24.
Na temelju članaka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 47. Odluke o donošenju
izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 46/04 i 26/07) i članka 18. Statuta Općine
Mrkopalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 04/06), Općinsko
vijeće Općine Mrkopalj, na sjednici održanoj 25. studenoga 2008. godine
donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
6 - R12 skijalište Čelimbaša
A. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja 6 - R12
skijalište Čelimbaša (u nastavku teksta: Plan) kojega je izradio Urbanistički
zavod grada Zagreba d.o.o. iz Zagreba.
Članak
2.
Planom se, u skladu s Prostornim planom
uređenja Općine Mrkopalj, utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja
prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i elektroničkom
komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje
drugih aktivnosti u prostoru te druge elemente od važnosti za područje obuhvata
Plana.
Članak
3.
Plan se donosi za zonu R12 u Mrkoplju
utvrđenu Prostornim planom uređenja Općine Mrkopalj koja obuhvaća površinu od
63,18 ha i čija je granica ucrtana na kartografskim prikazima Plana.
Članak
4.
Plan je sadržan u elaboratu Urbanistički plan
uređenja 6 - R12 skijalište Čelimbaša i sastoji se od:
TEKSTUALNOG DIJELA:
UVOD
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj značaj i posebnosti zone
sportsko rekreacijske namjene R12 skijaški centar Čelimbaša u prostoru Općine
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Zemljopisna obilježja
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.2.3. Infrastrukturna opremljenost
1.2.3.1. Promet
1.2.3.2. Komunalna infrastruktura
1.2.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne
cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.2.5. Obaveze iz planova šireg područja
1.2.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog
značaja
2.1.1. Odabir prostorne i gospodarske
strukture
2.1.2. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.3. Očuvanje prostornih posebnosti zone
sportsko rekreacijske namjene R12 skijalište Čelimbaša
2.2. Ciljevi prostornog uređenja zone
sportsko rekreacijske-namjene R12 skijalište Čelimbaša
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita
prostora obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza,
prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
2.2.2. Unapređenje naselja i komunalne
infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,
način korištenja i uređenje prostora
3.4. Prometna mreža
3.4.1. Ulična mreža
3.4.2. Parkirališta
3.4.3. Žičara
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
prostora
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti te
kulturno- povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na
okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
A. TEMELJNE ODREDBE
B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Ulice
5.1.2. Kolodvori, stajališta i terminali
5.1.2.1. Površine za postavu žičara
5.1.3. Javna parkirališta i garaže
5.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.1.5. Biciklističke staze
5.1.6. Benzinske postaje
5.2. Uvjeti gradnje elektroničke
komunikacijske mreže
5.2.1. Elektroničke komunikacije u
nepokretnoj mreži
5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj
mreži
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.4. Uvjeti i način gradnje građevina
komunalne infrastrukture
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
8. POSTUPANJE S OTPADOM
9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA
OKOLIŠ
9.1. Zaštita od poplava i zaštita podzemnih
voda
9.2. Zaštita od požara
9.3. Zaštita od ratnih opasnosti
9.4. Zaštita od potresa
9.5. Zaštita zraka
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
10.2. Obveza procjene utjecaja na okoliš
10.3. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
GRAFIČKOG DIJELA:
KARTOGRAFSKI PRIKAZI u mjerilu 1:2.000
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak
5.
Pojmovi i izrazi koji se upotrebljavaju u
Planu imaju sljedeće značenje:
1. Općina Mrkopalj jedinica je lokalne uprave
i samouprave u sastavu Primorsko-goranske županije utvrđena Zakonom o
područjima županija, gradova i Općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«
broj 86/06).
2. Naselje Mrkopalj je najveće naselje unutar
jedinice lokalne samouprave Općine.
3. Granica građevinskog područja je linija
razgraničenja površina koje služe za građenje od ostalih površina prema
kriterijima iz Prostornog plana.
4. Građevinsko područje je područje na kojem
se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojeće izgradnje.
5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
su građevine koje su namijenjene pružanju usluga smještaja, prehrane i drugih
usluga korisnicima sportskih terena - skijališta.
6. Građevine sportsko rekreacijske namjene su
građevine koje su namijenjene primarnoj namjeni ili pratećim sadržajima za
omogućavanje obavljanja primarne namjene na prostorima sportskih terena -
skijališta i terena drugih sportova.
7. Građevina je zatvoreni prostor izgrađen u
svrhu odvijanja određene namjene.
8. Osnovna građevina je svaka građevina koja
isključivo služi za obavljanje Planom predviđene namjene.
9. Pomoćna građevina je svaka građevina čija
je namjena u funkciji osnovne građevine.
10. Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti
etaže mogu biti podzemne (podrum i suteren) ili nadzemne (prizemlje, kat i
potkrovlje).
11. Podrum - podrumom se smatra potpuno
ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno
suterena. Građevina može imati najviše jedan podrum.
12. Suteren (S) je dio građevine čiji se
prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svog volumena u konačno
uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim
svojim pročeljem izvan terena.
13. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor
nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad kote uređenog i
zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se
prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
14. Kat je dio građevine čiji se prostor
nalazi između dva poda iznad prizemlja.
15. Potkrovlje (Pk) - potkrovlje je dio
građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog
krovišta i čija visina nadozida nije viša od 1,2 m. Građevina može imati samo
jednu potkrovnu etažu s galerijom.
16. Koeficijent izgrađenosti je odnos
izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice.
Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i
natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu
česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni
dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septička jama i
slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju, kao i terase na terenu.
17. Koeficijent iskorištenosti je odnos
ukupne (bruto) izgrađene površine građevine i površine građevne čestice.
18. Visina građevine mjeri se od konačno
zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu
do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida
potkrovlja.
19. Regulacijska linija je granica između
čestice javne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice
osnovne namjene.
20. Građevna linija određuje vertikalnu
projekciju najistaknutijeg dijela pročelja osnovne građevine prema čestici
javne površine.
21. Infrastrukturni koridor je prostor
namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar
ili izvan građevinskog područja.
22. Lokalne uvjete čine posebnosti
mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, prometne, komunalne, morfologija
krajobraza i tipologija gradnje unutar bloka ili na potezu uz prometnicu).
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
6.
Urbanističkim planom uređenja određene su i
razgraničene površine sljedećih namjena:
Površine označene slovima:
T1 - ugostiteljsko turistička namjena -
planinarski dom
R1 - sportsko rekreacijska namjena - sport
Z - zaštitne zelene površine
IS1 - površine infrastrukturnih sustava -
građevna čestica trafostanice
Površine grafičkih oznaka:
- građevna čestica ceste
- građevna čestica parkirališta
- trasa skijaške žičare
Razgraničenje ovih površina određeno je na
kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
7.
Ovim Planom određena je površina gospodarske
namjene - ugostiteljsko turističke - planinarski dom označena na kartografskom
prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA planskom oznakom T1.
U zoni ugostiteljsko turističke namjene,
planska oznaka T1, određena je gradnja planinarskog doma. Na građevnoj čestici,
osim građevine osnovne namjene mogu se graditi pomoćne građevine, građevine
komunalne infrastrukture, urediti interne prometne površine, parkiralište i
uređene površine zelenila.
Uvjeti gradnje u zoni ugostiteljsko
turističke namjene su:
- Gradivi dio zone ugostiteljsko turističke
namjene označen je na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
planskom oznakom D - planinarski dom;
- Unutar zone moguće je formirati jednu ili
više građevnih čestica;
- Minimalna površina građevne čestice je 1000
m2;
- Na građevnoj čestici može se izvoditi jedna
ili više građevina osnovne namjene i pomoćne građevine. Građevine mogu biti
slobodnostojeće ili poluugrađene;
- Minimalni potrebni uvjeti za gradnju na
građevnoj čestici su pristup s javne prometne površinu minimalne širine 4,5 m i
riješen sustav odvodnje otpadnih voda;
- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) građevne čestice iznosi
0,6;
- Najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) građevne
čestice je 1,0;
- Građevina smije imati najviše 4 etaže
maksimalne visine 12 m (S+P+1+Pk ili P+2+Pk);
- Minimalna udaljenost građevine od
regulacijskog pravca javnih prometnica iznosi 6,0 m;
- Minimalna udaljenost građevine od susjedne
međe je 5 m;
- Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita; kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) treba primijeniti iste principe oblikovanja i
iste materijale završne obrade;
- Građevina mora imati koso krovište
minimalnog nagiba 45%;
- Uvjetuje se upotreba materijala i načina
gradnje u tradiciji goranskog narodnog graditeljstva;
- Građevna čestica ne smije se ograđivati;
- Potreban broj parkirališnih mjesta za
zaposlene treba osigurati na vlastitoj čestici, a za korisnike na
parkiralištima u podnožju;
- Kod uređenja površina i gradnje građevina
treba se maksimalno sačuvati postojeća visoka vegetacija te na prostorima prema
vizurama saditi dodatnu autohtonu visoku vegetaciju kako bi se sačuvao sadašnji
izgled tog prostora.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
8.
Ovim Planom određene su površine za sportsko
rekreacijsku namjenu - sport označene na kartografskom prikazu br. 1.
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA planskom oznakom R1.
Na površinama sportsko rekreacijske namjene -
sport mogu se uređivati i graditi skijaške staze, skijaška žičara te ostali
prateći sadržaji skijališta.
Uvjeti gradnje i uređenja u zoni sportsko
rekreacijske namjene R1 su:
- Minimalni potrebni uvjeti za gradnju na
građevnoj čestici su pristup s javne prometne površinu minimalne širine 4,5 m i
riješen sustav odvodnja otpadnih voda;
- Unutar zone sportsko-rekreacijske namjene
dozvoljeno je uređenje skijaških staza uklanjanjem grmolike vegetacije te
površinskim izravnavanjem;
- Uz rub skijaških staza dozvoljeno je postavljanje
zaštitnih ograda koje će se uklanjati u ljetnom razdoblju te fiksnih stupova
rasvjete;
- Unutar gradivog dijela zone označenog
planskom oznakom A - prateće građevine skijališta na kartografskom prikazu br.
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE dozvoljena je gradnja pratećih sadržaji koji su
potrebni za rad skijališta: bazni upravljački centri žičara, centar za
upravljanje zasnježenjem, uprava, spremišta za opremu za uređenje skijališta,
spremišta skijaške opreme za najam, servis skijaške opreme, garaže za vozila za
održavanje staza, uprava, ambulanta, sanitarije za posjetitelje te manji
ugostiteljski i zdravstveno-estetski sadržaji i druge namjene koje upotpunjuju
primarnu sportsku namjenu;
- Unutar gradivog dijela zone označenog
planskom oznakom B - prateće građevine za ljetne sportove na kartografskom
prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE dozvoljena je gradnja otvorenih i
zatvorenih sportskih igrališta i pratećih sadržaji koji su potrebni za
organizaciju ljetnih sportova (košarka, rukomet, mali nogomet, biciklizam,
paintball i sl.): sportske dvorane, svlačionice, sanitarije, spremišta i
objekti za iznajmljivanje i servisiranje opreme, manji ugostiteljski i
zdravstveno-estetski sadržaji i druge namjene koje upotpunjuju primarnu
sportsku namjenu;
- Unutar gradivog dijele zone označenog
planskom oznakom C - površina pratećih sadržaja žičare na kartografskom prikazu
br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE dozvoljena je gradnja građevina u funkciji žičare
koje sadrže prostore za prihvat i opremu putnika, pogonske prostore, prostore
za zaposlene, servisne radionice, priručna skladišta, sanitarne čvorove,
čekaonice i sl.;
- Unutar gradivog dijela zone sportsko
rekreacijske R1 za potrebe gradnje može se formirati jedna ili više građevnih
čestica;
- Na građevnoj čestici može se izvoditi jedna
ili više građevina. Građevine mogu biti slobodnostojeće ili poluugrađene;
- Građevine smiju imati najviše 3 etaže
(S+P+Pk ili P+1+Pk) maksimalne visine 10 m;
- Građevina mora imati koso krovište
minimalnog nagiba 45%;
- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,6;
- Najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) građevne
čestice je 1,0;
- Ukupna tlocrtna projekcija svih pratećih
građevina skijališta, žičare i pratećih građevina ljetnih sportova je 1500 m2;
- Ukupna bruto razvijena površina svih
pratećih građevina skijališta, žičare i pratećih građevina ljetnih sportova je
2500 m2;
- Potreban broj parkirališnih mjesta
osiguravaju se na parkiralištima unutar obuhvata Plana (P1 i P2);
- Osim građevne čestice za ljetne sportove
koje mogu imati zaštitnu transparentnu ogradu oko igrališta u skladu s internim
sportskim pravilnicima, druge građevne čestice ne smiju se ograđivati. Unutar
građevne čestice mogu se podizati zaštitne ograde za pogonske građevine i
građevine komunalne infrastrukture. Zaštitna ograda treba biti transparentna
maksimalne visine do 2,0 m;
- Sportski tereni za ljetne sportove i
objekti pratećih sadržaja svojim postavom ne smiju ometati primarnu funkciju
niti ugrožavati sigurnost korisnika skijališta;
- Unutar zone R1 dozvoljeno je postavljanje
vodova komunalne infrastrukture u funkciji skijališta (vodovodne mreže i
elektroenergetskih kablova) te vodova elektroničkih komunikacija;
- Gradnja građevina za stalno ili povremeno
stanovanje nije dozvoljena.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
9.
Ovim Planom nisu određene površine za gradnju
stambenih građevina.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Na kartografskom prikazu br. 2. PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA ucrtane su mreže prometnica i
komunalne infrastrukture uz obrazloženje u tekstualnom dijelu Plana u točkama
3.4. Prometna i ulična mreža i 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
10.
Građevne čestice servisne ceste i
parkirališta označene su na kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA i br. 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA u mjerilu
1:2000, a obrazloženje je dano u točki 3.4. Prometna i ulična mreža u
tekstualnom dijelu Plana.
Ovim Planom određena je građevna čestica
pristupne servisne ceste na vrh Čelimbaše sa sjevernim odvojkom do šumskih
površina, a koja se izvan obuhvata nastavlja na javnu šumsku cestu.
Pristupna servisna cesta je nerazvrstana
cesta. Kolničke trake treba zadržati u postojećim gabaritima šumske ceste.
U podnožju treba izgraditi površine
parkirališta planskih oznaka P1 i P2. Parkirališta treba priključiti na javne
prometnice u naselju Mrkopalj koje su uz prostor obuhvata Plana.
Sve kolne priključke s parkirališnih površina
na prometnu površinu treba izvesti u razini postojećeg terena.
Kolnici parkirališta moraju biti standardnih
širina 6,0 m, parkirališta s okomitim postavljanjem vozila u odnosu na glavnu
os dimenzija 5,0 x 2,5 m, a za vozila osoba sa smanjenom pokretljivošću dimenzija
5,0 x 3,70 m. Parkirališna mjesta i izlaz/ulaz na parkiralište trebaju biti
označeni propisanom horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. Min. broj
parkirališta za invalide je 5% po svakom parkiralištu, a najmanje jedno mjesto.
Na ulazu u parkiralište moguće je izvesti
naplatnu kućicu maksimalnih dimenzija 5 x 5 x 3 m i postaviti rampu.
Izvedba nivelacije parkirališta treba biti
usklađena s postojećom konfiguracijom terena kako bi se izbjegla gradnja
potpornih zidova i nasipa.
Na rubnim dijelovima prema granici obuhvata
kao i između parkirališnih mjesta treba urediti površine zelenila i zasaditi
drvorede.
5.1.1. Ulice
Članak
11.
Ovim Planom zbog specifične namjene prostora
nisu planirane ulice.
5.1.2. Kolodvori, stajališta i terminali
Članak
12.
Ovim Planom nisu predviđeni kolodvori,
stajališta javnog prijevoza i terminali.
5.1.2.1. Površine za postavu žičara
Članak
13.
Plan omogućava postavu dviju skijaških
žičara.
Osnovna funkcija skijaških žičara je prijevoz
skijaša.
Trase skijaških žičara ucrtane su na
kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i br. 2. PROMETNA
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA i obrazložena u točki 3.4.3.
tekstualnog dijela elaborata.
Koridori skijaških žičara označeni na
kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE služe za izgradnju,
funkcioniranje i održavanje žičara i potrebne komunalne infrastrukture s
pripadajućim uređajima i postrojenjima.
Unutar koridora žičara smiju se graditi samo
pripadajući nadzemni međusobno funkcionalno i gradbeno povezani pojedinačni
objekti, postrojenja i uređaji neophodni za korištenje skijaških žičara. Širina
koridora žičare određuje se s minimalno 12,0 m svijetlog profila.
U prometno-tehnološkom smislu žičare se
koristite kao sedežnice ili vučnice.
Koridori žičara obuhvaćaju građevinske
dijelove žičare i obostrane zaštitne pojaseve.
Obuhvat građevinskog dijela žičare čine
izgrađeni prostori za prihvat i otpremu putnika, pogonski prostori, prostori za
zaposlene, servisne radionice, priručna skladišta, sanitarni čvorovi, čekaonice
i druge pomoćne prostorije, sve u gornjoj i donjoj postaji površine koje su
označene na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE planskom
oznakom C - površine pratećih sadržaja žičare.
Za sve nadzemne pojedinačne građevne objekte
žičare (donja i gornja postaja, nosivi stupovi i dr.) potrebno je osnovati
jednu ili više građevnih čestica. Kako žičara predstavlja jedinstvenu prostornu
i tehničko-tehnološku cjelinu moguće je osnovati i jedinstvenu građevnu česticu
za sve nadzemne građevne dijelove žičare unutar koje bi se nalazili vodovi i
uređaji komunalne infrastrukture (elektroenergetski vodovi, javna rasvjeta,
vodoopskrbni cjevovod i elektronička kabelska kanalizacija).
Predprostor ulaza/izlaza u donju postaju i
izlazni/ulazni prostor iz gornje postaje trebaju biti bez prepreka u kretanju
putnika (skijaša), površine koja omogućava manipulaciju skijaškom opremom i
kraće zadržavanje.
Površinu tla unutar koridora žičara treba
zatravniti uz trajnu košnju izboja grmlja ili drveća.
5.1.3. Javna parkirališta i garaže
Članak
14.
Ovim Planom određene su građevne čestice za
dva parkirališta označena na kartografskom prikazu br. 2. PROMETNA, KOMUNALNA I
INFRASTRUKTURNA MREŽA s obrazloženjem u točki 3.4.2. tekstualnog dijela
elaborata.
Planom nije predviđena gradnja garaže.
Parkirališta koja će se izvoditi na označenim
površinama u obuhvatu Plana isključivo su namijenjena skijašima i gostima
planinarskog doma i na njima će se uspostaviti kontrola pristupa. Izvan sezone
skijanja ova parkirališta mogu biti u javnom korištenju.
Građevine sportske namjene potrebe za
parkiranjem mogu rješavati na parkiralištu koje može biti na posebnoj građevnoj
čestici ili na planiranim parkiralištima.
Korisnici skijališta, posjetitelji
planinarskog doma i restorana, montažnih građevina i pokretnih naprava
ugostiteljske namjene koristit će parkirališta u podnožju brda Čelimbaša.
Na svakom parkiralištu treba za automobile
invalida osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja
parkirališnih mjesta. Treba se pridržavati zakonske regulative iz oblasti
osiguranja pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti.
Za građevinu planinarskog doma parkiralište
za zaposlenike, dostavna vozila i vozila za održavanje staza je predviđeno na
vlastitoj čestici.
Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta na
građevnoj čestici građevine ovisi o količini i namjeni prostora u građevini, a
određuje se prema sljedećim normativima:
namjena građevine broj mjesta na: potreban
broj mjesta
PGM
1. SPORTSKI TERENI-SKIJALIŠTE 10 korisnika 3
PGM
2. ZAPSOLENI (PLANINARSKI DOM) 1000 m2 korisnog prostora 4-8 PGM
3. DOSTAVA 1000 m2 korisnog prostora 1 PGM
4. TRGOVAČKI SADRŽAJI 1000 m2 korisnog prostora 20-40 PGM
5.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak
15.
Ovim Planom nisu predviđeni trgovi ni druge
veće uređene pješačke površine.
5.1.5. Biciklističke staze
Članak
16.
Ovim Planom nisu predviđene građevne čestice
za biciklističke staze niti su one predviđene unutar građevne čestice
planiranih prometnica.
Površine sportsko rekreacijske namjene
planskih oznaka R1-1 i R1-2 mogu se izvan skijaške sezone koristiti kao
biciklističke staze, odnosno staze za biciklistički spust (downhill) koje ne
zahtijevaju posebnu obradu kolnih ploha niti postavu vodova komunalne
infrastrukture.
5.1.6. Benzinske postaje
Članak
17.
Ovim Planom nisu predviđene benzinske
postaje.
5.2. Uvjeti gradnje elektroničke
komunikacijske mreže
Članak
18.
Elektronička komunikacijska mreža ucrtana je
na kartografskom prikazu br. 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA, a uvjeti i način građenja opisani su u točki 3.5. Komunalna
infrastrukturna mreža u tekstualnom dijelu Plana.
Postojeću mrežu distribucijske elektroničke
komunikacijske kanalizacije (DEKK) treba proširiti do svih korisnika na
području obuhvata.
5.2.1. Elektroničke komunikacije u
nepokretnoj mreži
Članak
19.
Elektroničke komunikacije unutar obuhvata
Plana ostvaruju se izgradnjom mreže unutar pojaseva prometnica isključivo izvan
kolničkih površina i putem priključivanja na udaljeni pretplatnički stupanj
(UPS) smješten izvan obuhvata Plana.
U obuhvatu Plana treba izgraditi
distributivnu elektroničku komunikacijsku kanalizaciju.
Podzemnu elektroničku komunikacijsku mrežu
treba graditi uvlačenjem DSL kabela u cijevi DEKK.
Kod projektiranja i gradnje elektroničke
komunikacijske mreže treba primjenjivati standardizirane montažne zdence i
povezivati ih putem dvije PVC cijevi profila 1 110 mm. Pored potrebnih
kapaciteta za elektroničke komunikacije dodatno treba postavljati jednu cijev
za prijenos RTV signala.
Na mjestima većih savijanja i na ulaze u
građevine treba graditi zdence MZD0, a u trasi tipa MZD1 prema uvjetima i
suglasnosti Hrvatske agencije za telekomunikacije.
Priključenje građevine od zdenca MZD0 do
kućnog ormarića treba izvesti s dvije PEHD cijevi profila 1 50 mm.
Trasa DEKK između zdenaca treba biti
pravocrtna ili s blagim lukom kako bi se omogućilo uvlačenje elektroničkih
komunikacijskih kabela.
Kada se DEKK gradi u pješačkoj stazi preko
koje je dozvoljen pristup vozilima cijevi treba obložiti betonom C12/15. Cijevi
položene u kolnik oblažu se betonom C12/ 15 i daljnje zatrpavanje rova se
obavlja šljunkom ili drobljenim kamenom sve do kote gornjeg ustroja prometnice
(asfaltnog zastora).
Na mjestima prijelaza kolnika treba
postavljati zaštitne cijevi.
Prema propozicijama DIN EN 1998 najmanja
širina pojasa za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske
kanalizacije iznosi 0,6 m, a dubina 0,8 m.
Sva križanja s drugim infrastrukturnim
mrežama treba izvesti prema tehničkim propisima. Postojeći telefonski zračni
vod treba kablirati.
Temeljem zakonskih propisa o elektroničkim
komunikacijama investitori moraju izgraditi kabelsku kanalizaciju za
pretplatničke elektroničke komunikacijske vodove, za kabelsku distribuciju i
zajednički antenski sustav, koji su potrebni za pojedinu građevinu te potpunu
elektroničku komunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine,
uključujući i vodove za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav u
skladu s glavnim projektom (potrebna suglasnost T-HT-a odnosno Hrvatske
agencije za telekomunikacije).
Izvedbeno, suvremena telefonska mreža je
digitalna (integrirana digitalna mreža IDN), a samo su priključci telefona
analogni.
Prilikom polaganja distributivne elektroničke
komunikacijske kanalizacije treba se obavezno pridržavati minimalnih
udaljenosti u situativnom i visinskom smislu.
5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj
mreži
Članak
20.
U području obuhvata Plana omogućena je
izgradnja i postavljanje osnovnih stanica pokretnih komunikacija smještanjem na
krovne prihvate ili slobodnostojeće antenske stupove uz načelo zajedničkog
korištenja od svih operatora - koncesionara gdjegod je to moguće. Postava
osnovnih stanica elektroničkih komunikacija ne može se vršiti na udaljenosti
manjoj od 1.000 m od postojeće osnovne stanice postavljene na slobodnostojećem
stupu.
Plan omogućava uvođenje novih usluga i
tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija).
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
21.
Svi priključci na prometnu i komunalnu
infrastrukturnu mrežu za potrebe planiranih sadržaja i namjena određuju se s
ceste Mrkopalj - Novi Vinodolski.
U obuhvatu Plana određena je jedna javna
prometnica - pristupna servisna cesta (koja je u osnovnoj prometnoj funkciji
šumska cesta). Koristit će se za pristup i održavanje ugostiteljsko turističkog
objekta i postrojenja gornjih stanica žičara.
Za potrebe priključenja građevina koje će se
graditi na prostoru zone planske oznake R1 vodove komunalne infrastrukture
treba položiti u koridore internih prometnica.
Projektiranje i polaganje vodova komunalne
infrastrukture u internim prometnicama treba izvoditi uz uvažavanje svih
zaštitnih mjera i načina gradnje propisanih za pojedinu vrstu infrastrukture.
Detaljni položaj vodova komunalne
infrastrukture odredit će se u postupku izdavanja lokacijskih dozvola.
Položaj vodova komunalne infrastrukture
unutar pojasa prometnica treba uskladiti s propozicijama prema DIN EN 1998 i
važećim hrvatskim propisima prema pojedinim vrstama komunalne infrastrukture.
Elektroenergetske vodove svih naponskih
razina i vodove distribucijske elektroničke komunikacijske kanalizacije obvezno
treba polagati u pješačke hodnike ili bočne razdjelne pojase zelenila.
Sve poprečne prijelaze vodova komunalne
infrastrukture treba fizički zaštititi na odgovarajući tehnički ispravan način
(zaštitne cijevi i slično) i to se smatra obvezom prilikom izgradnje ili
rekonstrukcije bilo prometnih površina bilo infrastrukture.
Kod križanja vodova komunalne infrastrukture
trebaju se horizontalni i vertikalni svijetli razmaci izvesti u skladu s
tehničkim propisima.
Sustav javne odvodnje
Članak
22.
Sustav javne odvodnje otpadnih voda treba
izvesti u skladu s uvjetima navedenim u tekstualnom dijelu elaborata u točki
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža, Odvodnja te s kartografskim prikazom br.
2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.
Planom se određuje izgradnja razdjelnog
sustava javne odvodnje.
Odvodnju sanitarnih voda s novih građevina u
podnožju treba upustiti u sustav javne odvodnje Mrkoplja i odvesti do uređaja
za pročišćavanje u Mlaki.
Sanitarne vode planinarskog doma treba
odvesti u nepropusnu sabirnu jamu ili trokomornu taložnicu, koju je potrebno
izvesti na vlastitoj građevnoj čestici.
Za njihovu izgradnju treba ishoditi
vodopravne uvjete od nadležnih službi Hrvatske vodoprivrede.
Odvodnju oborinskih voda s parkirališta i
manipulativnih prometnih površina na prostoru podnožja treba priključiti na
ulične kanale u prometnicama sjeverno od granice obuhvata uz uvjet prethodnog
pročišćavanja putem separatora ulja i masti s taložnicom.
Sustav javne odvodnje i sve kanalske
priključke te slivnike i taložnice treba izvoditi vodonepropusno.
U sustav javne odvodnje mogu se upuštati
otpadne vode koje svojim sastavom odgovaraju propisanom stupnju pročišćenosti,
a u protivnom treba obaviti predtretman (taložnice, odjeljivači ulja i masti i
sl.).
Za odvodnju oborinskih voda s planirane
prometnice na vrhu Čelimbaše treba koristiti otvoreni jarak s kojega će se voda
odvoditi izvan obuhvata Plana nastavno na otvoreni jarak uz šumsku cestu i
njime do ispusta u teren.
Oborinsku vodu u proljeće treba odvoditi do
postojećeg otvorenog jarka u podnožju koji se nastavlja izvan obuhvata Plana i
upustiti u akumulaciju za zasnježenje.
Kakvoća sanitarnih i oborinskih otpadnih voda
koje se upuštaju u sustav javne odvodnje treba biti unutar dozvoljenih
vrijednosti pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama reguliranih
»Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama« (»Narodne novine« broj 40/99 i 6/01).
Oborinske vode s krovova građevina, uređenog
okoliša građevina, zelenih površina i pješačkih putova i staza ne smiju se
priključiti na javni sustav odvodnje oborinskih voda, već se trebaju upuštati u
tlo.
Površinske vode na javnim prometnim
površinama treba prikupljati putem dubokih slivnika s rešetkom na vodolovnom
grlu i s taložnicom minimalne dubine 1,0 m ili dubokim kanalicama s linijskim
rešetkama. Najmanji promjer priključka slivnika je 150 mm.
Posebne uvjete gradnje sustava javne odvodnje
određuje nadležno komunalno trgovačko društvo.
Za ulične kanale treba koristiti
polivinilkloridne, polipropilenske, polietilenske, poliesterske i slične
korugirane ili centrifugirane cijevi minimalnog unutarnjeg promjera 250 mm.
Cijevi treba polagati u tlo s minimalnim nadslojem od 1,5 m. Posteljicu i
materijal za zatrpavanje treba koristiti prema preporukama proizvođača cijevi.
Na mjestima horizontalnih ili vertikalnih
lomova trase kanala, priključaka građevina, slivnika ili drugih kanala treba
izvesti kontrolna okna minimalne dimenzije svijetlog otvora 60x60 cm iz
vodonepropusnog materijala i s vodonepropusnim spojevima kanala i priključaka s
odgovarajućom nosivošću na osovinski pritisak od 130 kN na svim kamionima
dostupnim površinama.
Sva međusobna križanja s drugim vodovima
komunalne infrastrukture treba izvesti prema tehničkim propisima.
Pri paralelnom polaganju kanalskih cijevi
njihov minimalni svijetli razmak iznosi 50 cm, a prema propozicijama DINEN
1998, HRN U, N1.051 i HRN U, N1.052 najmanja širina pojasa za polaganje
betonskih cijevi je 1,2 do 1,5 m.
Vodoopskrba
Članak
23.
Na kartografskom prikazu broj 2. »PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA« ucrtana je vodoopskrbna mreža, a
tekstualno obrazloženje je dano u točki 3.5. tekstualnog dijela Plana,
Komunalna infrastrukturna mreža, Vodoopskrba.
Vodoopskrba Čelimbaše treba se riješiti
priključenjem lokalne vodoopskrbne mreže na javni vodoopskrbni sustav Delnica
trasom Lokve - Sunger, crpna stanica Sunger - vodosprema Presika, odakle se
gravitacijski omogućava vodoopskrba Čelimbaše.
Iz sustava goranskog vodovoda za Općinu
Mrkopalj potrebno je prema Prostornom planu uređenja Općine Mrkopalj osigurati
količinu vode za srednju dnevnu potrošnju od 30,4 l/s.
Ovim planom određuje se izgradnja
vodoopskrbne mreže s vanjskom nadzemnom hidrantskom mrežom izvan prometnih
površina. Uvjeti i način projektiranja i izgradnje kućne hidrantske mreže
unutar građevinskih objekata odredit će se u postupku ishođenja lokacijskih
dozvola za te građevine.
Prema propozicijama DINEN 1998 najmanja
širina pojasa za polaganje vodovoda je 0,90 m. U ovoj širini nisu obuhvaćeni
profili vodovoda od 1 200 mm ili više s pojasom širine 2,0 m.
Vodoopskrbni cjevovodi trebaju zadovoljiti
vodoopskrbu sanitarnom i protupožarnom vodom.
Vanjski nadzemni hidranti moraju biti
minimalnog profila 80 mm na minimalnom međusobnom razmaku od 120 metara.
Protupožarna količina vode određuje se s
količinom od 10 l/s uz uvjet osiguranja minimalnog pritiska u cjevovodu od 2,5
bara.
Posebne uvjete građenja vodoopskrbnog sustava
određuje nadležno komunalno trgovačko društvo koje će odrediti i vrstu cijevi.
Minimalni promjer cijevi je 1 125 mm.
Križanje s drugim infrastrukturnim mrežama i
prometnicama treba izvesti prema tehničkim propisima.
Minimalna dubina polaganja vodovodnih
cjevovoda je s nadslojem tla od 1,20 metara.
Čvorna mjesta s ograncima, zračni ventili i
muljni ispusti trebaju biti ugrađeni u vodovodna okna minimalnih dimenzija
100x100 cm, s poklopcem minimalnih dimenzija 60x60 cm i odgovarajuće nosivosti.
Priključci se ostvaruju na vodoopskrbnu mrežu
preko vodomjera postavljenog uz regulacijsku liniju.
Zasnježenje
Članak
24.
Na novoj skijaškoj stazi treba izgraditi
sustav zasnježenja. Površine zasnježenja su u prosječnoj širini 30 m s visinom
snježnog sloja od cca 25-30 cm. Izrada snijega predviđa se uz korištenje
visokotlačnih propeler topova s dobavom vode iz vodoopskrbnog sustava na bazi
pritiska iz centralne akumulacije na lokaciji DIP Delnice na koti 820 m n.m. Za
njezino punjenje koristi se dotok oborinskih voda i voda od zasnježenja putem
akumulacija izvan obuhvata Plana. Tehnološka vodoopskrbna mreža za zasnježenje
treba biti tlačno-gravitacijska zbog potrebe punjenja i pražnjenja akumulacija.
Topovi za zasnježenje spajaju se na određenim
mjestima na vodoopskrbni cjevovod gdje se izvode hidrantski nastavci s
elektrantima (ormarići s elektropriključkom i posebnim priključkom za vodu).
Zasnježenje se provodi u fazama. Opskrba vodom je putem tlačnog cjevovoda
položenog duž cijele trase zasnježenja. Potreban radni pritisak za snježne
topove postiže se pritiskom u cjevovodu na cijelom pružanju cjevovoda.
Crpna stanica locirana je pored centralne
retencije. Cjevovod je profila 1 200 mm, a razmak elektranata je 100 m.
Plinoopskrba
Članak
25.
Na prostoru obuhvata Plana nije predviđena
plinoopskrba.
Opskrbu građevina plinom za potrebe grijanja
i pripremu tople vode moguće je ostvariti iz nadzemnih ili podzemnih UNP
plinskih spremnika koji će biti izvedeni u skladu s odredbama posebnih propisa
iz zakonske regulative oblasti zaštite od požara.
Elektroopskrba
Članak
26.
Na kartografskom prikazu broj 2. »PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA« ucrtana je elektroopskrbna mreža, a
tekstualno obrazloženje je dano u točki 3.5. tekstualnog dijela Plana,
Komunalna infrastrukturna mreža, Elektroopskrba.
Svi elektroenergetski vodovi i vodovi javne
rasvjete moraju biti položeni u zemlju ili unutar koridora internih prometnica
(kablirani), a sve interne prometnice moraju biti osvijetljene postavljanjem
odgovarajuće javne rasvjete u klasi s prometnom funkcijom.
Uz skijaške staze treba postaviti podzemne
elektroenergetske vodove koji su u funkciji zasnježenja i rasvjete za noćno
skijanje.
Za potrebe nove gradnje skijaških žičara,
rasvjete uz stazu, topova i ostalu infrastrukturu treba izgraditi novu
trafostanicu 1 x 1000 kVA na građevnoj čestici u podnožju skijališta. Kolni
pristup do građevne čestice trafostanice omogućen je prometnicom izvan granice
obuhvata s kojom graniči građevna čestica trafostanice.
5.4. Uvjeti i način gradnje građevina
komunalne infrastrukture
Članak
27.
Transformatorsku stanicu treba postaviti kao
slobodnostojeću, a u oblikovnom smislu prilagoditi značajkama oko
liša. Treba koristiti tipsku trafostanicu
instalirane snage s transformatorima 2 x 630 kVA prema tipizaciji HEP-a.
Uvjeti i način gradnje trafostanice su:
- Minimalne dimenzije čestice su 5,0 x 7,0 m;
- Najveća etažnost građevine je jedna etaža -
ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;
- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) građevne čestice je 1,0;
- Najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) građevne
čestice je 1,0;
- Neizgrađen prostor treba zatravniti;
- Ograde se mogu izvoditi prema svim međama
kao zaštitna žičana ograda maksimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja
živice;
- Građevna čestica mora imati izravni kolni
pristup na javnu prometnu površinu;
- Priključenje građevne čestice na vodove
komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ulice s kojom građevna čestica
ima među na regulacijskoj liniji.
Uvjeti i način gradnje građevina komunalne
infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI
GRADNJE.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
28.
Ovim Planom određene su površine zaštitnog
zelenila označene na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
planskom oznakom Z.
Površine ove namjene obuhvaćaju livade i šume
na kojima je dozvoljeno redovno održavanje odnosno gospodarenje i postava
vodova komunalne infrastruktura.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
29.
Na prostoru obuhvata Plana prema podacima iz
Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj, grafičkog prikaza 3A PODRUČJA
PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE prostor vrha Čelimbaše označen je
kao točka značajna za panoramsku vrijednost krajobraza.
Uvažavajući ovu atribuciju određeni su
posebni uvjeti za gradnju i uređenje prostora za građevine ugostiteljsko
turističke namjene koji bi trebali sačuvati postojeću krajobraznu kvalitetu.
Na ostalim prostorima obuhvata Plana prema
podacima iz Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj kao i uvidom u stanje na
terenu nema drugih zaštićenih prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i
ambijentalnih vrijednosti i posebnosti.
Kvalitetno visoko zelenilo označeno grafičkom
oznakom - očuvanje kvalitetnog visokog zelenila na stazi na kartografskom
prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA mora se prilikom
uređenja skijaških staza i skijaških žičara očuvati.
Površine predviđene za uređenje skijaških
staza i skijaške žičare označenih grafičkom oznakom - zatravnjenje skijaških
staza i koridora žičara na grafičkom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA potrebno je zatravniti radi sprječavanja ispiranja tla
bujicama.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
30.
Na prostoru obuhvata Plana postupanje s
otpadom mora biti u skladu s odredbama Zakona o otpadu te relevantnih propisa i
pravilnicima.
Zbrinjavanje otpada bit će organiziranim
odvozom, koji će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća i
njegovim odvozom istog na predviđeno odlagalište.
Otpad je potrebno prikupljati odvojeno po
vrstama u odgovarajućim kontejnerima.
Lokacija kontejnera za prikupljanje i
sortiranje otpada moraju imati direktan pristup na kolnu površinu.
Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj
se otpad prikuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili
prolijevanje otpada i širenje prašine i buke.
Građevni otpad koji će nastati kod gradnje na
prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s odredbama Zakona o otpadu
odvozom na predviđeni deponij.
9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA
OKOLIŠ
9.1. Zaštita od poplava i zaštita podzemnih
voda
Članak
31.
Na prostorima gdje je predviđena gradnja i
uređenje prostora sportsko rekreacijske i ugostiteljsko turističke namjene nema
otvorenog vodotoka.
Ostali dijelovi obuhvata Plana nalaze se
većim dijelom u slivu bujice Široka draga. Prema Županijskom planu obrane od
poplava na lokalnim vodama na bujici Široka draga po potrebi se provodi obrana
od poplava.
Zaštita tla od erozije nastala bujičnim
djelovanjem oborinskih voda spriječit će se bujičarskim radovima (uređenje te
sadnja trave na prostoru skijaških staza) i postavljanjem bujičarskih građevina
(ograde od pruća).
Djelatnosti koje će se obavljati unutar
obuhvata Plana moraju biti u skladu s važećom Odlukom o zonama sanitarne
zaštite.
Kod ishođenja lokacijske dozvole za gradnju
svih građevina na prostoru obuhvata Plana investitor će ishoditi vodopravne
uvjete.
Kod gradnje sabirne jame i spremnika za lož
ulje za grijanje planinarskog doma treba u skladu s važećom Odlukom o zonama
sanitarne zaštite ishoditi odobrenje od nadležne vodnogospodarske ustanove.
Oborinske vode s parkirališta trebaju se
odvoditi putem slivnika s taložnicama u javnu kanalsku mrežu.
9.2. Zaštita od požara
Članak
32.
Prilikom projektiranja i izvođenja treba
primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti od požara i posebnih propisa iz zakonske
regulative oblasti zaštite od požara te drugih tehničkih i organizacijskih
mjera iz »Procjene ugroženosti od požara Općine Mrkopalj«.
Pridržavajući se odredbi propisa Planom su
osigurani vatrogasni prilazi do svih zona po planiranim javnim prometnim
površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice.
Kod projektiranja internih prometnica
obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu,
nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s odredbama
posebnih propisa iz zakonske regulative u oblasti zaštite od požara.
Kod projektiranja građevina radi veće
uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugrože
nosti od požara, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnog dijela projektne dokumentacije potrebno
je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu općepriznatu metodu.
Treba izgraditi Planom određene cjevovode za
potrebne količine vode za gašenje požara.
Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava
obvezna je izgradnja hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa iz
zakonske regulative oblasti zaštite od požara.
9.3. Zaštita od ratnih opasnosti
Članak
33.
Za prostor obuhvata Plana nije utvrđena
obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.
Sklanjanje zaposlenika i korisnika na
prostoru obuhvata Plana rješava se Planom zaštite i spašavanja Općine.
9.4. Zaštita od potresa
Članak
34.
Prostor obuhvata Plana prema seizmičkim
kartama nalazi se u zoni VI-VIIÊ seizmičnosti po MCS.
Sve građevine moraju biti dimenzionirane
najmanje na očekivani intenzitet potresa u skladu sa zakonskom regulativom za
protupotresnu izgradnju.
9.5. Zaštita zraka
Članak
35.
Na prostoru obuhvata Plana zaštita zraka
provodit će se smanjivanjem emisije onečiščujućih tvari u zrak i to
ograničavanjem emisije i propisivanjem tehničkih standarda u skladu sa Zakonom
o zaštiti zraka i podzakonskim propisima donesenih na temelju tog Zakona.
Na području obuhvata Plana nije dozvoljena
gradnja građevina djelatnosti koje izazivaju zagađenja zraka.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
Članak
36.
Plan se provodi neposredno.
10.2. Obveza procjene utjecaja na okoliš
Članak
37.
Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš
određeni su zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.
U postupku daljnje detaljnije razrade Plana
te prilikom projektiranja i izvođenja, na moguće zahvate u obuhvatu UPU-a koji
su sadržani u Popisu zahvata koji je sastavni dio Pravilnika, primjenjivat će
se odredbe Pravilnika.
10.3. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
Članak
38.
Na prostoru obuhvata Plana nema građevina
čija je namjena protivna planiranoj namjeni.
C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
39.
Urbanistički plan uređenja 6 - R12 skijalište
Čelimbaša u Mrkoplju izrađen je u 4 izvornika ovjerenih pečatom Općinskog
vijeća Općine Mrkopalj i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine
Mrkopalj.
Izvornici Plana čuvaju se u:
. Općini Mrkopalj;
. Upravnom odjelu za prostorno uređenje,
gradnju i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji;
. Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije;
. Urbanističkom zavodu grada Zagreba d.o.o.
Članak
40.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/08-01/01
Ur. broj: 2112-05-01-08-26
Mrkopalj, 25. studenoga 2008.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE MRKOPALJ
Predsjednik
Tomislav Cuculić, v.r.
