23.
Na temelju članaka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 47. Odluke o donošenju
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 46/04 i 26/07) i članka 18. Statuta Općine
Mrkopalj (Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 04/06), Općinsko
vijeće Općine Mrkopalj, na sjednici održanoj 25. studenoga 2008. godine
donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja 3 K2
poslovna zona u Mrkoplju
A. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja 3 - K2
poslovna zona u Mrkoplju (u nastavku teksta: Plan) kojega je izradio
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. iz Zagreba.
Članak
2.
Planom se, u skladu s Prostornim planom uređenja
Općine Mrkopalj, utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja
prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i telekomunikacijskom
infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti
u prostoru, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.
Članak
3.
Plan se donosi za poslovnu zonu K2 u Mrkoplju
utvrđenu Prostornim planom uređenja Općine Mrkopalj koja obuhvaća površinu od
5,88 ha i čije su granice ucrtane na kartografskim prikazima Plana.
Članak
4.
Plan je sadržan u elaboratu Urbanistički plan
uređenja 3 - K2 poslovna zona u Mrkoplju i sastoji se od:
TEKSTUALNOG DIJELA:
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
UVOD
1. 1. Položaj, značaj i posebnosti zone
poslovne namjene u prostoru Općine
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Zemljopisna obilježja
1.1.2. Prostorno-razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.3.1. Promet
1.1.3.2. Komunalna infrastruktura
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne
cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obaveze iz planova šireg područja
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog
značaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske
strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti zone
poslovne namjene
2.2. Ciljevi prostornog uređenja zone
poslovne namjene
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita
prostora u odnosu na obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti
krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
2.2.2. Unapređenje prostora poslovne zone i
komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,
način korištenja i uređenje prostora
3.4. Prometna mreža
3.4.1. Ulična mreža
3.4.2. Kolodvori, stajališta i terminali
3.4.3. Parkirališta i garaže
3.4.4. Trgovi i druge veće pješačke površine
3.4.5. Biciklističke staze
3.4.6. Benzinske postaje
3.4.7. Elektronička komunikacijska
distribucija
3.5. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
3.5.1. Sustav javne odvodnje
3.5.2. Vodoopskrba
3.5.3. Plinoopskrba
3.5.4. Elektroopskrba
3.5.5. Opći uvjeti za izgradnju i međusobni
raspored vodova komunalne infrastrukture
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
prostora
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti te
kulturno- povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na
okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1. Površine javne namjene
1.2. Površine ostalih namjena
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
5. UVJETI I NAČIN GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Ulice
5.1.2. Kolodvori, stajališta i terminali
5.1.3. Javna parkirališta i garaže
5.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.1.5. Biciklističke staze
5.1.6. Benzinske postaje
5.2. Uvjeti gradnje elektroničke
komunikacijske mreže
5.2.1. Elektroničke komunikacije u
nepokretnoj mreži
5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj
mreži
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.4. Uvjeti i način gradnje građevina
komunalne infrastrukture
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
8. POSTUPANJE S OTPADOM
9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA
OKOLIŠ
9.1. Zaštita od poplava i zaštita podzemnih
voda
9.2. Zaštita od požara
9.3. Zaštita od ratnih opasnosti
9.4. Zaštita od potresa
9.5. Zaštita zraka
9.6. Zaštita od buke
9.7. Nesmetano kretanje invalidnih osoba
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
GRAFIČKOG DIJELA
Kartografski prikazi u mjerilu 1:2.000
1 . KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA
2.1. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
PROMET, POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE
2.2. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
ENERGETSKI SUSTAV
2.3. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak
5.
Pojmovi i izrazi koji se upotrebljavaju u
Planu imaju sljedeće značenje:
1. Općina Mrkopalj jedinica je lokalne uprave
i samouprave u sastavu Primorsko-goranske županije utvrđena Zakonom o
područjima županija, gradova i Općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«
broj 86/06).
2. površine za izdvojene namjene su površine
za specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja
odudaraju od naselja, a određuju se građevinskim područjem.
3. građevina je zatvoreni prostor izgrađen u
svrhu odvijanja određene namjene.
4. građevine gospodarske namjene su građevine
u kojima se obavlja proizvodna, uslužna ili trgovačka djelatnost te se po
djelatnosti dijele na građevine gospodarske namjene - proizvodne građevine
gospodarske namjene - poslovne i građevine gospodarske namjene - trgovačke.
5. Podrum - podrumom se smatra potpuno
ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno
suterena. Građevina može imati najviše jedan podrum.
6. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se
prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad kote uređenog
i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se
prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
7. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor
nalazi između dva poda iznad prizemlja.
8. Potkrovlje (Pk) - potkrovlje je dio
građevine građevini čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno
ispod kosog krovišta i čija visina nadozida nije viša od 1,2 m. Građevina može
imati samo jednu potkrovnu etažu s galerijom.
9. koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim
građevinama i ukupne površine građevne čestice.
10. koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos ukupne (bruto) razvijene površine građevina
na čestici i površine građevne čestice.
11. visina građevine određena je katnošću,
tj. brojem etaža i maksimalnom visinom. Maksimalna visina ograničava udaljenost
mjerenu od najniže točke terena pod građevinom do donjeg ruba krovnog vijenca
ili donjeg ruba podrožnice kosog krova.
12. regulacijska linija je zajednička linija
građevne čestice javne prometne površine i građevne čestice osnovne namjene.
13. građevna linija određuje položaj osnovne
građevine unutar površine za gradnju u odnosu na granicu građevne čestice prema
javnoj prometnoj površini. Može odrediti i položaj osnovne građevine u odnosu
na obodne građevine.
14. infrastrukturni koridor je prostor
namijenjen za smještaj građevina i vodova infrastrukturnih sustava unutar ili
izvan građevinskog područja.
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1. Površine javne namjene
Članak
6.
Ovim Planom određene su i razgraničene
površine javne namjene:
Površine grafičkih oznaka:
- IS - površina infrastrukturnih sustava
(građevne čestice trafostanica, građevne čestice jednokomorne i dvokomorene
precrpne stanice, građevna čestica uređaja za pročišćavanje)
- građevna čestica ulice.
Razgraničenje ovih površina određeno je na
kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.
1.2. Površine ostalih namjena
Članak
7.
Ovim Planom određene su i razgraničene
površine ostalih namjena:
Površine grafičkih oznaka:
- K - gospodarska namjena - poslovna -
pretežito trgovačko-uslužna.
Razgraničenje ovih površina određeno je na
kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
8.
Ovim Planom određene su površine za gradnju
građevina gospodarskih djelatnosti: gospodarska namjena - poslovna, pretežito
trgovačko-uslužna i te su površine označene oznakom K na kartografskom prikazu
br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.
Namjena građevina
Članak
9.
Na građevnim česticama ove namjene može se
graditi jedna ili više građevina osnovne namjene koje zajedno čine
tehnološko-funkcionalnu cjelinu, a predviđene su za sljedeće djelatnosti:
- prodavaonice hrane i drugih artikala;
- manje robne kuće;
- manji trgovački centri koji mogu imati više
manjih trgovina ili lokala različitih namjena;
- prateći skladišni prostori i građevine
ostalih djelatnosti koje upotpunjuju trgovačku namjenu;
- upravne i uredske građevine;
- građevine svih vrsta uslužnih i zanatskih djelatnosti;
- građevine za pružanje intelektualnih i sl.
usluga;
- manje proizvodne građevine djelatnosti koje
ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode
buku manju od 55 dB danju i 45 dB noću;
- sadržaji društvenog standarda zaposlenih
(ugostiteljstvo, rekreacija, dječji vrtić i sl.).
Uz građevine osnovne namjene, na građevnim
česticama gospodarske namjene - poslovne - pretežito trgovačko- uslužne mogu se
graditi i ostale građevine:
- nadstrešnice i trjemovi,
- prometno manipulativne površine i
parkirališta,
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji,
- i ostale građevine prema zahtjevima
tehnološkog procesa.
Oblik i veličina građevnih čestica
Članak
10.
Oblik i veličina građevnih čestica su
određeni na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Na površini platoa 1 i 2 može se formirati
više građevnih čestica pri čemu je:
- Minimalna veličina građevne čestice za
plato 1 je 1.000 m2, a za
plato 2 je 2.000 m2.
- Maksimalna veličina građevne čestice za
plato 1 je 5.000 m2, a za
plato 2 je 10.000 m2.
- Minimalna širina građevne čestice na mjestu
regulacijske linije je 20,0 m.
Oblik i veličina građevne čestice moraju
omogućiti gradnju jedne ili više građevina osnovne namjene i ostalih građevina
koje zajedno čine tehnološko-funkcionalnu cjelinu pri čemu građevna čestica
mora imati osiguran kolni pristup na javnu prometnu površinu odnosno priključak
na komunalnu infrastrukturu.
Veličina i površina građevina
Članak
11.
- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) građevne čestice iznosi
0,6.
- Najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (kis) građevne
čestice je 1,0.
- Na jednoj građevnoj čestici može se
izvoditi jedna ili više građevina koje čine tehnološko-funkcionalnu cjelinu, a
mogu biti slobodnostojeće, ugrađene i poluugrađene.
- Najveća katnost građevina je ukupno 4 etaže
od čega 1 podzemna i 3 nadzemne etaže, odnosno najveća dopuštena visina
građevina je 10,0 m.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
12.
- Minimalna udaljenost građevina od
regulacijske linije ulica planskih oznaka A1 i A2 iznosi 11,0 m osim na
mjestima uz poluzaokretišta gdje je minimalna udaljenost od regulacijske linije
2,0 m kako bi se održala kontinuirana građevna linija.
- Minimalna udaljenost građevina od
regulacijske linije županijske ceste do utvrđivanja građevne čestice županijske
ceste iznosi 11,0 m od koridora županijske ceste. Nakon definiranja građevne
čestice županijske ceste minimalna udaljenost građevina od regulacijske linije
te ceste iznosi 11,0 m.
- Minimalne građevne linije određene su na
kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.
- Minimalna udaljenost građevina od međa
susjednih građevnih čestica je h/2 odnosno ne manje od 3,0 m.
- U kontaktu poslovne namjene s drugim
namjenama van obuhvata plana mora se na građevnoj čestici poslovne namjene
formirati tampon zelenila minimalne širine 10,0 m koja je određena na
kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.
- Gradivi dio čestice određen je minimalnim
udaljenostima građevina od regulacijske linije (odnosno koridora županijske
ceste) i od međa susjednih građevnih čestica. Unutar gradivog dijela čestice
mogu se graditi građevine osnovne namjene i ostale građevine.
- Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu
se graditi i uređivati: površine zelenila, interne prometnice, kolno-
manipulativne i parkirališne površine, komunalni uređaji i priključci, potporni
zidovi i ev. montažne građevine portirnice.
- Na dijelovima građevne čestice prema
ulicama odnosno uz regulacijske linije moraju se saditi drvoredi.
- Udaljenost građevine prema susjednoj
građevini iznosi najmanje H1/2 + H2/2 + 5 m, gdje je H1 visina građevine, a H2
visina susjedne građevine.
Oblikovanje građevina
Članak
13.
- Građevine poslovne namjene treba oblikovati
suvremenim arhitektonskim izričajem karakterističnim za takve građevine.
- Građevine se mogu graditi kao montažne
(beton ili čelik) uz korištenje suvremenih materijala.
- Pročelja treba skladno oblikovati
ujednačenom raščlambom ploha i otvora te skladno uklopiti u proporcije, ritam i
izgled koji je ostvarila postojeća arhitektura u užem okruženju.
- Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste
materijale završne obrade.
- Oblik i nagib krovišta građevina treba biti
u skladu sa usvojenom tehnologijom građenja, a vrsta pokrova nije određena.
Uređenje građevnih čestica
Članak
14.
- Na kosim dijelovima terena u nagibu prema
javnim prometnim površinama kao i prema susjednim građevnim česticama
maksimalna visina podzida je 1,5 m. Iznimno ukoliko to zahtijevaju propisi o
sigurnosti gradnje te nema drugih načina da se to osigura visina podzida može
biti i viša, ali ne viša od 3,0 m.
- Maksimalna visina ograde iznosi 2,0 m. U
visinu ograde uračunava se i podzid ukoliko je na tom dijelu izveden. Ograde će
biti određene u skladu s potrebama djelatnosti koja će se obavljati i u pravilu
trebaju biti transparentne, maksimalne visine neprozirnog dijela ograde 0,5 m
odnosno visine podzida na terenu u nagibu.
- Na dijelu prema javnim prometnim površinama
na maksimalno 20% dužine ograde moguća je postava reklamnih panoa maksimalne
visine 2,0 m.
- Najmanje 20% od ukupne površine građevne
čestice mora biti ozelenjena površina na prirodnom tlu.
- Tampon zelenila minimalne širine 10,0 m na
građevnoj čestici poslovne namjene koji se mora formirati u kontaktu poslovne
namjene s drugim namjenama van obuhvata plana, uračunava u obveznih 20%
površine prirodnog terena građevne čestice, a mora biti uređen kao parkovno,
pejsažno ili zaštitno zelenilo, bez podzemne ili nadzemne gradnje, bez
natkrivanja i bez uređenja parkinga.
- Zadovoljenje parkirališno-garažnih potreba
treba organizirati isključivo na vlastitoj čestici.
- Obavezan minimalni broj
parkirališno-garažnih mjesta propisan je ovim Odredbama prema namjeni
građevina.
- Od ukupnog broja parkirališno-garažnih
mjesta najmanje 5% parkirališnih mjesta mora biti uređeno za parkiranje
automobila osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti.
- Na prostorima koji su unutar koridora 20 kV
dalekovoda (širine 10,0 m) koji je označen na kartografskom prikazu 3. UVJETI
KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA do njegovog izmještanja mogu se
uređivati površine zelenila i izvoditi prometne građevine uz pribavljanje
suglasnosti poduzeća Hrvatska elektroprivreda d.d. Ova odredba se primjenjuje
do izmještanja dalekovoda izvan prostora obuhvata Plana.
Priključenje građevne čestice na
javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
15.
Priključci građevnih čestica odnosno
građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su
prikazani na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Površinsko uređenje platoa odnosno građevnih
čestica mora biti usklađeno u visinskom smislu s niveletama ulica A1 i A2.
Orijentacijske kote (nivelete, terena) ulica A1 i A2 prikazane su na
kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.
Građevna čestica mora imati izravni kolni i
pješački pristup na javnu prometnu površinu (ulice planskih oznaka A1 i A2)
minimalne širine internog kolnika 6,0 m, s minimalno jednim pješačkim hodnikom
širine 1,5 m koji treba biti neposredno priključen na pješački hodnik ulica A1
ili A2. Jedna građevna čestica može imati više kolnih priključaka.
Priključenje građevne čestice na vodove
komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ulice s kojom građevna čestica
ima među na regulacijskoj liniji. Svakoj građevnoj čestici mora biti osiguran
priključak na javni vodovod i javni sustav odvodnje, niskonaponsku
elektroenergetsku mrežu i distribucijsku elektroničku komunikacijsku
kanalizaciju.
Građevine gospodarskih djelatnosti svojom
veličinom, smještajem, vrstom gospodarske djelatnosti i osiguranjem osnovnih
priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu ne smije ometati stanovanje
kao osnovnu funkciju izvan obuhvata Plana, te ne smije imati štetni utjecaj na
okoliš.
Građevine gospodarskih djelatnosti treba
izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
16.
Ovim Planom nisu određene površine za
društvene djelatnosti.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
17.
Ovim Planom nisu određene površine za gradnju
stambenih građevina.
5. UVJETI I NAČIN GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
18.
Prometna mreža određena je na kartografskom
prikazu 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET, POŠTA
I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE.
Uličnu mrežu čine ulice planskih oznaka A1 i
A2.
Planska ulična mreža spojena je izvan
obuhvata Plana na postojeću javnu prometnu mrežu u Općini Mrkopalj križanjem
ulice planske oznake A1 sa županijskom cestom Mrkopalj - Ravna Gora (Ž5069) u
jednoj razini.
5.1.1. Ulice
Članak
19.
Planom su određene građevne čestice za
gradnju ulica planskih oznaka A1 i A2. Na građevnim česticama ulica treba
izvesti sve prometno-tehničke elemente prometnice, izgraditi kolnik, pješački
hodnik, potporne zidove, urediti površinsku odvodnju, rasvijetliti, postaviti
zaštitne ograde, označiti horizontalnu i vertikalnu signalizaciju i sl.
U javnim ulicama (A1 i A2) u poslovnoj zoni
širina kolnika iznosi 7,0 m, a širina jednostranog pješačkog hodnika 1,5 m.
Križanje ulica unutar obuhvata Plana treba
biti u jednoj razini.
Širina građevne čestice ulice planske oznake
A1 u zoni križanja sa županijskom cestom Ž5069 u jednoj razini treba omogućiti
izgradnju kolnog traka za lijeve skretače.
Na mjestima kolnih priključaka građevnih
čestica na javne prometne površine nisu određene zaustavne trake.
Ulice moraju imati izgrađen sustav za
odvodnju površinskih voda sa svih površina unutar svojeg pojasa te javnu rasvjetu.
Na pješačkim prijelazima treba izgraditi
rampe i upuštene rubnjake za neometano kretanje kolicima.
Do definiranja građevne čestice županijske
ceste Ž5069 za koju se predviđa rekonstrukcija i proširenje kako bi se opremila
pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom ovim Planom se
osigurava koridor ukupne širine 40 m unutar kojeg nije moguća nova gradnja ni
uređenje građevnih čestica gospodarske namjene - poslovne - pretežito
trgovačko-uslužne već se u koridoru određuje poseban režim korištenja kojeg
određuje nadležna služba Županijske uprave za ceste.
Gradnja na platoima 1 i 2 nije dozvoljena
prije utvrđivanja građevne čestice ulice odnosno zemljišnog pojasa ulice niti prije
izvedenih zemljanih radova na prometnici.
Kolni priključci građevnih čestica rješavat
će se u postupku ishođenja lokacijskih dozvola.
Ulice A1 i A2 trebaju imati prometno-tehničke
elemente za računsku brzinu 40 km/h, jednostrešni nagib te kolnik dimenzioniran
za teška teretna vozila. Radijusi u križanjima trebaju biti min. 10,0 m.
Samostalno vođene pješačke putove, staze,
stube, prolaze i sl. treba izvoditi minimalne širine 2,0 m.
Građevna čestica mora imati neposredni kolni
i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine internog kolnika
6,0 m i minimalne širine pješačkog hodnika 1,5 m.
5.1.2. Kolodvori, stajališta i terminali
Članak
20.
Ovim Planom nisu predviđeni kolodvori,
stajališta javnog prijevoza i terminali.
5.1.3. Javna parkirališta i garaže
Članak
21.
Ovim Planom nisu predviđena javna
parkirališta ni garaže.
Parkirališne i garažne potrebe za pojedine
građevine rješavaju se isključivo na građevnoj čestici te građevine.
Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta na
građevnoj čestici građevine ovisi o veličini i namjeni površina u građevini, a
određuje se na 1000 m2
korisnog prostora prema sljedećim normativima:
namjena građevine potreban broj
PGM mjesta
1. UREDSKI PROSTORI 10-20 PGM
2. TRGOVINA 20-40 PGM
3. USLUGE 15 PGM
4. UGOSTITELJSTVO, LOKALI 20-40 PGM
5.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak
22.
Ovim Planom nisu predviđeni trgovi ni druge
veće pješačke površine.
5.1.5. Biciklističke staze
Članak
23.
Ovim Planom nisu predviđene građevne čestice
za biciklističke staze niti su one predviđene unutar građevnih čestica planskih
ulica.
5.1.6. Benzinske postaje
Članak
24.
Ovim Planom zabranjuje se gradnja benzinskih
stanica, rezervoara i pretakališta nafte i naftnih derivata.
5.2. Uvjeti gradnje elektroničke
komunikacijske mreže
Članak
25.
Na kartografskom prikazu br. 2.1. PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMET, POŠTA I ELEKTRONIČKE
KOMUNIKACIJE ucrtana je mreža elektroničkih komunikacija.
U ulicama uz regulacijske linije osigurani su
pojasevi za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije
(DEKK).
5.2.1. Elektroničke komunikacije u
nepokretnoj mreži
Članak
26.
Elektroničke komunikacije unutar obuhvata
Plana ostvaruju se izgradnjom mreže unutar pojaseva prometnica isključivo izvan
kolničkih površina i putem priključivanja na udaljeni pretplatnički stupanj
(UPS) smješten izvan obuhvata Plana.
U obuhvatu Plana treba usporedno s izgradnjom
planiranih ulica izgraditi distributivnu elektroničku komunikacijsku
kanalizaciju u profilu ulica u pojasu određenom za tu infrastrukturu.
Kod projektiranja i gradnje elektroničke
komunikacijske mreže treba primjenjivati tipske zdence i povezivati ih putem
PVC cijevi profila 1 110 mm. Pored potrebnih kapaciteta za elektroničke
komunikacije dodatno treba postavljati jednu cijev za prijenos RTV signala i
rezervnu cijev.
Na mjestima prijelaza kolnika treba
postavljati zaštitne cijevi.
Prema propozicijama DIN EN 1998 najmanja
širina pojasa za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske
kanalizacije iznosi 0,6 m, a dubina 0,8 m.
5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj
mreži
Članak
27.
Unutar području obuhvata Plana omogućena je
izgradnja i postavljanje osnovnih stanica pokretnih komunikacija smještanjem na
krovne prihvate ili samostojeće antenske stupove uz načelo zajedničkog
korištenja od svih operatora - koncesionara gdjegod je to moguće. Postava
osnovnih stanica elektroničkih komunikacija ne može se vršiti na udaljenosti
manjoj od 1.000 m od postojeće osnovne stanice postavljene na slobodnostojećem
stupu.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
28.
Unutar područja obuhvata u ulicama osiguran
je prostor za polaganje vodova komunalne infrastrukture. Detaljni položaj vodova
komunalne infrastrukture unutar koridora prometnica odredit će se u postupku
izdavanja lokacijskih dozvola za te prometnice ili za pojedinačne vodove
komunalne infrastrukture.
Položaj vodova komunalne infrastrukture
unutar pojasa prometnica treba uskladiti s propozicijama prema DIN EN 1998 i
važećim hrvatskim propisima prema pojedinim vrstama komunalne infrastrukture.
Sve poprečne prijelaze vodova komunalne
infrastrukture treba fizički zaštititi na odgovarajući tehnički ispravan način
(zaštitne cijevi i slično) i to se smatra obvezom prili
kom izgradnje ili
rekonstrukcije bilo prometnih površina bilo infrastrukture.
Kod križanja vodova komunalne infrastrukture
trebaju se horizontalni i vertikalni razmaci izvesti u skladu s tehničkim
propisima.
Odvodnja
Članak
29.
Sustav javne odvodnje otpadnih voda treba
izvesti u skladu s odredbama ovog Plana i kartografskim prikazom 2.3. PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV.
Ovim Planom je određena izgradnja razdjelnog
sustava javne odvodnje.
Odvodnja za sve površine platoa 1 je
gravitacijska, a za potrebe odvodnje s površina platoa 2 uz ulicu planske
oznake A2 predviđena je izgradnja dvije precrpne stanice.
Odvodnju oborinskih voda sa svih planiranih
javnih i internih prometnih površina i parkirališta izvršiti vodonepropusnom
kanalizacijom. Oborinske vode s građevnih čestica prije upuštanja u ulični
kanal prethodno pročistiti na separatoru ulja i masti s taložnicom.
Ovim Planom određene su građevne čestice za
gradnju građevina u funkciji odvodnje otpadnih voda - dvije jednokomorne i
jedne dvokomorne precrpne stanice te mehaničko-biološkog uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda.
Ispust prikupljenih oborinskih voda.
Do izgradnje kanalizacije za odvodnju
oborinskih i sanitarnih voda u županijskoj cesti Ž5069 odvodnja planiranih
građevina na platoima te prikupljenih oborinskih voda s kolnih površina
planiranih javnih i internih cesta riješit će se ispuštanjem pročišćenih oborinskih
i sanitarnih voda u cestovni jarak te županijske ceste. Podizanje otpadnih voda
na višu razinu omogućit će se precrpnim stanicama.
Obvezno je biološko i mehaničko pročišćavanje
sanitarnih voda s područja obuhvata prije ispuštanja u ulični kanal ili
cestovni jarak u pojasu županijske ceste Ž5069.
Prije upuštanja tehnoloških otpadnih voda u
sustav javne odvodnje svaki korisnik dužan ih je obraditi i pročistiti na
razinu sanitarno-potrošnih otpadnih voda. Prethodno se iz tih voda moraju
izdvojiti sve opasne i štetne tvari.
Vodoopskrba
Članak
30.
Izgradnja vodoopskrbnih cjevovoda unutar
ulica određena je na kartografskom prikazu br. 2.3. PROMETNA, ULIČNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV.
Prema propozicijama DIN EN 1998 najmanja
širina pojasa za polaganje vodovoda je 0,90 m. Vodoopskrba pitkom i
protupožarnom vodom predviđa se iz vodoopskrbnog sustava Delnice uz neophodnu
rekonstrukciju postojećeg vodoopskrbnog cjevovoda zbog dodatnih potreba za
vodom.
Na vodoopskrbnoj mreži mora se izgraditi
nadzemna hidrantska mreža u skladu s važećim propisima.
Plinoopskrba
Članak
31.
Uvjeti gradnje srednjetlačne mreže prirodnog
plina određeni su kartografskim prikazom br. 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV.
Ovim Planom određena je izgradnja
srednjetlačne plinske mreže unutar planiranih ulica. Priključenje plinske mreže
bit će na srednjetlačni plinovod položen u županijskoj cesti Ž5069.
Srednjetlačni polietilenski plinovod treba
projektirati iz polietilenskih cijevi visoke gustoće (PEHD) i izvesti prema
pravilima i normama DVGW i DIN EN.
Projektiranje i izgradnju srednjetlačnog
polietilenskog plinovoda osim toga treba provesti i uz sljedeće uvjete:
Plinovod mora biti izveden iz atestiranih
cijevi i postavljen u zemlju tako da prosječna dubina polaganja plinovoda
mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi:
za srednjetlačne plinovode 0,8 - 1,5 m
za kućne priključke 0,6 - 1,0 m
Dubina polaganja ne smije prijeći 2 m.
Do izgradnje plinoopskrbne mreže moguće je
korištenje ukapljenog plina gradnjom podzemnih ili nadzemnih spremnika na
vlastitoj građevnoj čestici.
Srednjetlačnu plinovodnu mrežu treba polagati
u razdjelni zeleni pojas u skladu s rasporedom vodova komunalne infrastrukture
u poprečnim presjecima ulica A1 i A2.
Minimalna horizontalna udaljenost plinovoda
od drugih usporedno položenih ili planiranih vodova mora biti na svijetlom
razmaku od 1,0 m, a pri križanju s drugim infrastrukturnim vodovima minimalna
svijetla udaljenost iznosi 0,5 m.
U skučenim prostornim uvjetima potonji
svijetli razmaci mogu biti i manji uz primjenu zaštitnih mjera (zaštitne
cijevi, ekrani, polucijevi i dr.).
Elektroenergetika
Članak
32.
Uvjeti gradnje elektroenergetske mreže,
uređaja i postrojenja određeni su kartografskim prikazom br. 2.2. PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV.
Ovim Planom određena je izgradnja podzemnih
elektroenergetskih srednjenaponskih i niskonaponskih vodova i vodova javne
rasvjete te trafostanica.
Elektroenergetska opskrba područja obuhvata
Plana osigurat će se napajanjem iz novog / novih srednjenaponskih kabela u
županijskoj cesti Ž5069 položenog između TS Gmajna i TS Mrkopalj 2.
Potrebe opskrbe električnom energijom pokrit
će se iz dvije trafostanice instalirane snage po 2x630 kVA, za koje su određene
građevne čestice unutar obuhvata Plana. Potrebne količine električne energije
određene su na osnovi pokazatelja planiranih djelatnosti, a po potrebi se može
povećati instaliranu snagu na po 2x1000'.
Realizacija trafostanica ovisna je o dinamici
izgradnje ovog prostora.
Za transformatorske stanice treba koristiti
tipske TS snage 2x630 kVA koje trebaju napajati i okolnu javnu rasvjetu.
20 kV dalekovod unutar obuhvata Plana
izmjestiti će se odnosno kablirati.
Prema propozicijama DIN EN 1998 najmanja
širina pojasa za polaganje elektroenergetskih srednjenaponskih kablova i
kablova javne rasvjete je 0,60 m.
Za zadovoljenje elektroenergetskih potreba
treba zadovoljiti i uvjete dozvoljenog pada napona od transformatorske stanice
do kabelskog priključka korisnika od 3% uz dodatni uvjet da pad napona do
najudaljenijeg potrošača u strujnom krugu ne smije prelaziti 6%.
Razvoj mreže 20 kV
Članak
33.
Mreža na području obuhvata napajat će se iz
TS 20/0,4 kV s tipskim transformatorima 2x630 kVA koje treba spojiti na
postojeće trafostanice lateralnim vezama uvažavajući prostornu koncepciju
razvoja i širenja srednjenaponske mreže u području obuhvata.
Transformatorske stanice 20 / 0,4 kV
Članak
34.
Transformatorske stanice treba postavljati
kao slobodnostojeće, a u oblikovnom smislu prilagoditi značajkama okoliša.
Treba koristiti tipske trafostanice instalirane snage s transformatorima 2x630
kVA prema tipizaciji HEP-a.
Uvjeti i način gradnje trafostanice su:
- minimalne dimenzije čestice su 8,0 x 8,0 m.
- najveća etažnost građevine je jedna etaža -
ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) građevne čestice je 1,0;
- najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) građevne
čestice je 1,0;
- neizgrađen prostor treba zatravniti;
- ograde se mogu izvoditi prema svim međama
kao zaštitna žičana ograda maksimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja
živice;
- Građevna čestica mora imati izravni kolni
pristup na javnu prometnu površinu.
- Priključenje građevne čestice na vodove
komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ulice s kojom građevna čestica
ima među na regulacijskoj liniji.
Uvjeti i način gradnje građevina komunalne
infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI
GRADNJE.
Mreža niskog napona 0,4 kV
Članak
35.
Planom se određuje izvedba kabelske niskonaponske
mreže koristeći vodiče za naponsku razinu od 0,4 kV.
Elektroenergetsku mrežu treba projektirati i
izvoditi prema njemačkim propisima DIN EN 1998 uz uvažavanje postojećih
hrvatskih propisa i smjernica.
Kabele treba postavljati na dubini od 0,80 m,
a na mjestima prijelaza kolnika obvezna je njihova dodatna odgovarajuća fizička
(mehanička) zaštita uvođenjem u zaštitne cijevi.
Položaj elektroenergetskih vodova neovisno od
naponske razine određen je u izvankolničkim površinama u skladu s rasporedom
pojaseva infrastrukturnih vodova u poprečnom presjeku ulica.
Javna rasvjeta
Članak
36.
Uvjeti gradnje elektroenergetske mreže -
javne rasvjete, uređaja i postrojenja određeni su kartografskim prikazom br.
2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV.
Rasvijetljenost prometnih površina treba
uskladiti s klasifikacijom prema preporukama »Javna rasvjeta« što u prvom redu
podrazumijeva prometnu funkciju. U tom smislu primjenjivat će se klase javne
rasvjete B (C).
Sve stupove javne rasvjete treba postavljati
jednoredno u načelu sa standardima za određene kategorije prometnica.
Stupove u ulicama treba bojom i oblikom
prilagoditi postojećim, a u parkovima, šetnicama i u okolišu specifičnih
objekata prateće izgradnje koji svojom namjenom i arhitekturom predstavljaju
izdvojenu cjelinu moguće je korištenje stupova javne rasvjete i vrste rasvjete
koji će s tim objektom činiti jedinstvenu oblikovnu cjelinu.
Rasvjeta treba biti ekološka, bez
nefunkcionalnog rasvjetljavanja.
5.4. Uvjeti i način gradnje građevina
komunalne infrastrukture
Članak
37.
Ovim Planom je određena površina namijenjena
građevini u funkciji infrastrukturnog sustava - opskrbi komunalnom
infrastrukturom.
Na površini infrastrukturnog sustava planske
oznake IS1 planirana je građevna čestica trafostanice 2x630 kVA dimenzija 8,0 x
8,0 m.
Na površini infrastrukturnog sustava planske
oznake IS2 planirana je građevna čestica jednokomorne precrpne stanice
dimenzija 5,0 x 4,0 m.
Na površini infrastrukturnog sustava planske
oznake IS3 planirana je građevna čestica dvokomorne precrpne stanice dimenzija
5,0 x 6,0 m.
Na površini infrastrukturnog sustava planske
oznake IS4 planiran je mehaničko-biološki uređaj za pročišćavanje dimenzija
15,0 x 5,0 m.
Uvjeti i način gradnje građevina komunalne
infrastrukture su:
- najveća etažnost građevine je jedna etaža -
ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) građevne čestice je 1,0;
- najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) građevne
čestice je 1,0;
- neizgrađen prostor treba zatravniti;
- ograde se mogu izvoditi prema svim međama
kao zaštitna žičana ograda maksimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja
živice.
- Građevna čestica mora imati izravni kolni
pristup na javnu prometnu površinu.
- Priključenje građevne čestice na vodove
komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ulice s kojom građevna čestica
ima među na regulacijskoj liniji.
Uvjeti i način gradnje građevina komunalne
infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4. NAČIN I UVJETI
GRADNJE.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
38.
Ovim Planom nisu određene javne zelene
površine.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
39.
Na prostoru obuhvata Plana prema podacima iz
Prostornog plana uređenja Općine Mrkopalj kao i uvidom u stanje na terenu nema
zaštićenih prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i ambijentalnih vrijednosti i
posebnosti.
Na dijelovima platoa 1 i 2 označenim na
kartografskom prikazu br. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA kao
tampon zelenila - zaštitno područje uz izgrađeni stambeni dio naselja minimalne
širine 10,0 m moraju se urediti zelene površine (sadnjom niskog, srednjeg i
visokog zelenila).
Iznimno, na površinama označenim kao tampon
zelenila unutar koridora županijske ceste Ž5069 može se rekonstruirati i
proširiti županijska cesta odnosno odrediti građevna čestica te ceste.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
40.
Na prostoru obuhvata Plana postupanje s
otpadom treba biti u skladu s odredbama Zakona o otpadu i podzakonskih propisa
donesenih na temelju tog Zakona.
Izdvojeno prikupljanje otpada svaki korisnik
mora riješiti na svojoj građevnoj čestici.
Iznimno je moguće da više korisnika formira
zajedničko reciklažno dvorište na vlastitoj čestici površine min. 200 m2 s pristupom na javnu prometnu površinu.
Zbrinjavanje komunalnog i industrijskog
otpada bit će organizirano odvozom, prema komunalnom redu javnog komunalnog
poduzeća na predviđeno odlagalište.
9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA
OKOLIŠ
9.1. Zaštita od poplava i zaštita podzemnih
voda
Članak
41.
Na prostoru obuhvata Plana nema opasnosti od
poplava jer nema značajnijih vodotoka zbog krške osobitosti područja.
Pri odabiru sadržaja, djelatnosti i
tehnologija koje će se realizirati u obuhvatu ovoga plana moguće su samo one
koje ne onečišćuju okoliš odnosno one kod kojih se mogu osigurati propisane
mjere zaštite okoliša u skladu s člancima 7. i 8. Odluke o zonama sanitarne
zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara.
Kod gradnje spremnika za lož ulje za grijanje
objekata treba ishoditi odobrenje za gradnju i posebne uvjete od nadležne
vodnogospodarske ustanove.
Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti
podzemnih voda za što je neophodno izgraditi sustav vodonepropusne kanalizacije.
Kod ishođenja lokacijske dozvole za gradnju
svih građevina na prostoru obuhvata Plana investitor će ishoditi vodopravne
uvjete.
Duž svih novih prometnica treba predvidjeti
zaštitu tla i podzemnih voda od zagađenja naftnim derivatima i ostalim štetnim
tvarima koje se mogu pojaviti u transportu. Oborinske vode s javnih prometnih
površina trebaju se odvoditi putem slivnika s taložnicama u javnu kanalsku
mrežu.
9.2. Zaštita od požara
Članak
42.
Prilikom projektiranja i izvođenja treba
primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti od požara i posebnih propisa iz zakonske
regulative oblasti zaštite od požara te drugih tehničkih i organizacijskih
mjera iz »Procjene ugroženosti od požara Općine Mrkopalj«.
Pridržavajući se odredbi propisa Planom su
osigurani vatrogasni prilazi do svih zona po planiranim javnim prometnim
površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice.
Kod projektiranja internih prometnica
obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu,
nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s odredbama
posebnih propisa iz zakonske regulative u oblasti zaštite od požara.
Kod projektiranja građevina radi veće
uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene
ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnog dijela
projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili
neku drugu opće priznatu metodu.
Treba izgraditi Planom određene cjevovode za
potrebne količine vode za gašenje požara.
Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava
obvezna je izgradnja hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa iz
zakonske regulative oblasti zaštite od požara.
Za planirane plinovode niskog i srednjeg
tlaka koji će se projektirati i graditi u području obuhvata ovog plana ili
njegovom kontaktnom području trebaju se primijeniti preventivne mjere zaštite
od eksplozije koje se odnose prije svega na primjenu minimalnih sigurnosnih
udaljenosti od građevina i drugih vodova komunalne infrastrukture.
Minimalna sigurnosna udaljenost
srednjetlačnog plinovoda od građevina iznosi 2,0 m. Minimalne udaljenosti od
drugih vodova komunalne infrastrukture pri paralelnom vođenju iznose 1,0 m, a
na mjestima križanja 0,5 m. Minimalni nadsloj iznosi 0,8 m.
9.3. Zaštita od ratnih opasnosti
Članak
43.
Za prostor obuhvata Plana nije utvrđena
obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.
Sklanjanje zaposlenika i korisnika na
prostoru obuhvata Plana rješava se Planom zaštite i spašavanja Općine.
9.4. Zaštita od potresa
Članak
44.
Prostor obuhvata Plana prema seizmičkim
kartama nalazi se u zoni VI-VIIÊ seizmičnosti (po MCS).
Sve građevine moraju biti dimenzionirane
najmanje na očekivani intenzitet potresa u skladu sa zakonskom regulativom za
protupotresnu izgradnju.
9.5. Zaštita zraka
Članak
45.
Na prostoru obuhvata Plana zaštita zraka
provodit će se smanjivanjem emisije onečiščujućih tvari u zrak i to
ograničavanjem emisije i propisivanjem tehničkih standarda u skladu sa Zakonom
o zaštiti zraka i podzakonskim propisima donesenih na temelju tog Zakona.
Na području obuhvata Plana nije dozvoljena
gradnja građevina djelatnosti koje izazivaju zagađenja zraka. Zagađenje zraka
uslijed tehnoloških procesa koji zahtijevaju grijanje te grijanje građevina
krutim i mazut gorivima spriječit će se plinofikacijom i sistemom plinskog
grijanja građevina.
Uređenjem građevne čestice odnosno
organizacijom tehnološkog procesa mora se spriječiti raznošenje prašine odnosno
širenje neugodnih mirisa.
9.6. Zaštita od buke
Članak
46.
Radi zaštite od buke treba se pridržavati
odredbi Zakona o zaštiti od buke i podzakonskim propisima donesenih na temelju
tog Zakona.
Zaštita od buke generirane proizvodnim
procesima treba se provesti unutar pripadajuće građevne čestice odnosno
građevine.
Od komunalne buke, generirane prometom
motornih vozila na prometnicama višeg reda, moguća je zaštita nasadima bilja.
9.7. Nesmetano kretanje invalidnih osoba
Članak
47.
Kod projektiranja građevina i javnih
prometnih površina potrebno je postupati u skladu s važećim propisima o
prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za
sprečavanje urbanističko-arhitektonskih barijera osoba s invaliditetom odnosno
osoba smanjene pokretljivosti.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
Članak
48.
Plan se provodi neposredno.
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
Članak
49.
Na prostoru obuhvata Plana građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni i koja je predviđena za izmještanje je 20
kV dalekovod.
Do njegovog izmještanja moguća je izmjena
konstrukcijskih elemenata koji ugrožavaju sigurnost korištenja.
C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
50.
Urbanistički plan uređenja 3 - K2 poslovna
zona u Mrkoplju izrađen je u 4 izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća
Općine Mrkopalj i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Mrkopalj.
Izvornici Plana čuvaju se u:
- Općini Mrkopalj;
- Upravnom odjelu za prostorno uređenje,
gradnju i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji;
- Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno
uređenje Primorsko-goranske županije;
- Urbanističkom zavodu grada Zagreba d.o.o.
Članak
51.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana po
objavi u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/08-01/01
Ur. broj: 2112-05-01-08-25
Mrkopalj, 25. studenoga 2008.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE MRKOPALJ
Predsjednik
Tomislav Cuculić, v.r.
