1.

Na temelju članka 22. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/ 02) i članka 28. Statuta Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 22/01), a uz prethodnu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja od 17. prosinca 2002. godine i Ministarstva kulture od 2. kolovoza 2002. godine, Županijska skupština Primorsko-goranske županije na sjednici 20. veljače 2003. godine, donijela je

PROSTORNI PLAN
područja posebnih obilježja Tramuntane

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Prostornim planom područja posebnih obilježja Tramuntane (u daljnjem tekstu: Plan) utvrđuju se:

- ciljevi uređenja prostora,

- korištenje i namjena prostora,

- mjere zaštite.

Članak 2.

Plan je sadržan u elaboratu »Prostorni plan područja posebnih obilježja Tramuntane« što ga je izradio Urbanistički institut Hrvatske, d.d. iz Zagreba, 2002. god., a sastoji se od:

A. TEKSTUALNOG DIJELA:

I. Obrazloženje

II. Odredbe za provođenje

III. Bibliografija

B. GRAFIČKOG DIJELA:

Kartografski prikazi u mj. 1:25.000:

1. Korištenje i namjena prostora

2. Infrastrukturni sustavi

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja

3A. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju

Kartografski prikazi u mj. 1:5000:

4.1.-4.21. Korištenje i namjena prostora - fizionomska karta šuma, konzervatorsko-urbanističke smjernice.

Članak 3.

Planom se utvrđuju sljedeći ciljevi uređenja prostora:

- omogućavanje revitalizacije Tramuntane uz zadržavanje stanovništva i povećanje kvalitete života,

- očuvanje ekološke stabilnosti,

- racionalno korištenje prostora,

- stvaranje prostornih mogućnosti za razvoj selektivnih vidova turizma (eko i agro turizam), edukacije i rekreacije (poučne eko staze, pješačke staze i dr.).

1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA KORIŠTENJU I NAMJENI

1.1. Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju

Članak 4.

Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje na površine:

a) zaštićene prirodne baštine,

b) zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa,

c) zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta,

d) geotehničkih značajki tla.

Razgraničenje prostora prema načinu korištenja obavlja se odlukama o proglašenju zaštićenih dijelova prirode, određivanjem bonitetnih klasa zemljišta i određivanjem svojstva kulturnog dobra.

Razgraničenje prostora prema načinu korištenja prikazano je na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena prostora«, mj. 1:25.000. i br. 3 i 3A »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«, mj. 25.000.

Zaštićena prirodna baština

Članak 5.

Razgraničenje površina predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode obavit će se određivanjem granica u Odluci o proglašenju zaštićenih dijelova prirode, a na temelju vrednovanja iznimno bogate flore, faune, lokvi, endema i relikata provedenog ovim Planom.

Površine zaštićene prirodne baštine, odnosno vrijednih dijelova prirode predloženih za zaštitu dijele se na posebni rezervat, zaštićeni krajolik i spomenik prirode. Posebnu pažnju treba obratiti i na vrijedne geomorfološke dijelove prirode - jame i spilje.

Površine i lokaliteti iz stavka (2) ovog članka određene su na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25.000.

Zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe

Članak 6.

Razgraničenje površina zaštićenog (registriranog) odnosno evidentiranog kulturno-povijesnog naslijeđa obavlja se određivanjem granica u Rješenju o utvrđivanju kulturnog dobra, za gradsko i seosko naselje, etno zone i pojedinačne građevine (komplekse).

Površine i lokaliteti određeni su shematski simbolima na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25.000.

Zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljište

Članak 7.

Razgraničenje površina zaštićenog poljoprivrednog zemljišta provodi se vrednovanjem zemljišta na temelju pedološke karte područja Tramuntane i Pravilnika o bonitiranju zemljišta.

Obzirom na vrijednost tla, uvjete klime i reljefa određene su kategorije zaštite poljoprivrednog zemljišta.

Raspored prostornih kategorija korištenja zemljišta (P2, P3, PŠ, Š1, Š2 i Š3) prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«, mj. 1:25.000, dok je detaljna karta vegetacije za šume u državnom vlasništvu prikazana na kartografskim prikazima br. 4.1.-4.21., mj. 1:5000.

Geotehničke značajke tla

Članak 8.

Razgraničenje površina prema geotehničkim značajkama terena, odnosno određivanje geotehničkih kategorija tla (I, IA i IV) provodi se uzimajući u obzir značajke reljefa (nagib i raščlanjenost), mogućnost pojave erozije i nestabilnosti, nosivost tla, stupanj seizmičkog rizika i štetno djelovanje površinskih voda.

Geotehničko zoniranje terena prikazano je na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25.000.

Lovstvo

Članak 8a.

Do privođenja konačnoj namjeni, ograđeni dio lovišta »Tramontana« može se koristiti sukladno lovno-gospodarskim osnovama.

Ured državne uprave nadležan za poslove gospodarstva obvezan je uskladiti lovno-gospodarsku osnovu za lovište iz stavka (1) ovog članka u roku od 3 mjeseca od donošenja ovog Plana.

1.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni

Članak 9.

Osnovna namjena prostora utvrđena ovim Planom sastoji se u podjeli na:

- površine naselja,

- površine za izdvojene namjene,

- poljoprivredne površine,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - pašnjačke površine,

- šumske površine,

- morske površine.

Navedene namjene prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«, mj 1:25.000.

Površine naselja

Članak 10.

Razgraničenje površina naselja bit će određeno utvrđivanjem granica građevinskog područja u Prostornom planu uređenja Grada Cresa temeljem smjernica i kriterija ovog Plana.

Razvoj i uređenje površina naselja na području Tramuntane odnosi se na naselja manja od 25 ha, a to su Beli, Dragozetići, Filozići, Predošćica i Sv. Petar.

Površine za izdvojene namjene

Članak 11.

Ovim Planom utvrđene su sljedeće površine za izdvojene namjene:

- gospodarska namjena: -površina za uzgajalište (marikulturu),

- ugostiteljsko-turistička

namjena: - turističko naselje,

- kamp,

-naselja, sela i pastirski
stanovi,

- javna društvena namjena: -informacijsko-interpretacijski centar.

Razgraničenje površina za izdvojene namjene bit će određeno utvrđivanjem granica građevinskog područja u Prostornom planu uređenja Grada Cresa, temeljem smjernica i kriterija ovog Plana.

Poljoprivredne površine

Članak 12.

Razgraničenje poljoprivrednih površina obavljeno je temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija.

Poljoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3), a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«, mj. 1:25.000.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - pašnjačke površine

Članak 13.

U kontekstu isticanja važnosti razvoja i oživljavanja poljoprivredne proizvodnje Planom je, temeljem rezultata vrednovanja zemljišta, razgraničeno ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - pašnjačke površine (PŠ) od šumskih, odnosno poljoprivrednih površina.

Pašnjačke površine naznačene su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«, mj. 1:25.000.

Šumske površine

Članak 14.

Šumske površine na području Tramuntane razgraničene su na gospodarske šume (Š1), zaštitne šume (Š2) i šume posebne namjene (Š3).

Razgraničenje na gospodarske šume (Š1) i zaštitne šume (Š2) izvršeno je temeljem Zakona o šumama, dok šume posebne namjene obuhvaćaju područja posebnih rezervata i zaštićenog krajolika (postojećih i predloženih za zaštitu), a određenih u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. Razgraničenje šumskih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«, mj. 1:25.000.

Detaljno razgraničenje šuma u državnom vlasništvu prema sastojinama prikazano je na kartografskim prikazima br. 4.1. - 4.21. »Korištenje i namjena prostora - fizionomska karta šuma, konzervatorsko-urbanističke smjernice«, mj. 1:5.000.

Morske površine

Članak 15.

Razgraničenje morskih površina provedeno je određivanjem namjene za:

- prometne djelatnosti (unutarnji plovni put)

- rekreacijska područja (obalno more namijenjeno kupanju i sportovima na vodi, širine 300 m),

- ostale morske površine (obuhvaćaju pojas obalnog mora namijenjen ribarstvu, prometu i sl.).

Razgraničenje morskih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«, mj. 1:25.000.

2. UVJETI KORIŠTENJA IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

2.1. Građevinska područja naselja

Članak 16.

Građevinsko područje naselja na području Tramuntane, i to za Beli, Dragozetiće, Filoziće, Predošćicu i Sv. Petar utvrditi će se Prostornim planom uređenja Grada Cresa, kojim će se razgraničiti i izgrađeni od neizgrađenog dijela područja, temeljem sljedećih smjernica:

- utvrditi stvarne granice zaposjednutosti prostora (izgrađeni dio građevinskog područja),

- sagledati potrebu za prostorom predviđenim za proširenje izgrađenog dijela naselja, uvažavajući osnovni cilj - revitalizaciju tih naselja, prvenstveno u smislu ugostiteljsko-turističke afirmacije, te druga obilježja ili posebnosti značajne za pojedino naselje.

Koristiti se može samo uređeno građevinsko područje koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici.

Članak 17.

Za naselje Beli sve građevne aktivnosti u smislu interpolacija, prigradnji, nadogradnji, adaptacija i sl. trebaju se odvijati temeljem elaborata »Program revitalizacije povijesne jezgre Beli«. Detaljni uvjeti uređenja i korištenja prostora utvrdit će se izradom Detaljnog plana uređenja.

Za naselje Predošćicu, registriranu seosku cjelinu, detaljni uvjeti uređenja i korištenja prostora utvrdit će se izradom Detaljnog plana uređenja. Na području naselja potrebno je zadržati izvornu strukturu i oblik naselja sa manjim intervencijama u prostoru i na građevinama. Postojeće građevine moguće je sanirati u smislu poboljšanja kvalitete života, odnosno omogućavanja organiziranja privatnog smještaja u funkciji turizma. Novonastale građevinske detalje na građevinama koji narušavaju tradicionalan izgled treba ukloniti ili zamijeniti tradicionalnim elementima.

Za ostala naselja - Dragozetiće, Filoziće i Sv. Petar omogućava se i izgradnja novih građevina pod uvjetima koji će biti utvrđeni Prostornim planom uređenja Grada Cresa, poštujući ambijentalne vrijednosti, pri čemu je potrebno koristiti odgovarajuće dimenzije i u pravilu tradicionalne materijale.

2.2. Građevinska područja za izdvojene namjene

2.2.1. Gospodarska namjena

Članak 18.

Ovim je Planom određena površina za uzgajalište - marikulturu u uvali Zaplot (Veli Bok). Prije privođenja konačnoj namjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno odrediti užu lokaciju s najpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih uređaja za uzgoj riba i školjki.

2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena

Članak 19.

Ovim je Planom određena namjena naselja Porozina - kao turističko (vikend) naselje (T2). Određivanje granica građevinskog područja odrediti će se Prostornim planom uređenja Grada Cresa, dok će se uvjeti smještaja građevina odrediti izradom Detaljnog plana uređenja.

Površina za kamp zadržava se na postojećoj lokaciji u Pod Belom, a razgraničenje površine kampa će se utvrditi Prostornim planom uređenja Grada Cresa.

Naselja, sela i pastirski stanovi za koje se određuje ugostiteljsko-turistička namjena trebaju se, nakon temeljite obnove pod konzervatorskim nadzorom, razvijati kao ugostiteljsko-turistički sadržaji namijenjeni eko i/ili agro turizmu, uz mogućnost obnove seoskih domaćinstava, tradicionalne poljoprivrede i dr. Organizacija i korištenje prostora odredit će se nakon utvrđivanja građevinskih područja za svaki pojedini lokalitet zasebno, poštivanjem sljedećih kriterija:

Za naselje Važminec obavezna je izrada Detaljnog plana uređenja, uz poštivanje sljedećih smjernica:

- dozvoljena je revitalizacija i obnova postojećih građevina u izvornom obliku, prenamjena dijelova ili cijelih građevina za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva i/ili smještajnih kapaciteta, kao i izgradnja novih građevina koje će se uklopiti u okolni ambijent,

- za sve zahvate na građevinama moraju se ishoditi posebni uvjeti uređenja prostora i prethodna dozvola od nadležnih službi za zaštitu prirodne i graditeljske baštine,

- kod svakog građenja na čestici je potrebno urediti okoliš primjenom kamena, kamenih popločenja, te ozelenjavanjem autohtonim biljnim vrstama.

Za naselje Ivanje obavezna je izrada Detaljnog plana uređenja, a vrijede sljedeće smjernice:

- postojeće građevine stambene ili druge namjene mogu se samo rekonstruirati, odnosno adaptirati bez izgradnje novih građevina za stanovanje,

- za sve zahvate na građevinama moraju se ishoditi posebni uvjeti uređenja prostora i prethodna dozvola od nadležnih službi za zaštitu prirodne i graditeljske baštine,

- dopušta se upotreba građevinskih materijala: kamen, drvo i opeka, a poštivati se moraju mjerila otvora i oblik krova postojeće građevine.

Za ostale izdvojene dijelove naselja - sela i pastirske stanove trebaju se poštivati sljedeće smjernice:

- izgradnja novih građevina stambene namjene nije dopuštena, ali se unutar ugostiteljsko-turističkih građevina može urediti stambeni prostor,

- postojeće građevine moraju se revitalizirati i obnoviti u izvornom obliku, dakle poštujući (tlocrtno i visinski) gabarite izvorne građevine, uz konzervatorski nadzor projektiranja i izvedbe,

- građevinski materijal je kamen, drvo ili iznimno opeka.

2.2.3. Javna i društvena namjena

Članak 20.

Informacijsko-interpretacijski centar ornitološkog rezervata planira se u blizini vidikovca Križić, a bit će u funkciji promocije Tramuntane i Grada Cresa.

U sklopu zgrade centra bit će promatračnica, dvorana za prezentacije, predavanja, projekcije filmova, izložbu i sl., restoran s autohtonim creskim specijalitetima i dr.

Građevinsko područje utvrdit će se Prostornim planom uređenja Grada Cresa, a uvjeti uređenja i korištenja prostora utvrdit će se Detaljnim planom uređenja.

3. SMJERNICE ZA GRAĐENJE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Članak 21.

Izvan građevinskog područja mogu se graditi:

- građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne, itd.),

- gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

Građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja trebaju se locirati, projektirati, graditi i koristiti na način da ne ugrožavaju temeljne prirodne vrijednosti, graditeljsku baštinu i oblikovno-fizionomijska obilježja krajolika.

Za postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskih područja dozvoljava se rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor.

Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

- dogradnja ili nadogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine max 12 m²,

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor.

Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna),

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva,

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.).

Članak 22.

Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smješteni u infrastrukturne koridore.

Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su člancima 25-33. ovog Plana.

Članak 23.

Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi gospodarske građevine, ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, uz uvjet da je investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti i to:

- gospodarske građevine u funkciji stočarstva na pašnjacima,

- tovilišta stoke i peradi.

Uvjeti smještaja gospodarskih građevina utvrdit će se Prostornim planom uređenja Grada Cresa.

4. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

4.1. PROMETNI SUSTAV

Članak 24.

Planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove kopnenog (cestovnog i pješačkog prometa), pomorskog prometa te sustava telekomunikacija.

Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«, mj. 1:25.000.

A) Kopneni promet

. Cestovni promet

Članak 25.

Državna cesta Porozina - Cres - Veli Lošinj (D 100) dio je cestovnog smjera »Istarsko-otočka transverzala« na pravcu Novigrad - Buzet -Lupoglav - Labin - Plomin luka - Cres - Lošinj. Navedenu prometnicu potrebno je rekonstruirati prema rješenju »Prostorno-prometno građevinske studije koridora državne ceste D 100 i idejnih rješenja obilaznica naselja Cres i Nerezine« (Rijekaprojekt - niskogradnja).

Lokalna cesta koja se odvaja od D 100 prema Belom (LC 58 084) treba se rekonstruirati i proširiti u cijelosti, tj. cijelom dužinom postojeće trase.

Članak 26.

Planirane prometnice na području obuhvata Plana su:

. lokalne ceste:

- Porozina - Ivanje, u dužini od 5,03 km,

- Ivanje - Važminec, u dužini od 2,6 km,

- Važminec - Beli, u dužini 3,0 km.

. lokalna nerazvrstana cesta:

- spoj sa ceste Sv. Petar - Ivanje istočno prema naselju Beli, čime se omogućuje povezivanje naselja Beli preko Niske, na državnu cestu Porozina - Cres - Veli Lošinj.

Članak 27.

Planirane prometnice je potrebno graditi na način da se trasa maksimalno prilagodi konfiguraciji terena, uz što je moguće manje zemljanih radova, i s podzidima od kamena, odnosno oblogom od kamena.

Prometnice se planiraju sa širinom kolnika od 4,5 - 5,5 metara i uzdužnim nagibom do 8%. Obloga se po mogućnosti treba izvesti u prirodnom materijalu ili ekološkom asfaltu.

Zbog zadržavanja pejsažnih vrijednosti te zaštite šume uz cestovne prometnice određuje se zaštitni pojas širine 20 metara sa svake strane, u kojem se mogu obavljati šumsko-uzgojni radovi i odstranjivati bolesna stabla.

. Pješačke staze

Članak 28.

Na Tramuntani je ustanovljena mreža poučnih eko-staza ukupne dužine oko 18 km pod nazivom »Povijest umjetnosti u prirodi«.

Mreža poučnih staza može se proširivati i kvalitetno nadograđivati na temelju prirodnih vrijednosti i uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe - zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl.). Sve pješačke staze - postojeće ili planirane - moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama, a mogu sadržavati i manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje - drvene klupe, nadstrešnice i sl. (»pocivalići«).

Na pješačkim stazama mogu se koristiti prijevozna sredstva samo ako su u funkciji tradicionalnih gospodarskih djelatnosti, dok se za rekreacijsko i edukativno korištenje mogu koristiti samo kao pješačko-biciklističke staze.

Na pješačkim stazama nije dopuštena vožnja motociklima, pa na ishodišne točke tih staza treba postaviti odgovarajuće oznake. Također, na svim pješačkim stazama zabranjena je motocross vožnja i off road utrke.

B) Pomorski promet

Članak 29.

Sustav pomorskog prometa razvrstan je na morske luke otvorene za javni promet i unutarnji plovni put.

Porozina je trajektna luka županijskog značaja, a izgradnjom zaštitnog sustava lukobrana planirani kapacitet luke je 3 veza za trajektni promet, te 150-200 vezova za potrebe domaćeg stanovništva, nautičara, za komercijalne vezove, te ribarske i izletničke brodove. Nakon provedenih istraživanja maritimnih uvjeta, za proširenje luke Porozina bit će potrebno izraditi detaljni plan uređenja.

Beli je morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja, a njezino proširenje je moguće uz prethodno obavljene istražne radove.

Unutarnji plovni put predstavlja postojeću trajektnu vezu Brestova - Porozina, na kojoj je moguće i uvođenje brzih trajekata, odnosno povećanje broja trajekata. Osim toga, iz Porozine se planira i mogućnost uvođenja brze brodske

Petak,21.veljače2003. Stranica189—broj4

SLUŽBENENOVINE

Na području akvatorija Tramuntane ne predviđa se izgradnja novih privezišta.

Za potrebe sidrišta privremenog karaktera u funkciji nautičkog turizma mogu se koristiti sve podobne uvale.

Na području botaničko-zoološkog rezervata »Istočna obala Cresa« vrijede odredbe čl. 40, stavak (3).

C) Sustav telekomunikacija i pošte

Članak 30.

Vodovi i građevine telekomunikacijskog sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora« mj. 1:25.000.

Rekonstrukcija postojećih pristupnih TK mreža izvodit će se postupno, najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže.

Na području Tramuntane predviđa se ugradnja i sljedećih UPS-ova i njima pripadajućih UPM-ova: UPS »Beli« (sa UPM-ovima »Niska« i »Važminec«), UPS »Dragozetići«, UPS »Filozići« i UPS »Porozina«.

Za povezivanje postojećih i planiranih udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS-ova i UPM-ova) na višu prometnu razinu koristit će se u potpunosti optički sistemi prijenosa, a planirano je povezivanje od Cresa prema Tramuntani uz trase postojećih i planiranih prometnica.

Izgradnja nove pristupne podzemne mreže utvrđuje se temeljem broja potencijalnih korisnika, po načelu 1 stan = 1,5 parica.

Jedinica poštanske mreže je u Belom.

4.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

Članak 31.

Sustav vodoopskrbe i odvodnje prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi«, mj. 1:25.000.

Za izgradnju vodoopskrbnog sustava na Tramuntani bit će potrebno izgraditi crpnu stanicu uz vodospremu Cres (izvan područja obuhvata Plana), koja će dizati vodu preko brdovitog dijela otoka.

Osnovu vodoopskrbne mreže predstavlja planirani magistralni vodoopskrbni cjevovod koji se vodi uz državnu cestu Porozina - Cres (za koju se planira cjelovita rekonstrukcija) do raskrižja Križić, te dalje uz lokalnu cestu do Sv. Petra (polaganje cjevovoda treba također biti riješeno u sklopu rekonstrukcije te prometnice). Od Sv. Petra jedan krak vodoopskrbnog cjevovoda se grana prema naselju Beli, a drugi se polaže uz prometnicu Sv. Petar - Ivanje, gdje se južno od sela Petrićevi grana prema Važmincu, Ivanju, Porozini, Dragozetićima (i Filozićima). Opskrba područja je centralizirana, sa pet kraćih odvojaka, a većim dijelom koriste se postojeći putevi za koje je i predviđena rekonstrukcija i proširenje.

Planirane vodospreme su u Belom, Porozini i sjeverno od Dragozetića. Detaljni položaj trase, lokacije vodosprema i vodnih komora utvrdit će se glavnim projektom.

Do izgradnje vodoopskrbnog sustava, opskrba vodom rješavat će se putem cisterni.

Članak 32.

Obzirom na potrebu zaštite mora od zagađenja otpadnim vodama, potrebno je izgraditi kanalizacijske sustave u obalnim naseljima (koja se tek trebaju opskrbiti vodom za piće), a to su Porozina i Beli, gdje se predviđa izgradnja razdjelnog kanalizacijskog sustava (posebno odvodnja sanitarnih, a posebno oborinskih otpadnih voda), s potrebnim stupnjem pročišćavanja, te adekvatnim ispuštanjem u more - podmorski ispust dovoljne dužine i dubine polaganja.

Za ostala naselja, sela i pastriske stanove koji će se rekonstruirati za ugostiteljsko-turističku namjenu odvodnja otpadnih voda rješavat će se pojedinačno ili grupno po prethodno izrađenim studijama, odnosno prema vodopravnim uvjetima. Dopuštena je i izgradnja biljnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

4.3. Energetski sustav

Članak 33.

Elektroenergetski sustav prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi«, mj. 1:25.000.

Na području Tramuntane planirana je izgradnja novog 110 kV dalekovoda od TE Plomin do trafostanice TS 110/ 20 kV Cres.

Napajanje područja danas je na 10 kV naponskom nivou, priključenje novih potrošača izvodit će se primarno iz postojećih trafostanica 10/0,4 kV (Ivanje, Porozina, Filozići, Dragozetići, Beli), a gdje kapacitet postojeće trafostanice to onemogućuje, odnosno gdje ne postoji mogućnost rezervnog napajanja 10 (20) kV mreža će se proširiti. Budući 10 (20) kV vodovi unutar površina naselja obavezno se trebaju izvoditi podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se njima zamijeniti i nadzemni vodovi. U planu je prijelaz sa 10 na 20 kV naponski nivo.

Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 10 (20) kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranog napajanja.

5. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Članak 34.

U svrhu očuvanja krajobraznih vrijednosti predlažu se slijedeće mjere korištenja i zaštite područja Tramuntane:

- I. zona - zona strože zaštite - obuhvaća područja predložena za zaštitu u kategoriji posebnih rezervata, to je zona najviše vrijednosti, ali i najveće osjetljivosti, stoga podliježe i najvišem stupnju zaštite i najnižem stupnju dopustivih rekreativnih sadržaja. Podrazumijeva zadržavanje postojeće fizionomije krajolika, a dopuštena izgradnja odnosi se na revitalizaciju postojećih naselja, sela i pastirskih stanova i izgradnju nužne prometne i komunalne infrastrukture, prema odredbama ovog Plana.

Trase infrastrukturnih koridora maksimalno se trebaju prilagoditi zahtjevima zaštite vrijednosti prostora.

Također je dopušteno korištenje prostora u znanstvenom, edukativnom i turističkom smislu (razgledavanje).

Na postojećim površinama šume zabranjuje se provoditi bilo koje promjene, što se odnosi na sve šumske zajednice. Uklanjanje srušenih stabala nije dopušteno, osim za osposobljavanje i održavanje pješačkih i cestovnih prometnica. Nužna je zaštita svih lokvi, zbog njihove važnosti za očuvanje bioraznolikosti, kao i zaštita biljnih i životinjskih vrsta.

- II. zona - zona usmjerene zaštite - obuhvaća područja predložena za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika, a čine je predjeli značajnih prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina (Beli).

Pašnjačke površine potrebno je zadržati u zatečenim površinama, a redovitom košnjom ili ispašom ovaca (što će se propisati posebnim Programom) spriječiti širenje šuma na te prostore.

U šumi je dozvoljena samo sanitarna sječa. U autohtone šumske zajednice ne smiju se unašati alohtone vrste. Za šume u privatnom vlasništvu snimiti postojeće stanje i izraditi šumsko-gospodarsku osnovu.

Prirodne karakteristike područja potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri.

- III. zona - obuhvaća ostala područja na kojim je potrebno voditi računa o očuvanju prirodnih i stečenih vrijednosti, tj. treba zadržati postojeće odnose antropogenih i prirodnih područja.

Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom trebaju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih vrijednih obilježja.

6. MJERE OČUVANJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 35.

Planom su utvrđene, u granicama prirodnih i funkcionalnih cjelina, a temeljem uvjeta razgraničenja prema korištenju i namjeni, sljedeće zone s odgovarajućom namjenom, te uvjetima korištenja i zaštite prostora:

- zona I. - zona strože zaštite,

- zona II. - zona usmjerene zaštite,

- zona III. - ostala područja.

Navedene zone prikazane su na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25.000.

Zona strože zaštite obuhvaća pretežno istočni dio Tramuntane, od rta Jablanac na sjeveru do područja zaštićenog krajolika u širem okružju naselja Beli, te od rta Kruna do južne granice obuhvata Plana, čine je područja koja su već zaštićena ili se planiraju zaštititi u kategoriji posebnih rezervata, a obuhvaća i većinu lokvi na Tramuntani te jamu Čampari.

Zona usmjerene zaštite proteže se na kopnenom dijelu središnjim dijelom Tramuntane, od rta Jablanac na sjeveru do naselja Predošćica na jugu, a obuhvaća i šire područje naselja Beli, tj. područje predloženo za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika. To je središnji dio Tramuntane, s prijevojem između vrhova Sis i Barbin, vidikovcem Križić i jamom Lipica.

Ostala područja obuhvaćaju zapadni dio Tramuntane, od naselja Porozina na sjeveru do granice zaštićenog krajolika Tramuntana, kao i područje na južnom dijelu obuhvata Plana.

Članak 36.

Zaštićeni dijelovi prirode i dijelovi prirode predloženi za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode prikazani su na kartografskom prilogu br. 3, »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25.000.

Posebni rezervati

Članak 37.

Područje šuma pitomog kestena predlaže se za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije.

Područje sjevernog dijela Tramuntane predlaže se za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata - botaničko-zoološkog »Šuma Tramuntana«.

Postojeći, zaštićeni ornitološki rezervat predlaže se proširiti u cjeloviti posebni rezervat - botaničko-zoološki »Istočna obala Cresa«.

Točne površine posebnih rezervata predloženih za zaštitu odredit će se prilikom proglašenja zaštite, a na temelju vegetacijske karte.

U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušti svojstva karakteristična za rezervat, kao što su branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje stranih (alohtonih) vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog korištenja (osim tradicionalnih djelatnosti) i sl.

Članak 38.

Predloženi posebni rezervat šumske vegetacije obuhvaća sačuvane šume pitomog kestena (Querco-Castanetum submediteraneum Anić) koje na sjevernom dijelu Tramuntane zauzimaju površinu od oko 154 ha, dok ukupna površina rezervata iznosi 883 ha.

Na postojećim površinama šuma zabranjuje se provoditi bilo koje promjene, što se odnosi na sve šumske zajednice. Potrebno je zadržati strukturu šume sa starim stablima koja imaju duplje.

Predloženi rezervat šumske vegetacije pitomog kestena državne je vrijednosti.

Članak 39.

Predloženi botaničko-zoološki rezervat »Šuma Tramuntana« nalazi se na sjevernom dijelu Tramuntane i zauzima površinu od 917 ha. Ističe se bogatstvom flore i faune, a posebno je osjetljivo i značajno područje sa stanovišta zaštite faune. Tu su jedina staništa (na Jadranskim otocima) vrlo ugrožene grabljivice škanjca osaša, kontinentalnih ptica crvendaća i vrtne strnadice, ugroženih vrsta zidna gušterica i europska krtica, 16 vrsta gmazova, od vodozemaca osobito su važne populacije šumske žabe i žutog mukača, od značajnijih vrsta sisavaca tu dolaze sivi puh, šumski miš, endemični krški zec i dr.

U šumi je potrebno zabraniti lov, izloviti alohtonu divljač (detaljnije u čl. 46), zadržati strukturu šume, ne unositi strane alohtone vrste.

Predloženi posebni rezervat - botaničko-zoološki »Šuma Tramuntana« državne je vrijednosti.

Članak 40.

Botaničko-zoološki rezervat »Istočna obala Cresa« predlaže se kao proširenje postojećeg ornitološkog rezervata u cjeloviti posebni rezervat.

Proširenje postojećeg rezervata posljedica je potrebe bolje zaštite bjeloglavnih supova i drugih ugroženih ptica (sivi sokolovi, orlovi zmijari, ilirske čiope, morski vranci, te mnoge druge rijetke vrste ptica karakteristične za obalne litice). Proširenje obuhvaća cjelovito obalno područje, od plaže u Belom do uvale Koromačna, jer se time značajno sprečava uznemiravanje ugroženih bjeloglavnih supova pri njihovoj ishrani, te obalni pojas širine 500 metara, čime se sprečava uznemiravanje ptičjih kolonija, a ujedno se štite još nedovoljno istraženi lokaliteti podmorja.

Integralni program zaštite bjeloglavnih supova na otoku Cresu dan je u studiji »Plan gospodarenja prirodnim i povijesnim resursima otočja Cres - Lošinj - ekologija i zaštita prirode«. U obalnom pojasu širine 500 m nije dozvoljeno glisiranje niti zadržavanje brodova i čamaca (osim tradicionalnog ribarenja), što je potrebno obilježiti i plutačama. Nužno je organizirati stalna hranilišta s tjednom dostavom hrane i čuvarsku službu koja će, posebice ljeti, obilaziti kolonije i spašavati mlade ptice koje padnu u more, te upozoravati turiste na oznake zabrane pristajanja uz obalu.

Predloženi botaničko-zoološki rezervat »Istočna obala Cresa« zauzima površinu od 570 ha na kopnu i 712 ha u akvatoriju, i međunarodne je vrijednosti.

Zaštićeni krajolik

Članak 41.

Planom se predlaže zaštititi središnji dio Tramuntane s prijevojem između vrhova Sis i Barbin, vidikovcem Križić i okolicom naselja Beli kao zaštićeni krajolik Tramuntane.

U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i prirodne vrijednosti predjela, ne mijenjaju klasičnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja krajobraza.

Posebno se trebaju štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, pašnjaka, autohtone šumske zajednice, vrijedne flore i faune, te karakteristične vizure.

U zoni predloženog zaštićenog krajolika potrebno je izloviti prebjeglu alohtonu divljač (iz danas ograđenog lovišta).

Nove građevine ne mogu prelaziti karakteristične gabarite postojećih građevina u naselju, odnosno prelaziti njegovu povijesnu strukturu, te je zabranjeno unošenje volumena, oblika i građevinskih materijala koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji građenja.

Spomenik prirode

Članak 42.

Hrast kod Sv. Petra već je zaštićen spomenik prirode.

Planom se predlaže proglasiti spomenicima prirode (na kopnu) i:

- jamu Čampari,

- jamu Lipica,

- sve veće lokve Tramuntane.

U moru predlaže se zaštititi i podmorsku spilju kod uvale Smokvica.

Naknadnim istraživanjima moguće je utvrditi pojedinačna stara stabla izuzetnih dimenzija (kesten, cer), te ih potom predložiti za zaštitu kao spomenike prirode.

Na spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. Sukladno obilježjima zbog kojih je izdvojen, pojedini spomenik prirode sačuvat će se u izvornom obliku, te će se na temelju stručne podloge odrediti i odgovarajući način korištenja spomenika prirode i šireg prostora.

Članak 43.

U jami Čampari kod sela Petrićevi živi endem otoka Cresa - špiljski kornjaš iz porodice pipa, te još dvije špiljske vrste koje su dobile ime po otoku Cresu. Jama je ujedno i značajni paleontološki lokalitet, državne vrijednosti.

Jamu je potrebno zaštititi zaštitom ulaza i postavljanjem odgovarajućih oznaka.

Članak 44.

Jama Lipica nalazi se kod naselja Dragozetići, u njoj obitava špiljski kornjaš, te je kao takva od posebnog značaja (državna vrijednost).

Jamu je potrebno zaštititi zaštitom ulaza, postavljanjem ploče i zabranom ubacivanja smeća.

Članak 45.

Zbog izuzetne važnosti za očuvanje bioraznolikosti u kraškom području potrebno je evidentirati i zaštititi sve veće lokve na Tramuntani, koje sadrže vrijedan i zanimljiv biljni i životinjski svijet.

Većina lokvi obuhvaćena je u području zaštite u kategoriji posebni rezervat, odnosno zaštićeni krajolik.

Lokve je potrebno naknadno istražiti: točno locirati, evidentirati, izmjeriti im veličinu i dubinu, utvrditi kemizam vode, istražiti njihov biljni i životinjski svijet, te potom najvrednije predložiti za zaštitu kao spomenik prirode.

Zaštitu je potrebno provesti specifično za svaku pojedinu lokvu. Prioritet je najveća lokva na Tramuntani - Kosmačef - na koju je potrebno dopremiti mehanizaciju zbog jakog zarastanja u močvarnu šašinu.

Ostale lokve štite se odredbama ovog Prostornog plana, a zaštita podrazumijeva čišćenje od vegetacije (selekcijski, ovisno o biljnim vrstama), te čišćenje gornjeg sloja mulja. Ostale lokve mogu se čistiti na tradicionalan način, u suradnji i u dogovoru s lokalnim stanovništvom (potrebno je odrediti moguću iskoristivost pojedine lokve za napajanje ovaca).

U ovisnosti o veličini i sastavu flore i faune, lokve Tramuntane su od županijske do lokalne vrijednosti.

Članak 46.

Podmorska spilja kod uvale Smokvica na istočnoj obali Tramuntane zahtjeva detaljna sistematska istraživanja i klasifikaciju biotopa. U svrhu preventivne i trajne zaštite predlaže se zabrana bilo kakve graditeljske djelatnosti u području podmorske spilje, a roniocima se omogućuje ulaz samo ograničeno i pod stručnim nadzorom.

7. MJERE ZAŠTITE I REVITALIZACIJE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Članak 47.

Graditeljska baština, koja je zaštićena ili predložena za zaštitu štiti se mjerama zaštite propisanim Zakonom, drugim propisima i ovim Planom, a označena je simbolima na kartografskom prilogu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25000, te br. 4 »Korištenje i namjena prostora - fizionomska karta šuma, konzervatorsko-urbanističke smjernice«, mj. 1:5000. Lokaliteti i građevine graditeljske baštine iste kategorije, bez obzira na njihov broj, prikazani su jednim simbolom ako se nalaze na području istog naselja.

Za prostornu cjelinu Tramuntane sačinjena je Konzervatorska studija (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci), kojom su detaljno valorizirana pojedina kulturna dobra i utvrđene smjernice zaštite.

Detaljne konzervatorsko-urbanističke smjernice za svaki pojedini:

- arheološki pojedinačni lokalitet (podmorski i kopneni),

- arheološko područje,

- povijesnu graditeljsku cjelinu (gradska naselja, seoska naselja),

- povijesni sklop i građevinu (graditeljski sklop, civilna građevina, sakralna građevina),

- memorijalnu baštinu,

- etnološku baštinu,

- etnološko područje,

utvrđene su na kartografskim prilozima br. 4.1. - 4.21. »Korištenje i namjena prostora - fizionomska karta šuma, konzervatorsko-urbanističke smjernice«, u mj. 1:5000.

Za provođenje i nadzor navedenih smjernica nadležan je Konzervatorski ured u Rijeci.

. ARHEOLOŠKA BAŠTINA

Arheološko područje

Članak 48.

Beli 5

Arheološku zonu (»Božje telo«) na obroncima od Belog prema Pod Belom potrebno je čuvati intaktno do arheoloških istraživanja.

Beli 7

Arneološku zonu na visoravni, između uvalice Stivanjska i Vartac, potrebno je zaštititi od svake moguće izgradnje. Zaštitne arheološko-konzervatorske zahvate treba provesti

Pod Beli 6

Arheološku zonu pri dnu jugoistočne padine terasastog podgrađa Belog, neposredno iznad ceste koja vodi do luke, potrebno je istražiti, dokumentirati i konzervirati. Šire područje kontaktne zone u podnožju padine brijega na kojem se nalazi Beli i lučica Pod Beli, tretirati kao potencijalnu arheološku zonu u kojoj građevne aktivnosti nisu moguće bez prisustva arheološkog nadzora.

Dol 34

Na poljoprivrednoj površini u udolini gdje leže tragovi antičke keramike i opeka, potrebno je spriječiti svaku izgradnju i prema mogućnosti arheološki istražiti.

Dragozetići 37

Potrebno je istražiti lokalitet u polju kod groblja, uz komunikaciju prema moru.

Grota 46

Lokalitet Petričani s tragovima prapovijesnog gradinskog naselja, s djelomice očuvanim bedemom (na sedlu između dvije krševite glavice, uz obalu) potrebno je čuvati intaktno.

Halm 47

Dobro očuvani bedemi i tragovi kuća središnjeg i najvećeg prapovijesnog gradinskog naselja sjevernog Cresa iziskuje maksimalnu zaštitu ovog lokaliteta.

Jablanac 50

Područje pretpostavljene prapovijesne postaje za nadzor i signalizaciju nad plovnim putem, potrebno je čuvati intaktno.

Mali Vrh 60

Bezimene prapovijesne kamene gomile danas prekrivene borovom šumom (pretpostavljena nekropola gradinske naseobine na uzvisini »Novograjca«) potrebno je čuvati intaktno.

Porozina 69

Franjevački samostan u ruševnom stanju na ostacima ranije sakralne građevine, te ostaci jake fortifikacije. Arheološki istražiti i čuvati intaktno.

Sis 73

Ostatke višekratno prekopane i devastirane prapovijesne gradinske utvrde potrebno je čuvati intaktno i po mogućnosti arheološki istražiti.

Tarbijašćica 81

Crkva na humku iznad većeg plodnog dola, titular je Sv. Rumin.

Veli Vrh 84

Područje dvaju prapovijesnih kamenih gomila na sjevernom dijelu Velog Vrha, zatim lokalitet na južnom obronku Velog Vrha, lokalitet u središnjem dijelu izduženog grebena Veli Vrh, te na prijevoju uz staru komunikaciju Dragozetići - Stepići, između Orlina i Velog Vrha, potrebno je čuvati intaktno do arheoloških istraživanja.

Arheološki pojedinačni lokalitet - kopneni

Članak 49.

Beli 3

Pretpostavlja se neprekinuti kontinuitet naseljenosti tog područja, te je potrebna provedba zaštitnih arheoloških sondiranja (župna crkva, ulaz u grad sa sjeverozapada, sjecišta glavnih ulica, istočno podgrađe).

Beli 4

Lokalitet Gumno, nalaz zgrčenih kostura u kamenim škrinjama, potrebno je čuvati intaktno do arheoloških istraživanja.

Beli 10

Na mjestu pretpostavljenih ostataka crkve Sv. Fabijana potrebno je hitno provesti zaštitni arheološki zahvat, a ostatke građevine iskopati i prezentirati konzerviranjem ziđa (arheološka prezentacija).

Beli 11

Za područje s pretpostavljenim ostacima crkve Sv. Ivana i gomilama s pretpostavljenim nalazima ostataka antičke arhitekture, potrebno je zbog ruševnosti preostalog zida hitno provesti zaštitno arheološko istraživanje uz dokumentaciju nalaza i konzervaciju ostataka ziđa sakralne građevine.

Beli 12

Ostatke crkve Sv. Jurja, tj. crkvenog zida potrebno je urgentno arhitektonski snimiti, konzervatorski istražiti te građevno sanirati, tj. konzervirati (tzv. arheološka prezentacija).

Beli 13

Ruševine srednjevjekovne crkve Sv. Kvirina, na lokalitetu Podureš, potrebno je dokumentirati, konzervatorski istražiti i konzervirati ziđe.

Beli 14

Na lokaciji pretpostavljenih ostataka crkve Sv. Marte treba provesti zaštitno arheološko istraživanje, kojim bi se utvrdio i istražio, a zatim dokumentirao i konzervirao cjelokupni perimetar pretpostavljene sakralne građevine.

Beli 15

Ostaci crkve Sv. Martina točno su na poziciji današnje gostionice »Beli«. Prilikom adaptacije gostionice nužno je provesti konzervatorske istražne radove, te eventualne nalaze ostataka crkve dokumentirati i prema mogućnosti prezentirati.

Beli 16

Arheološke ostatke crkve Sv. Mavra potrebno je istražiti, dokumentirati i sanirati.

Beli 17

Na lokalitetu pretpostavljenih ostataka crkve Sv. Mihovila, potrebno je urgentno pristupiti zaštitnom zahvatu. Najprije treba izraditi arhitektonski snimak, zatim izvršiti manji konzervatorski istražni zahvat, potom konzervaciju i djelomičnu rekonstrukciju crkvenog zida i podnice (tzv. arheološka prezentacija).

Beli 18

Ostatke crkve Sv. Šimuna, koji se nalaze na istočnom prilaznom putu uvali Stivanjska, potrebno je istražiti, dokumentirati i konzerviranjem zida spriječiti potpuno urušavanje.

Beli 19

Na padini između morske obale i ostataka crkve Sv. Fabijana nalaze se pretpostavljeni ostaci sakralne građevine, (vjerojatno pod imenom »Božje telo«), te ih je potrebno konzervatorski istražiti.

Čampari 33

U šumi nedaleko sela Petrićevi nalazi se najznačajniji speleološki i geopaleontološki spomenik Tramuntane, kojeg je nužno zaštititi od nekontroliranih turističkih posjeta i ispisivanja grafita po stijenama.

Dol 34

Na poljoprivrednoj površini u udolini gdje leže tragovi antičke keramike i opeka, nužno je spriječiti svaku izgradnju i prema mogućnosti arheološki istražiti.

Dol 35

Ostaci srednjevjekovne crkve i utvrđenog samostanskog kompleksa, nastali na prostranijem antičkom arheološkom lokalitetu. Potrebno je izraditi arhitektonski snimak postojećeg stanja povijesnih građevina, a zatim izvesti složenije konzervatorsko istraživanje.

Dragozetići 39

Okoliš crkve na groblju potencijalni je arheološki lokalitet, koji prema mogućnostima treba istražiti te prezentirati izvorni perimetar povijesne crkve.

Halmac 48

Uz rub polja, južno od Dragozetića, moguću prapovijesnu nadzornu točku potrebno je čuvati intaktno.

Jedro 51

Evidentirane prapovijesne gomile među novijim gromačama. Arheološki istražiti.

Kojman 53

Vrh južnije od Dragozetića koji predstavlja prapovijesni položaj potrebno je čuvati intaktno.

Mala Čarnika 59

Ostatke eliptične prapovijesne gomile potrebno je čuvati intaktno.

Niska 62

Dvije bezimene kamene prapovijesne gomile, položene uz staru komunikaciju na prijevoju između Dragozetića i Niske potrebno je čuvati intaktno do eventualnog arheološkog istraživanja.

Niska 63

Ogradice zvane Supetra potrebno je čuvati intaktno do eventualnog arheološkog istraživanja, zbog mogućnosti ostataka sakralnog objekta.

Vilska peć 85

Ovu malu pećinu, koja je očito služila kao sklonište i pustinja pojedinim monasima - pustinjacima iz srednjevjekovne opatije Sv. Lovre u obližnjem Dolu, potrebno je čuvati intaktno do eventualnih arheoloških istraživanja.

Arheološki pojedinačni lokalitet - podmorski

Članak 50.

Banja 1

Iz poluotoka Starganca, sjevernije od Porozine, prilikom hidroarheološkog rekognosciranja u plitkom moru pronađena mramorna portretna plastika (glava otkinuta od torza) predstavlja najvredniji pojedinačni arheološki nalaz sjevernog dijela Cresa.

. POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA

Gradska naselja

Članak 51.

Sve građevne aktivnosti u smislu interpolacije, izgradnje, nadogradnje, adaptacije i sl. u prostoru i na građevinama unutar povijesne jezgre naselja Beli, moraju se odvijati temeljem smjernica i kriterija utvrđenih elaboratom »Program revitalizacije povijesne jezgre Beli«, Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka 2000. god.

Za registriranu cjelinu Beli propisana je izrada detaljnog plana uređenja.

Seoska naselja

Članak 52.

Predošćica je registrirano seosko naselje, znatne ambijentalne vrijednosti, gdje je potrebno zadržati izvornu strukturu i oblik naselja. Postojeće građevine moguće se sanirati u smislu poboljšanja kvalitete života, a novonastale građevinske detalje na građevinama koji narušavaju tradicionalan izgled naselja treba ukloniti ili zamijeniti tradicionalnim elementima.

Za Predošćicu se propisuje izrada detaljnog plana uređenja.

. POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINA

Graditeljski sklop

Članak 53.

Beli 26

Unutar grupacije slobodnostojećih kuća podno uzvisine Vrhotac zgradu škole i bivše vojarne, kao reprezentativnije i oblikovno kvalitetno definirane, potrebno je čuvati u postojećem obliku uključivši i okućnice. Interpolacija novogradnje moguća je sjeverno od prilaznog puta, tako da se formira niz, uz zadržavanje samostojećeg karaktera škole i bivše vojarne i uz cezuru prema crkvi Sv. Šimuna.

Dol 35

Na arheološkom lokalitetu nalazi se utvrđeni samostanski kompleks (zaštićen kulom i zidom), koji je po ukinuću samostana adaptiran u pastirski stan na crkvenom veleposjedu. Sadašnji stupanj očuvanosti, uz provođenje opsežnijeg konzervatorskog zahvata, omogućuje prezentaciju samostanskog kompleksa. Potrebno je izraditi arhitektonski snimak postojećeg stanja, a zatim izvesti složenije konzervatorsko istraživanje.

Porozina 69

Uokolo Franjevačkog samostana nalaze se ostaci jake fortifikacije s poligonalnim, četvrtastim i polukružnim kulama. Potrebno je izraditi njezin detaljni arhitektonski snimak. Nužno je započeti sa saniranjem zidina, spriječiti odvoz građevnog materijala, kao i daljnju izgradnju u neposrednoj blizini zidina.

Civilna građevina

Članak 54.

Beli 21

»Rimski most«, što se nalazi na starom prilaznom putu zapadno od naselja, s vremenom je dobio status zaštitnog znaka Belog, te ga je potrebno očuvati intaktno. Pri nekom budućem popravku možda je sondiranjem u donjim, teško pristupačnim zonama građevine, moguće preciznije utvrditi

Beli 23

Staru komunikaciju Sv. Petar - Beli, zbog iznimne ambijentalne kvalitete, potrebno je čuvati intaktno i popravljati prema postojećem stanju uz nadzor konzervatora.

Beli 27

Stari kolni put Beli - Križica, koji započinje ispod brijega i pruža se prema »vanjskim selima«, dobrim dijelom ograđen tradicijskim gromačama i popločen kaldrmom, potrebno je čuvati intaktno, održavati i popravljati. U slučaju asfaltiranja prvog dijela trase do Frantina i Crekvenog, potrebno je paziti na očuvanje okolnih suhozida. Također se jedna dionica može popraviti i tako ostaviti kao memorija, jer predstavlja jedinstven spomenik, koji treba očuvati u izvornom stanju.

Konac 54

Ovaj stan potrebno je arhitektonski snimiti i obnoviti prema postojećem stanju. Nekadašnju talijansku osmatračnicu koja se nalazi u blizini, potrebno je sačuvati i koristiti kao turistički punkt.

Porozina 69

Franjevački samostan osnovan u 15. stoljeću u ruševnom je stanju, te je potrebno izraditi njegov detaljni arhitektonski snimak i hitno sanirati konzerviranjem (moguća i djelomična rekonstrukcija) ziđe samostana. Nužno je započeti sa saniranjem zidina, spriječiti odvoz građevnog materijala, kao i daljnju izgradnju u njegovoj neposrednoj blizini.

Srednji 75

Potrebno je zaštititi ostatke nekadašnje žičare od platoa kod stana Srednji do luke Pod Beli.

Sakralna građevina

Članak 55.

Banja 2

Ruševne ostatke crkve sv. Marine na sjeveroj obali uvale Banja, potrebno je konzervatorski istražiti.

Beli 3

Župna crkva Očišćenja BDM (čuva ostatke romaničke, a vjerojatno i predromaničke gradbene faze) predstavlja potencijalno najpogodnije kulturno dobro za početak istraživanja i prezentaciju povijesnih gradbenih faza, gotovo posvud u Belom zakritih pod debelim premazom žbuke. Poželjna je izrada njenog cjelovitog arhitektonskog snimka.

Beli 9

Crkva Sv. Antuna Opata (karakteristični predstavnik otočnog kasnosrednjevjekovnog, gotičkog sakralnog graditeljstva) registrirani je spomenik kulture. Potrebno je zadržati izvorno stanje, uz eventualni povrat tamo gdje je ono narušeno, što se odnosi i na ogradni zid te portal groblja.

Beli 10

Ostaci crkve Sv. Fabijana tek se naziru ispod suhozida u profilu pješačke staze koja Belom prilazi direktno iz pravca sjevera. Ukoliko se zaista radi o crkvi, mjere zaštite navedene su u segmentu Arheološke baštine.

Beli 11

Pretpostavljeni ostaci crkve Sv. Ivana (pravilne jednobrodne građevine s opisanom apsidom) nalaze se na sjeveroistočnom rubu visoravni - arheološke zone u neposrednoj blizini Belog, iznad uvale Stivanjska, a mjere zaštite navedene su u segmentu Arheološke baštine.

Beli 12

Za ostatke crkve Sv. Jurja (pravilno orijentirane srednjovjekovne jednobrodne crkve s polukružno opisanom apsidom) mjere zaštite navedene su u segmentu Arheološke baštine.

Beli 13

Za ostatke crkve Sv. Kvirina (jednobrodne crkve s polukružno opisanom apsidom, zidane malim, uslojenim kvadrima lokalnog svica) mjere zaštite navedene su u segmentu Arheološke baštine.

Beli 14

Žbukani zid zidan relativno uslojenim lomljencem u debelom namazu žbuke pretpostavljeni je ostatak crkve Sv. Marte, a mjere njegove zaštite navedene su u segmentu Arheološke baštine.

Beli 15

Mjere zaštite pretpostavljenih ostataka crkve Sv. Martina navedene su u segmentu Arheološke baštine.

Beli 16

Ostaci crkve Sv. Mavra nalaze se na uzvisini južno od Belog (jednobrodna crkva s polukružno opisanom apsidom), a mjere zaštite navedene su u segmentu Arheološke baštine.

Beli 17

Za pretpostavljene ostatke crkve Sv. Mihovila (pravilno orijentirane srednjovjekovne crkve s polukružno opisanom apsidom), mjere zaštite navedene su u segmentu Arheološke baštine.

Beli 18

Ostaci crkve Sv. Šimuna nalaze se na istočnom prilaznom putu uvali Stivanjska (jednobrodna crkva s polukružno opisanom apsidom), a mjere njihove zaštite navedene su u segmentu Arheološke baštine.

Beli 19

Za ostatke nekadašnje arhitekture - pretpostavljene sakralne građevine na padini između morske obale i ostataka crkve Sv. Fabijana, navedene su mjere zaštite u segmentu Arheološke baštine.

Dol 35

Ostaci jednobrodne, srednjovjekovne crkve s tri upisane apside, u novije su vrijeme devastirani grubom adaptacijom čitavog kompleksa samostana. Sadašnji stupanj očuvanosti, uz provođenje opsežnijeg konzervatorskog zahvata, omogućuje prezentaciju crkve. Potrebno je izraditi i arhitektonski snimak postojećeg stanja, a zatim izvesti složenije konzervatorsko istraživanje. Prioritetno je istražiti i dolično prezentirati ovaj registrirani spomenik kulture i jedan od najvažnijih primjera sakralne arhitekture sjevernog Cresa.

Dragozetići 38

Pri budućoj obnovi župne crkve Sv. Fabijana i Sebastijana potrebno je omogućiti očevid po otucanju žbuke, te zadržati drvenu stolariju fasadnih otvora.

Dragozetići 39

Ostatke izvorne crkve na groblju nemoguće je uočiti nakon recentne rekonstrukcije i novogradnje neprimjerene kulturnom dobru, te je potrebno, prema mogućnostima, istražiti i prezentirati izvorni perimetar povijesne crkve.

Filozići 41

S crkve Sv. Marije Magdalene (jednobrodne gotičke crkve s četvrtasto opisanom apsidom) odnešen je krov i dio klesanaca vanjskih zidova, ponajviše sa same apside. Crkvu treba restaurirati prema konzervatorskom naputku i uz nadzor.

Filozići 42

Crkva Sv. Roka i Nedjelje (jednobrodna s polukružno opisanom apsidom i gotičkim oblikovnim elementima) relativno je dobro obnovljena izuzevši grubu žbuku na pročeljima.

Frantin 43

Crkvu u selu sagrađenu 1931. tradicionalnog oblikovanja i niže ambijentalne vrijednosti, potrebno je obnavljati prema postojećem stanju uz sudjelovanje konzervatorske službe.

Ivanje 49

Seoska crkva nedavno je temeljito obnovljena, a izgrađena je 1916. godine. Crkvu je potrebno kvalitetnije žbukati i opremiti tradicionalnom drvenom stolarijom.

Porozina 69

Barokiziranu gotičku crkvu Sv. Nikole potrebno je detaljno arhitektonski snimiti te spriječiti daljnju izgradnju u njenoj neposrednoj blizini.

Porozina 70

Poklonac što se nalazi u podnožju brijega na prilaznoj cesti nekadašnjem franjevačkom samostanu potrebno je redovito održavati.

Stepići 77

Crkva Sv. Ivana Krstitelja (jednobrodna crkvica s četvrtasto opisanom apsidom) neadekvatno je prežbukana grubom žbukom. Umjesto aluminijskih, crkva treba dobiti vrata od kvalitetnije stolarije (grublje obrađene daske složene na pero i utor). Okoliš crkve treba zadržati intaktnim.

Sveti Petar 79

Crkva Sv. Petra (jednobrodna s polukružno opisanom apsidom, vjerojatno srednjevjekovnog postaka) loše je obnovljena (gruba žbuka, aluminijska bravarija), te ju je potrebno konzervatorski istražiti i dokumentirati, a zatim sanirati prema uzancama službe zaštite kulturne baštine.

Tarbijanšćica 81

Crkva Sv. Rumina (ruševna, pravilno orijentirana jednobrodna crkva polukružno opisane apside) korištena je kao štala te je dobila dogradnju ispred zapadnog pročelja. Potrebno ju je arhitektonski snimiti, konzervatorski istražiti i sanirati konzervacijom ziđa i rekonstrukcijom krovišta, dok se recentna prigradnja može ukloniti.

. MEMORIJALNA BAŠTINA

Članak 56.

Beli 9

Izvornost grobljanske crkve Sv. Antuna opata u posljednje je vrijeme narušena pojavom novih grobnica od poliranog crnog kamena i taj je trend obzirom na uznapredovalost teško sankcionirati. Potrebno je spriječiti njegovo širenje, tj. potrebno je zadržavanje postojećeg ili povrat na izvorno stanje gdje je ono narušeno, što se odnosi i na ogradni zid te portal groblja.

Beli - Pod Beli 25

»Bitvu« koja nosi uklesan natpis iz 1776. godine, a nalazi se na rtu južno od lučice potrebno je čuvati intaktno.

Križić 56

Željezni križ, neku vrstu poklonca na križanju puteva, potrebno je čuvati kao prepoznatljivi element kultiviranog krajolika.

. ETNOLOŠKA BAŠTINA

Etnološko područje

Članak 57.

Beli 7

U neposrednoj blizini Belog, na visoravni koja se prostire sjeverno od današnjeg naselja, nalazi se tradicionalna poljodjelska zona, bogata fenomenima tipičnog otočkog krajolika - suhozidi, suhozidne nastambe, »gromače«, »gomile«, »ograjice«, »malzicarice«.

Ovo područje potrebno je zaštititi od svake moguće izgradnje.

Beli 20

Ostatke suhozidnih gradnji, što se nalaze istočno od crkve Sv. Šimuna, na putu prema uvali Stivanjska, potrebno je očuvati intaktno, kao ambijentalnu vrijednost otočnog kultiviranog krajolika.

Beli - Pod Beli 24

Ribarska spremišta na plaži Pod Belog, posljednjih desetljeća dobrim su dijelom transformirana u vikend-kućice. Pošto trend adaptacije nije moguće zaustaviti, potrebno je barem nekoliko njih sačuvati u neizmijenjenoj funkciji, dok se ostale mogu prenamijeniti, ali uz zadržavanje postojećih gabarita i oblikovanja.

Bregi 28

Ostatke pastirske izdvojene naseobine potrebno je čuvati kao vrijednost kulturnog krajolika.

Brešce 29

Pastirski stan potrebno je sanirati prema postojećem stanju uz konzervatorski nadzor projekta i izvedbe.

Bubni 30

Ostatke više skupina izdvojenih suhozidnih naseobina s gospodarskim zgradama raznih namjena, što se nalaze na prostoranoj poljoprivrednoj površini podno ceste Križić - Dragozetići, potrebno je detaljnije arhitektonski i etnološki obraditi.

Cerić 31

Tragove pastirske i poljoprivredne naseobine potrebno je čuvati kao vrijednost kultiviranog krajolika.

Crekveni 32

Karakteristični primjer stana, tj. pastirskog staništa, potrebno je sanirati i rekonstruirati po postojećem stanju uz konzervatorski nadzor projektiranja i izvedbe.

Dol 34

Na poljoprivrednoj površini s ostacima rustičnog antičkog gospodarstva treba spriječiti svaku izgradnju.

Dol 35

Pastirski stan na crkvenom veleposjedu nastao adaptacijom kompleksa samostana Sv. Lovre, u novije je vrijeme bez ikakvih prethodnih istraživanja i suglasnosti grubo adaptiran za ugostiteljsko-turističke potrebe i vikend stanovanje. Potrebno je izraditi arhitektonski snimak postojećeg stanja,

Dragozetići 36

Selo se sastoji od tri stare jezgre međusobno povezane tako da stvaraju grupirano naselje izdužene konfiguracije, relativno je dobro sačuvano, no uz neke rekonstruktivne zahvate na stambenom fondu koji nisu sasvim prilagođeni ambijentu. Sanacija i rekonstrukcija moraju se provoditi pod konzervatorskim nadzorom projekta i izvedbe. Neambijentalne betonske prigradnje moguće je manjim rekompozicijama prema konzervatorskom naputku uklopiti u ambijent.

Filozići 40

Selo karakterizira izgradnja u nizu na rubu naselja. Tradicijska stambena arhitektura uglavnom je dobro očuvana. Sanacija i rekonstrukcija građevina mora se provoditi pod konzervatorskim nadzorom projekta i izvedbe.

Frantin 43

Ovaj relativno očuvan zaselak zbijenog tipa izgradnje, potrebno je obnavljati prema postojećem stanju uz sudjelovanje konzervatorske službe u projektiranju i realizaciji.

Gromače 45

Kamene ograde u suhozidu koje se posvud na Tramuntani protežu u udolinama i preko padina, najprepoznatljiviji su fenomen creskog kultiviranog krajolika. Neophodno je njihovo čuvanje i održavanje gdje je to moguće.

Ivanje 49

Jedno od starijih sela sa izvrsno sačuvanim primjercima »monumentalne« tradicijske arhitekture. Nekoliko je kuća s konzervatorskog aspekta dijelom loše obnovljeno te je nužno da se budući takvi zahvati odvijaju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima službe zaštite kulturnih dobara.

Jedro 51

Manji pastirski stan, u kojem je samo jedna zgrada služila za povremeno stanovanje, potrebno je sanirati i rekonsturirati prema postojećem stanju.

Konac 54

Za patricijski veleposjed, tj. stan u izvornom smislu pojma uvjeti zaštite navedeni su u segmentu Povijesni sklop i građevina - civilna građevina.

Kućina 57

Ovaj lokalitet blizu Kajmana sa napuštenim stanovima potrebno je sanirati po postojećem stanju.

Mala Čarnika 58

Tipični pastirski stan vrlo razvijenog tlocrta s palacom za gospodara i drugim skromnijim stambenim zgradama u ruševnom je stanju, te ga je potrebno sanirati i rekonstruirati pod konzervatorskom paskom.

Niska 61

Ruševno selo visoke ambijentalne vrijednosti, kod kojeg prevladava izgradnja u nizu uz poneku samostojeću kuću, potrebno je obnoviti prema postojećem stanju i pod konzervatorskim nadzorom.

Petrićevi 65

Rušeno selo s bogatstvom detalja tradicijskog graditeljstva, potrebno je sanirati i rekonstruirati prema postojećem stanju uz konzervatorski nadzor projektiranja i izvedbe. Prvenstveno je potrebno izraditi arhitektonski snimak.

Podupčići 66

Pastirski stan s nekadašnjom katnicom urušenom do razine prizemlja i dobro sačuvanim sustavom »ograjica«, »mrgara« i »strigara«. Kuću se može rekonstruirati pod konzervatorskim nadzorom projekta i izvedbe, a elemente tradicijskog suhozidnog graditeljstva stočarske ekonomije popraviti i čuvati intaktno.

Pojana 67

Veći pastirski stan s kućama za povremeni boravak, te gospodarskim zgradama potrebno je arhitektonski snimiti, sanirati i rekonstruirati prema postojećem stanju pod konzervatorskim nadzorom.

Rosuja 72

Pastirski stan s više stambenih i gospodarskih zgrada potrebno je arhitektonski snimiti, sanirati i rekonsturirati prema postojećem stanju uz konzervatorski nadzor projekta i izvedbe.

Srednji 74

Davno napušteni pastirski stan u izrazito ruševnom stanju potrebno je rekonstruirati prema postojećem stanju.

Stepići 76

Jedno od starijih sela, danas napušteno i u ruševnom stanju, potrebno je arhitektonski snimiti, sanirati i rekonstruirati prema postojećem stanju uz konzervatorski nadzor projektiranja i izvedbe. Eventualnu suvremenu komunikaciju provesti rubom dola, a ne stazom između sela i crkve Sv. Ivana Krstitelja.

Sveti Petar 78

Jedno od većih i starijih sela na Tramuntani, s relativno očuvanim građevnim fondom, ali i primjerom loše, neuklopljene novogradnje tik do crkve na sjevernom rubu naselja. Kuće je potrebno sanirati prema postojećem stanju uz konzervatorski nadzor projektiranja i izvedbe.

Važminec 82

Graditeljsku baštinu sela potrebno je arhitektonski snimiti i obnoviti prema postojećem stanju. Betonske pridodatke nastale u razdoblju između dva svjetska rata, manjim je preoblikovanjem moguće dobro prilagoditi izvornom stanju, jer su proporcionalno usklađene s kamenim građevinama. Projektiranje i izvedbu potrebno je planirati u suradnji s konzervatorskom službom. Pri sanaciji je potrebno naročito paziti na čuvanje vrijednih detalja ambijentalnog oblikovanja (svodovi s voltama, kamene konzole pokrovnog vijenca, počivalići i sl.). Ostatke suhozidnih nastambi nadomak sela dokumentirati i čuvati intaktno.

Zvironjin, uvala 86

Ribarske kuće (s inkorporiranim ostacima ranije, možda sakralne građevine u jednoj od njih), potrebno je konzervatorski istražiti.

Žanjevići 87

Zaselak zbijenog tipa izgradnje potrebno je arhitektonski snimiti, obnoviti prema postojećem stanju uz čuvanje ili ponavljanje ambijentalnih detalja, sve uz suradnju i pod paskom konzervatorske službe.

Etnološka građevina

Članak 58.

Beli 22

Kružne, kamenom obzidane vodospreme zvane »rimski bunari«, potrebno je čuvati intaktno.

Garbovica 44

Karakterističan primjer lokve, dijelom ograđen suhozidom, kao element kulturnog krajolika potrebno je očistiti i održavati.

Pajska 64

Obzidanu lokvu potrebno je čuvati kao element kulturnog prostora, uz čišćenje od mulja i vegetacije, te održavanje.

Poje 68

Pastirski stan potrebno je obnoviti uz konzervatorski nadzor.

Vela Čarnika 83

Pastirski stan potrebno je sanirati i rekonstruirati prema izvornom stanju uz konzervatorski nadzor projekta i izvedbe.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 59.

Na području obuhvata Plana ne planira se smještaj reciklažnog dvorišta ili transfer-stanice, a prikupljeni se otpad odlaže na deponij »Pržić« sjeverno od Cresa (izvan obuhvata Plana). Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Cres, odnosno ovlaštena pravna osoba.

Postupanje s otpadom potrebno je provoditi izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada, sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom, iskorištavanjem vrijednih svojstva otpada u materijalne i energetske svrhe, odlaganjem otpada na za to predviđeno odlagalište, saniranjem otpadom onečišćenih površina i dr.

Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se Odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 34/95) i drugih propisa:

- Pravilnika o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/ 96),

- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/97),

- Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (»Narodne novine« broj 53/96).

Članak 60.

Na postojećim divljim deponijama uz prometnice potrebno je postaviti ograde, te time spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada, a postojeći otpad deponirati na odlagalište.

Za naselja na Tramuntani, kao i za planirane zone predviđene za ugostiteljsko-turističku namjenu bit će potrebno utvrditi količinu otpada po pojedinom naselju (izvan i tijekom turističke sezone), postaviti odgovarajući broj kontejnera i ustanoviti njihovo redovito pražnjenje, tj. odvoženje.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 61.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.

Ovim Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora, te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.

9.1. Zaštita tla

Šumsko tlo

Članak 62.

Šume i šumska zemljišta pokrivaju oko 750kupne kopnene površine Tramuntane. Stoga je zaštita šuma i šumskog zemljišta od izuzetne važnosti, a određuje se sljedećim mjerama:

- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,

- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,

- povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročito pažnju posvetiti zaštiti od požara,

- u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu,

- kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

Poljoprivredno i pašnjačko tlo

Članak 63.

Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od I.-V. razreda u nepoljoprivredne, posebice građevinske svrhe, nije dopuštena.

U kontekstu mogućeg razvoja i oživljavanja poljoprivredne proizvodnje potrebno je štititi današnje pašnjačke površine - predvidjeti režime košnje, raskrčivanja od smreke, ne dozvoliti pošumljavanje, naročito borom, i dr.

Prednost u korištenju poljoprivrednog i pašnjačkog tla treba dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a naročito treba poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane.

Članak 64.

Obzirom na buduću namjenu i korištenje poljoprivredno tlo na području Tramuntane podijeljeno je u četiri kategorije zaštite.

Zemljišta I. kategorije zaštite obuhvaćaju zemljišta I.-V. bonitetne klase. Na području Tramuntane ona su prisutna kao bonitetna klasa i potklasa 41 i 52, a svrstana su u P2 i P3 prostornu kategoriju korištenja zemljišta. To su najvrednija tla koja se štite i namjenjuju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Samo iznimno mogu se koristiti za gospodarske i infrastrukturne građevine koje služe za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, kada u blizini nema zemljišta nižih bonitetnih kategorija.

Zemljišta II. kategorije obuhvaćaju VI. bonitetnu klasu, na području Tramuntane ona su prisutna kao bonitetna klasa i potklasa 61 i 62, a svrstana su u PŠ prostornu kategoriju korištenja zemljišta ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (pašnjačke površine). Tereni na kojima su zemljiša II. kategorije moraju biti namijenjeni poljoprivrednoj proizvodnji s najmanje 500ovršine. Odgovarajućim mjerama treba zaštititi najvrednija i najdublja tla, tla povoljne prirod

Zemljišta III. i IV. kategorije zaštite čine tla prekrivena šumama - gospodarskim, zaštitnim ili šumama posebne namjene.

9.2. Zaštita zraka

Članak 65.

Kakvoća zraka na području Tramuntane je I. kategorije - čist ili neznatno onečišćen zrak gdje nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka. Stoga na Tremuntani treba djelovati preventivno kako se ne bi prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka.

Za nove zahvate u prostoru za koje nije propisana provedba procjene utjecaja na okoliš, maksimalno dopušteni porast onečišćenja imisijskim koncentracijama i taloženjem ne smije prijeći:

SMJERNICE ZA DODATNO IMISIJSKO
OPTEREĆENJE ZBOG EMISIJE NOVOG IZVORA

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

9.3. Zaštita voda

Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 66.

Obzirom na nepostojanje značajnijih izvorišta, potrebno je pristupiti istraživanju radi korištenja i zaštite podzemnih voda (stvaranje podzemnih akumulacija - tj. kombiniranje površinskog akumuliranja dijela rezervi i prihranjivanja podzemlja u sušnom razdoblju, kaptiranje podzemne vode u eventualnim retencijskim prostorima, praćenje rezervi podzemnih voda, i sl.).

Vezano na potrebu zaštite površinskih voda, potrebno je čistiti i održavati postojeće lokve, prema uvjetima iz članka 44. ovog Plana.

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 67.

Osim održavanja i regulacije postojećih pregrada za zaštitu od bujičnih tokova, potrebno je, u skladu s budućim planovima, pristupiti i dodatnim radovima na zaštiti od štetnog djelovanja voda.

Zaštita mora i podmorja

Članak 68.

Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:

- izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda s uređajima za pročišćavanje i podmorskim ispustom u obalnim naseljima,

- unapređivanja službe zaštite i čišćenja mora i plaža,

- u trajektnoj luci Porozina osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja.

Članak 69.

Zbog vrijednosti bioraznolikosti podmorja Tramuntane potrebno je istražiti tkz. nulto stanje temeljem kojeg se mogu odrediti i uža područja za zaštitu.

Monitoring podmorja treba sadržavati:

- biocenološka istraživanja morskog dna i pridnenih biocenoza,

- istraživanje dredžom u poručju livada morske cvjetnice posidonije.

Radi zaštite koraligenskih biocenoza potrebno je brojčano ograničiti, a po potrebi i zabraniti bacanje mreža stajačica.

Mjere zaštite sastoje se u ograničavanju nekontroliranog ronjenja autonomnom ronilačkom opremom. Direktne mjere zaštite područja s livadama posidonije mogu se svesti na to da se na takvim područjima izbjegava i zabranjuje izgradnja bilo kakvih ispusta otpadnih voda, kao najdirektnijih zagađivača koji degradiraju i uništavaju tu vrijednu podmorsku biocenozu.

10. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 70.

Za područje Tramuntane od osobite je važnosti zaštita od požara. Osnovne preventivne mjere zaštite temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara.

U cilju zaštite od požara potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse, te procjeni ugroženosti od požara na području Primorsko-goranske županije. U cilju zaštite od požara potrebno je graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti, graditi protupožarne zidove i izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže.

U cilju zaštite šumskih površina za gospodarsku jedinicu Tramuntane sačinjena je procjena ugroženosti od požara i određene mjere zaštite (patroliranje, promatranje i dr.).

11. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Članak 71.

Izrada Detaljnih planova uređenja određuje se za:

- registrirana povijesna naselja: Beli (gradsko naselje), Predošćicu (seosko naselje),

- površine za izdvojene namjene: Ivanje (ugostiteljsko-turistička namjena), Važminec (ugostiteljsko-turistička namjena), Križić (javna i društvena namjena - informacijsko-interpretacijski centar).

Granice obuhvata navedenih planova odredit će se Prostornim planom uređenja Grada Cresa, temeljem razgraničenja površina naselja, odnosno površina za izdvojene namjene.

Članak 72.

Ovaj Prostorni plan stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021-04/03-02/02

Ur. broj: 2170/01-92-01-03/3

Rijeka, 20. veljače 2003.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Predsjednik
dr. sc. Miljenko Dorić, v. r.