1.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) i točke 1.1.1. Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 8/06), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na sjednici održanoj dana 23. siječnja 2009. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
UPU 24: Miramare (Crikvenica)

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 24: Miramare (Crikvenica) (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Crikvenicom.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor obuhvata određen Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 25/07), odnosno za građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja.

Sjeverna i istočna granica obuhvata Plana određene su utvrđenim građevinskim područjem naselja Duga (NA 1₅), a jugoistočna i južna granica određene su utvrđenim građevinskim područjem naselja Crikvenica centar (NA 1₁). Na moru granicu čini linija paralelna s obalom, na potezu u duljini uređene plaže »Gradska plaža«.

Površina obuhvata Plana iznosi 11,72 ha na kopnu i 13,12 ha u akvatoriju, što daje ukupnu površinu obuhvata Plana od 24,84 ha.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 25/07), te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja UPU 24: Miramare (Crikvenica), sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela Plana:

Odredbe za provođenje plana

B. Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav

2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

C. Obveznih priloga:

I. Obrazloženje prostornog plana

Dokumentacija o tvrtki Urbanistica d.o.o.

Suglasnost na Plan

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja

III. Izvješće o prethodnoj raspravi

IV. Izvješće o javnoj raspravi

V. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

VI. Sažetak za javnost

Elaborat Plana iz stavka 1., točaka A, B. i C. ovoga članka ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

Članak 5.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su:

- temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja;

- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;

- održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje kvalitete života;

- postojeći i planirani broj korisnika zone.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 6.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA kako slijedi:

1. Ugostiteljsko-turistička

namjena - hotel T1

2. Ugostiteljsko-turistička namjena

- prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke

namjene Tp

3. Javna i društvena namjena - kultura D6

4. Sportsko-rekreacijska namjena

- rekreacijsko područje na moru Rp

5. Javne zelene površine - javni park Z1

6. Površine infrastrukturnih građevina

1.2.1. Ugostiteljsko-turistička namjena - hotel (T1)

Članak 7.

Površine ugostiteljsko-turističke namjene - hotel (T1) namijenjene su smještaju hotela i depadansa hotela. Nije dozvoljena gradnja smještajnih građevina vrste aparthotel, pansion i guest house.

U sklopu površina ugostiteljsko-turističke namjene - hotel (T1) mogu se uređivati i graditi građevine javne i društvene namjene, te uređivati i graditi parkovne površine, dječja igrališta i sportske građevine i igrališta.

1.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena - prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene (Tp)

Članak 8.

Površina ugostiteljsko-turističke namjene - prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene (Tp) namijenjena je smještaju ugostiteljskih, trgovačkih, zabavnih, sportskih, zdravstvenih i drugih sadržaja kompatibilnih turističkim zonama. Nije dozvoljena gradnja smještajnih građevina.

1.2.3. Javna i društvena namjena - kultura (D6)

Članak 9.

Površina javne i društvene namjene određena je postojećim sadržajem i obuhvaća površinu na kojoj se nalazi Memorijalni atelje Zvonka Cara.

Na površini javne i društvene namjene mogu se, uz osnovni program, uređivati prostori koji upotpunjuju osnovnu namjenu ili služe osnovnoj djelatnosti.

1.2.4. Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacijsko područje na moru (Rp)

Članak 10.

Rekreacijsko područje na moru (Rp) obuhvaća kopneni dio plaže i pripadajući akvatorij. Rekreacijsko područje na moru namijenjeno je uređenju gradske plaže, na cijelom obalnom potezu unutar obuhvata Plana. Unutar rekreacijskog područja na moru moguće je predvidjeti manje čestice za smještaj pratećih sadržaja.

Uređena plaža nadzirana je i svima pristupačna pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama s teškoćama u kretanju. Većim dijelom je izmijenjenog prirodnog obilježja, infrastrukturno i sadržajno opremljena (sanitarni uređaji, tuševi, kabine za presvlačenje, ugostiteljski, sportski i zabavni sadržaji i sl.), označena i zaštićena s morske strane.

Zahvati uređenja plaže obuhvaćaju radove u cilju održavanja, unapređenja i zaštite, te infrastrukturnog opremanja plaže, kao što su:

- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje),

- izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije,

- uređenje pristupa i rampi za osobe s posebnim potrebama,

- oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama,

- izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodoopskrba, odvodnja, hidrantska, elektroenergetska, te telekomunikacijska mreža, javna rasvjeta),

- uređenje pješačkih površina, sportskih igrališta, bazena,

- parkovno uređenje, dječja igrališta,

- postavljanje sanitarnih blokova, tuševa, kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže,

- postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, informativne ploče, kiosci i sl.),

- postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru.

Članak 11.

Unutar rekreacijskog područja na moru moguće je graditi građevine, privremene konstrukcije, natkrivene i otvorene terase, nadstrešnice i sl. te uređivati površine pratećih sadržaja (ugostiteljskih, zabavnih, sportskih isl.). Veličina čestice za smještaj pratećih sadržaja određuje se prema prostornim zahtjevima za realizaciju određenog programa.

Građevine i paviljoni sa zatvorenim prostorom mogu se graditi samo unutar gradivih dijelova rekreacijskog područja na moru koji su označeni na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje.

Maksimalna tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) i broj etaža iznosi:

- lokacija 1 (ambulanta): 55 m², 1 etaža,

- lokacija 2 (ugostiteljstvo): 410 m², 2 etaže, (prizemni dio građevine površine zatvorenog prostora 194 m² + 28 m² + 9 m², izdvojenog dijela 15 m² i 164 m² površine natkrivene terase; prva etaža površine zatvorenog prostora 194 m² + 28 m² + 9 m² te 164 m² površine otvorene terase),

- lokacija 3 (sanitarni čvor): 40 m², 1 etaža,

- lokacija 4 (sanitarni čvor): 23 m², 1 etaža,

- lokacija 5 (sanitarni čvor): 23 m², 1 etaža,

- lokacija 6 (ugostiteljstvo): 250 m², 1 etaža.

Unutar gradivog dijela koji se odnosi na građevinu na lokaciji 2 (ugostiteljstvo) nije moguće zatvaranje dijelova građevine, koji se nalaze izvan zatvorenih dijelova prizemlja i 1. etaže građevine, označenih na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje.

Postojeći aquagan može se rekonstruirati, odnosno novi se može graditi, samo unutar zone smještaja aquagana, označenoj na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje.

1.2.5. Javne zelene površine - javni park (Z1)

Članak 12.

Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloških, edukativno - estetskih i rekreativnih površina.

1.2.6. Površine infrastrukturnih građevina

Članak 13.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge infrastrukturne prometne građevine, odnosno građevine i

površine kopnenog prometa, te građevine i mreže telekomunikacijsko i energetskog sustava, te sustava vodoopskrbe i odvodnje.

Površine za smještaj infrastrukturnih građevina obuhvaćaju površine za uređenje građevina i površina kopnenog prometa: ulična mreža, pješačke površine, javna garaža.

Na površinama kopnenog prometa (javnim prometnim površinama) vođeni su vodovi telekomunikacisjkog sustava, sustava vodoopskrbe i odvodnje, energetskog sustava (mreža elektroopskrbe i plinoopskrbe).

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 14.

Smještaj sadržaja gospodarskih djelatnosti se na području obuhvata Plana predviđa na površinama koje su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA određene kao površine ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli (T1).

Ovim Planom definirano je 18 zona ugostiteljsko - turističke namjene, koje ujedno predstavljaju planirane građevne čestice, čiji je oblik i veličina definiran kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. Unutar navedenih zona gradi se neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 15.

Zona ugostiteljsko-turističke namjene mora imati optimalno uređeno građevinsko zemljište, što obuhvaća neposredan pristup na ulicu i propisani broj parkirališnih mjesta te osnovnu infrastrukturu: priključak na elektroopskrbnu mrežu, vodoopskrbnu mrežu i odvodnju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

Članak 16.

Zona T1₁ - hotel

Zona T1₁ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Površina T1₁ uključuje zonu zaštite spomenika kulture hotela Therapia. Svi radovi na kulturnom dobru unutar označenih prostornih međa moraju se provoditi uz posebne uvjete i uz suglasnost nadležnog tijela zaštite.

Na površini T1₁ dopuštena je gradnja novih zgrada, s tim da najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,8.

Ukupna visina novih građevina iznosi najviše 21 metar. Dopuštene su najviše 2 podzemne etaže, a nadzemno je dozvoljeno graditi prizemlje, 3 kata i potkrovlje, odnosno prizemlje i 4 kata.

Udaljenost građevine od regulacijskog pravca i granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet unutar svih zgrada na površini T1₁ iznosi 474 postelja.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl.

Članak 17.

Zona T1₂ - hotel

Zona T1₂ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Unutar zone T1₂ moguća je rekonstrukcija postojećih građevina, s tim da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) postojeći koeficijent iskorištenosti.

Ukupna visina građevine ne smije biti viša od ukupne visine postojeće građevine. Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža.

Moguća je gradnja na regulacijskom pravcu i granici građevne čestice.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 287 postelja.

Članak 18.

Zona T1₃ - hotel

Zona T1₃ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Postojeće zgrade mogu se rekonstruirati uz poštivanje bitnih izvornih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja građevine i očuvanje povijesnog izgleda pročelja.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) je postojeći koeficijent izgrađenosti.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) je postojeći koeficijent iskorištenosti.

Ukupna visina građevine ne smije biti viša od ukupne visine postojeće građevine. Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 107 postelja.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren.

Članak 19.

Zona T1₄ - hotel

Zona T1₄ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Postojeća povijesna secesijska zgrada iz 1929. godine smije se rekonstruirati u postojećim gabaritima uz poštivanje bitnih izvornih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja građevine te očuvanje povijesnog izgleda pročelja.

Moguća je gradnja aneksa povijesnoj građevini, s tim da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) postojeći koeficijent iskorištenosti.

Ukupna visina građevina ne smije biti viša od ukupne visine postojećih građevina. Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža.

Udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca prema ulici SU1b ne smije se smanjivati. Udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m. Pomoćne prizemne građevine smiju se graditi i na manjoj udaljenosti i na granici građevne čestice.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 120 postelja.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl.

Najmanje 25% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren.

Članak 20.

Zona T1₅ - hotel

Zona T1₅ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj osnovne građevine i aneksa osnovnoj građevini, u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Osnovna zgrada hotela može se rekonstruirati u postojećim gabaritima uz poštivanje bitnih izvornih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja građevine te očuvanje izvornog izgleda pročelja.

Ukupna visina građevine ne smije biti viša od ukupne visine postojeće građevine. Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža.

Građevni pravac prema ulici SU1b ne smije se mijenjati. Udaljenost građevina od granica građevne čestice nije ograničena, a smiju se graditi i na granici građevne čestice.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 35 postelja.

Članak 21.

Zona T1₁₁ - hotel

Zona T1₁₁ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj osnovne građevine i aneksa osnovnoj građevini, u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Postojeća povijesna zgrada, vila »Mira«, smije se rekonstruirati u povijesnim gabaritima uz poštivanje bitnih izvornih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja građevine te obnovu izvornog izgleda pročelja s kraja 19. stoljeća.

Moguća je gradnja aneksa povijesnoj građevini s tim da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a da najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,8.

Ukupna visina aneksa građevini ne smije biti veća od visine osnovne građevine na građevnoj čestici.

Građevni pravac aneksa mora biti položen iza građevnog pravca osnovne građevine. Udaljenost građevina od granica građevne čestice nije ograničena, a smiju se graditi i na granici građevne čestice.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 32 postelje.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl.

Najmanje 40% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren.

Članak 22.

Zona T1₁₂ - hotel

Zona T1₁₂ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj osnovne građevine i aneksa osnovnoj građevini, u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Postojeća povijesna zgrada smije se rekonstruirati u postojećim gabaritima uz poštivanje bitnih izvornih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja građevine te očuvanje izvornog izgleda pročelja. Moguća je gradnja aneksa povijesnoj građevini.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,8.

Ukupna visina aneksa građevini ne smije biti veća od visine osnovne građevine na građevnoj čestici.

Građevni pravac aneksa prema ulici GU1 mora biti položen iza građevnog pravca osnovne građevine. Udaljenost građevina od granice građevne čestice prema zoni T1₁₃ iznosi najmanje 4,0 m. Udaljenost građevina od ostalih granica građevne čestice nije ograničena, a smiju se graditi i na granici građevne čestice.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 28 postelja.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl.

Najmanje 40% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren.

Članak 23.

Zona T1₁₃ - hotel

Zona T1₁₃ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj osnovne građevine i aneksa osnovnoj građevini, u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,8.

Ukupna visina aneksa građevini ne smije biti veća od visine osnovne građevine na građevnoj čestici.

Građevni pravac aneksa prema ulici GU1 mora biti položen iza građevnog pravca osnovne građevine. Udaljenost građevina od granice građevne čestice prema zoni T1₁₂ iznosi najmanje 3,0 m. Udaljenost građevina od ostalih granica građevne čestice nije ograničena, a smiju se graditi i na granici građevne čestice.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 24 postelje.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl.

Najmanje 40% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren.

Članak 24.

Zona T1₁₄ - hotel

Zona T1₁₄ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj osnovne građevine i aneksa osnovnoj građevini, u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Postojeća povijesna zgrada hotela »Slavia« smije se rekonstruirati u postojećim gabaritima uz poštivanje bitnih izvornih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja građevine te očuvanje izvornog izgleda pročelja. Moguća je gradnja aneksa povijesnoj građevini u stražnjem dijelu građevne čestice, iza osnovne građevine.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,8.

Ukupna visina aneksa građevini ne smije biti veća od visine osnovne građevine na građevnoj čestici.

Udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca ne smije se mijenjati. Udaljenost građevina od granica građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m. Građevine na udaljenosti manjoj od propisane smiju se rekonstruirati tako da se ne smanjuje udaljenost od granice građevne čestice.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 22 postelje.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl.

Najmanje 25% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren.

Članak 25.

Zona T1₁₅ - hotel

Zona T1₁₅ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Postojeća povijesna zgrada vila »Vita« smije se rekonstruirati u postojećim gabaritima uz poštivanje bitnih izvornih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja građevine te očuvanje izvornog izgleda pročelja. Moguća je gradnja aneksa povijesnoj građevini.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,8.

Ukupna visina građevina ne smije biti veća od ukupne visine vile »Vita«.

Građevine se smiju graditi na regulacijskom pravcu. Udaljenost građevina od granica građevne čestice iznosi najmanje 5,0 m. Građevine na udaljenosti manjoj od propisane smiju se rekonstruirati tako da se ne smanjuje udaljenost od granice građevne čestice.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 34 postelje.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl.

Najmanje 25% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren.

Članak 26.

Zona T1₁₆ - hotel

Zona T1₁₆ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,8.

Visina građevina iznosi najviše 12 m, a ukupna visina građevina iznosi najviše 15 m. Dopuštene su najviše 2 podzemne etaže, a nadzemno je dozvoljeno graditi prizemlje, 2 kata i potkrovlje.

Udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca prema ulici SU1b ne smije se smanjivati. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca prema pješačkom putu i granica građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m. Građevine na udaljenosti manjoj od propisane smiju se rekonstruirati tako da se ne smanjuje udaljenost od granice građevne čestice.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 23 postelje.

Najmanje 25% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren.

Članak 27.

Zona T1₁₇ - hotel

Zona T1₁₇ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Unutar zone T1₁₇ moguća je rekonstrukcija postojećih građevina, s tim da je najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) postojeći koeficijent izgrađenosti, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) postojeći koeficijent iskorištenosti.

Ukupna visina građevina ne smije biti viša od ukupne visine postojećih građevina. Najveći dopušteni broj etaža je postojeći broj etaža.

Udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca prema ulici SU1b ne smije se smanjivati. Udaljenost građevina od granica građevne čestice nije ograničena, a smiju se graditi i na granici građevne čestice.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 14 postelja.

Članak 28.

Zona T1₁₈ - hotel

Zona T1₁₈ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Postojeća povijesna zgrada, vila »Lisetta« smije se rekonstruirati u postojećim gabaritima uz poštivanje bitnih izvornih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja građevine te očuvanje izvornog izgleda pročelja. Moguća je gradnja aneksa povijesnoj građevini u stražnjem dijelu građevne čestice, iza osnovne građevine.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,8.

Ukupna visina aneksa građevini ne smije biti veća od visine osnovne građevine na građevnoj čestici.

Udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca prema ulici SU1b ne smije se smanjivati. Na regulacijskom pravcu prema pješačkom putu moguće je graditi građevine. Udaljenost građevina od granica građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m. Građevine na udaljenosti manjoj od propisane smiju se rekonstruirati tako da se ne smanjuje udaljenost od granice građevne čestice.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 40 postelje.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, bazeni, terase i sl.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren.

Članak 29.

Zona T1₁₉ - hotel

Zona T1₁₉ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne osnovne građevine u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,8.

Visina građevine iznosi najviše 12 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m. Dopuštene su najviše 2 podzemne etaže, a nadzemno je dozvoljeno graditi prizemlje, 2 kata i potkrovlje.

Udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca prema ulici SU1b ne smije se smanjivati. Udaljenost građevina od granica građevne čestice iznosi najmanje 3,0 m. Građevine na udaljenosti manjoj od propisane smiju se rekonstruirati tako da se ne smanjuje udaljenost od granice građevne čestice.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 16 postelja.

Najmanje 35% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren.

Članak 30.

Zona T1₂₀ - hotel

Zona T1₂₀ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne osnovne građevine u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,8.

Visina građevine iznosi najviše 12 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m. Dopuštene su najviše 2 podzemne etaže, a nadzemno je dozvoljeno graditi prizemlje, 2 kata i potkrovlje.

Udaljenost građevine od regulacijskog pravca i granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m. Građevine na udaljenosti manjoj od propisane smiju se rekonstruirati tako da se ne smanjuje udaljenost od granice građevne čestice.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 16 postelja.

Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren.

Članak 31.

Zona T1₂₁ - hotel

Zona T1₂₁ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne osnovne građevine u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,8.

Visina građevine iznosi najviše 12 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m. Dopuštene su najviše 2 podzemne etaže, a nadzemno je dozvoljeno graditi prizemlje, 2 kata i potkrovlje.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 16 postelja.

Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren.

Članak 32.

Zona T1₂₂ - hotel

Zona T1₂₂ podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne osnovne građevine u funkciji hotela i pratećih sadržaja.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,8.

Visina građevine iznosi najviše 12 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 15 m. Dopuštene su najviše 2 podzemne etaže, a nadzemno je dozvoljeno graditi prizemlje, 2 kata i potkrovlje.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 12 postelja.

Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren.

Članak 33.

Zona Tp - prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene

Zona Tp podrazumijeva jednu građevnu česticu na kojoj je moguć smještaj jedne ili više građevina u funkciji pratećih sadržaja ugostiteljsko - turističke namjene (ugostiteljskih, trgovačkih, zabavnih, sportskih, zdravstvenih i sličnih sadržaja).

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,8.

Ukupna visina građevine iznosi najviše 8 m. Zgrade smiju imati najviše podrum ili suteren, prizemlje, te kat ili potkrovlje.

Zgrade je potrebno smjestiti u pojasu širine do 15 m od ulice SU 1b, a preostali dio građevne čestice tretira se kao parkovno zelenilo sa sportskim igralištima. Udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 2,0 m, a od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m.

Na građevnoj čestici mogu se uređivati sportski tereni, terase i sl.

Najmanje 40% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 34.

Unutar zone za gradnju i uređenje građevina društvenih djelatnosti (D6) moguća je realizacija jedne ili više građevina javne i društvene namjene (muzeja, galerije i sl.), neposrednom provedbom ovog Plana.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE. Rekonstrukcija postojećih građevina moguća je u postojećim gabaritima na pripadajućim (formiranim) građevnim česticama.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,0.

Visina građevine iznosi najviše 9 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 12 m. Moguće je graditi najviše podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.

Udaljenost građevina od regulacijskog pravca i granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren. Parkovno uređenje zone treba biti dio cjelovitog projekta parkovnog oblikovanja površine javnog parka (Z1).

Građevine i sadržaji društvenih djelatnosti mogu se graditi i na površinama ugostiteljsko-turističke namjene.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 35.

Unutar obuhvata Plana nije dopušten smještaj zgrada namijenjenih stalnom ili povremenom stanovanju.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 36.

Planom su osigurane površine i predviđeni osnovni pravci infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav;

- sustav pošte i telekomunikacija;

- vodnogospodarski sustav;

- energetski sustav.

Na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, grafički su određeni uvjeti priključenja građevnih čestica na infrastrukturnu mrežu. Prikazan je mogući smjer priključenja na infrastrukturnu mrežu položenu javnim površinama. Građevna čestica, odnosno zona, mogu se priključiti na infrastrukturnu mrežu u bilo kojoj točki duž onih javnih površina koje su naznačene simbolom.

Površine za smještaj komunalnih građevina (plaža, javni park) određene su u točkama 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena i 6. Uvjeti uređenja javnih i zaštitnih zelenih površina.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 37.

Planirano prometno rješenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva regulaciju postojećih ulica ili dijelova postojećih ulica, te uređenje križanja u razini i parkirališnih površina. Prometno rješenje određeno je na način da se osigura usklađen razvoj kolnog i pješačkog prometa.

Na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav, određen je sustav prometnica razvrstanih prema njihovoj važnosti, odnosno funkcionalnosti za plansko područje, te su dani karakteristični presjeci ulica.

Za sve ulice određena je planska površina (građevna čestica) prema idejnom rješenju.

5.1.1. Ulična mreža

Članak 38.

Organizacija prometa unutar planskog područja postavljena je na način da se svim zonama određenima ovim Planom omogući neposredni pristup na ulice u planskom području.

Ulice koje čine uličnu mrežu unutar planskog područja razvrstane su na glavne ulice (GU), sabirne ulice (SU) i ostale ulice (OU).

Glavne ulice

Članak 39.

Glavne ulice (GU) u obuhvatu Plana su:

GU 1 - Ulica bana Jelačića

- širina kolnika 7,5 m, kolnik sadrži vozni trak širine 4,0 m i uzdužno parkiranje na sjevernoj strani kolnika u širini 3,5 m

- nogostup jednostrano širine od 1,5 m do 2,5 m, sa sjeverne strane

GU 2 - Ulica braće Buchoffer

- širina kolnika 7,0 m, kolnik sadrži vozni trak širine 4,0 m i uzdužno parkiranje na južnoj strani kolnika u širini 3,0 m

- nogostup jednostrano širine najmanje 1,5 m, sa južne strane

GU 3 - Ulica braće dr. Sobol

- širina kolnika 6,0 m, za dvosmjerni promet

- nogostup obostrano u širini od 1,5 m

Sabirne ulice

Članak 40.

Sabirne ulice (SU) u obuhvatu Plana su:

SU 1a - Strossmayerovo šetalište

- širina kolnika 6,5 m, kolnik sadrži vozni trak širine 4,0 m i uzdužno parkiranje na jugozapadnoj strani kolnika u širini 2,5 m

- sa jugozapadne strane kolnika šetnica u širini od 3,0 m

SU 1b - Strossmayerovo šetalište

- širina kolnika 6,5 m, kolnik sadrži vozni trak širine 4,0 m i uzdužno parkiranje na jugozapadnoj strani kolnika u širini 2,5 m

- sa jugozapadne strane kolnika šetnica u širini od 3,0 m, na sjeveroistočnoj strani nogostup širine najmanje 1,0 m

SU 1c - Strossmayerovo šetalište

- širina kolnika 5,5 m, kolnik sadrži vozni trak širine 5,5 m

- sa jugozapadne strane kolnika šetnica u širini od 3,0 m, na sjeveroistočnoj strani nogostup širine 1,0 m

SU 2 - Ulica Zvonka Cara

- širina kolnika 4,5 m

- sa jugozapadne strane kolnika nogostup promjenjive širine, na sjeveroistočnoj strani nogostup širine 1,2 m

SU 2a - Ulica Zvonka Cara

- širina kolnika 5,5 m

- nogostup jednostrano širine 1,2 m, sa istočne strane

Ostale ulice

Članak 41.

Ostale ulice (OU) unutar planskog područja su:

OU 1 - Gajevo šetalište

- širina kolnika 5,5 m

- sa jugozapadne strane kolnika šetnica u širini od 3,0 m, na sjeveroistočnoj strani nogostup širine 1,0 m

Uvjeti gradnje ulica

Članak 42.

U planskom profilu ulica obavezno je realizirati kolnik i pločnik u propisanoj najmanjoj širini, a u preostaloj širini profila moguće je predvidjeti zelenilo, privremene naprave, montažne građevine i sl.

Najmanja širina kolnika za dvosmjerni promet iznosi 5,5 m. Najmanja širina kolnika za jednosmjerni promet iznosi 4,5 m. Kod uzdužnog parkiranja u širini kolnika, vozni trak i trak za parkiranje su na istoj visini.

Unutar obuhvata Plana predviđena su križanja u razini.

Širina pješačkog hodnika kod glavnih ulica iznosi najmanje 1,5 m, kod sabirnih i ostalih ulica najmanje 1,2 m. Potrebno je realizirati najmanje jednostran pješački hodnik. Izvedbom pješačkih prijelaza preko prometnica (rubnjaka) i ostalih elemenata mora se izbjeći stvaranje arhitektonskih barijera i omogućiti nesmetano kretanje invalidskih ili dječjih kolica.

Odvodnja oborinske vode s kolnika rješava se jednostranim i dvostranim poprečnim nagibom te uzdužnim nagibima. Oborinska voda ispušta se u slivnike, a na mjestima gdje nije takav ispust moguć odvodi se kanalicama i kontrolirano se ispušta.

5.1.2. Pješačke površine

Članak 43.

Pješački putevi određeni su postojećim parcelama javnih putova koja je uglavnom je dostatna za kvalitetno pješačko povezivanje. Novi pješački put uz istočni rub površine T1₁ planiran je u širini od 2,0 m.

Pješačke površine potrebno je opremiti adekvatnom urbanom opremom.

5.1.3. Promet u mirovanju (parkirne površine)

Članak 44.

Parkirališne površine unutar planskog područja razdijeljene su na:

- javne parkirališne površine,

- individualne parkirališne površine.

Javne parkirališne površine

Članak 45.

U ulicama GU1, GU2, SU1a i SU1b predviđena je izgradnja javnih parkirnih mjesta. Parkirna mjesta se realiziraju kao uzdužno postavljena parkirna mjesta u sastavu kolnika, u skladu s načelnim presjekom definiranim u kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav.

Članak 46.

Na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav određena je površina za izgradnju javne (pretežito podzemne) garaže.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice za izgradnju javne garaže je 1,0, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) 4,0. Ulazi i izlazi iz garaže mogu se realizirati na ulice GU1 i SU2. Krov zgrade garaže mora pretežno biti u razini ulice GU1 i uređen kao parkovna javna površina. Iznad razine ulice GU1 može se graditi na najviše 40% tlocrtne površine i najviše 3,5 m visine mjereno od najniže kote ulice GU1 uz zgradu garaže.

U sklopu javne garaže moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena (ugostiteljski, trgovački, zabavni sadržaji) bez štetnog utjecaja na okoliš površine do najviše 10% građevinske (bruto) površine građevine.

Individualne parkirališne površine

Članak 47.

Površine za parkiranje ili garažiranje vozila u pravilu se osiguravaju unutar građevne čestice osnovne namjene. Kod rekonstrukcije postojećih hotela, potreban broj parkirnih mjesta moguće je ostvariti i zakupom parkirnih mjesta u javnoj garaži ili na ulici.

Normativi za utvrđivanje potrebnog broja parkirališnih mjesta za pojedine namjene su:

- 1 PM na 4 smještajne jedinice + 1 PM za autobus na 25 smještajnih jedinica za hotele i depadanse hotela,

- 1 PM na 8 sjedećih mjesta za ugostiteljske sadržaje,

- 1 PM na 30 m² korisne površine uredskog prostora (ured, ordinacija, agencija isl.),

- 1 PM na 30 m² korisne površine trgovačkog prostora,

- 1 PM na 20 m² korisne površine za građevine javnih i društvenih sadržaja te građevine sportsko - rekreacijske namjene.

5.1.4. Biciklističke staze

Članak 48.

Biciklističke staze i trake grade se i uređuju kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer iznosi 0,60 metara, a za dvosmjerni promet 1,20 metara.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 49.

Telekomunikacijska mreža unutar obuhvata Plana gradit će se u obliku DTK (distribucijske telekomunikacijske kabelske kanalizacije).

Mreža DTK vodova prikazana je na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju podzeme distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK).

Trasa DTK predviđa se u pločniku prometnica kao i u pješačkim putovima. Cijevi DTK moraju biti prekinute u kabelskim zdencima a služit će isključivo kao mjesto priključka građevinskog objekta na telekomunikacijsku infrastrukturu te za spajanje i račvanje telekomunikacijskih kabela.

Podzemna telekomunikacijska mreža u obuhvatu Plana mora biti realizirana uvlačenjem xDSL kabela u cijevi distribucijske telekomunikacijske kabelske kanalizacije.

Prema Zakonu o telekomunikacijama investitor prilikom gradnje poslovne građevine mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i vodove za kabelsku televiziju i mora u svoj objekt ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju, primjerenu namjeni objekta, koja uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju. Kućna telekomunikacijska instalacija treba biti koncentrirana u kabelskom ormaru smještenom na pročelju građevine, veličine primjerene kapacitetu telekomunikacijske instalacije. Od kabelskog ormara do ugrađenog kabelskog zdenca treba položiti najmanje dvije cijevi minimalnog promjera 1 40 mm što će omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu telekomunikacijsku mrežu, kao i mrežu kabelske televizije. Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni uzemljivač građevine.

Ne dopušta se gradnja zasebnih građevina - antenskih stupova, već se preporuča gradnja i postavljanje zidnih i krovnih prihvata na zgradama.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba

Članak 50.

Sustav vodoopskrbe prikazan je na kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju vodoopskrbne mreže, s tim da se kod razrade projekata trase mogu korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima.

Nova vodoopskrbna mreža i zamjena postojećih dionica gradit će se za potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao i za protupožarne potrebe. Za protupožarne potrebe predviđena je ugradnja nadzemnih hidranata najmanjeg promjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti koja je definirana propisima.

Gradnja nove vodoopskrbne mreže i zamjena dotrajalih dionica vršit će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležni vodovod (Žrnovnica, Novi Vinodolski). Predviđeno je korištenje duktilnih cijevi ili cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD).

Sva čvorna mjesta sa ograncima, zračni ventili i muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna koja omogućuju nesmetanu ugradnju, te kasnije održavanje i

popravke. Poklopci okana su min. otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa prometnim opterećenjem površine.

Izvedba kućnih priključaka treba biti usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležni vodovod.

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno sa ostalim instalacijama, ili kod križanja sa ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja sa mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

Članak 51.

U obuhvatu Plana moguće je voditi infrastrukturu za potrebe opskrbe hotela morskom vodom na svim planskim površinama.

Odvodnja

Članak 52.

Sustav odvodnje prikazan je na kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju mreže odvodnje, s tim da se kod razrade projekata trase kolektora i lokacije pojedinih objekata (separatori, crpne stanice i sl.) mogu korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima.

Sustav odvodnje je razdjelnog tipa, a planirani zahvati u sklopu gradnje sustava odvodnje obuhvaćaju proširenje mreže kanalizacije sanitarnih otpadnih voda sa priključenjem na postojeći sustav kanalizacijske mreže, te gradnju mreže kanalizacije oborinskih voda sa separatorima.

Mreža kanalizacije sanitarnih otpadnih voda ima namjenu prikupiti otpadne vode i putem kolektora i crpnih stanica iste transportirati do lokacije priključenja na uređaj za pročišćavanje, a mreža kanalizacije oborinskih voda ima osnovnu namjenu prikupljanja oborinskih voda putem kanalizacijskih kolektora i odvođenje istih do dispozicije u priobalno more, uz uvjet prethodnog pročišćavanja na separatorima.

Članak 53.

Gradnja kanalizacijske mreže vršit će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno komunalno društvo (MURVICA, Crikvenica).

Predviđeno je korištenje cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 250 - 300 mm. Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima, potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 m. Poklopci okana su min. otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa prometnim opterećenjem površine.

Izvedba kućnih priključaka otpadnih voda treba biti usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo.

Kod kućnih priključaka koji se odnose na privredne subjekte, potrebno je razinu kvalitete otpadnih voda dovesti na razinu sanitarnih otpadnih voda, te je tek nakon toga moguće obrađene otpadne vode priključiti na sustav javne odvodnje. Kod objekata koji imaju izražen pojačani udio masnoća u otpadnim vodama (npr. restorani) potrebno je prije priključka na javni sustav odvodnje ugraditi odgovarajući mastolov - gravitacijski sakupljač ulja.

Osim kartografskim prikazom definiranih crpnih stanica, moguće je predvidjeti i lokalne crpne stanice za prihvat otpadnih voda građevina ili grupe građevina koje se ne mogu priključiti gravitacijskim putem.

Crpne stanice potrebno je dimenzionirati na način da se predvide radna i rezervna crpka, a ovisno o veličini dotoka, crpna stanica će imati ugrađene crpke režima rada 1+1 ili 2+1.

Crpne stanice potrebno je opremiti sigurnosnim preljevom za slučaj prestanka rada crpki, a ovisno o karakteristikama lokacije crpne stanice može se kao sigurnost u slučaju prestanka rada crpki predvidjeti mogućnost korištenja dizel agregata (stabilnog ili mobilnog) ili retencijskog bazena koji će prikupiti otpadnu vodu za vrijeme koje je potrebno da se kvar otkloni.

Sve zgrade trebaju biti priključene na sustav javne odvodnje.

Članak 54.

Gradnja kanalizacijske mreže za oborinske vode vršit će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno komunalno društvo (MURVICA, Crikvenica).

Predviđeno je korištenje cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 300 mm. Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima, potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 m. Poklopci okana su min. otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa prometnim opterećenjem površine.

Oborinske vode sa krovova zgrada i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele, korištenjem upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav javne oborinske odvodnje.

Kod priključaka građevina kod kojih se vrši priključenje platoa na kojima je izražena mogućnost povećanog zauljenja oborinskih voda, potrebno je u sklopu samog platoa, a prije priključenja na sustav oborinske odvodnje ugraditi odvajač ulja i masti.

Na sustavu odvodnje moguće je koristiti preljeve i na mreži kolektora, radi rasterećenja i smanjenja mjerodavne količine, a za isto je potrebno koristiti raspoložive zelene površine.

Separatori oborinskih voda predviđeni su kod prihvata oborinskih voda sa površina prometnica i kod parkirališta. Kritični intenzitet za dimenzioniranje je 15 l/s/ha, dok se vode iznad tog intenziteta mogu preljevati, s time da je na sustavu odvodnje moguće koristiti preljeve i na mreži kolektora, koristeći raspoložive zelene površine.

Gradnja sustava oborinske odvodnje vršiti će se etapno, na način:

- sustav kanalizacije oborinske odvodnje gradi se u sklopu uređenih prometnih i parkirališnih površina,

- kao recipijent koriste se more, potok Dubračina ili teren (upojne građevine) u dijelovima zaleđa,

- kod ispuštanja vode u teren potrebno je voditi računa da se ne izazovu erozijski procesi,

- sustav oborinske odvodnje zahtijeva izgradnju separatora nakon što je pojedino slivno gravitirajuće područje poraslo iznad reducirane površine od cca 0.25 ha, odnosno iznad cca 50 l/s, a za udio površina koje čine količine oborinskih voda sa prometnica ili parkirališta.

Separatori se mogu graditi kao monolitni, na licu mjesta, ili se može predvidjeti ugradnja montažnih gotovih separatora.

Gradnja sustava oborinske odvodnje vršit će se etapno, tako da se separatori grade nakon izgradnje dijela mreže, odnosno nakon porasta slivnog područja prema opisanim

uvjetima u dijelu planiranog stanja odvodnje. Gradnja separatora može biti osim toga uvjetovana monitoringom stanja na pojedinom ispustu, odlukom nadležne inspekcije ili donošenjem odgovarajućeg propisa.

5.3.2. Energetski sustav

Elektroopskrba

Članak 55.

Na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije prikazani su osnovni pravci podzemnih vodova elektroopskrbe za potrebe potrošača i javne rasvjete.

Postojeće trafostanice 20/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

Buduće trafostanice 20/0,4 kV gradit će se na lokacijama naznačenim u grafičkom dijelu plana. Mikro lokacije trafostanica 20/0,4 kV odredit će se lokacijskom dozvolom. Moguće odstupanje od lokacije predviđene ovim planom biti će posebno obrazloženo kroz dokumentaciju za ishodovanje lokacijske dozvole. Trafostanice će se graditi kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini.

Za one nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih trafostanica 20/0,4 kV iz ovog plana, treba osigurati novu lokaciju trafostanice 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar njegove građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru.

Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima po trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa bit će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica. Nove trafostanice graditi će se za kabelske priključke na srednjem naponu i kabelske rasplete na niskom naponu.

Trase niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponska mreža izvodit će se podzemnim kabelima ili kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.

Javna rasvjeta ulica i pješačkih površina unutar obuhvata Plana riješit će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

Plinoopskrba

Članak 56.

Osnovni pravci plinovoda za potrebe potrošača prikazane su na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije.

Realizacija plinoopskrbnog sustava područja obuhvata Plana podrazumijeva izgradnju plinske distributivne mreže primarno namijenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina (UNP-zrak) do njegovog dolaska.

Sustav plinoopskrbe čini plinovod visokog tlaka planiran duž Jadranske turističke ceste, te plinska mreža do potrošača (plinovod srednjeg tlaka) i priključak na građevinu. Unutar obuhvata Plana ne planira se visokotlačni plinovod.

Unutar obuhvata Plana ne predviđa se smještaj redukcijskih stanica. Navedeno područje opskrbljivat će se plinom srednjega tlaka (max. 4 bar) iz redukcijske stanice RS Crikvenica 2.

Sustav plinoopskrbe zamjenskim plinom (UNP-zrak) čini postrojenje za isparavanje i miješanje UNP - zrak, plinska mreža do potrošača i priključak na građevinu. Postrojenje za isparavanje i miješanje UNP-a i zraka prema potrebi će se izgraditi izvan područja obuhvata Plana u kontaktnom području.

Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz sa zamjenskog (UNP-zrak) na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 57.

Površina javnog parka prikazana je na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Javni park uređuje se kao jedinstvena oblikovna cjelina, sadnjom pretežno visokog zelenila i uređenjem parternog zelenila i pješačkih površina te opremanjem elementima parkovne i urbane opreme (paviljoni, pergole, bunari, klupe, košare za otpatke, javna rasvjeta itd.). Podloga pješačkih površina ne smije biti asfalt ili neke druge vodonepropusne podloge.

Javni park može se graditi u duhu suvremenog oblikovnog izraza ili obnovom povijesnog perivoja prema smjernicama nadležnog tijela zaštite. Projektom oblikovanja parka potrebno je obuhvatiti i površinu javne i društvene namjene (D6).

Unutar površine javnog parka mogu se graditi jednoetažne građevine koje su u funkciji korištenja parka kao što je paviljon, odmorište, manja javna ili ugostiteljska građevina, građevine sanitarno - higijenskog standarda i komunalne građevine, površine do ukupno 30 m².

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

Članak 58.

U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.

7.2. Mjere zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 59.

Zaštita kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina prikazana je na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Mjere zaštite kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina odnose se na registrirana i evidentirana nepokretna kulturna dobra, te na pojedina područja i građevine, koji se štite kao ambijentalne vrijednosti i posebnosti.

Članak 60.

Zaštićeno kulturno dobro u obuhvatu Plana je:

(1) Hotel »Therapia«,

registrirani spomenik kulture

Mjere zaštite i drugi radovi na kulturnim dobrima moraju se provoditi uz posebne uvjete i uz suglasnost nadležnog tijela zaštite.

Članak 61.

Zgrade kulturno - povijesnih i ambijentalnih vrijednosti unutar planskog područja su:

(2) Vila Mira,

(3) Vila u Ulici bana Jelačića 12,

(4) Vila u Ulici bana Jelačića 14,

(5) Hotel »Vila Ružica«,

(6) Vila Coltelli,

(7) Hotel »Esplanade«,

(8) Vila Lisetta,

(9) Hotel »Eden«,

(10) Hotel »Slavia«,

(11) Vila Vita.

Građevine ambijentalnih vrijednosti potrebno je očuvati, što podrazumijeva obnovu i sanaciju izvornog građevnog korpusa, fasadne opne, konstruktivnih i prostornih karakteristika. Rekonstrukcije su dozvoljene uz poštivanje bitnih izvornih/postojećih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja, uz smjernice nadležnog tijela zaštite.

Članak 62.

Parkovno okruženje vila štiti se kao ambijentalna vrijednost u prostornim međama označenima na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Unutar označenih prostornih međa štite se sačuvana ekološka i oblikovna obilježja. Okućnice i parkovne površine uređuju se kao oblikovna cjelina prvenstveno biljnim nasadima. Parkovno uređenje pojedinih dijelova prostora mora biti usklađeno sa cjelinom, ponajprije održavanjem i sadnjom visokog zelenila. Parkovni nasadi moraju uključiti i karakteristične vrste u ovom prostoru: lovor u obliku stabla; udomaćene egzotične vrste poput palme, magnolie i magnifolie; crnogorične vrste poput cedre, bora, tise; te vrste karakteristične za mediteransko podneblje poput pinije, masline isl. »Mediteranski« vrt obuhvaća vrste kao što su brnistra, tršlja, ružmarin, mirta, planika, oleander, kadulja, konopljika i svetolin zeleni.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 63.

Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04) i propisa donesenih temeljem Zakona.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran prilaz za komunalno vozilo.

Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 64.

U obuhvatu Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.

9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 65.

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje i obveznim priključenjem potrošača vode na sustav odvodnje.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda i voda onečišćenih detergentima, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i ispred vlastite građevne čestice.

Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99).

Članak 66.

Za prostor u obuhvatu Plana definira se obveza održanja postojeće kakvoće mora na svim površinama namijenjenima kupanju, sportu i rekreaciji, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama. Obalno more na području obuhvata Plana je druge kategorije. Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:

- izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje otpadnih voda u more,

- unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,

- nastavak ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite.

9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 67.

Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza održanja prve kategorije kakvoće zraka.

Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

9.3. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 68.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i provedbenim propisima koji se donose temeljem Zakona.

Za prostor u obuhvatu Plana potrebno je sukladno posebnim propisima izraditi Kartu buke, te akcijski plan s prikazom mjera za provođenje smanjenja buke na dopuštene razine.

Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.

9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 69.

Planom višeg reda nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

9.5. Mjere zaštite od požara

Članak 70.

Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93).

Projektiranje s aspekta zaštite od požara javnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

U cilju zaštite od požara potrebno je:

- osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s posebnim propisima,

- kod rekonstrukcije ulica obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a skladu s posebnim propisima,

- osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s posebnim propisima, prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06),

- u svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, međusobna udaljenost građevina mora iznositi najmanje 6,0 m, odnosno biti jednaka ukupnoj visini više građevine, ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta,

- kod projektiranja i gradnje garaža, zbog nedostatka domaćih propisa, primijeniti austrijske smjernice TVRB N106,

- dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Crikvenice i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara,

- svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor putem kojeg se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima se nalaze sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju požara većih razmjera.

9.6. Mjere zaštite od potresa

Članak 71.

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu.

Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina (hotela, građevina poslovne namjene) mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 72.

Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 73.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/07-01/78

Ur. broj: 2107/01-01-09-27

Crikvenica, 23. siječnja 2009.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik
Gradskog vijeća
Eduard Rippl, dipl. ing., v.r.