SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVI. - broj 48. Ponedjeljak, 8. prosinca 2008.
OPĆINA MRKOPALJ
3B2 EDGAR HTML from PONIKVE 108..112

24.

Na temelju članaka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 47. Odluke o donošenju izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/04 i 26/07) i članka 18. Statuta Općine Mrkopalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 04/06), Općinsko vijeće Općine Mrkopalj, na sjednici održanoj 25. studenoga 2008. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
6 - R12 skijalište Čelimbaša

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja 6 - R12 skijalište Čelimbaša (u nastavku teksta: Plan) kojega je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. iz Zagreba.

Članak 2.

Planom se, u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Mrkopalj, utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 3.

Plan se donosi za zonu R12 u Mrkoplju utvrđenu Prostornim planom uređenja Općine Mrkopalj koja obuhvaća površinu od 63,18 ha i čija je granica ucrtana na kartografskim prikazima Plana.

Članak 4.

Plan je sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja 6 - R12 skijalište Čelimbaša i sastoji se od:

TEKSTUALNOG DIJELA:

UVOD

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj značaj i posebnosti zone sportsko rekreacijske namjene R12 skijaški centar Čelimbaša u prostoru Općine

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Zemljopisna obilježja

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.2.3. Infrastrukturna opremljenost

1.2.3.1. Promet

1.2.3.2. Komunalna infrastruktura

1.2.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.2.5. Obaveze iz planova šireg područja

1.2.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.2. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.3. Očuvanje prostornih posebnosti zone sportsko rekreacijske namjene R12 skijalište Čelimbaša

2.2. Ciljevi prostornog uređenja zone sportsko rekreacijske-namjene R12 skijalište Čelimbaša

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenje prostora

3.4. Prometna mreža

3.4.1. Ulična mreža

3.4.2. Parkirališta

3.4.3. Žičara

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti te kulturno- povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

A. TEMELJNE ODREDBE

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Ulice

5.1.2. Kolodvori, stajališta i terminali

5.1.2.1. Površine za postavu žičara

5.1.3. Javna parkirališta i garaže

5.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.1.5. Biciklističke staze

5.1.6. Benzinske postaje

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

5.2.1. Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži

5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.4. Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

8. POSTUPANJE S OTPADOM

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita od poplava i zaštita podzemnih voda

9.2. Zaštita od požara

9.3. Zaštita od ratnih opasnosti

9.4. Zaštita od potresa

9.5. Zaštita zraka

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Obveza procjene utjecaja na okoliš

10.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

GRAFIČKOG DIJELA:

KARTOGRAFSKI PRIKAZI u mjerilu 1:2.000

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 5.

Pojmovi i izrazi koji se upotrebljavaju u Planu imaju sljedeće značenje:

1. Općina Mrkopalj jedinica je lokalne uprave i samouprave u sastavu Primorsko-goranske županije utvrđena Zakonom o područjima županija, gradova i Općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 86/06).

2. Naselje Mrkopalj je najveće naselje unutar jedinice lokalne samouprave Općine.

3. Granica građevinskog područja je linija razgraničenja površina koje služe za građenje od ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog plana.

4. Građevinsko područje je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojeće izgradnje.

5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene su građevine koje su namijenjene pružanju usluga smještaja, prehrane i drugih usluga korisnicima sportskih terena - skijališta.

6. Građevine sportsko rekreacijske namjene su građevine koje su namijenjene primarnoj namjeni ili pratećim sadržajima za omogućavanje obavljanja primarne namjene na prostorima sportskih terena - skijališta i terena drugih sportova.

7. Građevina je zatvoreni prostor izgrađen u svrhu odvijanja određene namjene.

8. Osnovna građevina je svaka građevina koja isključivo služi za obavljanje Planom predviđene namjene.

9. Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji osnovne građevine.

10. Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum i suteren) ili nadzemne (prizemlje, kat i potkrovlje).

11. Podrum - podrumom se smatra potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Građevina može imati najviše jedan podrum.

12. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svog volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

13. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad kote uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

14. Kat je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

15. Potkrovlje (Pk) - potkrovlje je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog krovišta i čija visina nadozida nije viša od 1,2 m. Građevina može imati samo jednu potkrovnu etažu s galerijom.

16. Koeficijent izgrađenosti je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septička jama i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju, kao i terase na terenu.

17. Koeficijent iskorištenosti je odnos ukupne (bruto) izgrađene površine građevine i površine građevne čestice.

18. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja.

19. Regulacijska linija je granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice osnovne namjene.

20. Građevna linija određuje vertikalnu projekciju najistaknutijeg dijela pročelja osnovne građevine prema čestici javne površine.

21. Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

22. Lokalne uvjete čine posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, prometne, komunalne, morfologija krajobraza i tipologija gradnje unutar bloka ili na potezu uz prometnicu).

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 6.

Urbanističkim planom uređenja određene su i razgraničene površine sljedećih namjena:

Površine označene slovima:

T1 - ugostiteljsko turistička namjena - planinarski dom

R1 - sportsko rekreacijska namjena - sport

Z - zaštitne zelene površine

IS1 - površine infrastrukturnih sustava - građevna čestica trafostanice

Površine grafičkih oznaka:

- građevna čestica ceste

- građevna čestica parkirališta

- trasa skijaške žičare

Razgraničenje ovih površina određeno je na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 7.

Ovim Planom određena je površina gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke - planinarski dom označena na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA planskom oznakom T1.

U zoni ugostiteljsko turističke namjene, planska oznaka T1, određena je gradnja planinarskog doma. Na građevnoj čestici, osim građevine osnovne namjene mogu se graditi pomoćne građevine, građevine komunalne infrastrukture, urediti interne prometne površine, parkiralište i uređene površine zelenila.

Uvjeti gradnje u zoni ugostiteljsko turističke namjene su:

- Gradivi dio zone ugostiteljsko turističke namjene označen je na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE planskom oznakom D - planinarski dom;

- Unutar zone moguće je formirati jednu ili više građevnih čestica;

- Minimalna površina građevne čestice je 1000 m2;

- Na građevnoj čestici može se izvoditi jedna ili više građevina osnovne namjene i pomoćne građevine. Građevine mogu biti slobodnostojeće ili poluugrađene;

- Minimalni potrebni uvjeti za gradnju na građevnoj čestici su pristup s javne prometne površinu minimalne širine 4,5 m i riješen sustav odvodnje otpadnih voda;

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,6;

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice je 1,0;

- Građevina smije imati najviše 4 etaže maksimalne visine 12 m (S+P+1+Pk ili P+2+Pk);

- Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca javnih prometnica iznosi 6,0 m;

- Minimalna udaljenost građevine od susjedne međe je 5 m;

- Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita; kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) treba primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade;

- Građevina mora imati koso krovište minimalnog nagiba 45%;

- Uvjetuje se upotreba materijala i načina gradnje u tradiciji goranskog narodnog graditeljstva;

- Građevna čestica ne smije se ograđivati;

- Potreban broj parkirališnih mjesta za zaposlene treba osigurati na vlastitoj čestici, a za korisnike na parkiralištima u podnožju;

- Kod uređenja površina i gradnje građevina treba se maksimalno sačuvati postojeća visoka vegetacija te na prostorima prema vizurama saditi dodatnu autohtonu visoku vegetaciju kako bi se sačuvao sadašnji izgled tog prostora.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 8.

Ovim Planom određene su površine za sportsko rekreacijsku namjenu - sport označene na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA planskom oznakom R1.

Na površinama sportsko rekreacijske namjene - sport mogu se uređivati i graditi skijaške staze, skijaška žičara te ostali prateći sadržaji skijališta.

Uvjeti gradnje i uređenja u zoni sportsko rekreacijske namjene R1 su:

- Minimalni potrebni uvjeti za gradnju na građevnoj čestici su pristup s javne prometne površinu minimalne širine 4,5 m i riješen sustav odvodnja otpadnih voda;

- Unutar zone sportsko-rekreacijske namjene dozvoljeno je uređenje skijaških staza uklanjanjem grmolike vegetacije te površinskim izravnavanjem;

- Uz rub skijaških staza dozvoljeno je postavljanje zaštitnih ograda koje će se uklanjati u ljetnom razdoblju te fiksnih stupova rasvjete;

- Unutar gradivog dijela zone označenog planskom oznakom A - prateće građevine skijališta na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE dozvoljena je gradnja pratećih sadržaji koji su potrebni za rad skijališta: bazni upravljački centri žičara, centar za upravljanje zasnježenjem, uprava, spremišta za opremu za uređenje skijališta, spremišta skijaške opreme za najam, servis skijaške opreme, garaže za vozila za održavanje staza, uprava, ambulanta, sanitarije za posjetitelje te manji ugostiteljski i zdravstveno-estetski sadržaji i druge namjene koje upotpunjuju primarnu sportsku namjenu;

- Unutar gradivog dijela zone označenog planskom oznakom B - prateće građevine za ljetne sportove na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE dozvoljena je gradnja otvorenih i zatvorenih sportskih igrališta i pratećih sadržaji koji su potrebni za organizaciju ljetnih sportova (košarka, rukomet, mali nogomet, biciklizam, paintball i sl.): sportske dvorane, svlačionice, sanitarije, spremišta i objekti za iznajmljivanje i servisiranje opreme, manji ugostiteljski i zdravstveno-estetski sadržaji i druge namjene koje upotpunjuju primarnu sportsku namjenu;

- Unutar gradivog dijele zone označenog planskom oznakom C - površina pratećih sadržaja žičare na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE dozvoljena je gradnja građevina u funkciji žičare koje sadrže prostore za prihvat i opremu putnika, pogonske prostore, prostore za zaposlene, servisne radionice, priručna skladišta, sanitarne čvorove, čekaonice i sl.;

- Unutar gradivog dijela zone sportsko rekreacijske R1 za potrebe gradnje može se formirati jedna ili više građevnih čestica;

- Na građevnoj čestici može se izvoditi jedna ili više građevina. Građevine mogu biti slobodnostojeće ili poluugrađene;

- Građevine smiju imati najviše 3 etaže (S+P+Pk ili P+1+Pk) maksimalne visine 10 m;

- Građevina mora imati koso krovište minimalnog nagiba 45%;

- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,6;

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice je 1,0;

- Ukupna tlocrtna projekcija svih pratećih građevina skijališta, žičare i pratećih građevina ljetnih sportova je 1500 m2;

- Ukupna bruto razvijena površina svih pratećih građevina skijališta, žičare i pratećih građevina ljetnih sportova je 2500 m2;

- Potreban broj parkirališnih mjesta osiguravaju se na parkiralištima unutar obuhvata Plana (P1 i P2);

- Osim građevne čestice za ljetne sportove koje mogu imati zaštitnu transparentnu ogradu oko igrališta u skladu s internim sportskim pravilnicima, druge građevne čestice ne smiju se ograđivati. Unutar građevne čestice mogu se podizati zaštitne ograde za pogonske građevine i građevine komunalne infrastrukture. Zaštitna ograda treba biti transparentna maksimalne visine do 2,0 m;

- Sportski tereni za ljetne sportove i objekti pratećih sadržaja svojim postavom ne smiju ometati primarnu funkciju niti ugrožavati sigurnost korisnika skijališta;

- Unutar zone R1 dozvoljeno je postavljanje vodova komunalne infrastrukture u funkciji skijališta (vodovodne mreže i elektroenergetskih kablova) te vodova elektroničkih komunikacija;

- Gradnja građevina za stalno ili povremeno stanovanje nije dozvoljena.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 9.

Ovim Planom nisu određene površine za gradnju stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Na kartografskom prikazu br. 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA ucrtane su mreže prometnica i komunalne infrastrukture uz obrazloženje u tekstualnom dijelu Plana u točkama 3.4. Prometna i ulična mreža i 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 10.

Građevne čestice servisne ceste i parkirališta označene su na kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i br. 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA u mjerilu 1:2000, a obrazloženje je dano u točki 3.4. Prometna i ulična mreža u tekstualnom dijelu Plana.

Ovim Planom određena je građevna čestica pristupne servisne ceste na vrh Čelimbaše sa sjevernim odvojkom do šumskih površina, a koja se izvan obuhvata nastavlja na javnu šumsku cestu.

Pristupna servisna cesta je nerazvrstana cesta. Kolničke trake treba zadržati u postojećim gabaritima šumske ceste.

U podnožju treba izgraditi površine parkirališta planskih oznaka P1 i P2. Parkirališta treba priključiti na javne prometnice u naselju Mrkopalj koje su uz prostor obuhvata Plana.

Sve kolne priključke s parkirališnih površina na prometnu površinu treba izvesti u razini postojećeg terena.

Kolnici parkirališta moraju biti standardnih širina 6,0 m, parkirališta s okomitim postavljanjem vozila u odnosu na glavnu os dimenzija 5,0 x 2,5 m, a za vozila osoba sa smanjenom pokretljivošću dimenzija 5,0 x 3,70 m. Parkirališna mjesta i izlaz/ulaz na parkiralište trebaju biti označeni propisanom horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. Min. broj parkirališta za invalide je 5% po svakom parkiralištu, a najmanje jedno mjesto.

Na ulazu u parkiralište moguće je izvesti naplatnu kućicu maksimalnih dimenzija 5 x 5 x 3 m i postaviti rampu.

Izvedba nivelacije parkirališta treba biti usklađena s postojećom konfiguracijom terena kako bi se izbjegla gradnja potpornih zidova i nasipa.

Na rubnim dijelovima prema granici obuhvata kao i između parkirališnih mjesta treba urediti površine zelenila i zasaditi drvorede.

5.1.1. Ulice

Članak 11.

Ovim Planom zbog specifične namjene prostora nisu planirane ulice.

5.1.2. Kolodvori, stajališta i terminali

Članak 12.

Ovim Planom nisu predviđeni kolodvori, stajališta javnog prijevoza i terminali.

5.1.2.1. Površine za postavu žičara

Članak 13.

Plan omogućava postavu dviju skijaških žičara.

Osnovna funkcija skijaških žičara je prijevoz skijaša.

Trase skijaških žičara ucrtane su na kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i br. 2. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA i obrazložena u točki 3.4.3. tekstualnog dijela elaborata.

Koridori skijaških žičara označeni na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE služe za izgradnju, funkcioniranje i održavanje žičara i potrebne komunalne infrastrukture s pripadajućim uređajima i postrojenjima.

Unutar koridora žičara smiju se graditi samo pripadajući nadzemni međusobno funkcionalno i gradbeno povezani pojedinačni objekti, postrojenja i uređaji neophodni za korištenje skijaških žičara. Širina koridora žičare određuje se s minimalno 12,0 m svijetlog profila.

U prometno-tehnološkom smislu žičare se koristite kao sedežnice ili vučnice.

Koridori žičara obuhvaćaju građevinske dijelove žičare i obostrane zaštitne pojaseve.

Obuhvat građevinskog dijela žičare čine izgrađeni prostori za prihvat i otpremu putnika, pogonski prostori, prostori za zaposlene, servisne radionice, priručna skladišta, sanitarni čvorovi, čekaonice i druge pomoćne prostorije, sve u gornjoj i donjoj postaji površine koje su označene na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE planskom oznakom C - površine pratećih sadržaja žičare.

Za sve nadzemne pojedinačne građevne objekte žičare (donja i gornja postaja, nosivi stupovi i dr.) potrebno je osnovati jednu ili više građevnih čestica. Kako žičara predstavlja jedinstvenu prostornu i tehničko-tehnološku cjelinu moguće je osnovati i jedinstvenu građevnu česticu za sve nadzemne građevne dijelove žičare unutar koje bi se nalazili vodovi i uređaji komunalne infrastrukture (elektroenergetski vodovi, javna rasvjeta, vodoopskrbni cjevovod i elektronička kabelska kanalizacija).

Predprostor ulaza/izlaza u donju postaju i izlazni/ulazni prostor iz gornje postaje trebaju biti bez prepreka u kretanju putnika (skijaša), površine koja omogućava manipulaciju skijaškom opremom i kraće zadržavanje.

Površinu tla unutar koridora žičara treba zatravniti uz trajnu košnju izboja grmlja ili drveća.

5.1.3. Javna parkirališta i garaže

Članak 14.

Ovim Planom određene su građevne čestice za dva parkirališta označena na kartografskom prikazu br. 2. PROMETNA, KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA s obrazloženjem u točki 3.4.2. tekstualnog dijela elaborata.

Planom nije predviđena gradnja garaže.

Parkirališta koja će se izvoditi na označenim površinama u obuhvatu Plana isključivo su namijenjena skijašima i gostima planinarskog doma i na njima će se uspostaviti kontrola pristupa. Izvan sezone skijanja ova parkirališta mogu biti u javnom korištenju.

Građevine sportske namjene potrebe za parkiranjem mogu rješavati na parkiralištu koje može biti na posebnoj građevnoj čestici ili na planiranim parkiralištima.

Korisnici skijališta, posjetitelji planinarskog doma i restorana, montažnih građevina i pokretnih naprava ugostiteljske namjene koristit će parkirališta u podnožju brda Čelimbaša.

Na svakom parkiralištu treba za automobile invalida osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta. Treba se pridržavati zakonske regulative iz oblasti osiguranja pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Za građevinu planinarskog doma parkiralište za zaposlenike, dostavna vozila i vozila za održavanje staza je predviđeno na vlastitoj čestici.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta na građevnoj čestici građevine ovisi o količini i namjeni prostora u građevini, a određuje se prema sljedećim normativima:


namjena građevine broj mjesta na: potreban broj mjesta

PGM


1. SPORTSKI TERENI-SKIJALIŠTE 10 korisnika 3 PGM

2. ZAPSOLENI (PLANINARSKI DOM) 1000 m2 korisnog prostora 4-8 PGM

3. DOSTAVA 1000 m2 korisnog prostora 1 PGM

4. TRGOVAČKI SADRŽAJI 1000 m2 korisnog prostora 20-40 PGM


5.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 15.

Ovim Planom nisu predviđeni trgovi ni druge veće uređene pješačke površine.

5.1.5. Biciklističke staze

Članak 16.

Ovim Planom nisu predviđene građevne čestice za biciklističke staze niti su one predviđene unutar građevne čestice planiranih prometnica.

Površine sportsko rekreacijske namjene planskih oznaka R1-1 i R1-2 mogu se izvan skijaške sezone koristiti kao biciklističke staze, odnosno staze za biciklistički spust (downhill) koje ne zahtijevaju posebnu obradu kolnih ploha niti postavu vodova komunalne infrastrukture.

5.1.6. Benzinske postaje

Članak 17.

Ovim Planom nisu predviđene benzinske postaje.

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

Članak 18.

Elektronička komunikacijska mreža ucrtana je na kartografskom prikazu br. 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, a uvjeti i način građenja opisani su u točki 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža u tekstualnom dijelu Plana.

Postojeću mrežu distribucijske elektroničke komunikacijske kanalizacije (DEKK) treba proširiti do svih korisnika na području obuhvata.

5.2.1. Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži

Članak 19.

Elektroničke komunikacije unutar obuhvata Plana ostvaruju se izgradnjom mreže unutar pojaseva prometnica isključivo izvan kolničkih površina i putem priključivanja na udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) smješten izvan obuhvata Plana.

U obuhvatu Plana treba izgraditi distributivnu elektroničku komunikacijsku kanalizaciju.

Podzemnu elektroničku komunikacijsku mrežu treba graditi uvlačenjem DSL kabela u cijevi DEKK.

Kod projektiranja i gradnje elektroničke komunikacijske mreže treba primjenjivati standardizirane montažne zdence i povezivati ih putem dvije PVC cijevi profila 1 110 mm. Pored potrebnih kapaciteta za elektroničke komunikacije dodatno treba postavljati jednu cijev za prijenos RTV signala.

Na mjestima većih savijanja i na ulaze u građevine treba graditi zdence MZD0, a u trasi tipa MZD1 prema uvjetima i suglasnosti Hrvatske agencije za telekomunikacije.

Priključenje građevine od zdenca MZD0 do kućnog ormarića treba izvesti s dvije PEHD cijevi profila 1 50 mm.

Trasa DEKK između zdenaca treba biti pravocrtna ili s blagim lukom kako bi se omogućilo uvlačenje elektroničkih komunikacijskih kabela.

Kada se DEKK gradi u pješačkoj stazi preko koje je dozvoljen pristup vozilima cijevi treba obložiti betonom C12/15. Cijevi položene u kolnik oblažu se betonom C12/ 15 i daljnje zatrpavanje rova se obavlja šljunkom ili drobljenim kamenom sve do kote gornjeg ustroja prometnice (asfaltnog zastora).

Na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Prema propozicijama DIN EN 1998 najmanja širina pojasa za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije iznosi 0,6 m, a dubina 0,8 m.

Sva križanja s drugim infrastrukturnim mrežama treba izvesti prema tehničkim propisima. Postojeći telefonski zračni vod treba kablirati.

Temeljem zakonskih propisa o elektroničkim komunikacijama investitori moraju izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke elektroničke komunikacijske vodove, za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav, koji su potrebni za pojedinu građevinu te potpunu elektroničku komunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, uključujući i vodove za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav u skladu s glavnim projektom (potrebna suglasnost T-HT-a odnosno Hrvatske agencije za telekomunikacije).

Izvedbeno, suvremena telefonska mreža je digitalna (integrirana digitalna mreža IDN), a samo su priključci telefona analogni.

Prilikom polaganja distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije treba se obavezno pridržavati minimalnih udaljenosti u situativnom i visinskom smislu.

5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži

Članak 20.

U području obuhvata Plana omogućena je izgradnja i postavljanje osnovnih stanica pokretnih komunikacija smještanjem na krovne prihvate ili slobodnostojeće antenske stupove uz načelo zajedničkog korištenja od svih operatora - koncesionara gdjegod je to moguće. Postava osnovnih stanica elektroničkih komunikacija ne može se vršiti na udaljenosti manjoj od 1.000 m od postojeće osnovne stanice postavljene na slobodnostojećem stupu.

Plan omogućava uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija).

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 21.

Svi priključci na prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu za potrebe planiranih sadržaja i namjena određuju se s ceste Mrkopalj - Novi Vinodolski.

U obuhvatu Plana određena je jedna javna prometnica - pristupna servisna cesta (koja je u osnovnoj prometnoj funkciji šumska cesta). Koristit će se za pristup i održavanje ugostiteljsko turističkog objekta i postrojenja gornjih stanica žičara.

Za potrebe priključenja građevina koje će se graditi na prostoru zone planske oznake R1 vodove komunalne infrastrukture treba položiti u koridore internih prometnica.

Projektiranje i polaganje vodova komunalne infrastrukture u internim prometnicama treba izvoditi uz uvažavanje svih zaštitnih mjera i načina gradnje propisanih za pojedinu vrstu infrastrukture.

Detaljni položaj vodova komunalne infrastrukture odredit će se u postupku izdavanja lokacijskih dozvola.

Položaj vodova komunalne infrastrukture unutar pojasa prometnica treba uskladiti s propozicijama prema DIN EN 1998 i važećim hrvatskim propisima prema pojedinim vrstama komunalne infrastrukture.

Elektroenergetske vodove svih naponskih razina i vodove distribucijske elektroničke komunikacijske kanalizacije obvezno treba polagati u pješačke hodnike ili bočne razdjelne pojase zelenila.

Sve poprečne prijelaze vodova komunalne infrastrukture treba fizički zaštititi na odgovarajući tehnički ispravan način (zaštitne cijevi i slično) i to se smatra obvezom prilikom izgradnje ili rekonstrukcije bilo prometnih površina bilo infrastrukture.

Kod križanja vodova komunalne infrastrukture trebaju se horizontalni i vertikalni svijetli razmaci izvesti u skladu s tehničkim propisima.

Sustav javne odvodnje

Članak 22.

Sustav javne odvodnje otpadnih voda treba izvesti u skladu s uvjetima navedenim u tekstualnom dijelu elaborata u točki 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža, Odvodnja te s kartografskim prikazom br. 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.

Planom se određuje izgradnja razdjelnog sustava javne odvodnje.

Odvodnju sanitarnih voda s novih građevina u podnožju treba upustiti u sustav javne odvodnje Mrkoplja i odvesti do uređaja za pročišćavanje u Mlaki.

Sanitarne vode planinarskog doma treba odvesti u nepropusnu sabirnu jamu ili trokomornu taložnicu, koju je potrebno izvesti na vlastitoj građevnoj čestici.

Za njihovu izgradnju treba ishoditi vodopravne uvjete od nadležnih službi Hrvatske vodoprivrede.

Odvodnju oborinskih voda s parkirališta i manipulativnih prometnih površina na prostoru podnožja treba priključiti na ulične kanale u prometnicama sjeverno od granice obuhvata uz uvjet prethodnog pročišćavanja putem separatora ulja i masti s taložnicom.

Sustav javne odvodnje i sve kanalske priključke te slivnike i taložnice treba izvoditi vodonepropusno.

U sustav javne odvodnje mogu se upuštati otpadne vode koje svojim sastavom odgovaraju propisanom stupnju pročišćenosti, a u protivnom treba obaviti predtretman (taložnice, odjeljivači ulja i masti i sl.).

Za odvodnju oborinskih voda s planirane prometnice na vrhu Čelimbaše treba koristiti otvoreni jarak s kojega će se voda odvoditi izvan obuhvata Plana nastavno na otvoreni jarak uz šumsku cestu i njime do ispusta u teren.

Oborinsku vodu u proljeće treba odvoditi do postojećeg otvorenog jarka u podnožju koji se nastavlja izvan obuhvata Plana i upustiti u akumulaciju za zasnježenje.

Kakvoća sanitarnih i oborinskih otpadnih voda koje se upuštaju u sustav javne odvodnje treba biti unutar dozvoljenih vrijednosti pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama reguliranih »Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama« (»Narodne novine« broj 40/99 i 6/01).

Oborinske vode s krovova građevina, uređenog okoliša građevina, zelenih površina i pješačkih putova i staza ne smiju se priključiti na javni sustav odvodnje oborinskih voda, već se trebaju upuštati u tlo.

Površinske vode na javnim prometnim površinama treba prikupljati putem dubokih slivnika s rešetkom na vodolovnom grlu i s taložnicom minimalne dubine 1,0 m ili dubokim kanalicama s linijskim rešetkama. Najmanji promjer priključka slivnika je 150 mm.

Posebne uvjete gradnje sustava javne odvodnje određuje nadležno komunalno trgovačko društvo.

Za ulične kanale treba koristiti polivinilkloridne, polipropilenske, polietilenske, poliesterske i slične korugirane ili centrifugirane cijevi minimalnog unutarnjeg promjera 250 mm. Cijevi treba polagati u tlo s minimalnim nadslojem od 1,5 m. Posteljicu i materijal za zatrpavanje treba koristiti prema preporukama proizvođača cijevi.

Na mjestima horizontalnih ili vertikalnih lomova trase kanala, priključaka građevina, slivnika ili drugih kanala treba izvesti kontrolna okna minimalne dimenzije svijetlog otvora 60x60 cm iz vodonepropusnog materijala i s vodonepropusnim spojevima kanala i priključaka s odgovarajućom nosivošću na osovinski pritisak od 130 kN na svim kamionima dostupnim površinama.

Sva međusobna križanja s drugim vodovima komunalne infrastrukture treba izvesti prema tehničkim propisima.

Pri paralelnom polaganju kanalskih cijevi njihov minimalni svijetli razmak iznosi 50 cm, a prema propozicijama DINEN 1998, HRN U, N1.051 i HRN U, N1.052 najmanja širina pojasa za polaganje betonskih cijevi je 1,2 do 1,5 m.

Vodoopskrba

Članak 23.

Na kartografskom prikazu broj 2. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA« ucrtana je vodoopskrbna mreža, a tekstualno obrazloženje je dano u točki 3.5. tekstualnog dijela Plana, Komunalna infrastrukturna mreža, Vodoopskrba.

Vodoopskrba Čelimbaše treba se riješiti priključenjem lokalne vodoopskrbne mreže na javni vodoopskrbni sustav Delnica trasom Lokve - Sunger, crpna stanica Sunger - vodosprema Presika, odakle se gravitacijski omogućava vodoopskrba Čelimbaše.

Iz sustava goranskog vodovoda za Općinu Mrkopalj potrebno je prema Prostornom planu uređenja Općine Mrkopalj osigurati količinu vode za srednju dnevnu potrošnju od 30,4 l/s.

Ovim planom određuje se izgradnja vodoopskrbne mreže s vanjskom nadzemnom hidrantskom mrežom izvan prometnih površina. Uvjeti i način projektiranja i izgradnje kućne hidrantske mreže unutar građevinskih objekata odredit će se u postupku ishođenja lokacijskih dozvola za te građevine.

Prema propozicijama DINEN 1998 najmanja širina pojasa za polaganje vodovoda je 0,90 m. U ovoj širini nisu obuhvaćeni profili vodovoda od 1 200 mm ili više s pojasom širine 2,0 m.

Vodoopskrbni cjevovodi trebaju zadovoljiti vodoopskrbu sanitarnom i protupožarnom vodom.

Vanjski nadzemni hidranti moraju biti minimalnog profila 80 mm na minimalnom međusobnom razmaku od 120 metara.

Protupožarna količina vode određuje se s količinom od 10 l/s uz uvjet osiguranja minimalnog pritiska u cjevovodu od 2,5 bara.

Posebne uvjete građenja vodoopskrbnog sustava određuje nadležno komunalno trgovačko društvo koje će odrediti i vrstu cijevi. Minimalni promjer cijevi je 1 125 mm.

Križanje s drugim infrastrukturnim mrežama i prometnicama treba izvesti prema tehničkim propisima.

Minimalna dubina polaganja vodovodnih cjevovoda je s nadslojem tla od 1,20 metara.

Čvorna mjesta s ograncima, zračni ventili i muljni ispusti trebaju biti ugrađeni u vodovodna okna minimalnih dimenzija 100x100 cm, s poklopcem minimalnih dimenzija 60x60 cm i odgovarajuće nosivosti.

Priključci se ostvaruju na vodoopskrbnu mrežu preko vodomjera postavljenog uz regulacijsku liniju.

Zasnježenje

Članak 24.

Na novoj skijaškoj stazi treba izgraditi sustav zasnježenja. Površine zasnježenja su u prosječnoj širini 30 m s visinom snježnog sloja od cca 25-30 cm. Izrada snijega predviđa se uz korištenje visokotlačnih propeler topova s dobavom vode iz vodoopskrbnog sustava na bazi pritiska iz centralne akumulacije na lokaciji DIP Delnice na koti 820 m n.m. Za njezino punjenje koristi se dotok oborinskih voda i voda od zasnježenja putem akumulacija izvan obuhvata Plana. Tehnološka vodoopskrbna mreža za zasnježenje treba biti tlačno-gravitacijska zbog potrebe punjenja i pražnjenja akumulacija.

Topovi za zasnježenje spajaju se na određenim mjestima na vodoopskrbni cjevovod gdje se izvode hidrantski nastavci s elektrantima (ormarići s elektropriključkom i posebnim priključkom za vodu). Zasnježenje se provodi u fazama. Opskrba vodom je putem tlačnog cjevovoda položenog duž cijele trase zasnježenja. Potreban radni pritisak za snježne topove postiže se pritiskom u cjevovodu na cijelom pružanju cjevovoda.

Crpna stanica locirana je pored centralne retencije. Cjevovod je profila 1 200 mm, a razmak elektranata je 100 m.

Plinoopskrba

Članak 25.

Na prostoru obuhvata Plana nije predviđena plinoopskrba.

Opskrbu građevina plinom za potrebe grijanja i pripremu tople vode moguće je ostvariti iz nadzemnih ili podzemnih UNP plinskih spremnika koji će biti izvedeni u skladu s odredbama posebnih propisa iz zakonske regulative oblasti zaštite od požara.

Elektroopskrba

Članak 26.

Na kartografskom prikazu broj 2. »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA« ucrtana je elektroopskrbna mreža, a tekstualno obrazloženje je dano u točki 3.5. tekstualnog dijela Plana, Komunalna infrastrukturna mreža, Elektroopskrba.

Svi elektroenergetski vodovi i vodovi javne rasvjete moraju biti položeni u zemlju ili unutar koridora internih prometnica (kablirani), a sve interne prometnice moraju biti osvijetljene postavljanjem odgovarajuće javne rasvjete u klasi s prometnom funkcijom.

Uz skijaške staze treba postaviti podzemne elektroenergetske vodove koji su u funkciji zasnježenja i rasvjete za noćno skijanje.

Za potrebe nove gradnje skijaških žičara, rasvjete uz stazu, topova i ostalu infrastrukturu treba izgraditi novu trafostanicu 1 x 1000 kVA na građevnoj čestici u podnožju skijališta. Kolni pristup do građevne čestice trafostanice omogućen je prometnicom izvan granice obuhvata s kojom graniči građevna čestica trafostanice.

5.4. Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture

Članak 27.

Transformatorsku stanicu treba postaviti kao slobodnostojeću, a u oblikovnom smislu prilagoditi značajkama oko

liša. Treba koristiti tipsku trafostanicu instalirane snage s transformatorima 2 x 630 kVA prema tipizaciji HEP-a.

Uvjeti i način gradnje trafostanice su:

- Minimalne dimenzije čestice su 5,0 x 7,0 m;

- Najveća etažnost građevine je jedna etaža - ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice je 1,0;

- Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice je 1,0;

- Neizgrađen prostor treba zatravniti;

- Ograde se mogu izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda maksimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice;

- Građevna čestica mora imati izravni kolni pristup na javnu prometnu površinu;

- Priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ulice s kojom građevna čestica ima među na regulacijskoj liniji.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 28.

Ovim Planom određene su površine zaštitnog zelenila označene na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA planskom oznakom Z.

Površine ove namjene obuhvaćaju livade i šume na kojima je dozvoljeno redovno održavanje odnosno gospodarenje i postava vodova komunalne infrastruktura.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 29.

Na prostoru obuhvata Plana prema podacima iz Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj, grafičkog prikaza 3A PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE prostor vrha Čelimbaše označen je kao točka značajna za panoramsku vrijednost krajobraza.

Uvažavajući ovu atribuciju određeni su posebni uvjeti za gradnju i uređenje prostora za građevine ugostiteljsko turističke namjene koji bi trebali sačuvati postojeću krajobraznu kvalitetu.

Na ostalim prostorima obuhvata Plana prema podacima iz Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj kao i uvidom u stanje na terenu nema drugih zaštićenih prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i ambijentalnih vrijednosti i posebnosti.

Kvalitetno visoko zelenilo označeno grafičkom oznakom - očuvanje kvalitetnog visokog zelenila na stazi na kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA mora se prilikom uređenja skijaških staza i skijaških žičara očuvati.

Površine predviđene za uređenje skijaških staza i skijaške žičare označenih grafičkom oznakom - zatravnjenje skijaških staza i koridora žičara na grafičkom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA potrebno je zatravniti radi sprječavanja ispiranja tla bujicama.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 30.

Na prostoru obuhvata Plana postupanje s otpadom mora biti u skladu s odredbama Zakona o otpadu te relevantnih propisa i pravilnicima.

Zbrinjavanje otpada bit će organiziranim odvozom, koji će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća i njegovim odvozom istog na predviđeno odlagalište.

Otpad je potrebno prikupljati odvojeno po vrstama u odgovarajućim kontejnerima.

Lokacija kontejnera za prikupljanje i sortiranje otpada moraju imati direktan pristup na kolnu površinu.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad prikuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine i buke.

Građevni otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s odredbama Zakona o otpadu odvozom na predviđeni deponij.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita od poplava i zaštita podzemnih voda

Članak 31.

Na prostorima gdje je predviđena gradnja i uređenje prostora sportsko rekreacijske i ugostiteljsko turističke namjene nema otvorenog vodotoka.

Ostali dijelovi obuhvata Plana nalaze se većim dijelom u slivu bujice Široka draga. Prema Županijskom planu obrane od poplava na lokalnim vodama na bujici Široka draga po potrebi se provodi obrana od poplava.

Zaštita tla od erozije nastala bujičnim djelovanjem oborinskih voda spriječit će se bujičarskim radovima (uređenje te sadnja trave na prostoru skijaških staza) i postavljanjem bujičarskih građevina (ograde od pruća).

Djelatnosti koje će se obavljati unutar obuhvata Plana moraju biti u skladu s važećom Odlukom o zonama sanitarne zaštite.

Kod ishođenja lokacijske dozvole za gradnju svih građevina na prostoru obuhvata Plana investitor će ishoditi vodopravne uvjete.

Kod gradnje sabirne jame i spremnika za lož ulje za grijanje planinarskog doma treba u skladu s važećom Odlukom o zonama sanitarne zaštite ishoditi odobrenje od nadležne vodnogospodarske ustanove.

Oborinske vode s parkirališta trebaju se odvoditi putem slivnika s taložnicama u javnu kanalsku mrežu.

9.2. Zaštita od požara

Članak 32.

Prilikom projektiranja i izvođenja treba primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti od požara i posebnih propisa iz zakonske regulative oblasti zaštite od požara te drugih tehničkih i organizacijskih mjera iz »Procjene ugroženosti od požara Općine Mrkopalj«.

Pridržavajući se odredbi propisa Planom su osigurani vatrogasni prilazi do svih zona po planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice.

Kod projektiranja internih prometnica obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s odredbama posebnih propisa iz zakonske regulative u oblasti zaštite od požara.

Kod projektiranja građevina radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugrože

nosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnog dijela projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu općepriznatu metodu.

Treba izgraditi Planom određene cjevovode za potrebne količine vode za gašenje požara.

Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava obvezna je izgradnja hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa iz zakonske regulative oblasti zaštite od požara.

9.3. Zaštita od ratnih opasnosti

Članak 33.

Za prostor obuhvata Plana nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje zaposlenika i korisnika na prostoru obuhvata Plana rješava se Planom zaštite i spašavanja Općine.

9.4. Zaštita od potresa

Članak 34.

Prostor obuhvata Plana prema seizmičkim kartama nalazi se u zoni VI-VIIÊ seizmičnosti po MCS.

Sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet potresa u skladu sa zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.

9.5. Zaštita zraka

Članak 35.

Na prostoru obuhvata Plana zaštita zraka provodit će se smanjivanjem emisije onečiščujućih tvari u zrak i to ograničavanjem emisije i propisivanjem tehničkih standarda u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka i podzakonskim propisima donesenih na temelju tog Zakona.

Na području obuhvata Plana nije dozvoljena gradnja građevina djelatnosti koje izazivaju zagađenja zraka.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 36.

Plan se provodi neposredno.

10.2. Obveza procjene utjecaja na okoliš

Članak 37.

Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš određeni su zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.

U postupku daljnje detaljnije razrade Plana te prilikom projektiranja i izvođenja, na moguće zahvate u obuhvatu UPU-a koji su sadržani u Popisu zahvata koji je sastavni dio Pravilnika, primjenjivat će se odredbe Pravilnika.

10.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 38.

Na prostoru obuhvata Plana nema građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni.

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 39.

Urbanistički plan uređenja 6 - R12 skijalište Čelimbaša u Mrkoplju izrađen je u 4 izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Mrkopalj i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Mrkopalj.

Izvornici Plana čuvaju se u:

. Općini Mrkopalj;

. Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji;

. Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije;

. Urbanističkom zavodu grada Zagreba d.o.o.

Članak 40.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/08-01/01

Ur. broj: 2112-05-01-08-26

Mrkopalj, 25. studenoga 2008.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MRKOPALJ

Predsjednik
Tomislav Cuculić, v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=586&mjesto=51315&odluka=24
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr