13.

Na temelju članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04), a u svezi s odredbom članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) i točke 1.1.1. Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 8/06), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na sjednici održanoj dana 12. svibnja 2008. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja Dramalj centar

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Dramalj centar (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Crikvenicom.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor obuhvata određen Prostornim planom uređenja

Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 25/07).

Sjeveroistočna granica obuhvata Plana određena je utvrđenim građevinskim područjem Dramalj-sjever (dio Dramlja sjeverno od Jadranske turističke ceste), na jugoistoku plansko područje graniči s utvrđenim građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R1₂ (Dramalj - Ad Turres), odnosno ugostiteljsko-turističke namjene T1₅ (Omorika), na sjeverozapadu graniči sa građevinskim područjem Manestri, zonom ugostiteljsko-turističke namjene T1₄ (Bršćanovica), kao i plažom Bršćanovica. Na moru, granicu čini linija paralelna s obalom, od strme kamene obale sjeverno od Lanterne do uvale Vrtina.

Površina obuhvata Plana iznosi 80,03 ha na kopnu i 18,07 ha u akvatoriju, što daje ukupnu površinu obuhvata Plana od 98,10 ha.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 25/07), te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Dramalj centar, sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.a. Prometni sustav

2.b. Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

2.c. Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.a. Oblici korištenja

4.b. Način gradnje

Elaborat Plana iz stavka 1., točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice, sastavni je dio ove Odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

Članak 5.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su:

- temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja;

- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;

- održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje kvalitete života;

- postojeći i planirani broj stanovnika.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 6.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA kako slijedi:

1.Stambena namjena	S
2.Mješovita-pretežito stambena namjena	M1
3.Mješovita-pretežito poslovna namjena	M2
4.Javna i društvena namjena	D
5.Gospodarska namjena - poslovna - pretežito trgovačka	K2
6.Gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička - hotel	T1
7.Sportsko-rekreacijska namjena - sportsko- rekreacijski centar	R1
8.Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacijsko područje na moru	Rp
9.Površine komunalnih građevina-groblje	G
10.Površine infrastrukturnih građevina	IS
11.Javne zelene površine	Z1, Z3
12.Zaštitne zelene površine	Z

Članak 7.

U sklopu površina stambene, mješovite, javne i društvene, gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene mogu se uređivati i graditi građevine javne i društvene namjene, te uređivati i graditi parkovne površine, dječja igrališta i sportska igrališta.

1.2.1. Stambena namjena (S)

Članak 8.

Površine stambene namjene su površine unutar kojih su postojeće i planirane građevine stambene namjene, odnosno obiteljske kuće i višestambene zgrade s 3 do 4 stana.

U građevinama stambene namjene dopušten je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog utjecaja na okoliš: ugostiteljsko-turističke, uslužne, trgovačke, poslovne, komunalno-servisne, te sportsko-rekreacijske. Površina prostora za prateće sadržaje smije biti najviše do 10% građevinske (bruto) površine građevine.

1.2.2. Mješovita-pretežito stambena namjena (M1)

Članak 9.

Površine mješovite-pretežito stambene namjene namijenjene su smještaju građevina pretežito stambene namjene (stambeno-poslovne građevine). Površina prostora za druge namjene ne smije biti veća od udjela stambene namjene u građevinskoj (bruto) površini građevine odnosno udio stambene namjene mora biti veći od 50% u građevinskoj (bruto) površini građevine.

U građevinama mješovite - pretežito stambene namjene dopušten je, uz stambenu namjenu, smještaj sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog utjecaja na okoliš: ugostiteljsko-turističke, uslužne, trgovačke, poslovne, komunalno-servisne, proizvodne-pretežito zanatske, te sportsko-rekreacijske.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene dopuštena je gradnja jednonamjenskih stambenih građevina.

1.2.3. Mješovita-pretežito poslovna namjena (M2)

Članak 10.

Površine mješovite - pretežito poslovne namjene namijenjene su smještaju građevina pretežito gospodarske namjene (ugostiteljsko-turističke, uslužne, trgovačke, poslovne, komunalno-servisne, proizvodne-pretežito zanatske) u kojima je udio stambene namjene manji od 50% u građevinskoj (bruto) površini građevine (poslovno-stambene građevine).

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene dopuštena je gradnja jednonamjenskih građevina gospodarske namjene.

1.2.4. Javna i društvena namjena (D)

Članak 11.

Površine javne i društvene namjene zastupljene su postojećim i planiranim sadržajima, a obuhvaćaju sljedeće površine:

- socijalna namjena - ustanova socijalne zaštite (D2),

- školska namjena - osnovna škola (D5),

- kulturna namjena - Narodni dom (D6),

- vjerska namjena - crkva Sv. Jelene i župni dvor s pripadajućim trgom (D7),

- višeprogramska (D8).

Na svim površinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju osnovnu namjenu ili služe osnovnoj djelatnosti.

Površina socijalne namjene (D2) određena je zahvatom gradnje i uređenja ustanove socijalne zaštite odnosno doma za starije i nemoćne osobe.

Zahvati za uređenje površina školske namjene (D5), kulturne namjene (D6) i vjerske namjene (D7) određeni su postojećim građevinama kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti koje su već privedene planskoj namjeni.

Prostor toša u uvali Pazdehova (D8) je zahvat planirane javne i društvene namjene koji obuhvaća područje oko toša, registriranog spomenika kulture. Točan sadržaj na ovoj površini odredit će se kroz urbanističko-arhitektonski natječaj, u skladu sa smjernicama i uz suglasnost nadležnog tijela zaštite. Na ovoj površini predviđen je i prostor za događaje i programe na otvorenom (ljetna pozornica) te uređenje prostora ŠRD »Lovrata«.

U obuhvatu Detaljnog plana uređenja novog centra Dramlja obvezatno je odrediti površinu predškolske namjene (D5) za smještaj ustanove dječjeg vrtića. Do realizacije građevine na planskoj lokaciji, ustanova dječjeg vrtića smještena je u postojećoj građevini unutar površine školske namjene (D5).

1.2.5. Gospodarska namjena-poslovna namjena-pretežito trgovačka (K2)

Članak 12.

Površine poslovne - pretežito trgovačke namjene su površine namijenjene prvenstveno trgovačkim djelatnostima s pratećim sadržajima skladišta i dorade roba. Na površinama poslovne-pretežito trgovačke namjene dozvoljen je i smještaj uslužnih, servisnih, zanatskih i obrtničkih djelatnosti bez štetnog utjecaja na okoliš.

1.2.6. Gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička namjena-hotel (T1)

Članak 13.

Površine ugostiteljsko-turističke namjene su površine namijenjene smještaju hotela. Površine za smještaj hotela razvrstane su prema zahvatima:

- T1₁ - hotel,

- T1₂ - hotel,

- T1₃ - hotel,

- T1₄ - hotel,

- T1₅ - hotel,

- T1₆ - hotel,

- T1_7A- potez zgrada (vila) ambijentalne vrijednosti,

- T1_7B - zgrade za koje se planira promjena načina korištenja,

- T1₈ - površina ugostiteljsko-turističke namjene za koju je obavezna izrada detaljnog plana uređenja.

1.2.7. Sportsko-rekreacijska namjena (R)

Članak 14.

Površine sportsko-rekreacijske namjene razgraničene su na površinu sportsko-rekreacijskog centra (R1) i na rekreacijsko područje na moru (Rp).

Članak 15.

Površina sportsko-rekreacijskog centra (R1) namijenjena je gradnji otvorenih sportskih igrališta i manjih građevina pratećih sadržaja, te sportskih dvorana. Na ovoj površini planira se primarno uređenje i gradnja rukometnog igrališta sa tribinama za otprilike 400 gledatelja te boćališta.

Uz otvorene sportske terene mogu se uređivati prostori sa sadržajima koji upotpunjuju osnovnu namjenu ili služe osnovnoj djelatnosti (garderobe i sanitarije, klupski prostori, manja dvorana za vježbanje, manji ugostiteljski sadržaj i sl.). Dozvoljena građevinska (bruto) površina građevina pratećih sadržaja uz otvorene sportske terene je najviše 500 m², a dopuštena je samo jedna nadzemna etaža.

Kod gradnje sportskih dvorana, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5, a koeficijent iskorištenosti (k_is) 2,0.

Najmanje 30% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren.

Članak 16.

Rekreacijsko područje na moru (Rp) obuhvaća kopneni dio plaža i pripadajući akvatorij. Rekreacijsko područje namijenjeno je uređenju morskih plaža, rekreacijskim aktivnostima i odvijanju pomorskog prometa u dijelu u kojem će se omogućiti pristup do planiranih građevina i površina pomorskog prometa.

Uređene morske plaže nadzirane su i svima pristupačne pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama s teškoćama u kretanju. Većim dijelom su izmijenjenog prirodnog obilježja, infrastrukturno i sadržajno opremljene (sanitarni uređaji, tuševi, kabine za presvlačenje, manji ugostiteljski sadržaj, građevine za sport i rekreaciju i sl.), označene i zaštićene s morske strane.

Rekreacijsko područje na moru obuhvaća površine uređenih plaža koje se protežu od granice obuhvata Plana do površine komunalne luke (KL), na potezu od komunalne luke (KL) do privezišta Vali (P1₁), na potezu od privezišta Vali (P1₁) do privezišta Vrtina (P1₂); te na potezu od privezišta Vrtina (P1₂) do granice obuhvata Plana.

Minimalni zahvat za uređenje plaža može biti i kraći od navedenih poteza, a obuhvaća kopneni i morski dio rekreacijskog područja na moru (Rp) u dužini granice između rekreacijskog područja na moru (Rp) i barem jedne planske površine druge namjene koja se nalazi u neposrednom zaleđu.

Zahvati uređenja plaža obuhvaćaju radove u cilju održavanja, unapređenja i zaštite plaža, te infrastrukturnog i sadržajnog opremanja.

Zahvati održavanja, unapređenja i zaštite plaža su:

- renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene,

- sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene,

- uređenje morfološki nepromijenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti očuvani.

Radovi infrastrukturnog i sadržajnog opremanja plaža obvuhvaćaju:

- čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova od betona i betonskih konstrukcija i opločenja,

- rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba,

- izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije,

- izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim potrebama,

- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje),

- oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama,

- izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, elektroenergetska, telekomunikacijska, javna rasvjeta),

- hortikulturno uređenje,

- postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže,

- postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, informativne ploče i sl.),

- postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru.

Na površinama uređenih plaža moguća je gradnja jednoetažnih plažnih građevina, maksimalne tlocrtne površine 50 m².

Na uređenim plažama moguće je planirati zahvate povećanja površine plaža s ciljem povećanja postojećeg prihvatnog kapaciteta. Za zahvate kojima se mijenja obalna crta obavezna je procjena utjecaja na okoliš kojom će se ocijeniti prihvatljivost zahvata za okoliš, obuhvatiti mjere zaštite okoliša i predložiti plan provedbe mjera.

Članak 17.

Unutar rekreacijskog područja na moru, na dijelu uz SU5 (Gajevo šetalište), predviđena je izgradnja obalne šetnice pretežno u širini od 3 m. Obalnu šetnicu unutar rekreacijskog područja na moru potrebno je smjestiti na način da se što više prilagodi terenu.

1.2.8. Površine komunalnih građevina-groblje (G)

Članak 18.

Površina komunalne namjene obuhvaća postojeću površinu groblja i prostor za njegovo proširenje prema dugoročnim potrebama naselja.

Osim osnovne infrastrukture groblja, na površini groblja mogu se graditi građevine i uređivati površine koje upotpunjuju osnovnu namjenu ili služe osnovnoj djelatnosti, kao što su mrtvačnica, kapela i sl. Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblju mora biti primjerena primorskoj tradiciji. Postojeće zelenilo na površini predviđenoj za razvoj groblja potrebno je što je više moguće sačuvati, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu.

1.2.9. Površine infrastrukturnih građevina (IS)

Članak 19.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge infrastrukturne prometne građevine.

Površine za smještaj infrastrukturnih građevina obuhvaćaju površine za uređenje:

- građevina i površina kopnenog prometa: ulična mreža, kolno-pješačke i pješačke površine, javna parkirališta,

- građevina i površina pomorskog prometa: komunalna luka »Pazdehova« (KL), privezište Vrtina (P1₁) i privezište Vali (P1₂),

- građevina sustava vodoopskrbe-postojeća vodosprema Dramalj (IS₁).

Na površinama infrastrukturnih građevina i površina kopnenog prometa (javnim prometnim površinama) vođeni su vodovi telekomunikacisjkog sustava, sustava vodoopskrbe i odvodnje, energetskog sustava (mreža elektroopskrbe i plinoopskrbe).

1.2.10. Javne zelene površine (Z1 i Z3)

Članak 20.

Javne zelene površine obuhvaćaju površine javnih parkova (Z1) i površine vrtova (Z3).

Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloških, edukativno-estetskih i rekreativnih površina.

Vrtovi su manje površine javnog zelenila, oblikovani kao odmorišta ili terase vidikovci prema moru planski raspoređenom vegetacijom i elementima temeljno ekoloških obilježja.

1.2.11. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 21.

Zaštitne zelene površine su neizgrađene površine u naselju koje imaju zaštitnu, rekreacijsku i oblikovnu funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 22.

Površine smještaja građevina gospodarskih djelatnosti određene su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i uključuju površine poslovne namjene- pretežito trgovačke (K2) i površine ugostiteljsko-turističke namjene-hotel (T1). Smještaj sadržaja gospodarskih djelatnosti predviđa se i na površinama mješovite- pretežito stambene (M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2).

Za svaku površinu gradnje kartografskim prikazom 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje, određeni su uvjeti i način gradnje. Za površinu poslovne namjene- pretežito trgovačke (K2) određena je zona poslovne gradnje (K2), dok su za površine ugostiteljsko-turističke namjene (T1) određene zone ugostiteljsko- turističke gradnje (T1₁-T1₈).

Uvjeti smještaja sadržaja gospodarskih djelatnosti na površinama mješovite-pretežito stambene (M1) i mješovite-pretežito poslovne namjene (M2) dani su u točki 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina, stambeno- poslovnih građevina i poslovno-stambenih građevina.

Članak 23.

Građevna čestica za smještaj gospodarskih djelatnosti mora imati II. kategoriju uređenosti građevinskog zemljišta. II. kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, što obuhvaća imovinsko- pravnu pripremu, neposredan pristup na javnu prometnu površinu i propisani broj parkirališnih mjesta te osnovnu infrastrukturu: priključak na elektroopskrbnu i vodoopskrbnu mrežu, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća. Neposredan pristup na javnu prometnu površinu može biti isključivo pristup izravno na ulice u naselju najmanje širine kolnika 5,5 m.

Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti na građevnoj čestici

Članak 24.

Građevni pravac novih građevina odredit će se detaljnim planom uređenja, a za zgrade izvan obuhvata usklađuje se sa građevnim pravcima postojećih susjednih građevina. Postojeće građevine zadržavaju postojeći građevni pravac.

Građevine koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje 4,0 metra od granice građevne čestice, odnosno 3,0 m ukoliko na toj strani nisu predviđeni otvori, prohodne terase niti otvorena stubišta.

Iznimno je dozvoljena gradnja građevina koje će se graditi kao dvojne i to isključivo aneksa osnovnim građevinama ili pomoćnih građevina. Građevine koje će se graditi kao dvojne jednom će se stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, a na ostalim stranama moraju biti udaljene najmanje 4,0 metra od granice građevne čestice, odnosno 3,0 m ukoliko na toj strani nisu predviđeni otvori, prohodne terase niti otvorena stubišta.

Izgradnja ugrađenih građevina (u nizu) nije dozvoljena.

Postojeće građevine na udaljenostima manjima od propisanih smiju se rekonstruirati, ali da se ne smanjuje udaljenost od granice građevne čestice.

2.1. Zona poslovne gradnje (K2)

Članak 25.

Zona poslovne gradnje (K2) je jedna građevna čestica na kojoj je moguća gradnja jedne ili više poslovnih (pretežito trgovačkih) građevina neposrednom provedbom ovog Plana.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,5.

Najveći dopušteni broj etaža je 3, ali dozvoljene su najviše 2 nadzemne etaže.

Visina građevine iznosi najviše 10,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 13,0 m.

Članak 26.

Građevine se oblikuju u suvremenom arhitektonskom izrazu uz visoku kakvoću izvedbe i primjenu suvremenih materijala.

Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama dozvoljava se gradnja podzida visine do najviše 2,0 m.

2.2. Zone ugostiteljsko-turističke gradnje (T1₁-T1₈)

Članak 27.

Zona T1₁ - hotel

Zona T1₁ je jedna građevna čestica na kojoj je moguća realizacija jedne ili više građevina ugostiteljsko-turističke namjene-hotela minimalne kategorije 4 zvjezdice. Unutar zone T1₁ gradi se neposrednom provedbom ovog Plana.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5. Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 2,0.

Najveći dopušteni broj etaža je 5, ali dozvoljene su najviše 3 nadzemne etaže. Ukupna visina građevine iznosi najviše 15,0 m.

Maksimalni kapacitet hotela je 240 postelja.

Članak 28.

Zona T1₂ - hotel

Zona T1₂ je jedna građevna čestica na kojoj je moguća realizacija jedne ili više građevina ugostiteljsko-turističke

namjene - hotela minimalne kategorije 4 zvjezdice. Unutar zone T1₂ gradi se neposrednom provedbom ovog Plana.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,65. Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 3,5.

Najveći dopušteni broj etaža je 7, ali dozvoljeno je najviše 5 nadzemnih etaža. Visina građevine iznosi najviše 18,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 21,0 m.

Maksimalni kapacitet hotela je 160 postelja.

Članak 29.

Zona T1₃ - hotel

Zona T1₃ je jedna građevna čestica na kojoj je moguća realizacija jedne ili više građevina ugostiteljsko-turističke namjene-hotela minimalne kategorije 3 zvjezdice. Unutar zone T1₃ gradi se neposrednom provedbom ovog Plana.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,7.

Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 2,8.

Najveći dopušteni broj etaža je 4, ali dozvoljene su najviše 3 nadzemne etaže. Ukupna visina građevine iznosi najviše 15,0 m.

Maksimalni kapacitet hotela je 34 postelja.

Članak 30.

Zona T1₄ - hotel

Zona T1₄ je jedna građevna čestica na kojoj je moguća realizacija jedne ili više građevina ugostiteljsko-turističke namjene-hotela minimalne kategorije 3 zvjezdice. Unutar zone T1₄ gradi se neposrednom provedbom ovog Plana.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,7.

Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 2,8.

Najveći dopušteni broj etaža je 4, ali dozvoljene su najviše 3 nadzemne etaže. Ukupna visina građevine iznosi najviše 15,0 m.

Maksimalni kapacitet hotela je 26 postelja.

Članak 31.

Zona T1₅ - hotel

Zona T1₅ je jedna građevna čestica na kojoj se nalazi postojeća zgrada hotela. Predviđena minimalna kategorija je 4 zvjezdice.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje.

Unutar zahvata nije dopuštena dogradnja, već samo rekonstrukcija i adaptacija unutar gabarita građevine. Postojeći koeficijent izgrađenosti (k_ig) i postojeći koeficijent iskorištenosti (k_is) ne smiju se povećati. Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je postojeći broj nadzemnih etaža. Maksimalni kapacitet hotela je 42 postelje (postojeći kapacitet).

Članak 32.

Zona T1₆ - hotel

Zona T1₆ je jedna građevna čestica na kojoj se nalazi postojeća zgrada hotela. Predviđena minimalna kategorija je 4 zvjezdice.

Oblik i veličina građevne čestice određeni su u kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje.

Članak 33.

Zona T1_7A - zgrade (vile) ambijentalne vrijednosti

Oblik i veličina pojedinačnih građevnih čestica za zonu T1_7A određeni su u kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje.

Na građevnim česticama planske oznake T1_7A predviđena je promjena korištenja građevina i plansko privođenje postojećih građevina ugostiteljsko -turističkoj namjeni, odnosno uređenje smještajnih građevina iz skupine hoteli minimalne kategorije 4 zvjezdice.

Unutar zone T1_7A gradi se neposrednom provedbom ovog Plana.

Na građevnim česticama navedenih građevina nije dopuštena zamjena, dogradnja i nadogradnja postojećih građevina, već samo rekonstrukcija i adaptacija unutar gabarita postojeće građevine radi prilagodbe za novu namjenu uz poštivanje bitnih izvornih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja građevine. Dozvoljena je gradnja aneksa postojećim građevinama za smještaj funkcija potrebnih za privođenje građevina planskoj namjeni. Visina aneksa građevini ne smije biti veća od visine osnovne građevine na građevnoj čestici.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 2,0.

Članak 34.

Zona T1_7B - zgrade za koje se planira promjena načina korištenja

Oblik i veličina pojedinačnih građevnih čestica za zonu T1_7B određeni su u kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje.

Na građevnim česticama planske oznake T1_7B predviđena je promjena korištenja građevina i plansko privođenje postojećih građevina ugostiteljsko -turističkoj namjeni, odnosno uređenje smještajnih građevina iz skupine hoteli.

Unutar zone T1_7B gradi se neposrednom provedbom ovog Plana.

Na građevnim česticama navedenih građevina moguća je rekonstrukcija postojećih građevina ili realizacija jedne ili više građevina ugostiteljsko-turističke namjene.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,4. Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,6.

Najveći dopušteni broj etaža je 4, ali dozvoljene su najviše 3 nadzemne etaže. Ukupna visina građevine iznosi najviše 15,0 m.

Maksimalni kapacitet hotela određuje se prema standardu 60 m² građevinske (bruto) površine po postelji.

Članak 35.

Zona T1₈ - površina ugostiteljsko-turističke namjene za koju je obavezna izrada detaljnog plana uređenja

Za zonu T1₈ obvezna je izrada detaljnog plana uređenja kojim će se odrediti točan kapacitet zone, te broj, oblik i veličina građevnih čestica, kao i uvjeti uređenja. Unutar zone predviđena je realizacija više građevina ugostiteljsko-turističke namjene - hotela i pratećih sadržaja.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 3,5.

Najveći dopušteni broj etaža je 5 nadzemnih etaža i 2 podzemne etaže.

Visina građevine iznosi najviše 18,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 21,0 m.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 36.

Površine smještaja društvenih djelatnosti određene su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA. Oblik i veličina pojedinačnih građevnih čestica za smještaj društvenih djelatnosti određeni su u kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje. Određene su zone za gradnju i uređenje ustanove socijalne zaštite (D2), osnovne škole (D5), Narodnog doma (D6), crkvu Sv. Jelene i župnog dvora s pripadajućim trgom (D7), te višeprogramska površina (D8).

Površina i uvjeti za smještaj dječjeg vrtića odredit će se kroz izradu Detaljnog plana uređenja novog centra Dramlja. Najmanja površina građevne čestice je 1200 m². Do realizacije građevine na planskoj lokaciji unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja novog centra Dramlja, ustanova dječjeg vrtića smještena je unutar postojeće građevine osnovne škole (D5).

Unutar površine za gradnju i uređenje ustanove socijalne zaštite (D2) predviđena je realizacija jedne ili više građevina socijalne namjene - doma za starije i nemoćne osobe. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5. Najveći dopušteni keficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 2,0. Najveći dopušteni broj etaža je 4, a nadzemnih etaža 3. Najmanje 30% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren.

Zone za gradnju i uređenje osnovne škole (D5), Narodnog doma (D6) i crkve Sv. Jelene i župnog dvora s pripadajućim trgom (D7) određuju postojeće građevine kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti, za koje je moguća rekonstrukcija prema smjernicama nadležnog tijela zaštite.

Površina određena planskom oznakom D8 uključuje prostor oko toša, registriranog spomenika kulture. Za ovu zonu obvezna je provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja kroz koji će se odrediti optimalan sadržaj zone i cjeloviti način uređenja zone, te opseg zaštitnih radova i nove gradnje. Izgrađenu strukturu na ovoj površini (toš i ribarske kućice) potrebno je obnoviti i privesti ih adekvatnoj funkciji, a uz suglasnost nadležnog tijela zaštite. Na neizgrađenoj površini unutar ovog zahvata dozvoljena je gradnja prema smjernicama nadležnog tijela zaštite. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,0. Nove građevine smiju imati samo jednu nadzemnu etažu, odnosno ukupno dvije etaže.

Članak 37.

Građevine i sadržaji društvenih djelatnosti mogu se graditi i unutar svih površina stambene, mješovite - pretežito stambene, mješovite-pretežito poslovne namjene, te na površinama poslovne namjene i ugostiteljsko-turističke namjene (prema uvjetima gradnje za površine odnosne namjene).

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA, STAMBENO-POSLOVNIH GRAĐEVINA I POSLOVNO-STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 38.

Površine stambene i mješovite namjene određene su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i uključuju površine stambene namjene (S), površine mješovite-pretežito stambene namjene (M1) te površine mješovite-pretežito poslovne namjene (M2).

Kartografskim prikazom 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje, određeni su uvjeti i način gradnje za pojedinu zonu.

Za površine stambene namjene (S) određene su zone stambene gradnje obiteljskih kuća (S_o), zone stambene gradnje višestambenih zgrada sa 3 do 4 stana (S_m) i zone stambene gradnje u povijesnim jezgrama (S_S). U zonama stambene gradnje obiteljskih kuća (S_o) postojeće i planirane građevine su obiteljske kuće. U zonama stambene gradnje višestambenih zgrada sa 3 do 4 stana (S_m) moguća je gradnja višestambenih zgrada sa 3 do 4 stana, te obiteljskih kuća. U zonama gradnje u povijesnim jezgrama (S_S) zadržava se, štiti i uređuje postojeća građevinska struktura prema uvjetima gradnje za stambene građevine u povijesnim jezgrama.

Za površine mješovite - pretežito stambene namjene određene su zone gradnje stambeno-poslovnih zgrada sa najviše 4 stana (M1_m), a za površine mješovite-pretežito poslovne namjene određene su zone gradnje poslovno - stambenih zgrada sa najviše 4 stana i do 200 m² tlocrtne projekcije (M2_m).

Članak 39.

Građevna čestica mora imati II. kategoriju uređenosti građevinskog zemljišta. II. kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, što obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu, neposredan pristup na javnu prometnu površinu odnosno pristupni put i propisani broj parkirališnih mjesta te osnovnu infrastrukturu: priključak na elektroopskrbnu i vodoopskrbnu mrežu, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

Neposredan pristup na javnu prometnu površinu može biti izravno na prometnice u naselju, najmanje širine 5,5 m za dvosmjerni promet, odnosno 4,5 m za jednosmjerni promet, ili preko pristupnog puta. Pristupni put je direktni javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 3,0 m i najveće duljine 70 m. Iznimno, kod gradnje na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja, određene kao »dovršeni dio naselja«, te »dovršetak ili promjena izgrađene strukture dijela naselja«, neposredan pristup može biti pješački prolaz ili stubište najmanje širine 1,5 m, ako već zatečeni lokalni uvjeti onemogućuju neposredan pristup na javnu prometnu površinu osim pješačkim putem ili stubištem.

Smještaj stambenih građevina, stambeno-poslovnih građevina i poslovno-stambenih građevina na građevnoj čestici

Članak 40.

Građevni pravac građevina koje se grade na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja, određene kao površine nove gradnje mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 5 m. Na ostalim površinama postojeće građevine zadržavaju postojeći građevni pravac, a kod interpolacija novih građevina građevni pravac usklađuje se sa građevnim pravcima postojećih susjednih građevina.

Građevine koje će se graditi kao dvojne jednom će se stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, a na ostalim stranama moraju biti udaljene najmanje 4,0 metra od granice građevne čestice, odnosno 3,0 m ukoliko na toj strani nisu predviđeni otvori, prohodne terase niti otvorena stubišta.

Građevine koje će se graditi kao ugrađene (u nizu), bočnim će stranama biti prislonjene na susjedne građevine ili granice građevne čestice, a od stražnje granice građevne čestice moraju biti udaljene najmanje 4,0 metra.

Postojeće građevine na udaljenostima manjima od propisanih smiju se rekonstruirati, ali da se ne smanjuje udaljenost od granice građevne čestice.

4.1. Uvjeti i način gradnje obiteljskih kuća (S_o)

Članak 41.

Obiteljske kuće grade se neposrednom provedbom ovog plana, osim unutar obuhvata detaljnog plana uređenja novog centra Dramlja.

Obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, građevinske (bruto) površine do 400 m² s najviše dva stana, a u površinu koje se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici. Obiteljska kuća sadrži najviše podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. Unutar obiteljske kuće moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog utjecaja na okoliš površine do najviše 10% građevinske (bruto) površine građevine.

Prema vrsti gradnje dopuštena je gradnja slobodnostojećih, dvojnih i skupnih građevina (u nizu).

Određuju se sljedeći kriteriji građenja za slobodnostojeće građevine:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja određene kao površine nove gradnje, izuzev površina unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja novog centra Dramlja, iznosi 600 m², uz uvjet da je najmanja širina građevne čestice mjerena uz građevni pravac 18 m;

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE Oblici korištenja, određene kao dovršeni dijelovi naselja te površine dovršetka ili promjene izgrađene strukture dijela naselja, te na površinama unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja novog centra Dramlja, iznosi 400 m²;

- najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1200 m²;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 80 m²;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m²;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,9;

- visina građevine iznosi najviše 7,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 10,0 m.

Određuju se sljedeći kriteriji građenja za dvojne građevine:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja određene kao površine nove gradnje, izuzev površina unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja novog centra Dramlja, iznosi 450 m², uz uvjet da je najmanja širina građevne čestice mjerena uz građevni pravac 15 m;

- najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1200 m²;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 60 m²;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m²;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,4;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,2;

- visina građevine iznosi najviše 7,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 10,0 m.

Određuju se sljedeći kriteriji građenja za skupne građevine (u nizu):

- dozvoljeno je graditi najviše 3 građevine u nizu;

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja određene kao površine nove gradnje, izuzev površina unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja novog centra Dramlja, iznosi 350 m², uz uvjet da je najmanja širina građevne čestice mjerena uz građevni pravac 12 m;

- najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1200 m²;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 50 m²;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m²;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,5;

- visina građevine iznosi najviše 7,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 10,0 m.

Iznimno, građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE Oblici korištenja, određene kao dovršeni dijelovi naselja te površine dovršetka ili promjene izgrađene strukture dijela naselja mogu biti i manje od navedenih za sve vrste gradnje, ukoliko su formirane parcelacijom koja je provedena u katastru temeljem elaborata cijepanja izrađenog u skladu s detaljnim planovima uređenja (bivši PUP- ovi) ili ukoliko je površina zatečene čestice manja od dopuštene najviše 10%.

Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice veći od propisanih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati, za sve vrste gradnje.

Arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 42.

Oblikovanje građevina, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa nagiba krovnih ploha između 17^o i 23^o pokrivenih mediteran crijepom, kupom kanalicom ili sličnog pokrova. Na krov je dopušteno ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije. Krovne plohe smiju se koristiti i kao prohodne terase u funkciji stanovanja uz uvjet da je udaljenost istih najmanje 4,0 metara od susjedne međe.

Pročelja moraju biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na pročelju moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (veće visine od širine).

Uređenje građevnih čestica

Članak 43.

Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren.

Površine na građevnoj čestici obiteljske kuće uređivat će se poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Ograde se izrađuju od kamena, zelenila, metala i sl. visine najviše 120 cm.

4.2. Uvjeti i način gradnje višestambenih zgrada sa 3 do 4 stana (S_m)

Članak 44.

Višestambene zgrade sa 3 do 4 stana grade se neposrednom provedbom ovog plana, osim unutar obuhvata detaljnog plana uređenja novog centra Dramlja.

Višestambene zgrade su građevine stambene namjene s najviše 4 stana. Višestambene zgrade smiju imati najviše podrum ili suteren, prizemlje, 2 kata i potkrovlje. Unutar višestambene zgrade moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog utjecaja na okoliš površine do najviše 10% građevinske (bruto) površine građevine.

Prema vrsti gradnje dopuštena je gradnja slobodnostojećih i dvojnih građevina.

Određuju se sljedeći kriteriji građenja za slobodnostojeće građevine:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja određene kao površine nove gradnje iznosi 600 m², uz uvjet da je najmanja širina građevne čestice mjerena uz građevni pravac 18 m;

- najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene zgrade iznosi 2000 m²;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m²;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m²;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,2;

- visina građevine iznosi najviše 10,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 13,0 m.

Određuju se sljedeći kriteriji građenja za dvojne građevine:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice na površinama koje su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja određene kao površine nove gradnje iznosi 450 m², uz uvjet da je najmanja širina građevne čestice mjerena uz građevni pravac 15 m;

- najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene zgrade iznosi 2000 m²;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m²;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m²;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,4;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,6;

- visina građevine iznosi najviše 10,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 13,0 m.

Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice veći od propisanih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati, za sve vrste gradnje.

Arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 45.

Oblikovanje građevina, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Pročelja moraju biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.

Uređenje građevnih čestica

Članak 46.

Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren.

Površine na građevnoj čestici obiteljske kuće uređivat će se poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Ograde se izrađuju od kamena, zelenila, metala i sl. visine najviše 120 cm.

4.3. Zone stambene gradnje u povijesnim jezgrama (S_S)

Članak 47.

Zone određene planskom oznakom S_S su površine stambene namjene u povijesnim jezgrama naselja u kojima se

zadržava, štiti i uređuje postojeća građevinska struktura. Ovaj način gradnje određen je za sve zone zaštite ambijentalnih vrijednosti koje su označene na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Intervencije na postojećim građevinama mogu se vršiti kao:

- preoblikovanje postojećih građevina u smislu obnove povijesne strukture dijela naselja,

- adaptacija, sanacija i funkcionalna rekonstrukcija građevina u smislu poboljšanja uvjeta života i rada,

- nadogradnja i dogradnja građevine u svrhu ujednačavanja postojeće regulacije,

- interpolacija pomoćnih građevina oblikovanih sukladno tradicijskoj gradnji.

Dogradnja građevina i interpolacija pomoćnih građevina moguća je na građevnim česticama na kojima je koeficijent izgrađenosti do 0,5. Iznimno, kod dogradnji građevina i interpolacija pomoćnih građevina sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti do 0,8.

Pri dogradnji građevine površina tlocrtne projekcije osnovne građevine iznosi najmanje 40 m², a najviše 120 m².

Visina građevine iznosi najviše 7,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 10,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 48.

Pri rekonstrukcijama građevina dopuštaju se preinake uz poštivanje bitnih izvornih/postojećih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja, tako da se maksimalno sačuvaju izvorni građevni korpus, fasadne opne, konstruktivne i prostorne karakteristike. Pri rekonstrukciji treba primijeniti tradicionalne obrasce i način građenja te karakteristične arhitektonske elemente.

Krov građevina mora biti kosi, pokriven kupom kanalicom ili mediteran crijepom. Ne dozvoljava se izgradnja ravnih krovova, terasa i mansardi. Ne dozvoljava se postava sunčanih kolektora ni drugih uređaja na krovnim površinama niti na pročeljima. Potrebno je poštivati tradicionalno oblikovane kape dimnjaka.

Kod obrade vanjskih fasadnih površina zgrada preporuka je glatka vapnena žbuka sa konačnom upotrebom boja na bazi silikata, mineralnog porijekla i svjetlijih tonova. Svi rustično oblikovani kameni elementi koji uokviruju otvore (erte, konzole, rasteretni lukovi, vijenci) i ostali brojni detalji kamene pročeljne plastike moraju se zadržati in situ. Iznimno brojni portali koji su karakteristični za ovo područje, malobrojne sačuvane volte i bogate, te rijetke profilacije detalja i ornamentike na pročeljima zgrada također se moraju zadržati in situ. Prema potrebi smiju se obrađivati ovisno o zatečenom stanju, sanirati ili zamijeniti novim, adekvatnim elementima. Dogradnja novih balkona i vanjskih stubišta nije dozvoljena.

Otvori na pročelju moraju biti pravokutni, omjera širine i visine od 1:1,2 do 1:1,4, simetrično raspoređeni na pročeljima. Veličinu otvora treba prilagoditi tradicijskim dimenzijama i oblicima uz obaveznu drvenu fasadnu stolariju te preporuku opremanja griljama ili škurama.

Ne dopušta se izgradnja pomoćnih građevina (garaže, spremišta, alatnice, poljoprivredne građevine i sl.) kao drvene ili metalne privremene strukture.

Uređenje građevnih čestica

Članak 49.

Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren. Ograde se izrađuju od kamena, zelenila, metala i sl. visine najviše 120 cm.

Ne dopušta se preparcelacija postojećih građevnih čestica u svrhu formiranja novih.

4.4. Uvjeti i način gradnje stambeno-poslovnih (M_1m) i poslovno-stambenih zgrada (M_2m)

Članak 50.

Stambeno-poslovna zgrada je građevina stambene namjene unutar koje je moguć smještaj sadržaja gospodarske namjene koji ne ometaju stanovanje i bez štetnog utjecaja na okoliš površine do najviše 50% građevinske (bruto) površine građevine.

Poslovno-stambena zgrada je građevina gospodarske namjene unutar koje je udio stambene namjene manji od 50% u građevinskoj (bruto) površini građevine.

U zonama gradnje stambeno- poslovnih zgrada (M_1m) moguća je gradnja jednonamjenskih stambenih građevina prema uvjetima za stambeno-poslovne zgrade. U zonama gradnje poslovno-stambenih zgrada (M_2m) moguća je gradnja jednonamjenskih gospodarskih građevina prema uvjetima za gradnju poslovno-stambenih zgrada.

Stambeno-poslovne i poslovno-stambene zgrade smiju imati najviše 4 stana, a grade se neposrednom provedbom ovog plana, osim unutar obuhvata detaljnog plana uređenja novog centra Dramlja.

Stambeno-poslovne i poslovno-stambene smiju imati najviše podrum ili suteren, prizemlje, 2 kata i potkrovlje.

Članak 51.

Prema vrsti gradnje dopuštena je gradnja slobodnostojećih i dvojnih građevina.

Određuju se sljedeći kriteriji građenja za slobodnostojeće građevine:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m²;

- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m²;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m²;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m²;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,2;

- visina građevine iznosi najviše 10,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 13,0 m.

Određuju se sljedeći kriteriji građenja za dvojne građevine:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m²;

- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m²;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m²;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m²;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,4;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,6;

- visina građevine iznosi najviše 10,0 m, a ukupna visina građevine iznosi najviše 13,0 m.

Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice veći od propisanih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati, za sve vrste gradnje.

Arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 52.

Oblikovanje građevina, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Uređenje građevnih čestica

Članak 53.

Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeni prirodni teren.

Površine na građevnoj čestici obiteljske kuće uređivat će se poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

Ograde se izrađuju od kamena, zelenila, metala i sl. visine najviše 120 cm.

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 54.

Planom su osigurane površine i predviđeni osnovni pravci infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav (kopneni prometni sustav i pomorski promet);

- sustav pošte i telekomunikacija;

- vodnogospodarski sustav;

- energetski sustav.

Na kartografskom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Način gradnje grafički su određeni uvjeti priključenja građevnih čestica na infrastrukturnu mrežu. Prikazan je mogući smjer priključenja na infrastrukturnu mrežu položenu na javnim površinama. Građevna čestica koja se formira unutar zone, odnosno zona ako je istovjetna građevnoj čestici, mogu se priključiti na infrastrukturnu mrežu u bilo kojoj točki duž onih javnih površina koje su naznačene simbolom.

Površine za smještaj komunalnih građevina (plaže, groblje, parkovi i dječja igrališta) određene su u točkama 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena i 6. Uvjeti uređenja javnih i zaštitnih zelenih površina.

5.1. Kopneni prometni sustav

5.1.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 55.

Planirano prometno rješenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva regulaciju postojećih ulica ili dijelova postojećih ulica, izgradnju novih ulica, uređenje pješačkih površina, te uređenje križanja u razini i parkirališnih površina, na način da se osigura usklađen razvoj kolnog i pješačkog prometa.

Na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav, određen je sustav prometnica razvrstanih prema njihovoj važnosti, odnosno funkcionalnosti za naselje, te su dani karakteristični presjeci ulica. Prometnice su prikazane sa osima, rubovima kolnika i nogostupa, a planirane prometnice još i sa elementima tehničkih zahvata uređenja terena (pokosi, usjeci, potporni zidovi).

Za sve ulice određena je građevna čestica prema idejnom rješenju izrađenom za prometnice u planskom području.

Planirane prometnice projektantski su obrađene, odnosno proračunati su horizontalni i vertikalni elementi i elementi poprečnih presjeka sa pokosima i usjecima. Pokosi nasipa predviđeni su sa nagibom 1:1.5, a nagib pokosa usjeka iznosi 3:1. U daljnjim razinama projektiranja potrebno je provjeriti nagibe pokosa i usjeka ovisno o geomehaničkim podacima. Na mjestima gdje su karakteristike terena nepovoljne i s obzirom na postojeću i planiranu izgrađenost predviđeni su potporni zidovi. Detaljne pozicije zidova potrebno je odrediti u daljnjim razinama projektiranja.

5.1.2. Ulična mreža

Članak 56.

Obuhvatom Plana prolazi državna cesta Čvor Šmrika- Crikvenica - Novi Vinodolski-Senj (Jadranska turistička cesta). S obzirom da je navedena cesta izgrađena u svom punom profilu, njena građevna čestica određena je u širini zemljišnog tijela ceste. S južne strane kolnika, u potezu od planiranog autobusnog stajališta do istočne granice obuhvata Plana čestica je šira za potrebe izgradnje nogostupa.

Ostale javne ceste koje čine uličnu mrežu unutar planskog područja razvrstane su na:

- glavne mjesne ulice (GMU),

- sabirne ulice (SU),

- ostale ulice (OU).

Postojeće križanje u razini Jadranske turističke ceste i GMU 2 predviđeno je za rekonstrukciju, čime će se povećati sigurnost i protočnost prometa te će se omogućiti svi smjerovi kretanja vozila.

Glavne mjesne ulice

Članak 57.

Glavne mjesne ulice (GMU) unutar planskog područja su:

a) postojeće:

GMU 1 - Vukovarska ulica (u većem dijelu)

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup najmanje širine 1,5 m

GMU 2 - Ulica Dramalj

- širina kolnika 6 m i obostrano nogostup promjenjive širine

- na dijelu Ulice Dramalj, na potezu uz plansku površinu D7 (crkva sv. Jelene s trgom) predviđeno je uređenje uzdužno postavljenih parkirališnih mjesta

GMU 3 - Šetalište braće Domijan

- širina kolnika 6 m, na sjevernoj strani nogostup pretežno širine 1,5 m, a prema moru uređenje šetnice s biciklističkom stazom najmanje širine 3,0 m

- na dijelu Šetališta braće Domijan predviđeno je uređenje poprečno postavljenih parkirališnih mjesta

GMU 4 - Prilaz obali

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup promjenjive širine, pretežno 1,5 m

GMU 5 - Ulica Milovana Muževića

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup širine 1,5 m

b) planirane:

GMU 1 - Vukovarska ulica (na kraćem dijelu)

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup širine 1,5 m

GMU 6 - planirana ulica koja spaja Vukovarsku ulicu i JTC

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup širine 1,5 m

GMU 7 - planirana ulica uz povijesni centar paralelna s Vukovarskom ulicom

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup širine 1,5 m

Članak 58.

Uz Jadransku turističku cestu (JTC) i Vukovarsku ulicu (GMU 1) predviđena su obostrano autobusna stajališta koja je potrebno projektirati i izvesti prema Pravilniku o autobusnim stajalištima (NN 48/97).

Sabirne ulice

Članak 59.

Sabirne ulice (SU) unutar planskog područja su:

a) postojeće:

SU 1 - Ulica braće Košuljandić

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup promjenjive širine, pretežno 1,5 m

SU 2 - Ulica Milovana Muževića

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup najmanje širine 1,5 m

SU 3 - Ulica braće Car

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup najmanje širine 1,5 m

SU 5 - Gajevo šetalište

- širina kolnika 5,5 m, na sjevernoj strani nogostup pretežno širine 1,5 m, a prema moru najmanje širine 1,0 m

SU 7 - postojeća ulica u sjevernom dijelu Dramlja (u većem dijelu)

- širina kolnika 6 m, nogostup promjenjive širine, pretežno 1,5 m, na dijelu jednostrano, na dijelu obostrano

b) planirane:

SU 4 - planirana ulica južno od Košuljandića i sjevernom stranom groblja

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup širine 1,5 m

SU 5 - postojeća ulica u sjevernom dijelu Dramlja (u većem dijelu)

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup širine 1,5 m

SU 6 - planirana ulica u sjevernom dijelu Dramlja

- širina kolnika 6 m, u duljini 275 m bez nogostupa, u duljini 1259 m obostrano nogostup najmanje širine 1,5 m

Ostale ulice

Članak 60.

Ostale ulice unutar planskog područja su:

a) postojeće:

OU 1 - spoj Ulice braće Car i Ulice Milovana Muževića

- širina kolnika 5,5 m, obostrano nogostup širine 1,25 m

OU 2 - dio Ulice braće Car

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup promjenjive širine, pretežno 1,5 m

OU 3 - odvojak Ulice braće Košuljandić

- širina kolnika 6 m, nogostup s jedne strane promjenjive širine, pretežno 1,5 m, s druge strane promjenjive širine, pretežno 0,75 m

OU 4 - Zagrebačka ulica

- širina kolnika 5,5 m, bez nogostupa

OU 5 - odvojak Zagrebačke ulice

- širina kolnika 5,5 m, bez nogostupa

OU 9 - II. prilaz Milovana Muževića

- širina kolnika 5,5 m, bez nogostupa

b) planirane:

OU 6 - spoj GMU 1 i GMU 5

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup širine 1,5 m

OU 7 - Omladinska ulica

- širina kolnika 5,5 m, bez nogostupa

OU 8 - odvojak SU 6

- širina kolnika 6 m, obostrano nogostup širine 1,5 m

Uvjeti gradnje ulica

Članak 61.

Najmanja širina kolnika glavnih mjesnih ulica (GMU) mora biti 6 m.

Najmanja širina kolnika za dvosmjerni promet u sabirnim i ostalim ulicama iznosi 5,5 m. Najmanja širina kolnika za jednosmjerni promet u sabirnim i ostalim ulicama iznosi 4,5 m.

Unutar obuhvata Plana predviđena su križanja u razini bez dodatnih trakova za lijevo i desno skretanje.

Odvodnja oborinske vode s kolnika rješava se jednostranim i dvostranim poprečnim nagibom te uzdužnim nagibima. Oborinska voda ispušta se u slivnike, a na mjestima gdje nije takav ispust moguć odvodi se kanalicama i kontrolirano se ispušta.

Širina pješačkog hodnika kod planiranih glavnih mjesnih i sabirnih ulica iznosi najmanje 1,5 m. Kod rekonstrukcije postojećih glavnih mjesnih i sabirnih ulica mora se osigurati pješački hodnik najmanje širine 0,75 m. Obostrani pješački hodnik obavezan je uz glavne mjesne ulice, a uz sabirne ulice, uz iznimku dijela SU 6, potrebno je realizirati najmanje jednostran pješački hodnik. Izvedbom pješačkih prijelaza preko prometnica (rubnjaka) i ostalih elemenata mora se izbjeći stvaranje arhitektonskih barijera i omogućiti nesmetano kretanje invalidskih ili dječjih kolica.

Postojeće javne ulice koje ne zadovoljavaju tehničke uvjete (širina prometnog traka, izgrađeni nogostupi i sl.) predviđene su za rekonstrukciju.

5.1.3. Pješačke površine

Članak 62.

Pješački putevi određeni su postojećim parcelama, odnosno parcelama povijesnih puteva.

Kako bi se ostvarila kvalitetna pješačka veza područja sjeverno od Jadranske turističke ceste (JTC) sa centrom naselja, predviđene su tri lokacije za realizaciju deniveliranih pješačkih prijelaza preko JTC. Točan broj i položaj prijelaza, te način izvedbe odredit će se prema potrebama i mogućnostima realizacije.

U koridoru GMU 3 predviđena je izgradnja obalne šetnice u širini od najmanje 3,0 m. Na dijelu obale uz SU 5, obalna šetnica se smješta unutar površine rekreacijskog područja na moru te komunalne luke i privezišta.

5.1.4. Promet u mirovanju (parkirališne površine)

Članak 63.

Parkirališne površine unutar planskog područja razdijeljene su na:

- javne parkirališne površine,

- individualne parkirališne površine.

Javne parkirališne površine

Članak 64.

Površine javnih parkirališta određene su na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav. Površine za uređenje javnih parkirališta su:

- površina južno od crkve Sv. Jelene, na mjestu današnjeg rukometnog igrališta,

- površina uz groblje,

- površina uz OU 1, u obuhvatu detaljnog plana uređenja površine ugostiteljsko-turističke namjene.

Na površini uz OU 1, u obuhvatu detaljnog plana uređenja površine ugostiteljsko-turističke namjene, moguća je realizacija ili javnog parkirališta sa ostvarenih najmanje 75 PM ili izgradnja javne garaže sa najmanje 225 PM. Točan sadržaj i površinu za uređenje javnog parkirališta odnosno građevnu česticu za izgradnju javne garaže potrebno je odrediti kroz izradu detaljnog plana uređenja.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice za uređenje javnih parkirališta je 1,0. Parkirališnu površinu potrebno je ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta, te je potrebno riješiti odvodnju. Najmanja širina parkirnog mjesta je 2,30 m.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice za izgradnju javne garaže je 0,4. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m. Udaljenost građevine od granice građevne čestice mora biti najmanje 4 m, a udaljenost građevnog od regulacijskog pravca najmanje 6 m.

Osim površina za uređenje javnih parkirališta, na dijelu Šetališta braće Domijan (GMU 3), na mjestu proširenog prostornog koridora, u duljini od cca 65 m od granice obuhvata Plana, predviđen je smještaj poprečnih parkirališnih mjesta. Smještaj poprečno postavljenih parkirnih mjesta predviđen je i na dijelu Ulice Milovana Muževića (GMU5), na mjestu proširenog prostornog koridora između križanja sa OU5 i istočne granice obuhvata Plana. Parkirna mjesta položena su poprečno na kolnik, na površini između kolnika i nogostupa uz sjevernu regulacijsku liniju. Širina parkirnog mjesta je 2,30 m. Površina kolnika i traka za parkiranje su na istoj visini.

Na dijelu Ulice Dramalj (GMU2), na potezu uz plansku površinu D7 (crkva sv.Jelene s trgom), na dijelu proširenog kolnika, predviđeno je uređenje uzdužno postavljenih parkirališnih mjesta.

Individualne parkirališne površine

Članak 65.

Površine za parkiranje ili garažiranje vozila u pravilu se osiguravaju unutar građevne čestice osnovne namjene. Na površinama stambene i mješovite namjene moguća je izgradnja parkirališnog i garažnog prostora na zasebnoj građevnoj čestici uz uvjet da se površina koristi za najmanje tri parkirna mjesta. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice za uređenje parkirališta je 1,0. Parkirališnu površinu potrebno je ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta, te je potrebno riješiti odvodnju.

Normativi za utvrđivanje potrebnog broja parkirališnih mjesta za pojedine građevine su:

- 1 PM po stanu, neovisno o vrsti stanovanja,

- 1 PM na 30 m² korisne površine uredskog prostora (ured, ordinacija, agencija isl.),

- 1 PM na 30 m² korisne površine trgovačkog prostora,

- 1 PM na 8 sjedećih mjesta za ugostiteljske sadržaje,

- 1 PM na 5 smještajnih jedinica + 1 PM za autobus na 25 smještajnih jedinica za turističke sadržaje,

- 1 PM po učionici - grupi za škole i predškolske ustanove-moguće predvidjeti na površini javnog parkirališta

- 1 PM na 20 m² korisne površine za građevine javnih i društvenih sadržaja (dom kulture, vjerske građevine, druge javne građevine) te građevine sportsko-rekreacijske namjene-moguće predvidjeti na površinini javnog parkirališta.

5.1.5. Biciklističke staze

Članak 66.

Biciklističke staze i trake grade se i uređuju kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer iznosi 0,60 metara, a za dvosmjerni promet 1,20 metara.

5.2. Pomorski promet

Članak 67.

Površine u funkciji pomorskog prometa određene su na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav. Površine u funkciji pomorskog prometa na području obuhvata Plana su:

- komunalna luka Pazdehova (KL), kapaciteta do 80 vezova

- privezište Vrtina (P1₁), kapaciteta najviše 10 vezova

- privezište Vali (P1₂), kapaciteta najviše 10 vezova.

Na površinama komunalne luke i privezišta dozvoljena je gradnja građevina i sadržaja u fukciji pomorskog prometa.

Pomorski pristup površinama u funkciji pomorskog prometa odredit će se u dijelu zahvata rekreacijskog područja na moru (R_p).

Unutar zahvata privezišta, neposredno uz SU5 (Gajevo šetalište) potrebno je smjestiti šetnicu u širini od 3 m.

5.3. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 68.

Mreža DTK vodova prikazana je na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije. Prikazani su osnovni pravci su za izgradnju podzeme distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK), unutar površine planiranih prometnica.

U područjima namijenjenima za razvoj i uređenje potrebno je izgraditi distributivnu kabelsku kanalizaciju koristeći za to postojeće i planirane prometnice, te omogućiti kvalitetno povezivanje korisnika na telekomunikacijsku mrežu podzemnim priključkom.

U izgrađenim dijelovima naselja potrebno je postojeće zračne samonosive telekomunikacijske kabele - pretplatničke instalacijske TK kabele, koji služe za povezivanje korisnika na najbližu distribucijsku točku, supstituirati sa novim kabelima xDLS trehnologije koji moraju biti uvučeni u cijevi distribucijske kabelske kanalizacije.

Podzemna telekomunikacijska mreža na području obuhvata Plana mora biti realizirana uvlačenjem xDSL kabela u cijevi distributivne telekomunikacijske kanalizacije. Radi racionalnije i ekonomičnije izgradnje, trase distributivne telekomunikacijske kanalizacije trebaju biti usklađene sa trasama ostale infrastrukture. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC i PEHD cijevima 1 110 i 50 mm i montažnim zdencima tipa D0 do D4.

Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir trase usaglasiti i temeljiti na izvedbenim projektima ostale infrastrukture, a naročito projektima prometnica i detaljima planiranja pristupa kolno pješačkog prilaza svakoj građevnoj čestici.

Montažni zdenac mora izdržati opterećenje od 50 KN odnosno 150 KN, kao i poklopac koji se ugrađuje na ulaz u zdenac. Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m. Od

zdenaca trase kabelske kanalizacije do zdenca uz ili u građevini i dalje prema instalacijskom telekomunikacijskom ormariću (ITO ormarić) potrebno je položiti 2 PEHD cijevi 1 40 mm. za manju odnosno 3 za veću građevinu. ITO ormarić treba biti spojen s temeljnim uzemljivačem građevine (bakreno uže ne manje od 16 mm²). Sva kabliranja unutar građevine (kućna instalacija) moraju biti izvedena prema načelima strukturnog kabliranja korištenjem instalacijskih kabela, najmanje Cat5.

Koncentracija instalacije treba biti izvedena u ITO ormariću kojeg treba postaviti na pristupačno mjesto u ili na građevini tako da iz njega direktno bez lukova izlaze usponski instalacijski vodovi. ITO ormarić kao i ostala priključna mjesta trebaju stalno biti dostupni djelatnicima održavanja sustava.

Postojeća lokacija lokalne centrale udovoljava zahtjevu novih korisnika u smislu prihvata telekomunikacijske mreže odnosno smještaja potrebne opreme, a u narednom razdoblju ne isključuje se mogućnost iznalaženja i nove lokacije, što je uvjetovano ponajprije povećanjem zahtjeva korisnika.

Ne dopušta se gradnja zasebnih građevina - antenskih stupova, već se preporuča gradnja i postavljanje zidnih i krovnih prihvata na postojećim i planiranim građevinama.

5.4. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.4.1. Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba

Članak 69.

Sustav vodoopskrbe prikazan je na kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju vodoopskrbne mreže, s time da se kod razrade projekata višeg reda trase mogu korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima.

Nova vodoopskrbna mreža i zamjena postojećih dionica gradit će se za potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, kao i za protupožarne potrebe.

Za protupožarne potrebe predviđena je ugradnja nadzemnih hidranata najmanjeg promjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti koja je definirana propisima.

Članak 70.

Gradnja nove vodoopskrbne mreže i zamjena dotrajalih dionica vršit će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležni vodovod (Žrnovnica, Novi Vinodolski). Predviđeno je korištenje duktilnih cijevi ili cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD).

Sva čvorna mjesta sa ograncima, zračni ventili i muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna koja omogućuju nasmetanu ugradnju, te kasnije održavanje i popravke. Poklopci okana su min. otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa prometnim opterećenjem površine.

Izvedba kućnih priključaka treba biti usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležni vodovod.

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno sa ostalim instalacijama, ili kod križanja sa ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja sa mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

Odvodnja

Članak 71.

Sustav odvodnje prikazan je na kartografskom prikazu 2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav. Prikazani su osnovni pravci za izgradnju mreže odvodnje, s time da se kod razrade projekata višeg reda trase kolektora i lokacije pojedinih objekata (separatori, crpne stanice i sl.) mogu korigirati sukladno stanju na terenu i ostalim tehničkim uvjetima.

Sustav odvodnje je razdjelnog tipa, a planirani zahvati u sklopu gradnje sustava odvodnje obuhvaćaju gradnju mreže kanalizacije sanitarnih otpadnih voda sa priključenjem crpnu stanicu CS Omorika, te gradnju mreže kanalizacije oborinskih voda sa separatorima.

Mreža kanalizacije sanitarnih otpadnih voda ima namjenu prikupiti otpadne vode i putem kolektora i crpnih stanica iste transportirati do lokacije uređaja za pročišćavanje CS Trajekt, a mreža kanalizacije oborinskih voda ima osnovnu namjenu prikupljanja oborinskih voda putem kanalizacijskih kolektora i odvođenje istih do dispozicije u priobalno more, uz uvjet prethodnog pročišćavanja na separatorima.

Kod projektiranja i proširenja mreže oborinske kanalizacije treba nastojati da se u što je većoj mjeri moguće izvrši priključenje nove mreže na postojeći kolektor i separator u Ulici M. Muževića, a tek po iskorištenju kapaciteta postojećeg sustava predvidjeti zasebne lokalne podslivove koji će se graditi prema kriterijima za gradnju oborinske kanalizacije i separatora oborinskih voda.

Članak 72.

Obzirom na nedostatak odgovarajuće dokumentacije kojom bi trebali biti definirani osnovni elementi sustava oborinske odvodnje područja obuhvata Plana, to se nadležno društvo, odnosno lokalna samouprava upućuje na izradu idejnih rješenja kojim će se dati osnovne smjernice prihvata i dispozicije oborinskih voda, u kojem treba definirati i usklađenost sustava odvodnje oborinskih voda sa sustavom odvodnje sanitarnih otpadnih voda.

Članak 73.

Gradnja kanalizacijske mreže za sanitarne otpadne vode vršiti će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno komunalno društvo (Murvica, Crikvenica). Predviđeno je korištenje cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 250 - 300 mm.

Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima, potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 m. Poklopci okana su min.otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa prometnim opterećenjem površine.

Izvedba kućnih priključaka otpadnih voda treba biti usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo.

Kod kućnih priključaka koji se odnose na privredne subjekte, potrebno je nivo kvalitete otpadnih voda dovesti na nivo sanitarnih otpadnih voda, te je tek nakon toga moguće obrađene otpadne vode priključiti na sustav javne odvodnje. Kod građevina koji imaju izražen pojačani udio masnoća u otpadnim vodama (npr. restorani) potrebno je prije priključka na javni sustav odvodnje ugraditi odgovarajući mastolov - gravitacijski sakupljač ulja.

U slučaju da se tijekom gradnje pokaže nemogućnost priključenja pojedine građevine ili grupe građevina na kanalizacijsku mrežu, tada će biti potrebno izgraditi

lokalnu crpnu stanicu za prebacivanje otpadnih voda u mrežu gravitacijskih kolektora. Crpne stanice potrebno je dimenzionirati na način da se predvide radna i rezervna crpka, a ovisno o veličini dotoka, crpna stanica će imati ugrađene crpke režima rada 1+1 ili 2+1.

Crpne stanice potrebno je opremiti sigurnosnim preljevom za slučaj prestanka rada crpki, a ovisno o karakteristikama lokacije crpne stanice može se kao sigurnost u slučaju prestanka rada crpki predvidjeti mogućnost korištenja dizel agregata (stabilnog ili mobilnog) ili retencijskog bazena koji će prikupiti otpadnu vodu za vrijeme koje je potrebno da se kvar otkloni.

Članak 74.

Svi objekti trebaju biti priključeni na sustav javne odvodnje, a do izgradnje sustava javne odvodnje, na površinama koje na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja, nisu određene kao površine nove gradnje, za građevine poslovne i stambene namjene površine do 200 m² moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 28/96).

U slučaju nemogućnosti priključka objekta na javni sustav zbog neizgrađenosti istog, a za objekte površine iznad 200 m², moguća je izvedba odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda minimalne izlazne kvalitete od 40 mg/l za BPK5, 150 mg/l za KPK i 60 mg/l za suspendiranu tvar (prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99), te Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika (6/01 i 14/01)), a sve sukladno uvjetima koje će propisati nadležno komunalno društvo i vodopravni uvjeti. Ispust obrađene vode na izlazu iz uređaja potrebno je izvesti u teren u sklopu parcele građevine ili u sklopu druge parcele uz suglasnost vlasnika.

Članak 75.

Gradnja kanalizacijske mreže za oborinske vode vršiti će se prema tehničkim uvjetima koje će definirati nadležno komunalno društvo (Murvica, Crikvenica). Predviđeno je korištenje cijevi od plastičnih materijala (PVC, PEHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 300 mm.

Na svim mjestima promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, kao i na priključcima potrebno je predvidjeti kanalizacijska revizijska okna, na razmaku ne većem od 40 m. Poklopci okana su min.otvora 600/600 mm, sa korištenjem poklopaca nosivosti koja je u skladu sa prometnim opterećenjem površine.

Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih okućnica prikupljaju se i zbrinjavaju unutar čestice, korištenjem upojnih građevina, a iste se ne smiju priključiti na sustav javne oborinske odvodnje.

Separatori oborinskih voda predviđeni su kod prihvata oborinskih voda sa površina prometnica i kod parkirališta. Kritični intenzitet za dimenzioniranje je 15 l/s/ha, dok se vode iznad tog intenziteta mogu preljevati, s time da je na sustavu odvodnje moguće koristiti preljeve i na mreži kolektora, koristeći raspoložive zelene površine.

Gradnja sustava oborinske odvodnje vršiti će se etapno, na način:

- sustav kanalizacije oborinske odvodnje gradi se u sklopu uređenih prometnih i parkirališnih površina,

- kao recipijent koriste se more ili teren (upojne građevine) u dijelovima zaleđa,

- kod ispuštanja vode u teren potrebno je voditi računa da se ne izazovu erozijski procesi,

- sustav oborinske odvodnje zahtijeva izgradnju separatora nakon što je pojedino slivno gravitirajuće područje poraslo iznad reducirane površine od cca 0.25 ha, odnosno iznad cca 50 l/s, a za udio površina koje čine količine oborinskih voda sa prometnica ili parkirališta.

Separatori se mogu graditi kao monolitni, na licu mjesta, ili se može predvidjeti ugradnja montažnih gotovih separatora.

Gradnja sustava oborinske odvodnje vršit će se etapno, tako da se separatori grade nakon izgradnje dijela mreže, odnosno nakon porasta slivnog područja prema opisanim uvjetima u dijelu planiranog stanja odvodnje. Gradnja separatora može biti osim toga uvjetovana monitoringom stanja na pojedinom ispustu, odlukom nadležne inspekcije ili donošenjem odgovarajućeg propisa.

5.4.2. Energetski sustav

Elektroopskrba

Članak 76.

Na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije prikazani su osnovni pravci podzemnih vodova elektroopskrbe za potrebe potrošača i javne rasvjete.

Postojeće trafostanice 20/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.

Planirane trafostanice 20/0,4 kV gradit će se na lokacijama određenim u grafičkom dijelu Plana. Mirkolokacije trafostanica 20/0,4 kV odredit će se lokacijskom dozvolom i nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Moguće odstupanje od lokacije predviđene ovim Planom biti će posebno obrazloženo kroz dokumentaciju za ishodovanje lokacijske dozvole. Trafostanice će se graditi kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini.

Planirane trafostanice unutar područja za koje je ovaj Plan predvidio izradu detaljnog plana uređenja (lokacije trafostanice i 20 kV priključak) definirat će se u sklopu pripadnog detaljnog plana uređenja.

Za one nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih trafostanica 20/0,4 kV iz ovog Plana treba osigurati novu lokaciju trafostanice 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar njegove građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru.

Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima po trasama prikazanim u grafičkom dijelu Plana. Moguća odstupanja trasa bit će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikrolokacija trafostanica. Nove trafostanice gradit će se za kabelske priključke na srednjem naponu i kabelske rasplete na niskom naponu.

Postojeći 20 kV nadzemni vod TS 110/20 kV Crikvenica - TS 20/0.4 kV Sv. Jelena zadržava se u funkciji koju ima i danas. Izgradnja zgrada ispod njega ili u njegovoj blizini ograničena je posebnim propisima i za takve slučajeve neophodna je prethodna suglasnost vlasnika voda (HEP- ODS d.o.o. Zagreb, DP Elektroprimorje Rijeka).

Osnovni pravci postojeće i buduće niskonaponske mreže na javnim površinama prikazane su na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije. Postojeća niskonaponska mreža zadržava se u sadašnjem obliku, a po potrebi će se rekonstruirati ili zamijeniti novom po istim trasama. Buduća niskonaponska mreža će se izvoditi sa podzemnim kabelima ili kao nadzemna sa samonosivim kabelom razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.

Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar Plana riješit će se prema zasebnim projektima, koji će definirati napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

Plinoopskrba

Članak 77.

Osnovni pravci plinovoda za potrebe potrošača prikazane su na kartografskom prikazu 2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije.

Realizacija plinoopskrbnog sustava područja obuhvata Plana podrazumijeva izgradnju plinske distributivne mreže namijenjene prirodnom plinu koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina (UNP-zrak) do njegovog dolaska.

Sustav plinoopskrbe čini plinovod visokog tlaka planiran duž Jadranske turističke ceste, te plinska mreža do potrošača (plinovod srednjeg tlaka) i priključak na građevinu.

Unutar područja obuhvata Plana nema redukcijskih stanica. Navedeno područje opskrbljivat će se plinom srednjega tlaka (max. 4 bar) iz redukcijskih stanica RS Crikvenica 2 i RS Crikvenica 1.

Sustav plinoopskrbe zamjenskim plinom (UNP-zrak) čini postrojenje za isparavanje i miješanje UNP-zrak, plinska mreža do potrošača i priključak na građevinu. Postrojenje za isparavanje i miješanje UNP-a i zraka prema potrebi će se izgraditi izvan područja obuhvata Plana u kontaktnom području.

Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz sa zamjenskog (UNP-zrak) na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

Plin se do potrošača distribuira u cjevovodima (plinovodi) položenim u terenu. Minimalni radni tlak u plinovodu ispred kućnog priključka ne smije biti manji od 50 mbar, odnosno mora u potpunosti zadovoljavati potrebe potrošača. Neposredno prije ulaska plinovoda u građevinu ugrađuje se zaporna i regulacijska armatura, kojom se određuje tlak plina za pripadajućeg potrošača.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH I ZAŠTITNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 78.

Javne i zaštitne zelene površine prikazane su na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

6.1. Javne zelene površine (Z1 i Z3)

Članak 79.

Javne zelene površine obuhvaćaju površine javnih parkova (Z1) i površine vrtova (Z3). Svaki park ili vrt uređuje se kao jedinstvena oblikovna cjelina, sadnjom pretežno visokog zelenila i uređenjem parternog zelenila i pješačkih površina te opremanjem elementima parkovne i urbane opreme (paviljoni, pergole, klupe, košare za otpatke, javna rasvjeta). Na površini javnog parka je moguće urediti dječje igralište, pojedinačno rekreacijsko igralište, trim stazu, i sl. Podloga parkovnih površina i pješačkih površina ne smije biti asfalt ili neke druge vodonepropusne podloge.

Unutar površine javnog parka mogu se graditi jednoetažne građevine koje su u funkciji korištenja parka kao što je paviljon, odmorište, manja javna ili ugostiteljska građevina, građevine sanitarno-higijenskog standarda i komunalne građevine, površine do ukupno 30 m².

6.2. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 80.

Na površinama zaštitnog zelenila prvenstveno se zadržava i održava postojeće zdravo zelenilo, a kod supstitucije ili sadnje novog raslinja prednost treba dati autohtonim vrstama. Na svim površinama potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost površina. Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja.

Na površinama zaštitnog zelenila dozvoljeno je po potrebi vođenje vodova infrastrukture. Vodove infrastrukture treba ukopati, a mikrotrase odabrati tako da se prilikom izvođenja najmanje ugroze vrednije stablašice. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini, treba saditi vrste čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu od 50 cm. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2 m od podzemne infrastrukture, odnosno 1 m od ruba tvrde površine.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

Članak 81.

U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.

7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 82.

Zaštita kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti prikazana je na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA. Redni broj pod kojim su kulturna dobra i ambijentalne vrijednosti unesena na kartografskom prikazu odgovara rednom broju u ovoj Odluci.

Mjere zaštite kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina odnose se na registrirana i evidentirana nepokretna i pokretna kulturna dobra, te na pojedine dijelove povijesne jezgre naselja Dramalj koji se štite kao ambijentalne vrijednosti i posebnosti na području Dramlja.

Članak 83.

Zaštićena kulturna dobra u obuhvatu Plana su:

(1) Etnološko područje - Toš,

registrirani spomenik kulture

(2a) Pokaznica iz Župne crkve Sv. Jelene,

pokretno kulturno dobro pod preventivnom zaštitom

(2) Povijesni sklop Župne crkve Sv. Jelene i župni dvor te grobljanska kapela, evidentirano kulturno dobro

Mjere zaštite i drugi radovi na kulturnim dobrima moraju se provoditi uz posebne uvjete i uz suglasnost nadležnog tijela zaštite.

Članak 84.

Područja (zone) ambijentalne vrijednosti unutar obuhvata Plana su:

(3) Dom kulture, osnovna škola,

(4) Etno područje Osipovi,

(5) Etno područje Osipovi,

(6) Etno područje Sklančani,

(7) Etno područje Požar,

(8) Etno područje Livaki,

(9) Etno područje Košuljandići,

(10) Etno područje Gustinjari,

(11) Etno područje Blažići,

(12) Etno područje Cari,

(13) civilne građevine (vile) uz Gajevo šetalište, na k.č.732/4 (kbr. 32b), k.č.732/13 (kbr. 33), k.č.732/8 (kbr. 36), k.č.592/16 (kbr. 39), k.č.592/22 (kbr. 46), k.č. 592/23 (kbr. 47),

(14) Etnološka građevina - Poklonac u Košuljandićima,

(15) Etnološka građevina - Stara kuća u Stipelinima.

Površine i građevine ambijentalnih vrijednosti potrebno je očuvati, što podrazumijeva obnovu i sanaciju izvornog građevnog korpusa, fasadne opne, konstruktivnih i prostornih karakteristika. Rekonstrukcije i preinake dozvoljene su unutar gabarita uz poštivanje bitnih izvornih/postojećih konstruktivnih i oblikovnih elemenata i obilježja.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 85.

Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04) i propisa donesenih temeljem Zakona.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran prilaz za komunalno vozilo. Na najmanje dvije lokacije pogodne za rad komunalnom vozilu s dizalicom potrebno je predvidjeti poluukopane spremnike za odvojeno skupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža). Točne lokacije odredit će se posebnom odlukom Grada.

Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 86.

Na području obuhvata Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i koje mogu štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.

9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 87.

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje s ciljem priključenja postojećih potrošača vode, te propisanom II. kategorijom uređenosti građevinskog zemljišta za svu novu izgradnju.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda i voda onečišćenih detergentima, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i ispred vlastite građevne čestice.

Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99).

Članak 88.

Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza održanja postojeće kakvoće mora na svim površinama namijenjenima kupanju, sportu i rekreaciji, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama. Obalno more na području obuhvata Plana je druge kategorije. Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:

- izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje otpadnih voda u more,

- unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,

- nastavak ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite,

- sprečavanje onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima zbrinjavanjem zauljenih voda i istrošenog ulja, po potrebi i obradom sanitarnih voda s brodica, te prihvatljivim načinom servisiranja brodova na moru i kopnu.

9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 89.

Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza održanja prve kategorije kakvoće zraka.

Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

9.3. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 90.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i provedbenim propisima koji se donose temeljem Zakona.

Za prostor u obuhvatu Plana potrebno je sukladno posebnim propisima izraditi Kartu buke, te akcijski plan s prikazom mjera za provođenje smanjenja buke na dopuštene razine.

Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.

Planiranom rekonstrukcijom i dogradnjom prometne mreže osigurat će se veća protočnost prometa i smanjenje intenziteta prometa, a time i smanjenje onečišćenja zvukom.

9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 91.

Planom višeg reda nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

9.5. Mjere zaštite od požara

Članak 92.

Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93).

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

U cilju zaštite od požara potrebno je:

- osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s posebnim propisima,

- osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s posebnim propisima, prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu,

- u svrhu spriječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m, ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta,

- svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor putem kojeg se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima se nalaze sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju požara većih razmjera.

9.6. Mjere zaštite od potresa

Članak 93.

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu.

Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina (hotela, građevina poslovne namjene, većih građevina mješovite namjene) mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 94.

Lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za zgrade, može se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici (pristup s prometne površine, odvodnju otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta), ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastruktureprema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim planom.

Prethodni stavak ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja za građenje zamjenskih građevina i za rekonstrukciju postojećih građevina.

Članak 95.

Obuhvati obavezne izrade detaljnog plana uređenja i urbanističko- arhitektonskog natječaja određeni su na kartografskim prikazima 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA i 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Oblici korištenja.

10.1. Obaveza izrade detaljnog plana uređenja

Članak 96.

Detaljni plan uređenja novog centra Dramlja određen je za površinu mješovite namjene i manjim dijelom na površini stambene namjene, na lokaciji planiranog novog središta naselja. Na ovoj površini obavezno je odrediti zahvat za smještaj dječjeg vrtića (D5).

Detaljni plan uređenja površine ugostiteljsko-turističke namjene određen je za površinu ugostiteljsko-turističke namjene označene planskom oznakom T1₈ na kojoj je predviđena gradnja hotela i pratećih sadržaja.

Detaljnim planom uređenja provjerit će se mogućnosti lokacije i u skladu s odredbama ovog Plana odrediti detaljni uvjeti gradnje. Do donošenja detaljnog plana uređenja na površinama obvezne izrade detaljnog plana uređenja nije dozvoljena gradnja novih i zamjenskih građevina. Dozvoljena je samo rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim gabaritima.

10.2. Obaveza izrade urbanističko-arhitektonskog natječaja

Članak 97.

Za površinu javne i društvene namjene D8 i površinu pripadajućeg javnog parka Z1, odnosno za prostor oko toša, određena je obveza izrade urbanističko-arhitektonskog natječaja.

Uređenju površina unutar obuhvata mora prethoditi provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja, a do pro

vedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja dozvoljeni su samo radovi održavanja i sanacije postojećih građevina prema uvjetima nadležnog tijela zaštite, te radovi na uređenju i održavanju zelenih površina.

Program natječaja mora biti u skladu s odredbama ovog plana i u skladu s uvjetima nadležnog tijela zaštite. Vrsta natječaja je natječaj za realizaciju.

Rezultati urbanističko-arhitektonskog natječaja su osnova za definiranje urbanističko-tehničkih uvjeta za zahvate uređenja prostora.

10.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 98.

Građevine koje su izgrađene u skladu s propisima, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Planom, smiju se, do privođenja konačnoj namjeni, rekonstruirati u postojećim gabaritima.

Postojeće stambene građevine na površinama mješovite namjene (M1 i M2) mogu se rekonstruirati prema uvjetima za zone stambene gradnje (točka 4.1. i točka 4.2.), uz zadržavanje postojeće građevne čestice.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 99.

Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 100.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/04-01/53

Ur. broj: 2107/01-01-08-53

Crikvenica, 12. svibnja 2008.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik

Gradskog vijeća

Grada Crikvenice

Eduard Rippl, dipl. ing., v. r.