36.
Na temelju stavka 7. članka 100. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 159. Odluke
o donošenju Prostornog plana uređenje Općine Klana (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 34/07), Programa mjera za unapređenje stanja
u prostoru Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
06/05) i članka 26. Statuta Općine Klana (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 03/06 i 07/06) Općinsko vijeće Općine Klana, na sjednici
održanoj dana 31. listopada 2008. godine, donijelo je
ODLUKU
O DONOŠENJU UPU 1 - URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA
N1 - KLANA I GRAĐEVINSKOG PODRUČJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE
T1 - HOTEL
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
(1) Donosi se UPU 1 - Urbanistički plan
uređenja građevinskog područja naselja N1 - Klana i građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene T1 - hotel (u daljnjem tekstu: Plan).
(2) Plan se provodi neposredno i putem
dokumenta prostornog uređenja užeg područja (detaljni plan uređenja).
Članak
2.
(1) Plan je sadržan u elaboratu koji je
sastavni dio ove Odluke, a sadrži slijedeće:
A. TEKSTUALNI DIO
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENE
DJELATNOSTI
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
7. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA,
GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
8. POSTUPANJE S OTPADOM
9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
9.1. Zaštita tla
9.2. Zaštita zraka
9.3. Zaštita voda
9.5. Zaštita od buke
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
B. GRAFIČKI DIO
1. Korištenje i namjena površina 1:5000
2. Prometna, ulična, i komunalna
infrastrukturna mreža 1:5000
2.1. Prometni sustav i telekomunikacije
2.2. Elektroopskrba i plinoopskrba
2.3. Vodoopskrba i odvodnja
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina 1:5000
3.1. Kulturna i prirodna baština
3.2. Oblici korištenja
3.3. Način gradnje
4. Građevinska područja 1:2000
C. OBVEZNI PRILOZI
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja u
prostoru OPĆINE KLANA
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno - razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne
cjeline i
ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja
(obuhvat, broj
stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i
izgrađenosti)
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu
na demografske i gospodarske podatke te
prostorne
pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja OPĆINSKOG
značaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske
strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja
odnosno
dijela naselja
2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita
prostora u odnosu
na postojeći i planirani broj stanovnika,
gustoću
stanovanja, obilježja izgrađene strukture,
vrijednosti i
posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih i
ambijentalnih cjelina
2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i
komunalne
infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA
3.2. Osnovna namjena prostora
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,
način korištenja i uređenja površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.4.1. Cestovni promet
3.4.2. Parkirališne površine i garaže
3.4.3. Telekomunikacije
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. Vodopskrba i odvodnja
3.5.2. Energetika
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.4. Zaštita od buke
II. IZVOD IZ PPUO KLANA
III. STRUČNE PODLOGE
IV. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA
V. MIŠLJENJA IZ ČLANKA 94. »ZAKONA O
PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI« (»Narodne novine« broj 76/07)
VI. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI
VII. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
VIII. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA
PLANA
IX. ODLUKA O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA
UREĐENJA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA N1 KLANA I GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE T1 - HOTEL
X. SAŽETAK ZA JAVNOST
Članak
3.
(1) Značenje izraza i riječi koji se
primjenjuju ovim Planom:
Obuhvat dokumenta prostornog uređenja je
prostorna ili administrativno utvrđena cjelina koja se namjerava prostorno
urediti određivanjem obveze izrade i donošenja odgovarajućeg dokumenta
prostornog uređenja,
Građevinsko područje naselja utvrđeno
prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađeni i uređeni
dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i
proširenje,
Izdvojeni dio građevinskog područja naselja
je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao
djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja,
Izgrađeni dio građevinskog područja su
izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj
namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine
prostornu cjelinu,
Neizgrađeni dio građevinskog područja je
jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta
ukupne površine veće od 5.000 m2.
Namjena prostora/površina je planirani sustav
korištenja prostora, odnosno uporabe građevina, površina i zemljišta određena
odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja,
Osnovna namjena prostora/površina je
planirano korištenje prostora/površina podređeno jednoj funkciji (naselje,
poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i dr.) unutar koje
se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz
potrebe osnovne namjene,
Pretežita namjena je planirano korištenje
prostora/ površina za više različitih funkcija, od kojih je jedna
prevladavajuća,
Površina javne namjene je svaka površina čije
je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice,
trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u
naselju, rekreacijske površine i sl.),
Prometna površina je površina javne namjene
ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je
osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se osigurava pristup do građevnih
čestica.
Druga (ostala) infrastruktura su građevine
regionalne i lokalne razine, kojima se osigurava zajednička opskrba, usluge,
odnosno drugi oblici povećanja kvalitete života u naselju ili korisnicima na
određenom području,
Javna infrastruktura državne i regionalne
razine su građevine i uređaji, kojima neposredno upravljaju pravne osobe s
javnim ovlastima u području prometa, energetike, upravljanja vodama i
gospodarenja s drugim vrstama prirodnih dobara ili zaštite okoliša,
Komunalna infrastruktura su građevine i uređaji
infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog
propisa,
Krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti
prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog krajobraza, koje određuju njegovu
prirodnu, kulturno-povijesnu i estetsku osobnost,
Zaštita prostora je skup odluka, mjera i
uvjeta kojima se osigurava prepoznatljiv red i kultura u prostoru te kvalitetno
uređenje zemljišta,
Građevna čestica je čestica zemljišta s
pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s
uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili
više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti,
Uređena građevna čestica određuje tretman
neizgrađenog dijela građevne čestice na način:
. popločenje prilaza, hodnih linija, terasa,
parking prostora i dr.
. podizanje uličnih ograda
. sadnja odgovarajućeg raslinja na površinama
zelenila
. rješavanje odvodnje oborinskih voda
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice je odnos izgrađene površine
zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod
građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih
konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši
i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže).
U izgrađenost zone ne ulaze:
. septičke jame, cisterne za vodu i spremnici
za gorivo, ako su ukopani u teren
. konzolni istaci krovišta
. pristupna stubišta, vanjske komunikacije i
terase, ako su u razini terena na kojem se nalaze
Koeficijent iskorištenosti građevne čestice
je odnos ukupne (bruto) izgrađene površine građevine i površine zone, a
označava se oznakom kis.
Građenje je izvedba građevinskih i drugih
radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni, te
ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme)
kojima se gradi nova
građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina,
Građevina je građenjem nastao i s tlom
povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim
instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom
kao tehničko - tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom.
Građevina može biti osnovna i pomoćna.
Rekonstrukcija građevine je izvedba
građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva
za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine
s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje,
nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi
promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.),
Održavanje građevine je izvedba građevinskih
i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog
trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u
skladu s kojima je izgrađena,
Osnovna građevina je svaka građevina
(pojedinačna ili sklop građevina) koja isključivo služi za odvijanje Planom
predviđene namjene.
Pomoćna građevina je svaka građevina u
funkciji odvijanja namjene u osnovnoj građevini. Gradi se kao zasebna cjelina u
sklopu osnovne građevine, prigrađena uz nju ili je fizički odvojena.
Postojeća građevina je građevina izgrađena na
temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga
građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena,
Regulacijska linija je zajednička linija
građevne čestice javne prometne površine i građevne čestice osnovne namjene
predviđene ovim Planom.
Građevna linija određuje položaj osnovne
građevine unutar površine za gradnju u odnosu na granicu građevne čestice prema
javnoj prometnoj površini. Može odrediti i položaj osnovne građevine u odnosu
na obodne građevne čestice ili susjedne građevine, ako to zahtijevaju lokalni
uvjeti.
Lokalne uvjete čine posebnosti mikrolokacije
(urbanističko-arhitektonske značajke, tipologija gradnje u okruženju, reljefne
značajke terena, morfologija krajolika i klimatski uvjeti, prometni uvjeti,
infrastrukturna opremljenost mikrolokacije i sl.).
Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti može
biti podzemna (podrum) ili nadzemna (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje).
Broj etaža na kosom terenu određuje se na nepovoljnijoj strani.
Dijelovi (etaže):
. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio
građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena,
. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se
prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno
uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine
ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili
krova),
. Suteren (S) je dio građevine čiji se
prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno
uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim
svojim pročeljem izvan terena,
. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor
nalazi između dva poda iznad prizemlja,
. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se
prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog
krova,
Visina građevine mjeri se od konačno
zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu
do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida
potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m,
Ukupna visina građevine mjeri se od konačno
zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do
najviše točke krova (sljemena),
Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj
površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk)
uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama
obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde,
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
4.
(1) Površine obuhvata ovog Plana, obzirom na
način korištenja, namjenu i organizaciju prostora, podijeljene su na površine:
. javnih namjena
. drugih namjena
(2) Površine javnih namjena u području
obuhvata Plana su:
. prometne površine: kolne, pješačke i javna
parkirališta
. površine komunalne infrastrukture
(vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, plinoopskrba)
. javne zelene površine - Z1 - parkovi
. groblje - G
. površine sportsko-rekreacijske namjene - R
(3) Površine drugih namjena u području
obuhvata Plana su:
. površine stambene namjene - S
. površine mješovite namjene - M
. površine poslovne namjene - K
. površine ugostiteljsko-turističke - T
. površine društvene namjene - D
. površine zaštitnog zelenila - Z
(4) Razgraničenje prema namjeni i korištenju
površina prikazano je u kartografskom prikazu 1.
POVRŠINE JAVNIH NAMJENA
Prometne površine
Članak
5.
(1) Javne prometne površine su površine
namijenjene:
. postojećoj prometnoj infrastrukturi
. rekonstrukciji postojeće prometne
infrastrukture
. izgradnji nove prometne infrastrukture
. smještaju vozila za potrebe stanovništva i
korisnika prostora
(2) Granica postojeće prometne infrastrukture
određena je granicom njene građevne čestice.
(3) Uvjeti za gradnju i rekonstrukciju
odnosnih površina definirani su poglavljem 5. ove Odluke.
Površine komunalne infrastrukture
Članak
6.
1) Površina komunalne infrastrukture su
površine namijenjene smještaju građevina za potrebe funkcioniranja komunalnih
mreža.
2) Uvjeti za gradnju komunalne infrastrukture
definirani su poglavljem 5. ove Odluke.
Javne zelene površine Z1
Članak
7.
(1) Javne zelene površine su površine
parkovnog uređenja (Z1) unutar stambene izgradnje.
(2) Uvjeti uređenja površina iz stavka (1)
ovog članka definirano je poglavljem 6. ove Odluke.
Površina groblja - G
Članak
8.
(1) Površina groblja G definirana je
postojećom lokacijom groblja.
(2) Dozvoljava se izgradnja i rekonstrukcija
unutar planirane površine groblja.
(3) Uvjeti uređenja i način korištenja
površine groblja definirani su zakonskom regulativom.
(4) Groblje mora biti priključeno na javne
infrastrukturne i komunalne mreže (promet, elektroopskrba, vodoopskrba i
odvodnja).
(5) Vozila korisnika smještaju se na javnim
parkirališnim površinama.
(6) Površina groblja grafički je prikazana na
kartografskim prikazima 1. i 4.
Površine sportsko-rekreacijske namjene R
Članak
9.
(1) Sportsko-rekreacijska površina R su
površina namijenjena odvijanju sportskih i rekreacijskih aktivnosti
stanovništva.
(2) Uvjeti uređenja površine iz stavka (1)
ovog članka definirani su poglavljem 6. ove Odluke.
POVRŠINE DRUGIH NAMJENA
Površine stambene namjene S
Članak
10.
(1) Površine stambene namjene namijenjene su
izgradnji građevina za stanovanje obiteljskog i višestambenog tipa.
(2) Uvjeti i način gradnje na površinama
stambene namjene definirani su poglavljem 4. ove Odluke.
Površine mješovite namjene M
Članak
11.
(1) Površine mješovite namjene namijenjene su
izgradnji stambenih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih, sportsko- rekreativnih
i društvenih građevina odnosno građevina koje svojom uporabom (bukom, otpadom,
onečišćenjem, izgledom i sl.) ne narušavaju život i rad ljudi u naselju, te
prirodne i stvorene vrijednosti čovjekove okoline.
(2) Površine mješovite namjene su površine:
. M1 - pretežito stambena namjena
(3) Uvjeti i način gradnje na površinama
mješovite namjene definirani su poglavljem 2. i 4. ove Odluke.
Površine poslovne namjene K
Članak
12.
(1) Površine poslovne namjene su površine
namijenjene izgradnji građevina administrativno-upravnih, trgovačkih i ostalih
uslužnih djelatnosti, te servisnih, skladišnih, zanatskih i proizvodnih
djelatnosti koji svojom djelatnošću ne ugrožavaju život i rad ljudi, te
prirodne i stvorene vrijednosti.
(2) Izgradnja građevina iz stavka (1) ovog
članka moguća je na površinama:
. K1 - pretežito uslužna djelatnost
. K2 - pretežito trgovačka djelatnost
(3) Uvjeti i način gradnje na površinama
poslovne namjene definirani su poglavljem 2. ove Odluke.
Površine društvene namjene D
Članak
13.
(1) Površine društvene namjene namijenjene su
izgradnji građevina društvenog tipa - predškolskih i školskih ustanova,
zdravstveno-socijalnih ustanova, sadržaja upravnih funkcija, kulturnih i
vjerskih građevina.
(2) Uvjeti izgradnje građevina iz stavka (1)
ovog članka definirani su poglavljem 3. ove Odluke.
Površine zaštitnog zelenila Z
Članak
14.
(1) Površine zaštitnog zelenila su površine
zelenila namijenjene odvajanju pojedinih namjena prostora, zaštiti padina, te
održavanju zelenih površina.
(2) Uvjeti uređenja površina iz stavka (1)
ovog članka definirani su poglavljem 6. ove Odluke.
OPĆI UVJETI UREĐENJA PROSTORA
Članak
15.
1) Unutar obuhvata Plana može se graditi samo
na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta
podrazumijeva pripremu i opremanje zemljišta. Na području obuhvata Plana
određuju se II kategorija uređenja građevinskog zemljišta i to:
. imovinsko-pravni odnosi,
. pristupni put,
. elektroopskrba
. vodoopskrba i odvodnja.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
16.
1) Građevine gospodarske djelatnosti su
poslovne, ugostiteljske, turističke, uslužne, servisne, zanatske, skladišne i
proizvodne građevine koje ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku,
vibracije i sl., te su svojom namjenom i oblikovanjem spojive sa sveobuhvatnom
namjenom planskog područja.
2) Izgradnja građevina gospodarskih
djelatnosti određuje se unutar površina poslovne, ugostiteljsko-turističke te
unutar površina stambene i mješovite namjene.
3) Pored osnovne namjene moguća je izgradnja
sadržaja pomoćne namjene. Pomoćne građevine na česticama gos
podarskih građevina mogu biti
manji pomoćni poslovni i skladišni prostori u funkciji osnovne namjene,
spremišta, kotlovnice i sl.
Članak
17.
Izgradnja građevina turističko-ugostiteljske
namjene
(1) Građevine turističko-ugostiteljske
namjene koje se mogu graditi u naselju na izdvojenim građevnim česticama su:
. veće turističko-ugostiteljske građevine:
hoteli - zona T1
. manje turističko-ugostiteljske građevine:
restorani, kavane, caffei, snack-barovi, pizzerije, turističke agencije,
info-punktovi i slični turističko-ugostiteljski sadržaji.
(2) Dozvoljava se izgradnja sadržaja
turističko-ugostiteljske djelatnosti i u sklopu građevina stambene namjene kao
sastavni dio stambeno-poslovne građevine.
(3) Oblik i veličina građevne čestice na
kojoj se gradi građevina turističko-ugostiteljske namjene moraju omogućiti
smještaj svih sadržaja vezanih uz nesmetano obavljanje planirane
turističko-ugostiteljske djelatnosti (osnovnu građevinu, sve pomoćne građevine
u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, komunalno -
tehničku infrastrukturu i sl.).
(4) Uvjeti gradnje građevina
ugostiteljsko-turističke namjene su:
. najmanja površina građevne čestice:
. za veće turističko-ugostiteljske građevine
iznosi 1200 m2
. za manje turističko-ugostiteljske
građevine: 600 m2
. koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice iznosi najviše 0,25
. površina uređene zelene površine iznosi
najmanje 30% građevne čestice
. uređeni parkirališni i manipulativni
prostor unutar građevne čestice
. za manje hotele i pansione omogućiti skupne
garaže i pomoćne prostore u podrumu (suterenu)
. najveća visina:
. za veće turističko-ugostiteljske građevine:
- broj etaža: najviše 3 nadzemne etaže i
podrum
- visina do krovnog vijenca iznosi najviše
12,0 m
. za manje turističko-ugostiteljske
građevine:
- broj etaža: jedna nadzemna etaža i podrum
ili najviše 2 nadzemne etaže,
- visina do krovnog vijenca iznosi najviše
7,0 m.
. koeficijent iskorištenosti (Kis):
. za veće turističko-ugostiteljske građevine
iznosi najviše 0,75,
. za manje turističko-ugostiteljske građevine
iznosi najviše 0,50.
Članak
18.
Izgradnja građevina poslovne namjene
(1) Građevine poslovne namjene mogu se
graditi:
. na građevnim česticama stambene namjene kao
sastavni dio stambeno-poslovne građevine,
. unutar zone mješovite namjene M1 kao
sastavni dio stambeno-poslovne građevine ili samostalno na zasebnoj građevnoj
čestici.
(2) U zonama isključive - poslovne namjene K1
i K2 dozvoljava se rekonstrukcija građevinu ili dijelove građevine u smislu
poboljšanja uvjeta rada i tehnologije, te prenamjenu građevina u sadržaje
poslovne namjene.
(3) U naselju se zabranjuje gradnja otvorenih
skladišta, skladišta građevnog materijala, zapaljivih i eksplozivnih tvari,
starih automobila, velikih stolarskih, bravarskih, limarskih, kamenoklesarskih
i sličnih radionica, kamionskih parkirališta, autoservisa i sličnih sadržaja
koji zahtijevaju veće površine, privlače jači promet, proizvode veću buku i
štetne emisije u okoliš od dozvoljenih veličina propisanih za naselje.
(4) Oblik i veličina građevne čestice na
kojoj se gradi građevina poslovne namjene mora omogućiti smještaj svih sadržaja
(osnovnu građevinu, pomoćne građevine u njenoj funkciji, parkirališni prostor,
komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.) ovisno o vrsti građevine.
(5) Uvjeti gradnje.
. najmanja površina građevne čestice:
. za veće proizvodno-poslovne, trgovačko-opskrbne
i sl. građevine iznosi 1200 m2
. za manje poslovne građevine (uslužne,
zanatske, servisne i sl.) iznosi 600 m2
. koeficijent izgrađenosti građevne čestice
iznosi najviše 0,25
. površina uređene zelene površine iznosi
najmanje 30% građevne čestice
. uređeni parkirališni i manipulativni
prostor unutar građevne čestice
. mogućnost skupne garaže i pomoćnih prostora
u podrumu (suterenu)
. najveća visina i broj etaža:
. za veće proizvodno-poslovne,
trgovačko-opskrbne i sl. građevine:
- broj etaža - za proizvodni ili prodajni
prostor jedna nadzemna etaža
- za ostali poslovni prostor najviše 3
nadzemne etaže i podrum
- visina do krovnog vijenca iznosi najviše
12,0 m
. za manje poslovne građevine (uslužne,
zanatske, servisne i sl.):
- broj etaža iznosi najviše 2 nadzemne etaže
i podrum
- visina do krovnog vijenca iznosi najviše
8,0 m
. koeficijent iskorištenosti (Kis):
. za veće proizvodno-poslovne,
trgovačko-opskrbne i sl. građevine iznosi naviše 0,75
. za manje poslovne građevine (uslužne,
zanatske, servisne i sl.) iznosi najviše 0,50
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENE
DJELATNOSTI
Članak
19.
1) Građevine društvene djelatnosti definirane
ovim Planom su:
. upravna - D1
. socijalna - D2
. zdravstvena - D3
. predškolska - D3a
. školska - D4
. kulturna - D6
. vjerska - D7.
2) Izgradnja građevina društvene djelatnosti
moguća je:
. na površinama namijenjenim isključivo
društvenoj izgradnji
. unutar površina mješovite namjene kao
osnovna građevina na zasebnoj građevnoj čestici ili unutar građevine druge
osnovne namjene
. na površinama stambene izgradnje
namijenjene izgradnji višestambenih građevina kao sastavni dio osnovne
građevine.
Izgradnja unutar površina društvene
djelatnosti
Članak
20.
(1) Izgradnja građevina isključivo društvene
djelatnosti moguća je neposredno provedbom ovog Plana.
(2) Uvjeti za izgradnju građevina društvene
namjene unutar povijesne jezgre naselja Klana definirani su poglavljem 7. ove
Odluke.
(3) Uvjeti za izgradnju građevina društvene
namjene:
. oblik i veličina građevne čestice na kojoj
se gradi građevina društvene namjene moraju omogućiti smještaj svih sadržaja
(osnovnu građevinu, pomoćne građevine u njenoj funkciji, parkirališni prostor,
komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.) ovisno o vrsti građevine.
. minimalna površina građevne čestice iznosi
1200 m2
. koeficijent izgrađenosti građevne čestice
(kig) iznosi najviše 0,25
. površina uređene zelene površine iznosi
min. 30%
. uređeni parkirališni prostor unutar
građevne čestice
. mogućnost skupne garaže i pomoćnih prostora
u podrumu (suterenu)
. broj etaža: najviše 3 nadzemne etaže i
podrum
. visina do krovnog vijenca: u pravilu
najviše 11,0 m, osim za specifične vrste društvenih građevina (crkve, sportske
dvorane i sl.)
. koeficijent iskorištenja građevne čestice
(Kis) iznosi 0,75
. pomoćne građevine na česticama društvenih
građevina su manji pomoćni poslovni i skladišni prostori u funkciji osnovne
namjene, spremišta, kotlovnice i sl. u visini najviše 3 m.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
OPĆI UVJETI
Članak
21.
(1) Stambena građevina može biti obiteljska
kuća i višestambena građevina.
(2) Na građevnoj čestici stambene građevine
moguće je smjestiti i sadržaje poslovne, te sadržaje pomoćne namjene.
(3) Poslovni dio stambene građevine u zonama
stambene (S) i mješovite pretežito stambene (M1) namjene ne može biti veći od
površine namijenjene stanovanju.
(4) Kod višestambene građevine dio namijenjen
poslovnom i pomoćnom sadržaju mora biti u sklopu osnovne građevine.
(5) Kod obiteljske kuće dio namijenjen
poslovnom i pomoćnom sadržaju može biti građevina izdvojenog korpusa koja sa
stambenom čini arhitektonsko oblikovnu cjelinu.
(6) Namjena poslovnog dijela stambene
građevine može biti ugostiteljska, trgovačka, administrativna, zanatska,
uslužna, društvena na način da svojom djelatnošću ne ugrožava život i rad okolnog
stanovništva.
(7) Obiteljske kuće se grade kao
slobodnostojeće i dvojne.
(8) Horizontalni i vertikalni gabariti
građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni materijali moraju
biti u skladu s okolnim građevinama i krajolikom u koji se građevina smješta.
(9) Uređenje okućnice, podzida, terase i
drugo treba riješiti tako da ne narušavaju izgled naselja, uz rješenje
oborinske odvodnje na vlastitoj čestici.
(10) Ograda se podiže unutar građevne čestice
predviđene za izgradnju stambene građevine sa vanjskim rubom najdalje na
regulacijskoj liniji.
(11) Visina punog dijela ograde u pravilu
iznosi od 0.6 m do 0.9 m izgrađen isključivo od kamena.
(12) Osnovni materijal za izgradnju ograda je
kamen, zelenilo i metal.
(13) Kod izgradnje višestambenih građevina
ograda nije obavezna.
(14) Visina potpornih zidova u pravilu ne
prelazi 1.5 m. Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili
beton.
(15) Iznimno od odredbe stavka (14) ovog
članka visina potpornog zida može biti veća u slučaju:
. konfiguracije terena kojom se ne može
ostvariti propisana visina
. interpolacije unutar postojeće regulacije
. izgradnje prometne infrastrukture
(16) Ograde, potporne zidove, te druga okolna
uređenja na neizgrađenom dijelu građevne čestice treba izvesti tako da ne
narušava izgled naselja.
(17) Sa svih strana građevne čestice, a kod
dvojnih građevina neprislonjenih strana, osim one koja se nalazi uz prometnicu
ili javnu površinu, građevina mora biti udaljena pola vlastite visine, ali ne
manje od 4 m.
(18) Najmanja udaljenost građevine od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu definirano je
poglavljem 5.1. ove Odluke.
(19) Iznimno od stavaka (17) i (18) ovog
članka rekonstrukcije (dogradnja, nadogradnja i dr. sukladno odredbama ovog
Plana) građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih, mogu se
izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti građevine od granica
građevne čestice.
(20) Smještaj osobnih vozila stambenih,
stambeno- poslovnih i poslovnih građevina riješiti unutar građevne čestice
sukladno poglavlju 5.1. ove Odluke. (građevna čestica mora omogućiti i
odgovarajući broj parking mjesta poslovnog dijela stambeno-poslovne građevine
sukladno namjeni).
(21) Neizgrađeni dio građevne čestice
stambene građevine mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne površine građevne
čestice obiteljske kuće, odnosno minimalno 20% ukupne površine građevne čestice
višestambene mora biti površina zelenila.
(22) Način priključenja građevina na javne
infrastrukturne i komunalne mreže moguć je sukladno Odredbama ovog Plana.
Uvjeti izgradnje stambenih građevina
Članak
22.
(1) Izgradnja stambenih građevina moguća je
kao:
. Obiteljska stambena kuća s jednom stambenom
jedinicom;
. Obiteljska stambena kuća s najviše dvije
stambene jedinice;
. Višestambena građevina.
(2) Obiteljska stambena kuća s jednom
stambenom jedinicom je slobodnostojeća kuća za stanovanje jedne obitelji, a sastoji
se iz osnovne i pomoćnih građevina na jednoj građevnoj čestici:
. najmanja površina građevne čestice iznosi
750 m2
. najveća površina građevne čestice iznosi
2000 m2
. koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi najviše 0,20
. površina uređene zelene površine iznosi
najmanje 50% površine građevne čestice
. uređeni parkirališni prostor unutar
građevne čestice
. broj etaža: najviše 2 nadzemne etaže i
podrum
. visina do krovnog vijenca iznosi najviše
7,0 m
. koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi najviše 0,40
(3) Obiteljska stambena kuća s najviše dvije
stambene jedinice je slobodnostojeća ili dvojna građevina, a sastoji se iz
osnovne i pomoćnih građevina na jednoj građevnoj čestici.
. izgradnja na slobodnostojeći način:
. najmanja površina građevne čestice iznosi
900 m2
. najveća površina građevne čestice iznosi
2000 m2
. koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi najviše 0,20
. površina uređene zelene površine iznosi
najmanje 40% površine građevne čestice
. uređeni parkirališni prostor unutar građevne
čestice
. broj etaža: najviše 3 nadzemne etaže i
podrum
. visina do krovnog vijenca iznosi najviše
9,0 m
. koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi najviše 0,60
. izgradnja na poluotvoreni način (dvojne
kuće) - po jednoj jedinici dvojne kuće:
. najmanja površina građevne čestice iznosi
750 m2
. najveća površina građevne čestice iznosi
1800 m2
. koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi najviše 0,20
. površina uređene zelene površine iznosi
najmanje 40% površine građevne čestice
. uređeni parkirališni prostor unutar
građevne čestice
. broj etaža: najviše 3 nadzemne etaže i
podrum
. visina do krovnog vijenca iznosi najviše
9,0 m
. koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi najviše 0,60
(4) Višestambena
. najmanja površina građevne čestice iznosi
1200 m2
. najveća površina građevne čestice iznosi
2000 m2
. koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi najviše 0,30
. površina uređene zelene površine iznosi
najmanje 30% površine građevne čestice
. uređeni parkirališni prostor unutar
građevne čestice
. skupna garaža i pomoćni prostor stambenih
jedinica u podrumu (suterenu)
. mogućnost društvenih i gospodarskih
sadržaja u prizemlju
. broj etaža: 3 nadzemne etaže i podrum ili
najviše 4 nadzemne etaže
. visina do krovnog vijenca iznosi najviše
11,0 m
. koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi najviše 0,90
(5) Pomoćnim građevinama smatraju se
građevine koje služe funkcionalnom odvijanju namjena u osnovnim građevinama.
Grade se u sklopu građevine osnovne namjene ili prigrađene uz nju, a iznimno
zbog lokalnih uvjeta i kao odvojene građevine.
(6) Na građevnim česticama obiteljskih
stambenih kuća to su garaža, natkriveno parkiralište, hoby-prostori, spremišta,
drvarnice, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, manje
poljoprivredne gospodarske građevine i sl.
(7) Kod višestambenih građevina kolektivnog
stanovanja pomoćne građevine se mogu graditi u podzemnoj i suterenskoj etaži
ili kao nadzemne skupne građevine.
(8) Pomoćne građevine na česticama društvenih
i gospodarskih građevina su: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori u
funkciji osnovne namjene, spremišta, kotlovnice i sl.
(9) Visina pomoćnih građevina je jedna
nadzemna etaža, najviše visine 3,0 m. Iznimno se, zbog lokalnih uvjeta i kod
građenja poljoprivrednih gospodarskih građevina može dozvoliti njihova
izgradnja u dvije etaže najviše visine 5,0 m.
(10) Pomoćne građevine mogu se, zbog lokalnih
uvjeta, graditi na manjim udaljenostima od granica građevne čestice od onih
koje su određene za osnovne građevine, ali pod uvjetom da na bilo koji način ne
ometaju namjenu susjednih građevnih čestica i omogućuju preglednost odvijanja
prometa. Odstupanja u udaljenosti pomoćnih građevina od propisanih za osnovne
građevine određuju se lokacijskom dozvolom.
5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE
I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
(1) Izgradnja, odnosno rekonstrukcija i
opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže moguća je neposrednom
provedbom sukladno odredbama ove Odluke.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
23.
(1) Javnim prometnim površinama smatraju se:
. glavne mjesne ulice
. sabirne ulice
. ostale ulice
(2) Javne prometne površine grafički su
prikazane na kartografskom prikazu 2.1.
Članak
24.
Kolni promet
(1) Prilaz planskom području vrši se sa
postojeće županijske ceste Ž5017 glavnom mjesnom ulicom GMU 1, te
novoplaniranom GMU 2.
(2) Planom se predviđa slijedeće:
. zadržavanje postojećeg stanja
. rekonstrukcija postojećeg stanja zbog
formiranja pješačkog hodnika
. rekonstrukcija postojećeg stanja zbog
poboljšanja uvjeta kolnog i pješačkog kretanja
. izgradnju novih prometnica
(3)
Minimalni tehnički elementi za izgradnju cesta unutar naselja:
. minimalna širina jednosmjerne ulice iznosi
4,5 m
. minimalna širina kolno-pješačkih ulica i
pristupnih putova iznosi 3,0 m
. minimalna širina prometnog traka glavne
mjesne ulice iznosi 3,0 m
. minimalna širina prometnog traka sabirne i
ostale ulice iznosi 2,75 m
. minimalna širina pješačkog hodnika iznosi:
1,0 m
. minimalna širina pješačke staze ili šetnice
je 1,50 m, uz maksimalni uzdužni nagib 5-8% gdje god to omogućuju lokalni
uvjeti.
. minimalna širina biciklističke staze iznosi
1,0 m za jedan smjer.
(4) Postojeće javne ulice koje ne
zadovoljavaju minimalne tehničke uvjete potrebno je rekonstruirati.
(5) Obostrani pješački hodnik obavezan je uz
glavne mjesne ulice, dok je za sabirne i ostale ulice potrebno formirati
najmanje jednostrani pješački hodnik.
(6) Tamo gdje je to moguće uz ostale javne
ulice potrebno je realizirati najmanje jednostran pješački hodnik.
(7) Kod pješačkih prijelaza obavezna je
izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.
(8) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja
prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na javnu prometnicu ili
pristup ostvaruju posredno pristupnim putem ili kolno- pješačkom komunikacijom
potrebno je ishoditi suglasnost i posebne tehničke uvjete nadležnih
institucija.
(9) Ako građevina nema neposredan pristup na
jednu od javnih kolnih površina prilaz se mora ostvariti pristupnim putem koji
zadovoljava minimalne tehničke uvjete definirane u stavku 3 ovog članka.
(10) Novoplanirani pristupni put ne može
ostvariti priključenje na glavne mjesne ulice definirane ovim Odredbama.
(11) Udaljenost građevine od građevne čestice
javnih prometnih površina iznosi najmanje 6,0 m.
(12) Iznimno od prethodnog stavka udaljenost
može biti i manja samo kod već postojećih građevina, a rekonstrukcija je moguća
sukladno članku 21. stavak (19) ove Odluke.
(13) Pristupni putovi ili kolno-pješačke
komunikacije koje nisu prikazane u kartografskim prikazima mogu se formirati uz
uvjet:
. pristupni put ili kolno-pješačka
komunikacija može biti najduža 100 m sa formiranim obaveznim okretištem
Članak
25.
Parkirališne i garažne površine
(1) Parkirališne i garažne površine za
potrebe svih namjena smještaju se unutar građevne čestice.
(2) Iznimno od stavka (1), u zonama stambene
(područja višestambene izgradnje) i mješovite namjene moguća je izgradnja
parkirališnog prostora na zasebnoj građevnoj čestici uz slijedeće uvjete:
. parkirališta i garaže koje se grade kao
osnovna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici mogu se graditi samo kao
parkirališta ili garaže s najmanje pet parkirnih mjesta
(3) Uvjeti za izgradnju:
. parkirališta:
. najveći koeficijent izgrađenost građevne
čestice parkirališta je 0,8.
. odvodnju parkirališne površine riješiti
sukladno odredbama ovog Plana
. garaže:
. sa svih strana osim one koja se nalazi uz
prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti udaljena najmanje 4 m od
granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a
najmanje 6 m od susjednih građevina
. najmanja udaljenost građevine od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu iznosi 6 m
. najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,40
. najveći broj etaža garaže iznosi dvije
nadzemne i jedna podzemna etaža
. najviša visina građevine je 6.5 m
. najviša visina jednoetažne garaže je 3.5 m
. skupne garaže ne mogu se prenamijeniti u
prostore druge namjene
. garaža mora biti priključena na javnu
infrastrukturnu mreže i na javne mreže elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.
(4) Broj parkirnih mjesta (PM) uz pojedine
objekte ovisi o namjeni i to:
. za jednu stambenu jedinicu obiteljskog
stanovanja - 2 PM
. za jednu stambenu jedinicu višeobiteljskog
stanovanja - 2 PM
. za poslovni prostor (ured, ordinacija,
agencija i slično) - 1 PM na 30 m2 poslovnog prostora
. za trgovački odnosno uslužni prostor - 1 PM
na 30 m2 poslovnog prostora
. za ugostiteljski prostor - 1 PM na osam
sjedala
. za turističke sadržaje - parkirališni
prostor za najmanje 20% smještajnih jedinica, te garažni prostor za najmanje
10% smještajnih jedinica
. za društvene sadržaje (knjižnica, klub,
galerija, muzej i slično) - 1 PM na 50 m2 poslovnog prostora
. za obrazovne sadržaje - 1 PM po učionici
. za društvene građevine tipa doma kulture,
kino dvorane, zdravstvene stanice, sportsko-rekreativne građevine i ostali
prostori s većim brojem posjetitelja 1 PM/20m2 korisne površine
. za rekreativnu površinu R2 - osigurati
parkirališni prostor za najmanje 30 vozila
(5) Uvjeti parkiranja definirani ovom člankom
ne primjenjuju se u području obuhvata povijesne jezgre.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak
26.
(1) Javna parkirališta predviđaju se unutar
površina P (na kartografskim prikazima 1 i 4).
(2) Izgradnja predviđenog parkirališnog
prostora moguća je neposrednom provedbom kojoj prethodi izrada idejnog rješenja
predviđenih lokacija.
(3) Uvjeti za izgradnju javnih parkirališnih
i garažnih površina definirani su člankom 25. stavak (3).
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak
27.
(1) Postojeće pješačke površine i trgovi
definirani su planom kao osnovna mreža pješačkih površina.
(2) Pješačke površine i trgovi grafički su
prikazani na kartografskom prikazu 2.1.
(3) Neovisno o strukturi vlasništva nije
dozvoljeno ograđivanje vlasničkih površina unutar površina koje se danas
koriste ili planiraju koristiti kao javne površine.
(4) Trgove i pješačke površine potrebno je
urediti ugradnjom primjerenih elemenata:
. opločenja: šljunkom, kamenom ili betonskim
kockama, te kamenim ili betonskim rubnjacima
. primjerenom urbanom opremom - prvenstveno
javnom rasvjetom.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
28.
(1) Telekomunikacijsku mrežu potrebno je
izgraditi podzemno i sve nove građevine priključivat će se na
telekomunikacijsku mrežu podzemno, a postojeće zračne priključke postepeno
prevesti u podzemne.
(2) Distributivna kabelska kanalizacija gradi
se PVC i PEHD cijevima promjera 110 mm, odnosno 50 mm. Potreban broj i promjer
cijevi utvrdit će se izvedbenim projektima. Širina rova ni na jednoj dionici ne
bi smjela biti iznad 45 cm. U točkama grananja trase, skretanja ili prijelaza
prometnica ugrađuju se tipski montažni zdenci.
(3) Pri paralelnom vođenju i križanju
telekomunikacijskih instalacija s drugim instalacijama treba udovoljiti
propisima međusobnih minimalnih udaljenosti i te lokacije obraditi u glavnim
projektima.
(4) Troškove eventualne zaštite - izmještanje
postojeće telekomunikacijske infrastrukture, opreme ili spojnog puta prema
Zakonu o telekomunikacijama snosi investitor, kao i troškove popravka u slučaju
oštećenja iste.
Članak
29.
(1) Prilikom gradnje poslovne ili stambene
građevine, investitor mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke
telekomunikacijske vodove, za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav,
koji su potrebni samo za tu građevinu, prema pripadajućoj tehničkoj i
izvedbenoj dokumentaciji, te potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu
namjeni građevine, uključujući vodove za kabelsku distribuciju i zajednički
antenski sustav, u skladu sa glavnim projektom.
(2) Kućna telekomunikacijska instalacija
treba biti koncentrirana u instalacijskom kabelskom ormaru smještenom na uvijek
dostupnom mjestu građevine. Od instalacijskog kabelskog ormara do zdenca
kabelske kanalizacije, investitor treba položiti najmanje dvije do tri cijevi
minimalnog promjera za realizaciju podzemnog priključka građevine na
telekomunikacijsku mrežu. Instalacijski kabelski ormar treba biti spojen s
temeljnim uzemljivačem građevine.
(3) Pri projektiranju odnosno izgradnji
telekomunikacijskih mreža dozvoljena je ugradnja materijala koji je atestiran
za izgradnju istih. Radove treba izvoditi sukladno uputama za pojedine vrste
radova.
(4) Na tehnička rješenja u elaboratu za
lokacijsku dozvolu i na izvedbene projekte potrebno je ishoditi suglasnosti
nadležne službe.
Članak
30.
(1) Svim objektima telekomunikacijske
infrastrukture omogućiti nesmetan pristup djelatnicima održavanja i ostalom
tehničkom osoblju.
(2) Planirana trasa telekomunikacijske
infrastrukture pretpostavlja realiziranu prometnicu - javnu površinu. Ukoliko u
trenutku potrebe za izgradnjom dijela telekomunikacijske infrastrukture
planirane građevine ne budu izgrađene, dozvoljava se investitoru da u dogovoru
sa nadležnim službama odredi alternativne trase bilo kao privremeno ili trajno
rješenje, a ukoliko ova promjena ne remeti koncepciju plana.
(3) Pri projektiranju i izvođenju
telekomunikacijske infrastrukture obavezno se pridržavati važećih propisa kao i
propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te
pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
(4) Telekomunikacijska mreža grafički je
prikazana na kartografskom prikazu 2a.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
31.
(1) Izgradnja mreže komunalne infrastrukture
moguće je u sustavu izgradnje novih prometnica unutar obuhvata.
(2) Priključenja građevina na javne komunalne
mreže moguće je uz suglasnost nadležnih službi.
(3) Odstupanje trasa, profila i dimenzija
komunalne infrastrukture utvrđenih kartografskim prikazima moguća su uz
obrazloženje kroz projektnu dokumentaciju, a sukladno uvjetima nadležnih
službi.
Elektroopskrba
Članak
32.
(1) Mreža elektroopskrbe grafički je
prikazana u kartografskom prikazu 2.2..
(2) Vodove 20 kV naponskog nivoa izvoditi će
se isključivo podzemnim kabelima po trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Nove
trafostanice graditi će se za kabelske priključke na srednjem naponu i kabelske
rasplete na niskom naponu.
(3) Buduće trafostanice 20/0,4 kV, na
područjima za koje ovim planom nije obaveza izrade detaljnog plana uređenja,
graditi će se na lokacijama naznačenim u grafičkom dijelu plana. Moguće
odstupanje od lokacije predviđene ovim planom, biti će posebno obrazloženo kroz
projektnu dokumentaciju. Trafostanice će se graditi kao slobodno stojeće
građevine, tlocrtne površine 4,16x2,12 m, na parcelama minimalnih dimenzija 6x4
m, uz uvjet da im je osiguran pristup na javnu površinu.
(4) Trase buduće niskonaponske mreže nisu
prikazane u grafičkom dijelu plana, već će se izvoditi prema zasebnim
projektima. Niskonaponsku mrežu izvoditi će se kao podzemnu, podzemnim kabelima
ili kao nadzemnu, samonosi
vim kabelskim vodičima
razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.
(5) Trase buduće javne rasvjete načelno su
prikazane u grafičkom dijelu plana za dijelove plana koji idu na direktnu
provedbu. Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar zone
plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno
napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir
armatura i žarulja i traženi nivo osvijetljenosti.
(6) Lokacije trafostanica 20/0,4 kV, trase 20
i 0,4 kV vodova, te trase javne rasvjete biti će točno utvrđene izradom
projektne dokumentacije.
Plinoopskrba
Članak
33.
(1) Plinoopskrbna mreža grafički je prikazana
na kartografskom prikazu 2.2.
(2) Prvi korak prema realizaciji
plinoopskrbnog sustava područja naselja Klana je izgradnja plinske
distributivne mreže primarno namijenjene ciljanom konceptu plinofikacije
Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe
zamjenskog plina (UNP-zrak) do njegovog dolaska.
(3) Sustav plinoopskrbe prirodnim plinom
naselja Klana čine redukcijska stanica, plinovod visokog tlaka, plinska mreža
do potrošača i priključak na građevinu. Prihvat prirodnog plina za područje
naselja Klana biti će iz Mjerno redukcijske stanice MRS Rijeka zapad, smještenoj
u Marčeljima, općina Viškovo.
Vodoopskrba i odvodnja
Članak
34.
(1) Sustav vodoopskrbe i odvodnje prikazan je
u kartografskom prikazu 2.3.
(2) Sve građevine moraju biti spojene na
sustav vodoopskrbe i odvodnje.
Vodoopskrba
Članak
35.
(1) Vodoopskrba građevinskog područja naselja
N1 rješava se iz vodospreme Klana (368 m3) u koju se voda dovodi iz vodovoda Ilirske Bistrice u
Republici Sloveniji.
(2) Glavni opskrbni cjevovodi trebaju biti
profila od 1 150 mm do 1 200 mm.
(3) Minimalni profil cijevi vodovodne mreže u
naselju može iznositi 1 100 mm što zadovoljava potrebe hidrantske mreže za
gašenje požara.
(4) Postojeće vodovodne ogranke profila
manjeg od 1 100 mm potrebno je rekonstruirati.
(5) Postojeće vodovodne ogranke koji nisu
spojeni u sustav zatvorenih prstena potrebno je produljiti i izvesti sustav
zatvorenih prstena.
Odvodnja
Članak
36.
(1) Na području naselja N1 djelomično je
izgrađen sustav javne odvodnje kao mješovita kanalizacijska mreža.
(2) Postojeću kanalizacijsku mrežu potrebno
je rekonstruirati i u izgrađenom dijelu omogućiti razdjelni sustav odvodnje.
(3) Daljnji razvoj odvodnje naselja razvija
se izgradnjom razdjelnog sustav odvodnje otpadnih voda.
(4) Sanitarno - potrošne i tehnološke otpadne
vode treba izgradnjom odgovarajuće javne nepropusne kanalizacije odvesti prema
uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.
(5) Minimalni profil fekalne gravitacijske
kanalizacije je 1 250 mm.
(6) U dijelovima naselja gdje nije moguće
sanitarno potrošnu otpadnu vodu odvesti gravitacijskim kanalom, izgraditi
tlačnu kanalizaciju.
(7) Profili tlačnih cjevovoda su od 1 80 mm
do 1 250 mm.
(8) Planom je definirana približna lokacija
crpnih stanica. Točna lokacija crpnih stanica definirati će se izradom projektne
dokumentacije.
(9) Za gradnju crpne stanice treba osigurati
parcelu veličine cca min. 5.0 x 5.0 m.
(10) Kanalizacija i objekti na njoj moraju
biti izgrađeni i opremljeni prema uvjetima komunalnog društva koje se brine o
ispravnosti mreže.
Članak
37.
(1) Oborinske otpadne vode s krovova i
neizgrađenih površina građevne čestice kao relativno čiste, mogu se upustiti
direktno u podzemlje unutar same građevne čestice.
(2) Do izgradnje razdjelnog sustava odvodnje,
a sukladno Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području
u II zoni sanitarne zaštite dozvoljava se izgradnja nepropusne sabirne jame za
isključivo obiteljske - stambene građevine. Ostala izgradnja nije moguća do
izgradnje javnog sustava odvodnje.
(3) Do izgradnje razdjelnog sustava odvodnje,
a sukladno Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području
u III zoni sanitarne zaštite dozvoljava se odvodnja putem sabirnih jama sa
upuštanjem otpadnih voda u teren preko upojnih bunara. Oborinske vode s
novoplaniranih prometnica odvode se putem mreže novih oborinskih kolektora kao
i putem mreže postojećih kolektora (nakon izgradnje fekalne kanalizacije
postojeći kolektori imati će funkciju samo oborinske odvodnje). Prije upuštanja
u podzemlje putem upojnih bunara oborinske vode prometnica moraju se pročistiti
preko separatora.
(4) Lokacije upojnih bunara načelno su
definirane na kartografskom prikazu 2.3.. Njihova točna lokacija ne mora nužno
biti u koridoru ceste već se isti mogu locirati i na okolnim parcelama, a definirati
će se izradom projektne dokumentacije.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
38.
(1) Javne zelene površine grafički su
prikazane na kartografskim prikazima 1 i 4.
(2) Javne zelene površine definirane su kao :
. parkovne površine (Z1)
Članak
39.
(1) Uređenje javnih parkovnih površina (Z1)
moguće je i u svim dijelovima i zonama naselja Klana neposrednom provedbom ovog
Plana uz obaveznu izradu hortikulturnog elaborata sa prikazom valorizacije
postojećeg stanja zatečenog bilja i prijedlogom daljnjih intervencija.
(2) Parkovne površine (Z1) formiraju se
uređenjem i održavanjem postojećeg ili sadnjom novog zelenila.
(3) Parkovne površine moraju biti opremljene
adekvatnom urbanom opremom.
(4) Podloga parkovnih površina i pješačkih
prilaza ne smije biti asfalt ili neke druge vodonepropusne podloge.
Izgradnja unutar površine
sportsko-rekreativne namjene R1 i R2
Članak
40.
(1) Površina sportsko-rekreativne namjene R1
i R2 namijenjene su
. rekreaciji građana - boćalište
. nogometnom terenu.
(2) Uređenje površine moguć je u vidu
parkovne površine, odmorišta sa izgradnjom sportskih terena otvorenog tipa za
potrebe namjene.
(3) Površinu je potrebno opremiti adekvatnom
urbanom opremom.
(4) Površina mora biti adekvatno priključena
na javne infrastrukturne i komunalne mreže.
(5) Parkirališni prostor riješiti na javnoj
parkirališnoj površini.
(6) Površine sportsko-rekreativne namjene
grafički su prikazane na kartografskom prikazu 1 i 4.
Uređenje zaštitnih površina Z
Članak
41.
(1) Uređenje površina zaštitnog zelenila je
prvenstveno zadržavanje i održavanje postojećeg zdravog zelenila.
(2) Zaštitne površine u privatnom vlasništvu
moraju biti održavane. Dozvoljava se korištenje zaštitnih površina u
gospodarske svrhe.
(3) Za preventivnu zaštitu od požara potrebno
je stalno održavanje površina uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog
raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja.
(4) Potrebno je osigurati dostupnost i
prohodnost površina.
7. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA,
GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
42.
(1) Ovim Planom štiti se slijedeće
kulturno-povijesno naslijeđe na području naselja Klana:
. Registrirana nepokretna kulturna dobra:
. Pojedinačne građevine i kompleksi:
sakralne građevine
- crkva Sv. Jerolima
- crkva Sv. Mihovila
- crkva Sv. Roka
(2) Zaštita graditeljskog nasljeđa određuje
se i za povijesnu ruralnu jezgru naselja Klana.
(3) Zaštićeno kulturno-povijesno nasljeđe
grafički je prikazano na kartografskom prikazu 3.1.
(4) Prilikom bilo kakvog zahvata u zoni ili
na građevini koja je registrirani ili preventivno zaštićen spomenik kulture,
potrebno je zatražiti suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne baštine -
konzervatorski odjel u Rijeci.
Uvjeti uređenja povijesne ruralne jezgre
naselja Klana
Članak
43.
(1) Unutar ruralne jezgre zadržava se
postojeća izgradnja stambene namjene - gradnja stambenih i stambeno- poslovnih
građevina, te građevina društvene namjene.
(2) Intervencije na postojećim građevinama
mogu se vršiti kao:
. preoblikovanje postojećih građevina u
smislu obnove povijesne strukture naselja
. prenamjene stambenih građevina u stambeno-
poslovne građevine ne mijenjajući urbani i oblikovni identitet prostora
. adaptacija, sanacija i funkcionalna
rekonstrukcija građevina u smislu poboljšanja uvjeta života
. nadogradnja i dogradnja građevine u svrhu
ujednačavanja postojeće regulacije
. interpolacija pomoćnih građevina
oblikovanih sukladno tradicijskoj gradnji
(3) Poslovni dio stambeno-poslovne građevine
isključivo su sadržaji »tihih i čistih« djelatnosti: trgovine (maloprodaja),
uredski prostori, ugostiteljstva, obrti i drugi uslužni sadržaji.
(4) Dogradnja građevina i interpolacija
pomoćnih građevina moguća je na građevnim česticama čija je postojeća
izgrađenost manja od 60% (najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice
iznosi 0,60).
(5) Interpolacija građevina unutar utvrđene
povijesne ruralne jezgre može imati najviše 120 m2 tlocrtne površine osnovne građevine.
(6) Visina građevina iznosi najviše 6,0 m.
(7) Oblikovanje građevina i odabir materijala
mora biti sukladan postojećoj tradicionalnoj gradnji.
(8) Ne dozvoljava se preparcelacija
postojećih građevinskih čestica u smislu formiranja novih.
(9) Ne dozvoljava se izgradnja poljoprivrednih
građevina s izvorom zagađenja.
(10) Ne dozvoljava se izgradnja privremenih
pomoćnih građevina (spremišta, alatnice, poljoprivredne građevine i sl.) kao
drvene ili metalne (limene, žičane i sl.) strukture.
(11)
Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen.
(12) Odredba iz prethodnog stavka ne
primjenjuje se na građevne čestice koje u postojećem stanju imaju veću
izgrađenost od Planom predviđenog.
(13) Povijesna ruralna jezgra naselja Klana
mora biti priključena na javne infrastrukturne i komunalne mreže sukladno
Odredbama ovog Plana.
(14) Povijesna ruralna jezgra naselja Klana
grafički je prikazana na kartografskom prikazu 4.1..
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
44.
(1) Na javnim pješačkim i zelenim površinama
potrebno je osigurati posude za odlaganje otpada i njihovo pravovremeno
pražnjenje.
(2) Otpad treba pri prikupljanju i odlaganju
obavezno razvrstavati.
(3) Za odvoz otpada potrebno je osigurati
mogućnost pristupa vozila do posuda za prikupljanje otpada na najviše 15 m, a
otpad deponirati u zatvorene posude.
(4) Komunalni otpad i neopasni tehnološki
otpad s područja naselja Klana zbrinjavat će se na postojećem odlagalištu
otpada Viševac u Općini Viškovo, a do realizacije buduće centralne zone za
gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije
(5) Proizvođač tehnološkog otpada (neopasnog
i opasnog) dužan je, sukladno zakonskoj regulativi, osigurati način obrade i
skladištenje tehnološkog otpada koji nastaje obavljanjem djelatnosti.
9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
45.
(1) Zahvati u prostoru za koje se provodi
procjena utjecaja na okoliš, odnosno zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi
procjene utjecaja zahvata na okoliš, definirani su zakonskom regulativom
(uredba o procjeni utjecaja na okoliš) i planovima šireg područja način
provedbe postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.
9.1. Zaštita tla
Članak
46.
(1) Definiranjem namjene i uređenja
poljoprivrednih i šumskih površina zaštićena su sva vrjednija područja.
(2) Upotreba zaštitnih sredstava na
poljoprivrednim površinama treba biti kontrolirana.
(3) Tlo za građenje štiti se primjenom svih
važećih propisa, zakona, mjera zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz
područja arhitekture i graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva,
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primijeniti
prilikom projektiranja i izgradnje građevina na određenom zemljištu.
9.2. Zaštita zraka
Članak
47.
(1) Građevinsko područje naselja N1 i
građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T1 pripada prvoj
kategoriji kakvoće zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak. Postojeće stanje
kakvoće zraka potrebno je zadržati sukladno zakonskoj regulativi.
9.3. Zaštita voda
Članak
48.
(1) Prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora
vode za piće na riječkom području za područje naselja Klana određena je dijelom
II. i III. zona sanitarne zaštite, a dijelom zona djelomičnog ograničenja.
(2) Na području zona sanitarne zaštite i zona
djelomičnog ograničenja mjere zaštite provode se sukladno Odluci o sanitarnoj
zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (u trenutku izrade »Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 06/94).
(3) Zaštita od poplava na vodotoku Klanska
Ričina i Jažinovac provodi se temeljem Plana odbrane od poplava na vodama 2.
reda (lokalne vode) Županije primorsko- goranske. Pripremno stanje uspostavlja
se na osnovu prognoze vremena, a izvanredno obrana od poplava na vodotoku
provodi se kada dođe do plavljenja uz utok Jažinovac u Klansku Ričinu na visini
od 563,01 m.n.m.
(4) Izgradnja građevina i rekonstrukcija postojeće
izgradnje uz regulirane vodotoke Klanska Ričina, Jažinovac i Vinodolac moguća
je sukladno odredbama Zakona o vodama.
9.5. Zaštita od buke
Članak
49.
(1) Potencijalni izvori buke na području
naselja Klana su:
. interni promet naseljem.
(2) Zaštita od buke provodi se sukladno
zakonskoj regulativi.
(3) Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke
prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi
rade i borave, kod postojeće izgradnje, potrebno je osigurati smanjenje buke
izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće,
postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
Članak
50.
(1) Planom se određuje obaveza izrade
detaljnog plana uređenja na dijelu izdvajanja naselja iz šumskogospodarske
osnove - DPU 1.
(2) Obuhvat predviđenog zahvata grafički je
prikazan na kartografskim prikazima 3.1. i 4..
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
Članak
51.
(1) Rekonstrukcija postojećih građevina, čija
namjena nije u skladu s namjenom utvrđenom ovim Prostornim pla
nom, moguća je u svrhu
osiguranja neophodnih uvjeta života i rada.
(2) Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanja
nužnih uvjeta života i rada smatraju se:
. sanacije konstruktivnog sistema unutar
postojećeg gabarita građevine
. funkcionalne preinake zbog boljih uvjeta
stanovanja ili rada unutar postojećeg gabarita građevine
. priključci na građevine i uređaje komunalne
infrastrukture
. sanacije postojećih ograda i gradnje
potpornih zidova radi sanacije terena
. samo za stambene građevine:
dogradnja/nadogradnja do 20m2
neto korisne površine
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
52.
(1) Plan je ovjeren pečatom Općinskog vijeća
Općine Klana i potpisom predsjednika Općinskog vijeća.
Članak
53.
1. Plan je izrađen u četiri (4) izvornika.
(2) Po jedan izvornik dostavlja se i čuva u:
- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva,
- Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno
uređenje,
- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu
okoliša Primorsko-goranske županije, (Ispostava Rijeka).
- Pismohrani Općine Klana
(3) U dokumentaciju Plana svatko ima pravo
uvida.
Članak
54.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od
dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-01/08-01/41
Ur. broj: 2170-06-08-01-01
Klana, 31. listopada 2008.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE KLANA
Predsjednik
Slavko Gauš, v.r.
