevine iz alineje 6. prethodnog stavka
ovog članka moraju biti prizemne, površine najviše do 20 m2 te oblikovanjem moraju biti u skladu s uređenjem
prostora u kojemu se grade.
7.2. Postavljanje jednostavnih građevina
unutar javnih površina
Članak
133.
Pod jednostavnim se građevinama
podrazumijevaju se reklamni panoi, urbana oprema i privremene građevine u
funkciji ugostiteljsko-turističke djelatnosti.
Reklamni panoi mogu se postavljati na zelene
površine, pročelja građevina, potporne i obložne zidove i dr. uz prometnice.
Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa reguliraju se posebnom općinskom
odlukom.
Nadstrešnice te informativne i promidžbene
panoe na javnim površinama poželjno je unificirati kao prepoznatljiv oblik
urbane opreme.
Smještaj i postava predmetnih građevina i
instalacija u prostoru ne smije ometati i predstavljati opasnost za kretanje
vozila i pješaka, ne smije smanjivati preglednost prometnice ili ometati druge
korisnike tog prostora.
Predmetne građevine i instalacije smještajem
i izgledom moraju biti uklopljene u prostor u kojem su smještene, a u zaštićenim
dijelovima naselja primjenjuju se posebni uvjeti nadležnog konzervatorskog
odjela.
Smještaj i izbor tipa jednostavne građevine
te vremenski rok korištenja pojedine građevine na području Lovrana utvrđuje se
Odlukom o privremenom korištenju javnih površina.
8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
134.
Područja primjene posebnih mjera uređenja i
zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prikazana su na
kartografskom prikazu Plana broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina, 3.A. - Uvjeti korištenja, u mjerilu 1 : 2.000.
Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno-povijesnih
cjelina propisane su zakonom i posebnim propisima.
8.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i
prirodnih vrijednosti
Članak
135.
Na području obuhvata Plana nema zaštićenih
prirodnih vrijednosti propisanih Zakonom o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj
70/05) i upisanih u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti.
Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN
109/ 07) dio obuhvata Plana se nalazi unutar područja ekološke mreže - područje
važno za divlje svojte i stanišne tipove HR2000640 - kestenove šume iznad
Lovrana.
Sukladno članku 124. Zakona o zaštiti
prirode, Uprava za zaštitu prirode propisala je sljedeće mjere i uvjete zaštite
prirode na području obuhvata Plana:
- u cilju poboljšanja i održavanja ekoloških
i mikroklimatskih prilika u naselju treba stvoriti i očuvati postojeći zeleni
sustav u vidu mreže drvoreda i zelenih površina (javnih i privatnih) koja
prožima naselje te se povezuje s prirodnim područjem izvan naselja
- pri planiranju treba čuvati neizgrađene
dijelove građevnih čestica kao zaštitne zelene površine, a što veći dio treba
sačuvati i pretvoriti u javne zelene površine
- treba zadržati prirodne kvalitete prostora,
a prostor planirati tako da se sačuva cjelokupni prirodni pejsaž (slika naselja
u krajobrazu)
- treba čuvati postojeću vegetaciju i
uklopiti ju u krajobrazno uređenje
- treba propisati minimalnu površinu građevne
čestice koja mora ostati neizgrađena i obrasla vegetacijom
- pri ozelenjivanju treba koristiti autohtone
vrste drveća i grmlja te vrste za koje postoji tradicija sadnje na okućnicama u
lovranskom podneblju
- pri oblikovanju građevine treba koristiti
materijale i boje prilagođene obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj
arhitekturi
- pri izvođenju građevinskih i zemljanih
radova obvezna je prijava nalaza minerala i fosila koji bi mogli predstavljati
zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti
mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe
- treba ograničiti i zaustaviti građevinsko
zauzimanje obale na krajobrazno vrijednim lokacijama te se prirodna
obala treba očuvati bez
izmjena obalne linije, nasipanja i otkopavanja obale
- za zahvate koji sami ili sa drugim
zahvatima mogu imati negativan utjecaj na ciljeve očuvanja ekološke mreže
potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu
- do proglašenja zaštite područje predložena
područja za zaštitu štite se odredbama ovog Plana.
Članak
136.
Planom se za zaštitu u kategoriji spomenika
parkovne arhitekture predlažu:
- obalna šetnica (lungomare) sa zelenim
pojasom
- park uz bolnicu Lovran
- park uz crkvu Sv. Trojstva.
Obalna šetnica (lungomare) sa zelenim pojasom
proteže se duž granice obuhvata Plana prema moru. S obzirom da su zelene
površine uz obalnu šetnicu znatno osiromašene potrebno je u sklopu uređenja
šetnice snimiti postojeće stanje zelenih površina te izraditi studiju obnove.
Park uz bolnicu Lovran nadovezuje se na
obalnu šetnicu. Potrebno je snimiti postojeće stanje parka s ocjenom vitaliteta
svakog pojedinog stabla te izraditi povijesnu studiju zaštite i obnove.
U parku uz crkvicu Sv. Trojstva treba snimiti
postojeće stanje s ocjenom vitaliteta dendrovrsta kao i izraditi povijesnu
analizu nastanka parka i projekt obnove.
Planska zaštita zelenih površina utvrđuje se
unutar zona ugostiteljsko-turističke namjene, u dijelu prostora između
turističkih građevina i morske obale, kako bi se prostori vrijedne visoke
vegetacije zaštitili od izgradnje. Na prostoru planske zaštite zelenih površina
dozvoljeno je uređenje šetnica, odmorišta i vidikovaca.
U cilju zaštite postojeće vegetacije na
izgrađenim i neizgrađenim česticama potrebno je za svaku sječu stabala na
građevnoj čestici ishoditi posebne uvjete Općine Lovran.
8.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne
raznolikosti
Članak
137.
U cilju zaštite prirodnog krajobraza i
biološke raznolikosti planskim rješenjem primjenjuju se sljedeće mjere:
- utvrđivanje planske zaštite većih zelenih
kompleksa
- formiranje površina parkovnog i zaštitnog
zelenila kao dodatne kategorije kojom se unapređuje prirodni krajobraz,
prvenstveno kroz povećanje ukupne zelene površine
- uvjetovanje uređenje zelenih pojaseva
unutar građevnih čestica uz prometne (kolne i pješačke) pravce, sa ciljem
povećanja ukupnog fonda zelenih površina kao povezivanja drugih tipova zelenih
površina kao mreže prirodnog i urbanog zelenila unutar naselja
- ograničavanje inteziteta izgradnje kao dio
aktivnosti zaštite prirodnog krajobraza, kroz ograničenje izgrađenosti građevne
čestice, visine građevina i dr.
- sprečavanje smanjivanja zelenih površina
zabranom sječe zelenila i stabala.
8.3. Mjere očuvanja i zaštite
kulturno-povijesnih cjelina i građevina
Članak
138.
Na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina, 3.A. - Uvjeti korištenja, u mjerilu
1:2.000 prikazane su zaštićene cjeline i pojedinačnr građevine, upisane u
Registar nepokretnih kulturnih dobara RH.
Članak
139.
Na području obuhvata Plana registrirana je
povijesna cjelina naselja Lovran, upisana u Registar nepokretnih spomenika
kulture RH, broj registracije 175, broj rješenja Z- 2695 od 23.03.2006. godine,
čija je granica ucrtana na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina, 3.A. - Uvjeti korištenja u mj. 1:2.000.
Na povijesnu jezgru naselja Lovran (A zona
zaštite) primjenjuje se režim potpune zaštite povijesnih struktura, što znači
da se ne dozvoljava interpolacija, nadogradnja i dogradnja postojećih građevina
te uvođenje suvremenih elemenata i materijala u postupku obnove. Prije svake
intervencije, osobito uklanjanja žbuke, potrebno je provesti konzervatorska i
restauratorska istraživanja.
Zaštita obuhvaća strogo čuvanje povijesne
planske matrice, prostornih odnosa unutar naselja i stare građevne strukture,
te je dopuštena samo sanacija građevina u postojećim gabaritima (tlocrtno i
visinski).
Za sve građevne i urbanističke intervencije
unutar zaštićene zone potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite kulturnog
dobra i prethodno odobrenje od nadležnog Konzervatorskog odjela, sukladno
člancima 60. i 62. očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99,
151/03 i 157/03).
Članak
140.
Dio područja obuhvata Plana zauzima potez
vila, koje su sastavni dio povijesne cjeline naselja Lovran (broj registracije
175, broj rješenja Z-2695 od 23.03.2006. godine).
Na području B zone zaštite primjenjuje se
režim zaštite djelomičnih povijesnih struktura i potpune zaštite velikog broja
značajnih građevina koje se mogu samo sanirati, konzervirati i restaurirati.
Dogradnja i nadogradnja povijesnih vila nije dozvoljena, a parkovne zone,
hortikulturno uređene okućnice, obalne šetnice i kupališta čuvaju se prema
izvornim elementima. Svaka nova intervenicija mora biti strogo kontrolirana i
uklopljena u ambijent.
Za sve urbanističke i građevinske
intervencije u ovoj zoni potrebno je zatražiti posebne uvjete zaštite kulturnog
dobra i prethodno odobrenje od nadležnog Konzervatorskog odjela, sukladno
člancima 60. i 62. očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99,
151/03 i 157/03).
Prilikom provedbe postupka zaštite
pojedinačnih građevina unutar pojasa vila potrebno je uključiti u zaštitu i
pripadajuće perivoje.
Članak
141.
Na području obuhvata Plana unutar zaštićene
povijesne cjeline Lovran kao pojedinačna registrirana kulturna dobra upisana u
Registar nepokretnih spomenika kulture RH štite se:
- crkva Sv. Jurja, upisana u Registar
nepokretnih spomenika kulture, broj registracije 123, broj rješenja 217(1) od
17.07.1961. godine
- crkva Sv. Trojstva, upisana u Registar
nepokretnih spomenika kulture, broj registracije 159, broj rješenja 216(1) od
11.05.1964. godine.
S obzirom na povijesni i umjetnički značaj,
ove registrirane sakralne građevine podliježu najstrožoj zaštiti. Nalaže se
sustavno održavanje, konzerviranje, restauriranje te dodatna istraživanja a svi
radovi se izvode na temelju konzervatorske dokumentacije koju odobrava nadležni
Konzervatorski odjel u Rijeci. Građevne intervencije u neposrednoj blizini
sakralne građevine ne smiju ugrožavati njezino izvorno stanje.
Za sve intervencije na navedenim kulturnim
dobrima je rješenjima o zaštiti propisana obveza ishođenja posebnih uvjeta
zaštite kulturnog dobra i prethodnog odobrenja od strane nadležnog
Konzervatorskog odjela u Rijeci, sukladno članku 60. i 62. Zakona o zaštiti i
očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03).
Članak
142.
Na području obuhvata Plana nadležni
Konzervatorski odjel je očevidom utvrdio postojanje većeg broja građevina koje
se ne nalaze u zoni zaštite, ali po svojim povijesno - arhitektonskim
vrijednostima i ambijentalnim karakteristikama predstavljaju vrijedan
graditeljski fond. Ove građevine će Konzervatorski odjel dodatno dokumentirati
i istražiti te sprovesti mjere zaštite u skladu sa propisima.
Građevine za dodatno dokumentiranje i
istraživanje (po ulicama):
Bahova ulica
- Villa Vittoria - broj 2, broj 4, broj 5 i
Villa Floreani - broj 8
Ulica Brajdice
- Villa Gianni - broj 4, Villa Adelina - broj
15, broj 17, Villa Gioconda - broj 19, broj 21, broj 22
Ulica Dr. Nilo Cara
- Villa Maria - broj 8
Omladinska ulica
- Villa Vesna / Villa Elisa ili Lehrerheim -
broj 1
Ulica Rezine
- Villa San Giuseppe - broj 1, Villa Bele Vue
/ Villa Clotilde - broj 2, Villa Natalie - broj 3, Villa Anita - broj 4, Villa
Bellaria - broj 6, Villa Dorina - broj 7
Ulica 9. rujna
- ambijentalna arhitektura - broj 2, Villa
Pepina - broj 2
Šetalište M. Tita
- Villa A la Mode - broj 6, 8, Villa
Carinthia - broj 40
Ulica Žrtava fašizma
- Villa Henrietta - broj 25
- crkva Sv. Ivana Krstitelja i crkva Sv.
Nikole
- groblje Lovran
- povijesne vertikalne komunikacije
(povijesna kamena stubišta i stare komunikacije).
Navedene se građevine štite ovim Planom na
način da se za sve intervencije (nadogradnja, dogradnja, sanacija i
rekonstrukcija) na građevini i pripadajućoj okućnici (uključujući intrvencije a
koje nije potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu) preporuča pribaviti
konzervatorsko mišljenje i postupati u skladu s istim.
Povijesne vertikalne kamene komunikacije
(pješečke veze sa zaleđem) predlažu se za zaštitu kao kulturna dobra od
lokalnog značaja, čiju zaštitu sukladno članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03 i 157/03) proglašava
Općina Lovran, uz prethodno dokumentiranje stanja i izradu plana njihove
revitalizacije.
Zaštita prostora groblja u Lovranu odnosi se
na njegovo redovito održavanje, revalorizaciju, te uključivanje u edukacijske i
kulturno - povijesne programe.
Članak
143.
Na području obuhvata Plana su evidentirane
dvije arheološke zone (lokaliteti):
- arheološka zona Stari grad Lovran
-arheološka zona uz crkvu Sv. Trojstva.
Svi zahvati u arheološkim zonama uvjetovani
su prethodnim istraživanjima (rekognosciranje, sondiranje) uz obavezan
arheološki nadzor nadležne konzervatorske službe.
Planirana intervencija u prostoru mora biti
usaglašena sa rezultatima istraživanja (koji trebaju biti adekvatno
interpretirani) prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih
terenskih radova.
Zaštitu arheoloških lokaliteta treba
provoditi u skladu i s načelima arheološke struke i konzervatorske djelatnosti,
sanacijom, konzervacijom i prezentacijom vidljivih ostataka građevina, važnih
za povijesni i kulturni identitet prostora, odnosno odgovarajućom obradom,
dokumentiranjem i pohranom u muzejske ustanove predmeta s onih lokaliteta, koje
se s obzirom na njihov karakter ne može prezentirati.
Ukoliko bi se na području obuhvata Plana
prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova naišlo
na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti
radove te bez odlaganja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel, kako bi se
sukladno zakonskim odredbama poduzele odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite
nalazišta i nalaza.
Sva daljnja izgradnja uvjetovana je
rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i
odobrenje.
Članak
144.
Kod rekonstrukcije građevina na području
zaštićene povijesne cjeline naselja Lovran obvezno je ishodovanje svih
propisanih akata nadležnog Konzervatorskog odjela.
Članak
145.
Kod nove gradnje (interpolacije) na području
zaštićene povijesne cjeline naselja Lovran obvezno je ishodovanje svih
propisanih akata nadležnog Konzervatorskog odjela, uz poštivanje odredbi članka
64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99,
151/03 i 157/03) u slučaju prethodnog uklanjanja dijelova građevine ili čitave
građevine).
Članak
146.
Hortikulturno uređene zelene površine koje su
integralni dio povijesne i arhitektonske cjeline lovranskih vila te se mogu
obnavljati isključivo prema projektnoj dokumentaciji izrađenoj na temelju
arhivse građe (stare fotografije i razglednice, stari nacrti i slično), odnosno
prema sačuvanim elementima parkovne arhitekture.
9. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
147.
Do uspostave budućeg centralnog sustava
gospodarenja otpadom na razini Županije odlaganje otpada sa područja obuhvata
Plana obavljati će se izvan područja obuhvata ovog Plana na lokaciji »Osojnica«
gdje se odlaže i otpad s područja Grada Opatije, Općine Matulji, i Općine
Moščenička Draga.
Na svakoj građevnoj čestici osigurava se
odgovarajući prostor za smještaj manjih spremnika za skupljanje komunalnog
otpada.
Na javnim površinama osigurava se
odgovarajući prostor za smještaj većih spremnika za skupljanje komunalnog
otpada i spremnika za odvojeno skupljanje komunalnog otpada.
Uvjete za smještaj i uređenje prostora iz
stavaka za postavu spremnika utvrđuje nadležno komunalno poduzeće.
Članak
148.
Mjere postupanja s otpadom sadrže:
- mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja
otpada
- mjere iskorištavanja vrijednih osobina
otpada, odnosno program odvojenog skupljanja
- program odvojenog skupljanja opasnog otpada
- mjere nadzora i praćenja postupanja s
otpadom
- rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Općina Lovran dužna je osigurati provođenje
mjera za postupanje s komunalnim otpadom.
Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora
se iz njega izdvojiti opasni otpad i s njim postupati sukladno s odredbama
ovoga Zakona koje se odnose na opasni otpad.
Članak
149.
Zbog zaštite voda i vodotoka zbrinjavanje
mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i septičkih taložnica riješiti
će se u prijelaznom razdoblju na centralnom uređaju u Rijeci, a kasnije u
skladu s rješenjem cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
Članak
150.
Planom se utvrđuju sljedeći temeljni principi
postupanja s komunalnim otpadom na području obuhvata:
- smanjenje količine otpada,
- reciklaža (odvojeno skupljanje i prerada
otpada),
- zbrinjavanje ostatka otpada (preostali
otpad tretira se odgovarajućim fizikalnim, kemijskim i termičkim postupcima).
Sustav gospodarenja komunalnim otpadom biti
će organiziran na temelju odvojenog skupljanja pojedinih korisnih komponenti
komunalnog otpada koje se mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim
procesima, odnosno razgraditi za potrebe daljeg iskorištavanja.
Planom se odvojeno prikupljanje (primarna
reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa putem:
- tipiziranih posuda, odnosno spremnika za
otpad ili metalnih kontejnera s poklopcem postavljenih na javnim površinama za
prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada
- tipiziranih spremnika postavljenih u
domaćinstvima za prikupljanje organskog i biološkog otpada.
Za postavljanje spremnika iz alineje 1.
prethodnog stavka ovog članka potrebno je osigurati odgovarajuće prostore
kojima se neće ometati kolni i pješački promet te koji će po mogućnosti biti
ograđeni tamponom zelenila, ogradom ili sl.
10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
151.
Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja
okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita
od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima,
odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
Procjena utjecaja na okoliš obvezna je za
zahvate u prostoru određene Uredbom o procjeni zahvata na okoliš (»Narodne
novine« broj 64/08) i Zakonom o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 220/07).
Članak
152.
Unutar obuhvata Plana odnosno u njegovoj
neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili
upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi te okoliš
iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u
naselju.
10.1. Zaštita tla
Članak
153.
Osnovna mjera zaštite tla provodi se
građenjem na terenu povoljnih geotehničkih karakteristika, uz istovremeno
isključivanje mikrolokacija s lošim karakteristikama, što treba provoditi dalje
do smještaja građevina na građevnoj čestici.
Zaštitu tla treba posredno provoditi zaštitom
javnih parkova (novih i postojećih) te zaštitnih zelenih površina (zelene zone
uz prometnice) s ograničenjem sječa kako površina niti u jednom trenutku ne bi
ostala ogoljena i podložna eroziji te kako bi se očuvale vrijednosti
krajobraza.
Posebnu pažnju treba posvetiti parkovnim
površinama u zonama ugostiteljsko-turističke namjene, a naročito parkovnim
površinama između obale i hotelskih građevina, radi njihovog čuvanja i
korištenja u daljnjem razvoju turizma.
U sklopu građevnih čestica svih namjena treba
formirati obavezne poteze uređenog zelenila, posebno na dijelovima uz
prometnice.Unutar obuhvata Plana uređenja nije dozvoljen unos štetnih tvari u
tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.
10.2. Zaštita zraka
Članak
154.
Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su
da kakvoća zraka na predmetnom području ulazi u najvišu kategoriju, koja
temeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana.
Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je
provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka te poduzimati potrebne mjere
za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.
Članak
155.
Potrebno je poduzeti sljedeće mjere i
aktivnosti:
- ograničavati emisije i propisivati tehničke
standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT) i posebnim propisima
- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije
propisana procjena utjecaja na okoliš do donošenja propisa treba određivati u
skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima)
- ne smije se izazvati »značajno« povećanje
opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na
okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do
prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora
- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija
zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je
posebnim propisom
- stacionarni izvori onečišćenja zraka moraju
biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u
zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije prema posebnom propisu
- vlasnici - korisnici stacionarnih izvora
dužni su:
-prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te
svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu i lokalne samouprave
-osigurati redovito praćenje emisije iz
izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar
onečišćavanja okoliša
-uređivanjem zelenih površina unutar građevne
čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za
prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka
- promicati upotrebu plina kod korisnika
drugog energenta i novog korisnika
- održavanje javnih površina naselja
redovitim čišćenjem prašine te izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem
postojećeg zelenila
- redovito održavanje uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda.
10.3. Zaštita od buke
Članak
156.
Buku treba održati na postojećoj razini, a po
mogućnosti ju i postepeno smanjivati, provođenjem mjera zaštite određenih
važećim zakonskim propisima.
Unutar obuhvata Plana dopušta se maksimalna
razina buke prema tablici:
Članak
157.
Na području obuhvata Plana potrebno je
pratiti pojave buke, prema kriterijima dozvoljenih razina za određene subjekte
koji je proizvode.
S ciljem da se na području obuhvata Plana
sustavno onemogući ugrožavanje bukom ovim Planom su predviđene slijedeće mjere:
- potencijalni izvori buke ne smiju se
smještavati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stanovanje, te remete rad u
mirnim djelatnostima (škole, predškolske ustanove, parkovi i sl.)
- pri planiranju građevina i namjena što
predstavljaju potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere
sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni
prostor (npr. primjenom odgovarajućih građevnih materijala, izolacijom prostora
sa povećanom emisijom buke i sl.)
- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije
građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori
- primjenu akustičkih zaštitnih mjera na
temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na
mjestima imisije buke
- provodit će se urbanističke mjere zaštite:
dislociranje tranzitnog prometa, ograničenje cestovnog prometa u centru grada,
uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice
- izrada karte s prikazanim razinama buke.
10.4. Zaštita voda
Članak
158.
Zaštita voda na području obuhvata Plana
ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i
potencijalnim izvorima zagađenja (npr. ispiranje zagađenih površina i
prometnica, ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.).
Otpadne vode moraju se ispuštati u javni
odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od
nadležnog distributera.
Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o
sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se
pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i
recipijente u koje se upuštaju.
Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s
radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom
i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti
disperzno u podzemlje.
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan
ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
Članak
159.
Zone zaštite izvorišta vode za piće nalaze se
izvan obuhvata Plana, a određene su prema Odluci o zonama sani
tarne zaštite izvorišta vode
za piće na području Liburnije i zaleđa (»Službene novine« broj 19/00).
10.4.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak
160.
Sigurna zaštita postojećih i planiranih
sadržaja u području mogućeg djelovanja bujica, kao i učinkovitije sprječavanje
erozije strmih terena postići će se izradom i provođenjem projekata odvodnje
oborinskih voda za kojega podloga treba biti »Osnovni projekt uređenja bujica
Kvarnerskog zaljeva« iz 1970. godine te prihvaćeno idejno rješenje sanitarne
kanalizacije Liburnijske rivijere i zaleđa (IGH - Poslovni centar Rijeka, broj
projekta 5110-1- 515550/97 iz prosinca 2001. godine). Posebnim kanalizacijskim
sustavom se odvode sanitarno - otpadne vode i oborinske vode.
Ograničenja na ovim vodotocima i njihovoj
neposrednoj blizini sukladno Zakonu o vodama odnose se na restrikciju gradnje i
korištenja prostora u koritu i uz korito vodotoka u svrhu obrane od poplava,
gradnju vodnih građevina, te njihovog održavanja. Minimalna širina tog pojasa
uz vodotok obuhvaća izgrađeno ili prirodno korito i obostrano po 6,0 m od
definiranog gornjeg ruba korita.
10.5. Zaštita mora
Članak
161.
Zaštita mora obuhvaća:
a) mjere ograničenja izgradnje u zaštićenom
obalnom području mora, što znači:
- cijelo područje obuhvata Plana i pojas mora
u širini od 300 m od obalne crte, određuje se kao osobito vrijedno područje pod
zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku
- u svim građevinskim područjima u pojasu
širine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu
izgradnju, a samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj
obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa mogu se smještavati na obali
mora,
b) izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih
voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno - potrošnih i
tehnoloških otpadnih voda u more, sa središnjim uređajem za pročišćavanje
otpadnih voda s podmorskim ispustom na području Grada Opatije.
Ostale mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja
mora su:
- zabrana nove izgradnje unutar neizgrađenih
dijelova građevinskih područja naselja i unutar građevinskih područja
izdvojenih namjena izvan naselja do mogućnosti priključenja na sustave
odvodnje)
- izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda
s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.)
- izrada katastra zagađivača mora
- unapređivanje službe zaštite i čišćenja
mora i plaža
- nastavak ispitivanja kakvoće mora na
morskim plažama radi preventivne i eventualne zaštite.
Članak
162.
Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanih
pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi sljedeće mjere
zaštite:
- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i
istrošenog ulja, a po potrebi osigurati i postavljanje uređaja za prihvat i
obradu sanitarnih voda s brodica te kontejnera za odlaganje istrošenog ulja,
ostatka goriva i zauljenih voda
- odrediti način servisiranja brodova na moru
i kopnu
- izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja
te obavješćivanje.
10.6. Zaštita od požara i eksplozije
Članak
163.
Zaštita od požara na području obuhvata Plana
provodi se prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama
Općine Lovran.
Prilikom svih intervencija u prostoru na području
obuhvata Plana potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative
i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih
i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Lovran.
Građevine i zahvati za koje je potrebno
predvidjeti posebne mjere zaštite od požara odredit će se na bazi procjene iz
stavka 1. ovog članka.
Rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom novih
građevina ne smije se povećavati ukupno požarno opterećenje.
Radi smanjenja požarnih opasnosti kod
planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili
stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih
prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim
sadržajima.
Kod projektiranja građevina, radi veće
kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom
procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao
sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati
sljedeće proračunske metode, odnosno norme:
- TRVB - za stambene građevine i pretežito
stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama (bez etaža ispod
zemlje, ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili
EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i
veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći
broj ljudi,
- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili
EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske
građevine.
Glavni projekt za građenje pojedinih
građevina u elaboratu zaštite od požara treba biti obvezno usklađen sa
propisanim i Planom traženim mjerama zaštite od požara.
Članak
164.
Građevine i postrojenja u kojima će se
skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na
sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema
posebnim propisima.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz
građevina, kao i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine
moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.
Članak
165.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbne mreže obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno
posebnim propisima.
Pristupne ceste koje se planiraju izgraditi
sa slijepim završetkom treba projektirati s okretištem na njihovom kraju za
vatrogasna i druga interventna vozila. Nove ceste i rekonstrukcije postojećih
cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine
kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju
propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.
10.7. Mjere posebne zaštite (sklanjanje
ljudi, zaštita od rušenja i potresa)
Članak
166.
Sukladno članku 174. PPUO Lovran u obuhvatu
Plana se ne utvrđuje obveza izrade skloništa, osim u sklopu građevina od
značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja
utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.
Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim
izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih
pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se
utvrđuje Planom zaštite i spašavanja Općine Lovran, odnosno posebnim planovima
sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene
pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Ovi
planovi su operativni planovi Civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno
stanje u prostoru i stoga nemaju utjecaj na prostorno planiranje.
Pri projektiranju podzemnih građevina
(javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski
prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih
građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.
Članak
167.
Specifične smjernice i zahtjevi zaštite i
spašavanja, koje su ugrađene u ovaj Plan, jesu:
- obveza izrade nove seizmičke karte
propisana je za Primorsko-goransku županiju posebnim propisom, te će se po
njenoj izradi primjenivati i na području Općine Lovran
- obveza izrade statičkih proračuna propisana
je posebnim propisom
- kartogrami urušavanja ne ucrtavaju se Plan,
s obzirom na karakter ovog plana (ne određuju se lokacije pojedinih građevina
već samo zone za pojedine namjene)
- prema PPUO Lovran u obuhvatu Plana nije
propisana izgradnja skloništa osnovne zaštite
- visina građevina i gustoća izgrađenosti
nije veća od one propisane PPUO-om Lovrana
- planom su osigurane zelene površine u
naselju sukladno urbanističkim normativima
- u obuhvatu Plana nema mogućih izvora
tehničko - tehničkih katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu, te od
terorizma i ratnih razaranja
- područje obuhvata Plana nije ugroženo
poplavama
- u širem prostoru obuhvata Plana nema
hidroakumulacijskih brana
- mjere zaštite od štetnog djelovanja voda
propisano je člankom 153. ovih Odredbi
- u obuhvatu Plana nema zona s
neeksplodiranim minsko - eksplozivnim napravama.
Članak
168.
Mjere zaštite od potresa svode se na primjenu
posebnih propisa za protivpotresno projektiranje građevina. Protupotresno
projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o
građenju i postojećim tehničkim propisima.
Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu
projektirane u skladu s propisima za protupotresno građenje potrebno je ojačati
konstruktivne elemente na djelovanje potresa.
U novim dijelovima naselja prometnice se
moraju projektirati u skladu s posebnim propisima i na način da ih eventualno
rušenje građevina ne blokira te da bude omogućavana nesmetana evakuacija ljudi
i pristup interventnih vozila.
Članak
169.
Prometnice u novim djelovima naselja moraju
se projektirati tako da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne
ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije
ljudi i pristupa interventnim vozilima.
Kod projektiranja građevina mora se koristiti
tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po
MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko -
goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za
500 godina.
11. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
170.
Provedba ovog Plana vrši se neposredno,
temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata
(tekstualnog i grafičkog dijela).
11.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
Članak
171.
Ne propisuje se obveza izrade dokumenata
prostornog uređenja užeg područja (detaljnih planova uređenja).
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
172.
Detaljno određivanje položaja prometnica,
komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora određenih ovim Prostornim
planom kao i priključci građevnih čestica na prometnu, komunalnu i energetsku
infrastrukturu odredit će se lokacijskim dozvolama i rješenjima o uvjetima
građenja.
Članak
173.
Ovom Odlukom utvrđuje se 6 (šest) izvornika
UPU-a 1: Urbanistički plan uređenja naselja Lovran s površinama za izdvojene
namjene potpisanih od predsjednika i ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine
Lovran.
Tri se izvornika čuvaju u pismohrani Općine
Lovran, a po jedan izvornik zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:
- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske
- Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu
kulturne baštine, Konzervatorskom odjelu u Rijeci
- Primorsko-goranskoj županiji, Upravnom
odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša
- Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije.
Članak
174.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Članak
175.
Tekstualni dio (Obrazloženje) i grafički dio
(kartografski prikazi u mj. 1:2.000), sastavni su dijelovi ove Odluke, ali se
ne objavljuju.
Klasa: 350-01/08-01/01
Ur. broj: 2156/02-01-09-190
Lovran, 9. travnja 2009.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE LOVRAN
Predsjednik
Općinskog
vijeća
Serđo
Basan, v. r.