69.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), Programa mjera za
unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 2007. - 2011. godine (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 17/07) i članka 40. Statuta Grada
Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/ 01, 04/02,
13/02, 03/05, 09/06, 17/06 - pročišćeni tekst, 08/ 07 i 44/07) Gradsko vijeće
Grada Rijeke, na sjednici 26. ožujka 2009. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja
gradskog područja Pećine
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Odluka o Detaljnom planu uređenja
gradskog područja Pećine (u daljnjem tekstu: Plan).
Članak
2.
Plan je izradio »Arhitektonsko-građevinski
atelje« d.o.o. iz Rijeke, Ive Marinkovića 14.
Članak
3.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim
kartografskim prikazima.
Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 79,04
ha.
Kopneni dio površine iz stavka 2. ovoga
članka iznosi 35,77 ha, a morski dio iznosi 43,27 ha.
Članak
4.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od
Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove te obvezne priloge kako
slijedi:
A) TEKSTUALNI DIO
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica i građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
2.2. Veličina i površina građevina
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom,
komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanje cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavna mjesna ulica/cesta
3.1.2. Ostale ulice
3.1.3. Javna parkirališta
3.1.4. Javna garaža
3.1.5. Pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja ostale prometne mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja telekomunikacijske mreže
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih
javnih površina
3.4.1. Opskrba pitkom vodom
3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
3.4.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
3.4.4. Opskrba plinom
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih
površina
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili
osjetljivih cjelina i građevina
6. Uvjeti i način gradnje
7. Mjere zaštite prirodnih,
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Mjere provedbe plana
9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na
okoliš
9.1. Mjere zaštite zraka
9.2. Mjere zaštite od buke
9.3. Mjere zaštite voda
9.4. Mjere zaštite tla
9.5. Postupanje sa otpadom
9.6. Mjere zaštite od požara
9.7. Mjere zaštite od potresa
10. Uklanjanje građevina
B) GRAFIČKI DIO
1. Detaljna namjena površina M 1:1000
2. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
2.1. Prometna infrastrukturna mreža M 1:1000
2.2. Komunalna infrastrukturna mreža
- vodoopskrba i odvodnja M 1:1000
2.3. Telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža
- telekomunikacijska mreža, elektroopskrba
i javna rasvjeta M 1:1000
2.4. Komunalna infrastrukturna mreža
- plinoopskrba M 1:1000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina M 1:1000
4. Uvjeti gradnje M 1:1000
C) OBVEZNI PRILOZI
I. Obrazloženje Plana
1. Polazišta
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost
područja u obuhvatu Plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i
ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja
uređenja prostora
2. Plan prostornog uređenja
2.1. Program gradnje i uređenja površina i
zemljišta
2.1.1. Program gradnje luke nautičkog turizma
na Brajdici
2.1.2. Program gradnje i rekonstrukcije
ostalih građevina
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za
namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
2.3.1. Prometna mreža
2.3.2. Telekomunikacijska mreža
2.3.3. Vodoopskrba
2.3.4. Odvodnja
2.3.5. Plinoopskrba
2.3.6. Elektroopskrba
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
II. Izvod iz Odluke o donošenju Prostornog
plana uređenja grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
31/03 i 26/05) i Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 7/07)
III. Stručne podloge na kojima se temelje
prostorno planska rješenja Plana:
- Katastarski plan u mjerilu 1:1000, Državna
geodetska uprava, Područni ured za katastar Rijeka,
- Odluka o Detaljnom planu uređenja područja
Pećine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 10/ 02),
- Idejno rješenje luke nautičkog turizma,
- Idejno rješenje prometnice oznake OU-2,
IV. Popis propisa koje je bilo potrebno
poštivati u izradi Plana:
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07),
- Pravilnik o sadržaju, mjerilima
kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata
prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04-ispr. i 163/04),
- Pravilnik o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«
broj 151/05 i 61/07),
- Zakon o zaštiti kulturnih dobara (»Narodne
novine« broj 69/99, 151/03 i 157/03),
- Zakon o zaštiti od buke (»Narodne novine«
broj 20/03 i 100/04) te podzakonski propisi kojima se uređuje zaštita od buke,
- Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine«
broj 178/04, 110/07 i 60/08),
- Zakon o otpadu (»Narodne novine« broj
178/04, 153/ 05, 111/06, 110/07 i 60/08),
- Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine«
broj 58/ 93, 100/04, 33/05 i 107/07),
- Plan zaštite od požara i tehnoloških
eksplozija za područje grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 41/08),
- Zakon o zaštiti i spašavanju (»Narodne
novine« broj 174/04 i 79/07).
V. Zahtjevi i mišljenja na Plan
VI. Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi
Plana,
VII. Evidencija postupka izrade i donošenja
Plana,
VIII. Sažetak za javnost.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak
5.
Namjena površina određena je kartografskim
prikazom broj 1.
Namjena površina na području obuhvata Plana
određuje se kako slijedi:
1) Stambena namjena (S)
2) Mješovita namjena - pretežito stambena
namjena (M1)
3) Mješovita namjena - pretežito poslovna
namjena (M2)
4) Javna i društvena namjena - upravna i
pravosudna namjena (D1)
5) Javna i društvena namjena - socijalna
namjena (D2)
6) Javna i društvena namjena - predškolska
namjena (D4)
7) Javna i društvena namjena - osnovnoškolska
namjena (D5)
8) Javna i društvena namjena - srednjoškolska
namjena (D6)
9) Javna i društvena namjena - vjerska
namjena (D7)
10) Poslovna namjena - pretežito uslužna
namjena (K1)
11) Poslovna namjena - pretežito trgovačka
namjena (K2)
12) Ugostiteljsko-turistička namjena - hotel
(T1)
13) Ugostiteljsko-turistička namjena - hostel
(T4)
14) Luka nautičkog turizma (LN)
15) Sportska luka (LS)
16) Sportsko-rekreacijska namjena - sport
(R1)
17) Sportsko-rekreacijska namjena -
rekreacija (R2)
18) Sportsko-rekreacijska namjena - kupalište
(R3)
19) Glavna mjesna ulica/cesta (GMC)
20) Ostala ulica (OU)
21) Kolno-pješačka površina (KP)
22) Garaža (G)
23) Javna garaža (G1)
24) Pješačka površina (PP)
25) Površina infrastrukturnih sustava (IS)
26) Javna zelena površina - javni park (Z1)
27) Javna zelena površina - igralište (Z2)
28) Javna zelena površina - vrt (Z3)
29) Zaštitna zelena površina (Z)
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica i građevina
Članak
6.
Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica i građevina određeni su kartografskim prikazom broj
3.
Članak
7.
Postojećom građevinom na području obuhvata
Plana smatra se građevina građena na temelju građevinske dozvole ili drugog
odgovarajućeg akta te svaka druga građevina koja je sukladno zakonu kojim se
uređuje prostorno uređenje i gradnja sa njom izjednačena.
Članak
8.
Unutar područja obuhvata Plana dozvoljena je
gradnja novih građevina, rekonstrukcija postojećih građevina i uređenje površina
građevnih čestica te gradnja i rekonstrukcija komunalne i telekomunikacijske
infrastrukturne mreže.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak
9.
Veličina građevnih čestica prikazana je u
tablici 1. koja se nalazi u privitku i čini sastavni dio ove Odluke (u daljnjem
tekstu: Tablica 1.), a oblik građevnih čestica prikazan je kartografskim
prikazom broj 4.
Članak
10.
Dozvoljava se usklađenje planiranog oblika i
veličine građevne čestice, sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine
nekretnine, kada to ne remeti provedbu Plana.
Članak
11.
Radi uređenja morske obale dozvoljava se
korekcija obalnog ruba nasipavanjem mora.
Članak
12.
Pojas mora u širini od 300,0 m od obalnog
ruba određuje se kao površina za rekreaciju na moru, namijenjena kupanju i športovima
na moru.
2.2. Veličina i površina građevina
Članak
13.
Veličina i površina građevina prikazani su u
tablici 2. koja se nalazi u privitku i čini sastavni dio ove Odluke (u daljnjem
tekstu: Tablica 2.).
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka,
dio parametra veličine građevina koji se odnosi na najveću dozvoljenu visinu
građevina na građevnoj čestici oznake T1-2 određen je člankom 16. i 17. ove
Odluke.
Članak
14.
Postojeća građevina, za koju ovim Planom nije
dozvoljeno povećanje broja etaža, može se rekonstruirati isključivo unutar
postojećih tlocrtnih i visinskih gabarita.
Izuzetno od odredbe iz stavka 1. ovoga
članka, prilikom rekonstrukcija krova postojeće građevine dozvoljeno je
povećanje postojeće visine građevine za najviše 0,5 m.
Članak
15.
Na građevnoj čestici oznake D-9 na kojoj se
planira gradnja vjerske građevine, dozvoljeno je graditi zvonik iznad visinskih
gabarita vjerske građevine utvrđenih u Tablici 2.
Najveća dozvoljena visina zvonika iz stavka
1. ovoga članka, mjerena od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta, iznosi
17,0 m.
Članak
16.
Na građevnoj čestici oznake T1-2 najveća
dozvoljena visina građevine utvrđuje se kako slijedi:
- za građevinu oznake »A« najveća dozvoljena
visina određena je visinom vrha postojećeg nadozida potkrovlja te građevine,
- za građevinu oznake »B« najveća dozvoljena
visina određena je apsolutnom visinskom kotom 36,8 m.n.m, odnosno postojećom
visinom vrha najnižeg razdjelnog vijenca postojeće građevine oznake »A«;
- za građevinu oznake »C« najveća dozvoljena
visina određena je apsolutnom visinskom kotom 24,04 m.n.m., odnosno visinom
vrha poda prve etaže postojeće građevine oznake »A«,
- za građevinu oznake »D« najveća dozvoljena
visina određena je apsolutnom visinskom kotom 19,05 m.n.m, odnosno završnom kotom
poda etaže prizemlja postojeće građevine oznake »A«,
- za građevinu oznake »E« najveća dozvoljena
visina određena je apsolutnom visinskom kotom 29,14 m.n.m, odnosno završnom
kotom poda druge etaže postojeće građevine oznake »A«.
Članak
17.
Na građevoj čestici oznake T1-2 za građevine
oznake »B«, »C«, »D« i »E« najveća dozvoljena visina između poda prve
suterenske etaže i poda prizemlja građevine, odnosno između dva poda
suterenskih etaža građevina iznosi 3,2 m.
2.3. Namjena građevina
Članak
18.
Na području namjene »Stambena namjena«
dozvoljava se gradnja i rekonstrukcija stambene građevine i to: obiteljske,
višeobiteljske i višestambene građevine.
Unutar građevine na području namjene iz
stavka 1. ovoga članka ne dozvoljava se prenamjena stambenog u poslovni
prostor.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka,
prenamjena stambenog u poslovni prostor dozvoljava se ako je stambeni prostor
orjentiran prema javno-prometnoj površini i smješten u prizemnoj etaži
građevine.
Članak
19.
Na području namjene »Mješovita namjena -
pretežito stambena namjena« dozvoljava se gradnja i rekonstrukcija
stambeno-poslovne građevine.
Unutar građevine iz stavka 1. ovoga članka
pretežiti dio građevinske bruto površine građevine potrebno je urediti kao
stambeni prostor, a preostalu površinu kao poslovni prostor.
Unutar građevine na području namjene iz
stavka 1. ovoga članka suterensku i/ili prizemnu etažu obvezno je urediti kao
prostor poslovne namjene.
Članak
20.
Na građevnoj čestici oznake M1-1 najnižu
suterensku etažu potrebno je urediti kao poslovni prostor i/ili
sportsko-rekreacijski prostor.
Članak
21.
Na području namjene »Mješovita namjena -
pretežito poslovna namjena« dozvoljava se rekonstrukcija poslovno-stambene
građevine i/ili gradnja nove (zamjenske) građevine u slučaju uklanjanja
postojeće građevine.
Unutar građevine iz stavka 1. ovoga članka
pretežiti dio građevinske bruto površine građevine potrebno je urediti kao
poslovni prostor, a preostalu površinu kao stambeni prostor.
U prizemlju građevine iz stavka 1. ovoga
članka nije dozvoljeno uređenje stambenog prostora.
Članak
22.
Na području namjene »Javna i društvena
namjena - upravna i pravosudna namjena« »Javna i društvena namjena - socijalna
namjena« i »Javna i društvena namjena - predškolska namjena« dozvoljava se
rekonstrukcija postojeće građevine i uređenje građevne čestice.
Članak
23.
Na području namjene »Javna i društvena
namjena - osnovnoškolska namjena« dozvoljava se rekonstrukcija postojeće
građevine, igrališta i uređenje građevne čestice.
Članak
24.
Na području namjene »Javna i društvena
namjena - srednjoškolska namjena« dozvoljava se rekonstrukcija postojeće
građevine i uređenje građevne čestice.
Članak
25.
Na području namjene »Javna i društvena
namjena - vjerska namjena« dozvoljava se rekonstrukcija postojeće građevine i
uređenje građevne čestice.
Članak
26.
Na području namjene »Poslovna namjena -
pretežito uslužna namjena« i Poslovna namjena - pretežito trgovačka namjena«
dozvoljava se rekonstrukcija postojeće građevine i uređenje građevne čestice.
Članak
27.
Na području namjene »Ugostiteljsko-turistička
namjena - hotel« dozvoljena je rekonstrukcija postojeće i gradnja nove građevine
te uređenje građevne čestice.
Članak
28.
Na području namjene »Ugostiteljsko-turistička
namjena - hostel« dozvoljena je rekonstrukcija postojeće građevine i uređenje
građevne čestice.
Članak
29.
Na području namjene »Luka nautičkog turizma«
dozvoljena je gradnja luke nautičkog turizma »Brajdica« s vezovima za plovila i
građevinama pratećeg sadržaja, postavljanje infrastrukture te uređenje obale i
obalnih površina.
Članak
30.
Na području namjene »Sportska luka«
dozvoljena je rekonstrukcija sportske luke »Pećine« s vezovima za plovila,
rekonstrukcija građevine pratećeg sadržaja, postavljanje infrastrukture te
uređenje obale i obalnih površina.
Članak
31.
Na području namjene »Sportsko-rekreacijska
namjena - sport« dozvoljena je rekonstrukcija postojeće građevine, gradnja nove
građevine te uređenje građevne čestice za odvijanje sportskih aktivnosti.
Članak
32.
Na području namjene »Sportsko-rekreacijska
namjena - rekreacija« dozvoljena je rekonstrukcija boćarskog igrališta u
postojećim gabaritima.
Članak
33.
Na području namjene »Sportsko - rekreacijska
namjena - kupalište« dozvoljena je rekonstrukcija postojećih plaža i obalne
šetnice te gradnja i uređenje novih plaža i pješačke šetnice korekcijom obalnog
ruba i nasipavanjem mora.
Na području kupališta dozvoljeno je
postavljanje tuševa, kabina za presvlačenje i sezonskih privremenih građevina
za ugostiteljsku i trgovačku namjenu u funkciji osnovne namjene.
Članak
34.
Na području namjene »Glavna mjesna
ulica/cesta« dozvoljena je rekonstrukcija postojećih glavnih mjesnih
ulica/cesta i to: Ulice Šetalište XIII. divizije i Ulice Janka Polić Kamova.
Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka
dozvoljeno je postavljanje podzemnih telekomunikacijskih i komunalnih
infrastrukturnih vodova.
Članak
35.
Na području namjene »Ostala ulica« dozvoljena
je rekonstrukcija postojećih ostalih ulica i to: Ulice Vevčevski prolaz i Ulice
Pećine te gradnja novoplaniranih ostalih ulica na građevnim česticama oznake
OU-2 i OU-4.
Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka
dozvoljeno je uređenje površina za kretanje i parkiranje vozila te postavljanje
podzemnih telekomunikacijskih i komunalnih infrastrukturnih vodova.
Članak
36.
Na području namjene »Kolno-pješačka površina«
dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija kolno-pješačkih puteva.
Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka
dozvoljeno je uređenje površina za kretanje i parkiranje vozila te polaganje
podzemnih telekomunikacijskih i komunalnih infrastrukturnih vodova.
Članak
37.
Na području namjene »Garaža« dozvoljava se
rekonstrukcija postojeće i gradnja novoplanirane garaže za smještaj vozila.
Članak
38.
Na području namjene »Javna garaža« dozvoljava
se gradnja javne garaže za smještaj vozila.
Krov javne garaže iz stavka 1. ovoga članka
potrebno je urediti kao zelenu površinu.
Članak
39.
Na području namjene »Pješačke površine«
dozvoljena je rekonstrukcija, gradnja i uređenje pješačkih nogostupa i stuba.
Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka
dozvoljeno je postavljanje podzemnih telekomunikacijskih i komunalnih
infrastrukturnih vodova.
Članak
40.
Na području namjene »Površina
infrastrukturnih sustava« dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija građevina
infrastrukturnog sustava, gradnja instalacija i uređaja za provođenje mjera
zaštite okoliša, uređenje građevne čestice za smještaj vozila, prometnih i
manipulativnih površina, hortikulturno uređenje i slično.
Članak
41.
Na području namjene »Javne zelene površine -
javni park« dozvoljeno je hortikulturno uređenje te opremanje postojećih
parkova urbanom i parkovnom opremom.
Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka
dozvoljeno je uređivanje i opremanje igrališta namijenjenih igri i razonodi
djece.
Članak
42.
Na području namjene »Javne zelene površine -
igralište« dozvoljeno je uređivanje i opremanje igrališta namijenjenih igri i
razonodi djece.
Članak
43.
Na području namjene »Javne zelene površine -
odmorište, vrt« dozvoljava se hortikulturno uređenje te opremanje površina
parkovnom opremom.
Članak
44.
Na području namjene »Zaštitne zelene
površine« dozvoljeno je hortikulturno uređenje površina u skladu s prirodnim
osobitostima područja.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
45.
Obvezni građevni pravac novih građevina
određen je kartografskim prikazom broj 4.
Građevina se s najmanje 1/2 svoje dužine mora
graditi na obveznom građevnom pravcu.
Izuzetno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga
članka, u slučaju nepovoljnih rezultata geoloških ispitivanja ili drugih
opravdanih razloga, dozvoljava se odstupanje od obveznog građevnog pravca za
najviše +/- 1,5 m.
Članak
46.
Unutar gradivog dijela građevne čestice za
osnovnu građevinu dozvoljava se gradnja osnovne građevine, pomoćne građevine u
funkciji stanovanja i pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice, sukladno
namjeni određenoj Planom.
Pomoćna građevina u funkciji stanovanja, u
smislu ove Odluke, je garaža, kotlovnica, spremište i slično.
Pomoćna građevina u funkciji uređenja
okućnice, u smislu ove Odluke, je vrtni paviljon, sjenica, bazen i slično.
Najveća dozvoljena visina pomoćne građevine
iznosi 3,0 m.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka,
izvan gradivog dijela građevne čestice, dozvoljena je gradnja garaže i pomoćne
građevine u funkciji uređenja okućnice ukoliko to ne umanjuje kvalitetu
stanovanja u okolnim stambenim građevinama.
Gradnja garaže iz stavka 5. ovoga članka
dozvoljava se na rubu građevne čestice prema javno-prometnoj površini samo u
slučaju kad je visinska kota pristupne ceste uzdignuta najmanje 3,0 m u odnosu
na završnu kotu prizemlja garaže.
Gradnja pomoćne građevine u funkciji uređenja
okućnice iz stavka 5. ovoga članka dozvoljava se na rubu građevne čestice prema
susjednoj građevnoj čestici samo u slučaju kad je visinska kota zemljišta
susjedne građevne čestice prema pomoćnoj građevini uzdignuta najmanje 3,5 m u
odnosu na završnu kotu prizemlja te građevine.
Površina pomoćne građevine iz stavka 1. ovoga
članka, koja se gradi kao zatvorena građevina, ulazi u obračun koeficijenta
izgrađenosti građevne čestice (kig) te u obračun koeficijenta građevne čestice
(kis).
Članak
47.
Izvan gradivog dijela građevne čestice oznake
S-34 dozvoljava se gradnja balkona na pročelju građevine koje je orijentirano
prema građevnoj čestici oznake M1-1.
Balkon iz stavka 1. ovoga članka može biti
konzolno istaknut za najviše 2,0 m u odnosu na liniju postojećeg pročelja
građevine.
Članak
48.
Na području namjene »Javna i društvena
namjena - srednjoškolska namjena«, »Javna i društvena namjena - vjerska
namjena«, »Ugostiteljsko-turistička namjena- hotel« i »Sportsko-rekreacijska
namjena - sport« izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja i
postavljanje:
- stubišta, rampe i vanjske terase, najveće
dozvoljene visine 1,50 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i
uređenog terena uz stubište, rampu odnosno vanjsku terasu do najviše točke
subišta, rampe odnosno vanjske terase,
- trijema, nadstrešnice i prozirne
konstrukcije iznad ulaza u građevinu,
- objekata i uređaja komunalne
infrastrukture,
- podzemnih i nadzemnih uređaja: spremišta
goriva, otpadnih materijala, agregata, baterija solarnih kolektora, dizalica
topline i slično.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak
49.
Vrsta krova nije određena.
Nagib kosog krova iznosi najviše 23 stupnja.
Za krov građevine dozvoljava se uporaba svih
vrsta pokrova osim bitumenskih, salonitnih i drvenih pokrova te ravnog crijepa.
Na krovu građevine dozvoljeno je postavljanje
sunčanih kolektora, a unutar zone zaštite kulturno povijesne cjeline i
građevina postavljanje sunčanih kolektora dozvoljava se isključivo uz
suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u
Rijeci.
Članak
50.
Prilikom rekonstrukcije postojeće građevine,
arhitektonski izraz građevine potrebno je uskladiti s arhitektonskim izrazom
građevina bliske ili jednake tipologije.
Ovim Planom ne ograničava se izbor materijala
i tipologije gradnje.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, u
oblikovanju i organizaciji pročelja nije dozvoljeno:
- izvođenje krovnog vijenca konzolnim
prepuštanjem krovnog grednika,
- upotreba drva za oblikovanje konstruktivnih
dijelova pročelja i detalja kao što su zabat, vijenac, lođa, vidljivi podgled i
slično, osim ako ti konstruktivni dijelovi pročelja i detalji nisu izvorni
dijelovi građevine,
- oblikovanje pročelja na motivu luka »na
koljeno«.
Članak
51.
Prilikom rekonstrukcije postojeće građevine
koja ima ambijentalnu i stilsku vrijednost ne dozvoljava se uklanjanje
arhitektonske plastike pročelja (erte, portali, međukatni i završni vijenci,
ukrasi izvedeni u žbuci i slično).
Članak
52.
Na pročelju građevine orjentiranom prema
javno-prometnoj površini ne dozvoljava se postavljanje antenske naprave,
rashladnog uređaja, ventilacijskog otvora i slično.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka,
rashladni uređaj može se ugraditi unutar građevne stolarije, izloga, parapeta
prozorskog otvora, lođe odnosno balkona, pod uvjetom da se takvom ugradnjom ne
remeti arhitektonska kompozicija pročelja, ne uklanja ili oštećuje
arhitektonska plastika građevine izvedena kamenom ili žbukom i slično te pod
uvjetom da mjesto ugradnje ne bude izloženo pogledu s javno-prometne površine.
Antensku napravu dozvoljeno je postavljati na
krov građevine.
Članak
53.
Na pročelju građevine dozvoljeno je
postavljanje tende, nadstrešnice i slično, pod uvjetom da se njihovim
postavljanjem ne utječe na slobodan profil potreban za kretanje pješaka i
vozila, postavljanje urbane opreme te drugih posebnih uvjeta korištenja javne i
prometne površine.
Članak
54.
Na građevnim česticama oznake M1-1 i M1-4
planirana je gradnja građevina koje treba arhitektonski komponirati visinskim
stupnjevanjem volumena i vodoravnom raščlambom pročelja.
Visinsko stupnjevanje volumena potrebno je
postići terasastim načinom gradnje građevine, a vodoravnu raščlambu pročelja
potrebno je postići različitim oblikovanjem suterenskih pročelja u odnosu na
oblikovanje nadzemnih pročelja građevine.
Članak
55.
Pročelja građevine na građevnoj čestici
oznake M2-1 potrebno je arhitektonski prilagoditi okolini postojećih
rezidencijalnih građevina u Ulici Šetalište XIII. divizije.
Članak
56.
Najmanje 80% pročelja građevine oznake »E« na
građevnoj čestici oznake T1-2 potrebno je arhitektonski oblikovati kao prozirno
pročelje.
2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak
57.
Način uređenja građevnih čestica određen je
kartografskim prikazom broj 3.
Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je
urediti kao kolno-pješačku površinu, površinu za pristup građevini, pješačku
površinu, površinu za parkiranje vozila i/ili hortikulturno urediti uvažavajući
funkcionalna i oblikovna svojstva pejsaža.
Članak
58.
Na građevnim česticama oznake S-155, S-159,
S-171 i S- 172 planiranim za gradnju stambene građevine, najmanje 40% građevne
čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti temeljem projekta
krajobrazne arhitekture kao sastavnim dijelom idejnog i glavnog projekta za
gradnju građevine na tim česticama.
Članak
59.
Neizgrađene djelove građevne čestice oznake
T1-2 potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti temeljem projekta
krajobrazne arhitekture kao sastavnim dijelom idejnog i glavnog projekta za
gradnju građevina na toj građevnoj čestici.
Članak
60.
Dio obalnog ruba na području namjene
»Športsko- rekreacijska namjena - kupalište« koji je u dodiru s morem, potrebno
je urediti kao kupalište i/ili obalnu šetnicu te prostor za odvijanje
rekreacijskih aktivnosti na moru.
Članak
61.
Na području namjene »Stambena namjena«,
»Javna i društvena namjena - upravna i pravosudna namjena«, »Javna i društvena
namjena - predškolska namjena«, »Javna i društvena namjena - osnovnoškolska
namjena«, »Javna i društvena namjena - srednjoškolska namjena«, »Luka nautičkog
turizma«, »Sportska luka« i »Sportsko - rekreacijska namjena - sport« građevnu
česticu dozvoljeno je ograditi.
Najveća dozvoljena visina ograde prema
javno-prometnoj površini iznosi 1,80 m, osim na području namjene »Sportsko -
rekreacijska namjena - sport« na kojem najveća dozvoljena visina ograde iznosi
3,0 m.
Ograda iz stavka 2. ovoga članka može se
izvesti kao puna ili čvrsta ograda u visini od najviše 1,0 m i to uporabom
kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje ograda
na susjednim građevnim česticama, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao
prozirna uporabom metala, opeke, živice i sličnog materijala.
Najveća dozvoljena visina ograde prema
građevnim česticama koje nisu javno-prometna površina iznosi 1,80 m i može biti
izvedena kao puna ograda.
Članak
62.
Pješačku površinu potrebno je urediti
primjenom primjerenih elemenata opločenja: kamenom, šljunkom, granitnom kockom,
betonskim elementom, asfaltom u boji i sličnim materijalom te opremiti urbanom
i likovnom opremom.
Na pješačkoj površini dozvoljava se
postavljanje nadstrešnice i pergole.
Članak
63.
Najveća dozvoljena visina potpornog i/ili
obložnog zida iznosi 1,50 m, a ako je visina zida veća od 1,50 m tada je zid
potrebno izvesti terasasto.
Širina terase između potpornih i/ili obložnih
zidova, koju je potrebno ozeleniti, iznosi najmanje 0,50 m.
U širinu ozelenjene terase iz stavka 2. ovoga
članka nije uračunata debljina zida.
Potporni i/ili obložni zid izvodi se uporabom
betona ili kamena.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka,
ako to zahtijeva konfiguracija terena, visina potpornog i/ili obložnog zida
može iznositi do 3,0 m, a prema javno-prometnoj površini isti je potrebno
izvesti kao oblikovanu strukturu.
Članak
64.
Smještaj vozila unutar područja obuhvata
ovoga Plana potrebno je osigurati u garažno-parkirnim građevinama, na
parkirališnim površinama te uličnim parkiranjem.
Članak
65.
Svaka građevna čestica na kojoj se planira
gradnja nove i/ili rekonstrukcija postojeće građevine mora imati osiguranu
površinu za smještaj vozila.
Broj parkirališnih/garažnih mjesta utvrđuje
se kako slijedi:
a) s obzirom na površinu stana:
- za stan do 59 m2 neto razvijene površine potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto,
- za stan od 60 m2 do 100 m2 neto razvijene površine potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta,
- za stan neto razvijene površine veće od 101
m2 potrebno je osigurati tri
parkirališna mjesta;
b) s obzirom na vrstu djelatnosti:
- za trgovačku djelatnost, na 25 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto;
- za ugostiteljsku djelatnost, na četiri
sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu, na tri do šest osoba (posjetitelja/
zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično, potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto;
- za uredsku djelatnost, na 30 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto;
- za zdravstvenu djelatnost, na 30 m2 bruto razvijene površine u ambulanti, poliklinici,
domu zdravlja i socijalnoj ustanovi, potrebno je osigurati jedno parkirališno
mjesto,
- za školsku djelatnost i djelatnost visokog
obrazovanja, na jednu učionicu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za predškolsku djelatnost, na jednu grupu
djece u predškolskoj ustanovi potrebno je osigurati četiri parkirališna mjesta,
- za športsku djelatnost, na deset sjedećih
mjesta u igralištu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za rekreativnu djelatnost, na 500 m2 bruto razvijene i uređene površine za rekreaciju
potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto, a za rekreativno područje
kupališta čija dužina mjerena obalnim rubom iznosi 50 m potrebno je osigurati
dva parkirališna mjesta;
- na građevnoj čestici oznake LN-1 planiranoj
za gradnju luke nautičkog turizma potrebno je osigurati 125 parkirališnih
mjesta za automobile i 20 parkirališnih mjesta za motocikle.
Članak
66.
Izuzetno od odredbe članka 65. stavka 1. ove
Odluke, površinu za smještaj vozila za građevnu česticu oznake D2-1 i D7-1
potrebno je osigurati uličnim parkiranjem na građevnoj čestici oznake GMC-1.
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanje cestovne i ulične mreže
Članak
67.
Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i
ulične mreže određeni su kartografskim prikazom broj 2.1.
Članak
68.
Mjesto priključenja građevne čestice na javnu
prometnu površinu određeno je kartografskim prikazom broj 4.
Članak
69.
Najmanja dozvoljena širina kolnika za
jednosmjernu cestu iznosi 4,50 m, a najmanja dozvoljena širina kolnika za
dvosmjernu cestu iznosi 6,0 m.
3.1.1. Glavna mjesna ulica/cesta
Članak
70.
Na području obuhvata Plana glavne mjesne
ulice/ceste su:
1) Šetalište XIII. divizije i
2) Ulica Janka Polića Kamova.
Osnovni tehnički elementi za rekonstrukciju i
uređenje glavne mjesne ulice/ceste određuju se kako slijedi:
- širina prometnog traka iznosi 3,50 m,
- najmanja dozvoljena širina pješačkog
nogostupa iznosi 1,60 m,
- poprečni nagib iznosi od 2,5% do 4,0%,
- najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 7%.
3.1.2. Ostale ulice
Članak
71.
Na području obuhvata Plana ostale ulice su:
1) Ulica Vevčevski prolaz i
2) Ulica Pećine.
Na građevnoj čestici oznake OU-2 i OU-4
planirana je gradnja ostale ulice.
Osnovni tehnički elementi za gradnju,
rekonstrukciju i uređenje ostale ulice na području obuhvata ovoga Plana
određuju se kako slijedi:
- širina prometnog traka iznosi 3,0 m,
- najmanja dozvoljena širina pješačkog
nogostupa iznosi 1,60 m,
- poprečni nagib iznosi od 2,5% do 4,0%,
- najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi
16%.
3.1.3. Javna parkirališta
Članak
72.
Javna parkirališta planiraju se na području
namjene »Kolno-pješačke površine«.
Način gradnje i uređenja javnih parkirališta
iz stavka 1. ovoga članka određen je kartografskim prikazom broj 2.1.
3.1.4. Javna garaža
Članak
73.
Na građevnoj čestici oznake G1-1 planira se
gradnja poluukopane garaže.
Krov garaže iz stavka 1. ovoga članka
potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti temeljem projekta krajobrazne
arhitekture kao sastavnim dijelom idejnog i glavnog projekta za gradnju garaže
na toj građevnoj čestici.
Prilikom gradnje garaže iz stavka 1. ovoga
članka potrebno je zadržati više od 50% površine postojećeg zida prema Ulici
Šetalište XIII. divizije.
3.1.5. Pješačke površine
Članak
74.
Gradnju i uređenje pješačkih površina
potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 3.
Članak
75.
Povezivanje pješačkih površina na području
obuhvata Plana potrebno je izvesti gradnjom javnih stubišta, sukladno
kartografskom prikazu broj 3.
Najmanja dozvoljena širina stubišnog kraka
novog javnog stubišta iznosi 2,0 m.
Najveća dozvoljena visina stube iznosi 15 cm,
a najveći dozvoljeni broj stuba u jednom kraku iznosi 10 stuba.
Članak
76.
Na građevnim česticama oznake od R3-1 do
R3-10 dozvoljena je gradnja i uređenje obalne šetnice.
Najmanja dozvoljena širina obalne šetnice
iznosi 2,0 m.
Ostali uvjeti uređenja obalne šetnice iz
stavka 1. ovoga članka određeni su kartografskim prikazima broj 2.1. i 3.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja ostale prometne mreže
Članak
77.
Na građevnoj čestici oznake LN-1 planirana je
gradnja lukobrana, gatova, obala, obalnih površina i građevina u funkciji luke
nautičkog turizma.
Način gradnje lukobrana i gatova iz stavka 1.
ovoga članka nije određen Planom.
Članak
78.
Na građevnoj čestici oznake LS-1 planirana je
rekonstrukcija obala, obalnih površina i postojeće građevine u funkciji
sportske luke te održavanje lukobrana i čišćenje morskog dna radi održavanja
dubine akvatorija luke.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja telekomunikacijske mreže
Članak
79.
Telekomunikacijsku mrežu potrebno je graditi
i postavljati sukladno kartografskom prikazu broj 2.3.
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih
javnih površina
Članak
80.
Trasa komunalne infrastrukturne mreže
određena je kartografskim prikazima od broja 2.1. do broja 2.6.
Mrežu komunalne infrastrukturne potrebno je
graditi ispod javnih površina.
Mjesto priključenja nove građevine na objekte
i uređaje komunalne infrastrukturne mreže određeno je kartografskim prikazom
broj 4.
3.4.1. Opskrba pitkom vodom
Članak
81.
Novoplaniranu opskrbnu mrežu pitkom vodom
potrebno je graditi od suvremenih cijevi predviđenih za radni tlak od najmanje
10 bara.
3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak
82.
Postojeću mrežu odvodnje otpadnih voda
potrebno je dopunjavati uporabom suvremenih cijevi s revizionim oknima i spojem
u planirani sustav razdjelne kanalizacije.
Članak
83.
Otpadne vode potrebno je odvoditi planiranim
sustavom fekalne kanalizacije.
Oborinske krovne i/ili pročišćene vode sa
parkirališnih i prometnih površina potrebno je upuštati u sustav oborinske
kanalizacije.
3.4.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak
84.
Priključak novih objekata i uređaja javne
rasvjete na postojeću elektroopskrbnu mrežu potrebno je izvesti podzemnim
kabelima.
Postojeće zračne elektroopskrbne vodove
potrebno je prilikom njihove rekonstrukcije izvesti kao podzemne, pod uvjetom
da to dozvoljavaju tehnički uvjeti priključenja postojećih građevina na
elektroopskrbnu mrežu.
Članak
85.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se
postavljanje objekta i/ili uređaja komunalne i telekomunikacijske
infrastrukturne mreže, pod uvjetom da se ne narušava okoliš.
Kod postavljanja objekta i/ili uređaja iz
stavka 1. ovoga članka dozvoljava se ugradnja oblikovanih vizualnih barijera.
Članak
86.
Ako se za potrebe novoplanirane građevine ne
može osigurati potrebna vršna snaga iz postojećih i planiranih trafostanica
potrebno je graditi zasebnu trafostanicu unutar te građevine.
3.4.4. Opskrba plinom
Članak
87.
Priključak na opskrbnu mrežu plinom potrebno
je izvesti uporabom suvremenih cijevi za provođenje prirodnog plina.
Prilikom izvedbe plinskih priključaka postojećih
građevina na plinoopskrbnu mrežu potrebno je ugraditi ormarić za plinski
priključak.
Smještaj ormarića za plinski priključak iz
stavka 2. ovoga članka na pročelju građevine koja se nalazi unutar zone zaštite
kulturno povijesne cjeline i građevina dozvoljava se isključivo uz suglasnost
Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih
površina
Članak
88.
Na području namjene »Javna zelena površina -
javni park« dozvoljava se hortikulturno uređenje i opremanje urbanom i
parkovnom opremom postojećih parkova te uređenje i opremanje igrališta.
Prilikom uređenja i opremanja igrališta iz
stavka 1. ovoga članka, površina igrališta može iznositi najviše 10% ukupne
površine građevne čestice.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka,
na površini građevne čestice oznake Z1-8 dozvoljava se gradnja građevine javnog
sanitarnog čvora najveće dozvoljene površine 12 m2.
Članak
89.
Na području namjene »Javna zelena površina -
odmorište, vrt« dozvoljava se hortikulturno uređenje te opremanje parkovnom
opremom postojećih i novih odmorišta i vrtova.
Članak
90.
Na području namjene »Javna zelena površina -
igralište« dozvoljeno je uređivati igrališta opremljena spravama i napravama
koje su namijenjene igri i razonodi djece.
Članak
91.
Na području namjene »Zaštitna zelena
površina« gradnja i uređenje zelenih površina imaju zaštitnu i oblikovnu
funkciju.
Članak
92.
Kod uređenja javnih zelenih površina potrebno
je sačuvati postojeće zelenilo te ga dopunjavati autohtonim raslinjem.
Članak
93.
Drvored ili grupu zelenila potrebno je
urediti jednom vrstom stablašica.
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili
osjetljivih cjelina i građevina
Članak
94.
Unutar područja pomorskog dobra dozvoljavaju
se zahvati na obalnom rubu radi povećanja kapaciteta plaža i gradnje obalnog
puta.
Članak
95.
U cilju očuvanja krajobrazne vrijednosti
područja, nasipavanje mora radi formiranja plaža na građevnim česticama oznake
R3-1, R3-3, R3-4, R3-6, R3-8 i R3-9 potrebno je izvesti blagim pokosom od
postojećeg obalnog ruba do izobate od -2,0 do -3,0 m.n.m.
Nove plažne površine potrebno je nasipavati
drobljenim kamenom.
Članak
96.
Potporne zidove uz obalu mora potrebno je
graditi prirodnim kamenom i/ili opekom.
Članak
97.
Dio područja obuhvata Plana nalazi se u zoni
zaštite kulturno povijesne cjeline i građevina Urbanističke cjeline grada
Rijeke broj Z-2691, sukladno Rješenju Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu
kulturne baštine Klasa: UP-I/ 612-08/06-06/0162; Urbroj: 532-04-01-1/4-06-2 od
23. ožujka 2006. godine
Pojedine građevine u Ulici Janka Polića
Kamova su u kartografskom prikazu broj 4. označene kao »definirana
arhitektura«.
Prije izrade projektne dokumentacije za
gradnju i/ili rekonstrukciju građevine unutar zone zaštite kulturno povijesne
cjeline i građevina iz stavka 1. ovoga članka, odnosno rekonstrukciju pojedinih
građevina iz stavka 2. ovoga članka, potrebno je od Uprave za zaštitu kulturne
baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci zatražiti posebne uvjete zaštite
kulturnog dobra.
6. Uvjeti i način gradnje
Članak
98.
Uvjeti i način gradnje građevina prikazani su
kartografskim prikazom broj 4.
Članak
99.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se
prenamjena tavana u stambeno potkrovlje ako se time ne narušava izvorni
arhitektonski sklop građevine.
Prilikom prenamjene iz stavka 1. ovoga
članka, na građevnoj čestici potrebno je osigurati dodatna parkirališna mjesta
sukladno članku 65. ove Odluke.
U slučaju da na građevnoj čestici iz stavka
2. ovoga članka ne postoje prostorne mogućnosti za smještaj dodatnih
parkirališnih mjesta, potrebe za parkiranjem vozila mogu se osigurati uličnim
parkiranjem.
U stambenom potkrovlju dozvoljena je ugradnja
krovnih prozora ako njihova vertikalna projekcija ne iznosi više od 10% dužine
pročelja.
Članak
100.
Na građevnim česticama oznake M1-1, M1-4,
M2-1, R1- 3, D6-1 i T1-2 dozvoljava se gradnja poluukopanih i ukopanih garaža.
Unutar garaža iz stavka 1. ovoga članka
dozvoljava se gradnja i uređenje infrastrukturnih i pogonskih objekata i
uređaja te pomoćnih prostora u funkciji garaže koji mogu zauzimati najviše 10 %
ukupne površine garaže.
Članak
101.
Na građevnoj čestici oznake P-26 planirana je
gradnja javnog stubišta koje povezuje nogostup Ulice Šetalište XIII. divizije
sa morskom obalom.
Ispod građevine javnog stubišta iz stavka 1.
ovoga članka dozvoljeno je izvesti funkcionalnu vezu koja povezuje suterenske
etaže građevina planiranih za gradnju na građevnim česticama oznake M1-1 i
M1-4.
Članak
102.
Na građevnoj čestici oznake R-3 krov garaže
potrebno je urediti kao športsko-rekreacijsku površinu.
Članak
103.
Na krovu ukopane garaže planirane za gradnju
na građevnoj čestici oznake T1-2 dozvoljava se gradnja dizala i nadstrešnice za
kolni i pješački ulaz u garažu.
Tlocrtna površina dizala i nadstrešnice iz
stavka 1. ovoga članka iznosi najviše 30 m2, a njihova najveća dozvoljena visina jednaka je
najmanjoj visini koja zadovoljava tehničke uvjete za kolni i pješački ulaz u
garažu.
Dizalo i nadstrešnicu iz stavka 1. ovoga
članka potebno je oblikovati kao prozirnu konstrukciju.
Članak
104.
Na građevnoj čestici oznake LN-1 dozvoljena
je gradnja luke nautičkog turizma.
Kapacitet luke iz stavka 1. ovoga članka
iznosi 118 komercijalnih vezova i 80 nekomercijalnih vezova namijenjih
plovilima različitih dimenzija.
Na građevnoj čestici iz stavka 1. ovoga
članka dozvoljava se gradnja lučke obale, lukobrana i gatova, navoza i dizalice,
benzinske crpke za opskrbu plovila gorivom te drugih građevina i površina u
funkciji luke.
Članak
105.
Lukobran luke nautičkog turizma planiran za
gradnju na građevnoj čestici oznake LN-1 nastavlja se na manipulativnu obalu
kontejnerskog terminala.
Prilikom gradnje lukobrana iz stavka 1. ovoga
članka nožica lukobrana koja se uređuje na morskom dnu mora se graditi tako da
se na mjestu linije gradivog dijela lukobrana osigura slobodan gaz za brodove
kontejnerskog terminala do morske dubine od 14,5 m.
Članak
106.
Na građevnoj čestici oznake LS-1 dozvoljena
je rekonstrukcija sportske luke.
Kapacitet luke iz stavka 1. ovoga članka
iznosi 45 vezova namijenjenih sportskim plovilima.
Na građevnoj čestici iz stavka 1. ovoga
članka dozvoljena je rekonstrukcija lučke obale, lukobrana, gatova i pratećih
građevina te objekata i uređaja infrastrukture.
Članak
107.
Na morskom dijelu obuhvata Plana dozvoljavaju
se zahvati ekološki održivog korištenja morske vode za
potrebe termotehničkih
sustava građevina ako to ne remeti korištenja priobalnog pojasa za rekreacijsku
namjenu.
Zahvate iz stavka 1. ovoga članka potrebno je
izvesti potpunim ukapanjem u tlo i uranjanjem u morsku vodu na dubini od
najmanje 15,0 m.
7. Mjere zaštite prirodnih,
kulturno-povjesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
108.
Prije izrade projektne dokumentacije za
gradnju luke nautičkog turizma na građevnoj čestici oznake LN-1, potrebno je
provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sukladno pozitivnim propisima
kojima se uređuje procjena utjecaj na okoliš.
Članak
109.
Gradnja i/ili rekonstrukcija građevine unutar
zone zaštite kulturno povijesne cjeline i građevina iz članka 97. stavka 1. ove
Odluke odnosno rekonstrukcija pojedinih građevina iz članka 97. stavka 2. ove
Odluke, dozvoljava se isključivo uz prethodno odobrenje Uprave za zaštitu
kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Članak
110.
Postojeća građevina na građevnoj čestici
oznake D6-1 je rodna kuća književnika Janka Polića Kamova.
Prilikom rekonstrukcije građevine is stavka
1. ovoga članka potrebno je u najvećoj mjeri poštivati izvorno stanje
građevine.
Članak
111.
Park Augusta Cesarca na građevnoj čestici
oznake Z1-1 predstavlja vrijednu parkovnu površinu koja se ovim Planom štiti te
se planira njegova kvalitetna obnova u duhu gradskog perivoja čije su vizure
otvorene prema moru.
Članak
112.
Spomenik stradanju domoljuba u II. Svjetskom
ratu u Ulici Stube trinaestorice streljanih potrebno je zaštiti od oštećenja
nastalih prilikom izvođenja građevinskih radova obnove pročelja građevina na
koje se spomenik oslanja.
Članak
113.
Postojeći obostrani gradski drvored u Ulici
Janka Polića Kamova nužno je obnavljati kao vrijedni dio prirode.
8. Mjere provedbe plana
Članak
114.
Gradnji građevina i uređenja površina na
građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje
pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture.
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
9.1. Mjere zaštite zraka
Članak
115.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama
Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04, 110/07 i 60/08) uz
obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje
vrijede za područje - I. kategorije kakvoće zraka.
Nije dozvoljeno prekoračenje graničnih
vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku propisanih Uredbom o graničnim
vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 133/05).
Članak
116.
U novoplaniranim poslovnim građevinama
potrebno je promicati gradnju plinskih kotlovnica, a ako se kao energent
upotrebljava lož ulje obvezna je uporaba niskosumpornog lož ulja sa sadržajem
sumpora od najviše 1%.
9.2. Mjere zaštite od buke
Članak
117.
Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena
razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima iznosi za dan 55 dB, a za noć
45 dB.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03 i 100/04) te
podzakonskim propisima kojima se regulira zaštita od buke.
Članak
118.
Dijelove Ulice Janka Polića Kamova koji su
izloženi buci zbog blizine magistralne željezničke pruge Rijeka - Zagreb
potrebno je zaštititi postavljanjem zvučne barijere sukladno kartografskom
prikazu broj 3.
Dijelovi zvučne barijere iz stavka 1. ovoga
članka moraju biti izvedeni od prozirnog materijala.
Članak
119.
Izvođenje radova s bučnim alatima unutar
područja obuhvata Plana nisu dozvoljeni u vremenu od 22 do 06 sati.
9.3. Mjere zaštite voda
Članak
120.
Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o
vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05) i sukladno »Studiji
kanalizacijskih sustava riječkog područja (IGH - PC Rijeka elaborat broj
5100-1-514994/96 Rijeka 1996/97)«.
Članak
121.
Oborinske vode sa parkirališnih površina
kapaciteta većeg od 10 parkirališnih mjesta i oborinske vode sa prometnih
površina moraju se prije upuštanja u sustav javne oborinske kanalizacije
obavezno pročistiti pjeskolovom i separatorom ugljikovodika.
Članak
122.
Otpadne vode nastale pranjem trupa i popravka
plovila, otpadne vode iz kuhinja restorana i praonica rublja te tehnološke vode
iz servisa i radionica na građevnim česticama oznake LN-1 i LS-1 potrebno je
sprovoditi te upuštati u sustav javne odvodnje.
Otpadne i tehnološke vode iz stavka 1. ovoga
članka, prije upuštanja u javni sustav odvodnje, moraju se pročistiti
odgovarajućim uređajem odabir kojega mora odgovarati kakvoći otpadne i
tehnološke vode koju je potrebno pročistiti.
Otpadne vode iz kuhinja, restorana i praonica
rublja iz stavka 1. ovoga članka, prije upuštanja u javni sustav odvodnje,
moraju se pročistiti separatorima masti i ulja te separatorima deterdženata.
U dijelu akvatorija na građevnim česticama
oznake LN- 1 i LS-1 potrebno je spriječiti onečišćenja mora, a naročito
onečišćenja mora fizičkim i kemijskim tvarima (ugljikovodici, derivati nafte i
slično).
Članak
123.
Otpadne tvari iz plovila privezanih uz gatove
na građevnim česticama oznake LN-1 LS-1 te iz pokretnih sanitarnih kabina
moraju se redovito prazniti i odvoziti u Centralni uređaj za pročišćavanja
otpadnih voda (CUPOV).
9.4. Mjere zaštite tla
Članak
124.
Zaštitu tla potrebno je provoditi sukladno
mjerama sprječavanja oštećivanja ekoloških funkcija tla.
Pri izvedbi zemljanih radova nije dozvoljeno
unošenje u tlo otpadnih i drugih tvari.
Na prometnim površinama nije dozvoljeno
pranje vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima i drugim
sredstvima te odlaganje tehnološkog i drugog otpada.
9.5. Postupanje s otpadom
Članak
125.
Na području obuhvata Plana s otpadom je
potrebno postupati u skladu sa Zakonom o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04,
153/05, 111/06, 110/07 i 60/08).
9.6. Mjere zaštite od požara
Članak
126.
Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/ 93, 100/04,
33/05 i 107/07) i Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje
grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 41/08).
Članak
127.
Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera
zaštite od požara potrebno je, u nedostatku pozitivnih propisa, primjenjivati
numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.
Kod projektiranja i gradnje podzemnih garaža
potrebno je, u nedostatku pozitivnih propisa, primjenjivati numeričku metodu
TRVB 106.
Kod određivanja udaljenosti između građevina
potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu
toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i
pročeljnih zidova, meteorološkim uvjetima i drugo.
Ako se grade slobodnostojeće niske građevine,
njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini više građevine,
odnosno najmanje 6,0 m.
Međusobna udaljenost kod stambeno-poslovnih
građevina ne može biti manja od visine sljemena krovišta više građevine.
Ako se ne može postići najmanja propisana
udaljenost među građevinama potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere
zaštite od požara.
Članak
128.
Projektiranje i rekonstrukciju cesta/ulica
potrebno je izvršiti u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe
(»Narodne novine« broj 35/94, 55/94-ispr. i 142/ 03).
Članak
129.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje gradnje hidrantske mreže sukladno
Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06).
Članak
130.
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina plinova, moraju se pošivati odredbe
Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) i
propisa donesenih na temelju tog Zakona.
9.7. Mjere zaštite od potresa
Članak
131.
Zaštitu od potresa potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine« broj 174/04 i 79/07).
Seizmičko zoniranje područja obuhvata Plana
utvrđeno je Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 31/03 i 26/05).
10. Uklanjanje građevina
Članak
132.
Građevine koje su Planom predviđene za
uklanjanje određene su kartografskim prikazom broj 4.1.
III. POSEBNA ODREDBA
Članak
133.
Kod gradnje nove građevine te uređenja javne
površine potrebno je postupiti u suglasju s odredbama Pravilnika o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
(»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07).
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
134.
Elaborat Plana izrađen je u pet izvornika
ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Rijeke i potpisom predsjednika Gradskog
vijeća Grada Rijeke.
Članak
135.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Ureda
Grada, Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje
zemljištem Grada Rijeke, Odjelu gradske uprave za provedbu dokumenata
prostornog uređenja i gradnju Grada Rijeke, Javnoj ustanovi Zavod za prostorno
uređenje Primorsko-goranske županije te Ministarstvu zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak
136.
Tekstualni i grafički dijelovi te obvezni
prilozi Plana iz članka 4. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu
predmetom objave.
Članak
137.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/09-01/45
Ur. broj: 2170-01-10-20-09-2
Rijeka 26. ožujka 2009.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA RIJEKE
Predsjednica
Gradskog vijeća
Dorotea Pešić-Bukovac, v.r.
