25.
Na temelju članka 348. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 262. Odluke o
donošenju prostornog plana uređenja općine Omišalj (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 52/ 07) i članka 17. Statuta Općine Omišalj
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/01, 7/02 i 12/06),
Općinsko vijeće Općine Omišalj, na sjednici 24. travnja 2008. godine donijelo
je
ODLUKU
o usklađenju Detaljnog plana uređenja centra Omišlja
Članak
1.
Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja
centra Omišlja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 07/98,
nadalje: Odluka o DPU) usklađuje se sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07, nadalje: Zakonom) u dijelu zaštićenog obalnog
područja mora.
Članak
2.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
nazivom »Usklađenje Detaljnog plana uređenja centra Omišlja sa zakonskim
odredbama o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora«, izrađen od
tvrtke »Urbanistički studio Rijeka« d.o.o. Rijeka (elaborat br. 03/07).
Članak
3.
Elaborat iz članka 2. ove Odluke sadrži:
A. TEKSTUALNI DIO
A.1. Uvod
A.2. Ciljevi izrade plana
A.3. Područje obuhvata Plana
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost
područja u obuhvatu plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i
ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja
uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i
zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za
namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i
komunalna infrastrukturna mreža
2.3.1. Prometna infrastruktura
2.3.2. Telekomunikacijska mreža
2.3.3. Vodoopskrba
2.3.4. Odvodnja otpadnih voda
2.3.5. Elektroopskrba
2.3.6. Orijentacijski troškovi uređenja
građevinskog zemljišta
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE (prijedlog odluke o
donošenju)
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica i građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
2.2. Veličina i površina građevina
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Gradske i pristupne ulice -
kolno-pješačke ulice
3.1.2. Javna parkirališta / garaže
3.1.3. Pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih
javnih površina
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih i
zaštitnih zelenih površina
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i
osjetljivih cjelina i građevina
6. Uvjeti i način gradnje
7. Mjere zaštite prirodnih,
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Mjere provedbe plana
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
B. GRAFIČKI DIO
1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1 : 500
2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA
I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA
2.1. Prometna infrastrukturna mreža 1 : 500
2.2.-1 Telekomunikacijska infrastrukturna
mreža - postojeće stanje 1 : 500
2.2.-2 Telekomunikacijska infrastrukturna
mreža - idejno rješenje 1 : 500
2.3. Komunalna infrastrukturna
mreža - vodoopskrba 1 : 500
2.4. Komunalna infrastrukturna
mreža - odvodnja otpadnih voda 1 : 500
2.5. Komunalna infrastrukturna
mreža - elektroopskrba 1 : 500
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA 1 : 500
4. UVJETI GRADNJE 1 : 500
4.2. UVJETI GRADNJE - građevne čestice 1 :
500
Članak
4.
Usklađenje detaljnog plana centra Omišlja se
donosi za obuhvat Plana koji obuhvaća dio centralne zone Omišlja, i to dio
istočnog rubnog dijela povijesne jezgre Omišlja i njemu kontaktni neizgrađeni
dio prostora parkirališta sjeverno od Puta pod orišina. Ukupna površina
obuhvata iznosi cca 1,5 ha.
Granica obuhvata Plana navedena je u točki
A.2. tekstualnog dijela plana i prikazana u grafičkim prilozima.
Članak
5.
Odredbama za provođenje plana utvrđuju se
kriteriji i način realizacije planerskih postavki, a za detaljnije tumačenje
odredbi namijenjeni su tekstualni i grafički dijelovi plana.
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak
6.
Prostor unutar granica obuhvata plana
definiran je kroz sljedeće zone i namjene:
- REZERVIRANO PARKIRALIŠTE / ZA ZDRAVSTVENU
USTANOVU,
- STAJALIŠTE JAVNOG PROMETA : MEĐUGRADSKI,
GRADSKI, TAXI,
- REŽIM JAVNE POVRŠINE NA RAZINI PRIZEMLJA U
OKVIRU C1, C2 I C3,
- DRVOREDI I SKUPINE VISOKOG ZELENILA
(PERGOLE S PENJAČICAMA I SL.),
- KOLNI PRILAZ PREKO PLOČNIKA ILI
PARKIRALIŠTA
Detaljan prikaz namjena površina i objekata
sadržan je u točki 2.2. tekstualnog dijela plana, dok je grafički prikaz
namjene površina prikazan na grafičkom prilogu plana list broj 1.
1) MJEŠOVITA NAMJENA - PRETEŽITO STAMBENA
NAMJENA (M1) - građevinske parcele postojećih stambeno-poslovnih zgrada: br. 1-
9, s mogućnošću poslovnih sadržaja u sklopu zgrade, u pravilu u prizemlju ili u
okviru pomoćnih zgrada na parceli. Zgrade se na ovim parcelama mogu
rekonstruirati u okvirima uvjeta definiranih planom.
2) MJEŠOVITA NAMJENA - PRETEŽITO POSLOVNA
NAMJENA (M2) - građevinske parcele planiranih stambeno-poslovnih i poslovnih
zgrada: br. 10-13. U okviru ovih zgrada se poslovni sadržaji planiraju u
pravilu u sklopu prizemne i suterenske etaže, dok se na višim etažama planiraju
stambeni ili poslovni sadržaji prema programu vlasnika.
Promjena namjene postojećih objekata ili
dijelova objekata može se dozvoliti ako nova djelatnost ne ugrožava uvjete
života u susjednim objektima i ako zadovoljava ostale odredbe plana.
Poslovne namjene uključuju sadržaje kao što
su trgovački, uslužni, servisni, ugostiteljski, javni, kulturni, zabavni i
drugi centralni sadržaji.
U okviru površina za pomoćne i prateće
objekte na parceli planiraju se sadržaji vezani uz osnovnu zgradu, spremište,
garaža i sl. poslovni i njima prateći sadržaji, te elementi zgrade kao što su
nadstrešnice, balkoni, trjemovi sl.
Okućnice se na dijelu prema javnoj površini
uređuju kao terase i hortikulturno uređeni prostori, a na preostalom dijelu i
kao vrtovi, voćnjaci i sl.
3) GOSPODARSKA NAMJENA - POSLOVNA (K1) -
građevinske parcele planiranih zgrada s centralnim javnim i poslovnim
sadržajima: C1- C3 obuhvaćaju građevinske parcele planiranih zgrada i površina
u okviru kojih se planiraju javni, trgovački, uslužni, servisni, ugostiteljski,
polivalentni kulturni, zabavni i drugi centralni i njima prateći sadržaji, te u
okviru C2 mogućnost stanovanja na prvom katu.
U okviru C2 i C3 se kao obveza u suterenskim
etažama realiziraju prostori za parkiranje osobnih automobila, te se pored toga
tu planiraju prioritetna lokacija trafostanice i mogućnost pomoćnih i pratećih
poslovnih sadržaja.
Neizgrađeni prostori se uređuju kao
neograđene javne pješačke ili hortikulturno uređene površine, kao ugostiteljske
terase, i sl.
Vanjske površine na razini prizemlja u okviru
C1,C2 i C3 imaju režim javne pješačke površine što uključuje tome adekvatne
namjene: male trgove, otvorena gledališta, vanjske ugostiteljske terase,
vanjske prodajne i izložbene prostore, hortikulturno uređene površine i sl.
Na vanjskim prostorima treba biti zastupljeno
zelenilo, u rubnim zonama i gdje pod platoom nije suterenska etaža sade se
stablašice, dok se u dijelu nad suterenom postavljaju konstrukcije za pergole i
uz njih se sade penjačice, odnosno manja stabla i grmlje, vrste koje mogu
uspijevati u reduciranim uvjetima lokacije.
4) JAVNE ZELENE POVRŠINE - JAVNI PARK (Z1) -
JZ1-JZ5, obuhvaćaju površine s visokim raslinjem, rekreacijskim i dječjim
sadržajima,
- JZ1-JZ4 obuhvaćaju površine s postojećim
visokim zelenilom na obroncima oko povijesne jezgre Omišlja koje se čuvaju kao
zaštitni neizgrađeni prostor, te se hortikulturno uređuju melioracijom postojećeg
zelenila, čišćenjem korova i podrasta, te dodatnom sadnjom stablašica. U okviru
ovih površina se uređuju pješačke staze i stubišta, pojedinačna manja
rekreacijska i dječja igrališta, odmorišta i sl.
- površina JZ5, se kao kompenzacija za
proširenje ulice Njivičina može priključiti građevinskoj parceli br.9. i to kao
neizgrađeni dio okućnice, na kojem se mogu urediti pješačke ili zelene
površine, otvorene ugostiteljske terase i sl.
5) VRTOVI I VOĆNJACI (Z2) - površine vrtova i
voćnjaka su površine u privatnom vlasništvu te se zadržavaju u postojećem
stanju ili se priključuju okućnicama susjednih objekata.
PROMETNE POVRŠINE obuhvaćaju sljedeće
namjene:
6) KOLNO-PJEŠAČKE POVRŠINE - PK1- PK2 - ULICE
I PUTOVI I KPP - DIO POSTOJEĆE KOLNO- PJEŠAČKE PROMETNICE - uključujući i
sadržaje koji se planiraju u okviru prometnih površina: kolne prilaze,
rezervirana parkirališta, stajalište javnog prometa (međugradski, gradski,
taxi), drvorede i grupe visokog zelenila, te mrežu, objekte i uređaje komunalne
infrastrukture, u pravilu podzemno.
7) PJEŠAČKE POVRŠINE:
P1-P7 - pješačke putove, stubišta i pločnike
u okviru kojih su pod pješačkom razinom mogući opći javni i komunalni sadržaji,
C4 i C5 - građevinske parcele pješačkih
površina i u okviru njih vanjska stubišta, nadstrešnice, trjemovi i sl. te opći
javni i komunalni sadržaji pod pješačkom razinom, povezuju građevinske parcele
planiranih zgrada s centralnim sadržajima, u okviru njih su pored objekata
pješačkih komunikacija mogući sadržaji sukladni centralnim sadržajima koji se
uklapaju u utvrđeni način gradnje ograničen na potpuno transparentne strukture
nad pješačkom razinom i mogućnost suterenskih građevina pod pješačkom razinom.
Neizgrađeni prostori se hortikulturno uređuju
kao dio cjeline javnih zelenih površina oko jezgre.
8) JAVNO PARKIRALIŠTE: / 1-2 razine /: C6 se
namjenjuje uređenju javnog parkirališta u razini terena, uz mogućnost građenja
suterenskog objekta koji u okviru podzemne etaže i na razini ravnog krova ima
javno parkiralište, te kolnog prilaza parking/garaži u suterenu parcele C3.
U okviru suterena su pored parkiranja mogući
prateći i komunalni sadržaji.
Pri uređenju parkiralištu kao platoa na nivou
terena, prema rasteru parkirališnih mjesta se sade drvoredi, dok se stabla
razviju nad parkirališnim mjestima se kao zaštita od sunca privremeno mogu
postaviti montažne nadstrešnice.
Pri gradnji parkirališta kao suterenskog
objekta u dvije razine drvoredi se sade u rubnoj zoni uz objekt, a na platou se
postavljaju konstrukcije za pergole i uz njih se sade penjačice.
9) TRAFOSTANICA: TS, utvrđuje se kao
alternativna lokacija koja se realizira ako zbog tijeka izgradnje planiranih
objekata ne bude moguće izgraditi trafostanicu u okviru prioritetne planske
lokacije u suterenskim etažama centra. Površina parcele je namijenjena
izgradnji objekta trafostanice i uređenju prilaza do nje. Objekt se gradi kao
suterenski, s potpuno ukopanom jednom stranom, te s ravnim prohodnim krovom
koji je u razini pješačke površine P3. Privremeno je, do realizacije pješačke
površine na parceli moguće postaviti tipski objekt TS s kosim krovom. U slučaju
da se TS realizira u sklopu centra parcela se može priključiti pješačkim
površinama - građevinska parcela P3.
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
gradnje građevnih čestica i građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih parcela
Članak
7.
Oblik i veličina građevinske parcele
prikazani su u grafičkim prilozima plana; list 1. Detaljna namjena površina, list
4. Uvjeti gradnje i list 4.1. Uvjeti gradnje - građevne čestice.
Dozvoljava se usklađenje i korekcija oblika i
veličine građevinske parcele prema vlasništvu, dogovorno i suglasno između
susjeda, kad to ne remeti provedbu plana.
Kao kompenzacija za dio zemljišta uključenog
u parcelu br 9. na koje se proširila ulica Njivičina toj se parceli može nakon
rješavanja vlasničkih odnosa pripojiti površina parcele Z5.
Članak
8.
Građevinska parcela planiranih zgrada sa
centralnim javnim i poslovnim sadržajima C3 se temeljem adekvatne stručne
podloge - Idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja koje se prema
definiranom programu izrađuje za cjelinu zone centra, može parcelirati na
najviše tri manje parcele C31,
C32 i C33, kako bi se omogućila fazna izgradnja i sudjelovanje
više vlasnika / korisnika na parceli.
Izgrađenost građevinske parcele
Članak
9.
Minimalna i maksimalna izgrađenost parcele se
određuje izdvojeno za svaku građevinsku parcelu u obuhvatu plana, u tabeli koja
je prilog odredbi za provođenje plana. U izgrađenu površinu se uključuju svi
dijelovi zgrade.
Za parcele centra C2 i C3 izgrađenost
suterenske etaže iznosi 100% površine parcele, izgrađenost za nadzemne dijelove
zgrade se utvrđuje u odnosu na gradivi dio građevne čestice.
2.2. Veličina i površina građevina
Maksimalna visina i broj etaža
Članak
10.
Maksimalan broj etaža se određuje izdvojeno
za svaku zgradu i njen dio, što je prikazano na grafičkom prilogu plana list
4., a pored toga se broj etaža i maksimalna visina osnovnih zgrada utvrđuje
tabelarno.
Uz navedeni maksimalni broj etaža može se
izvesti podrum (suteren) i tavan, ali se maksimalna dozvoljena visina zgrade
obzirom na to ne povećava.
Na parcelama centra C2 i C3 je suterenska
etaža u svim situacijama potpuno ukopana.
Na lokacijama gdje se suterenska etaža izvodi
pod pješačkom razinom i parcelama br. 7 (dogradnja), br. 9, br. 10 i br. 13, na
dijelovima zgrade koji mogu imati samo suterensku etažu, krov tog dijela
objekta je ravan, gornji rub ravnog krova suterena treba biti u nivou ulice pod
kojom, odnosno uz koju se gradi (iznimno zbog pada ulice može na nižem dijelu
biti do max. 1,0 m iznad nivelete ulice. Na ostalim lokacijama, visina suterena
može biti max. 1,5 m, odnosno kod postojećih zgrada se za dogradnje i
rekonstrukcije zadržava u postojećoj visini.
Maksimalna dozvoljena visina zgrade se
određuje od nivelacijske kote do gornjeg ruba krovnog vijenca. Nivelacijska
kota zgrade se određuje kao najniža kota površine uz zgradu, u pravilu na
dijelu uz javnu prometnu površinu prema kojoj je definiran građevinski pravac
zgrade.
Članak
11.
Maksimalna dozvoljena visina zgrada kada nije
drugačije određeno prethodnom odredbom, odnosno tabelom uvjeta izgradnje, za
dogradnje, pomoćne, prateće, zamjenske zgrade i gradnje na drugim osnovama
utvrđuje se:
- za max. 1 etažu - P . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . 4,0 m
- za max. 2 etaže - P+1 . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . 6,0 m
- za max. 3 etaže - S+P+1 . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . 7,0 m
- P+1+M . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . 8,5 m
- P+2 . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . 9,0 m
Uz suglasnost Općinskog poglavarstva i
konzervatorske službe moguća su odstupanja od maksimalnih visina zgrada i svih
njihovih dijelova utvrđenih u ovom i prethodnom članku za max. 0,5 m, uz moguće
adekvatno usklađenje broja etaža (isključujući zgrade na parcelama br. 1-5, 10,
C2 i C3).
2.3. Namjena građevina
Članak
12.
Namjena građevina se određuje sukladno
odredbama iz Članka 5. ovih odredbi.
Članak
13.
Na dijelu prostora obuhvaćenog Planom se
unutar površine određene za mješovitu-pretežito stambenu namjenu (M1) i unutar
površine određene za mješovitu- pretežito poslovnu namjenu (M2) može planirati
pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta
do 80 kreveta.
Proračunski broj kreveta po smještajnoj
jedinici iznosi 2 kreveta.
Članak
14.
Na području unutar obuhvata plana ne može se
planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina
namijenjenih iskorištavanju snage vjetra za električnu energiju. Navedeno se ne
odnosi na rekonstrukciju građevina izgrađenih na temelju građevinske dozvole
ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne vlasti.
Članak
15.
TABELA XVII. UVJETI IZGRADNJE PREMA
PLANIRANIM GRAĐEVINSKIM PARCELAMA
2.4. Smještaj građevina na građevinskoj
parceli
Gradivi dio građevinske parcele
Članak
15.
Gradivi dio građevinske parcele definiran je
u grafičkom prilogu list 4. Uvjeti gradnje, dok je minimalna i maksimalna
izgrađenost parcele utvrđena tabelarno za svaku parcelu, uz toleranciju obzirom
na točnost osnovne podloge u mj 1:1000.
Adekvatno dozvoljenim promjenama granica građevinske
parcele i dozvoljenim odstupanjima od građevinskog pravca moguća je i promjena
definiranog gradivog dijela građevne čestice.
Iznimno se za građevinske parcele C1-C3
planom utvrđena površina unutar koje se može razviti tlocrt objekta može
mijenjati temeljem Idejnog urbanističkog rješenja koje obuhvaća cjelinu
centralne zone.
Članak
16.
Izvan gradivog dijela građevne čestice
dozvoljava se izgradnja dijelova građevine koji se prema članku 18. mogu
graditi ispred građevinske linije i objekata koji se smatraju uređenjem okoliša
ili infrastrukturnih objekata, instalacija i uređaja koji su ukopani ili su
približno u razini okolnog terena. Navedeni objekti ne ulaze u obračun
izgrađenosti parcele.
Objekti koji se smatraju uređenjem okoliša,
su: pristupna stubišta, vanjske terase, pergole, sjenice i slični objekti
kojima se uređuje okoliš, odnosno infrastrukturni objekti, instalacije i
uređaji su: septičke jame, spremnici za gorivo, solarni kolektori, i sl.
Građevinski pravac
Članak
17.
Definiran je u grafičkom prilogu list 4.
Uvjeti građenja kao linija fronte objekta prema javnoj prometnoj površini
(kolnoj ili pješačkoj). Građevina se sa najmanje jednom trećinom dužine
pročelja gradi na građevinskom pravcu.
Moguća su minimalna odstupanja od
građevinskog pravca u slučaju nepovoljnih rezultata geoloških ispitivanja ili
drugih opravdanih razloga.
Članak
18.
Ispred građevinskog pravca, pod uvjetom da ne
ugrožavaju pješački ili kolni promet, moguće je graditi ulazne nadstrešnice,
kolonade, trjemove, balkone, postavljati konstrukcije za tende, pergole,
reklamne panoe i sl.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak
19.
Oblikovanje novih građevina u jezgri treba
biti primjereno i sukladno definiranom arhitektonskom izrazu zgrada povijesne
jezgre Omišlja. Zgrade u cjelini i njihovi elementi trebaju u osnovi sadržavati
mjerilo i izraz autohtone arhitekture. Nove objekte treba graditi upotrebom
tradicionalnih materijala i tradicionalnih osnova građenja. Pri rekonstrukciji
zgrada treba u potpunosti slijediti postojeći arhitektonski izraz.
Pročelja treba izvoditi u glatkoj žbuci,
oličena kvalitetnim bojama, u pastelnim tonovima i uz to detalji u kamenu.
Otvori na pročeljima trebaju biti visine veće
od širine, a zaštita s griljama ili škurama.
Članak
20.
Arhitektonski izraz kompleksa centra treba
biti ujednačen i usklađen s morfološkim osobitostima neposrednog okruženja
lokacije, kompleks treba biti funkcionalan, te kalitetno oblikovan i izveden.
Transparentnost sklopa treba ostvariti u
funkcionalnoj i vizualnoj komunikaciji vanjskih i unutarnjih prostora, te
također između vanjskih dvorišnih i uličnih prostora. Prostore sklopa i okoline
dodatno oblikovno uskladiti unošenjem elementa visokog zelenila u sve vanjske
prostore centra. Potezi zgrada centra, zajedno sa zelenilom trebaju činiti
neutralnu osnovu strukturi povijesne jezgre Omišlja koja nad njima dominira.
Pri tome zgrade u cjelini i njihovi elementi trebaju u osnovi sadržavati,
odnosno trebaju biti usklađeni, s osnovnim mjerilom i izrazom autohtone
arhitekture.
Vrsta krova, nagib i pokrov
Članak
21.
Krov je u pravilu kosi dvovodan, te viševodan
ili razveden u više krovnih ploha, na dijelovima i jednovodan i ravan. Pravac
sljemena krova treba u pravilu biti paralelan s dužom stranom tlocrta, odnosno
s građevinskim pravcem. Kod novih zgrada se dozvoljava izgradnja krovnih
terasa, na max 1/3 površine krova, ali ne veća od 30 % površine krova.
Krov treba biti ravan na lokacijama gdje se
suterenska etaža objekta izvodi pod pješačkom razinom, na dijelovima zgrade
koji mogu imati samo suterensku etažu na parcelama br. 7 (dogradnja), br. 9,
br. 10 i br. 13 i na trafostanici, a uređuje se kao pješačka površina, vanjska
terasa, parkiralište na parceli, zelena površina ili sl. i adekvatno tome
dimenzionira. Iznimno na tipskoj trafostanici koja bi se postavljala prije
realizacije zgrada centra može biti kosi krov.
Tip krova na zgradama centra građevinske
parcele C1 - C5 se ne uvjetuje, a utvrđuje se prema Idejnom arhitektonskom
rješenju kojim treba obuhvatiti navedenu zonu kao oblikovnu i funkcionalnu
cjelinu. Krovovi u cijeloj zoni trebaju biti unificirani, uz uvjet kvalitetnog
oblikovanja pete fasade, posebno kod ravnih krovova.
Članak
22.
Nagib kosog krova iznosi 23o do max. 25o.
Pokrov kosog krova izvesti isključivo kupom
kanalicom ili »mediteran« crijepom.
2.6. Uređenje građevinskih parcela
Uvjeti za izgradnju ograda
Članak
23.
Ograde građevinskih parcela mogu biti kamene,
betonske obložene kamenom, kovanoželjezne te živice. Najveća visina ograde može
biti 1,2 m ako ne predstavlja istovremeno i potporni zid.
Zajedničke ograde dviju građevinskih parcela
grade se tako da uzdužna os ograde leži na granici parcela.
Građevinske parcele zone centra C1-C6 se ne ograđuju.
Oblikovanje okoliša zgrada
Članak
24.
Kod gradnje svih zgrada moraju se izbjegavati
veći zahvati u terenu, a nakon izgradnje teren treba sanirati i zasaditi. Nije
dozvoljena izgradnja podzida viših od 1,5 m
u jednoj ravnini. Kod većih
visina zidove izvoditi terasasto, uz zidove posaditi penjačice.
Postojeće vrijedno visoko zelenilo na
parceli, izvan zona izgradnje treba sačuvati, te dopuniti autohtonim i
parkovnim vrstama stablašica.
Prilikom izvedbe potpornih zidova i drugih
radova treba voditi računa o tome da se ne promijeni prirodno oticanje vode na
štetu susjednih parcela i objekata
3. Način opremanja zemljišta prometnom,
uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Gradske i pristupne ulice /
kolno-pješačke ulice
Članak
25.
Prometne površine se projektiraju i grade
prema Idejnim rješenjima iz plana i posebnim uvjetima.
Režim prometa definiran planom se u provedbi
ne uvjetuje.
Kolno-pješačke i pješačke površine po kojima
se planira interventni prilaz treba projektirati prema osovinskom pritisku i
ostalim karakteristikama interventnog vozila.
Parter pješačko-kolnih ulica i putova se oblikuju
kao pješačka površina, te se u svim situacijama prednost daje pješačkom
prometu, dok se kolni promet ograničava.
Kolni promet duž kolno-pješačke Ulice
Njivičina se ograničava na intervenciju, dostavu za poslovne sadržaje i prilaz
vozila stanovnika zone, a križanje te ulice s Putom za Dubec treba u cijeloj
površini dimenzionirati za kolni promet te izvesti bez zapreka u parteru.
3.1.2. Javna parkirališta / garaže
Članak
26.
U okviru zona C2 i C3 parkiranje osobnih
automobila obvezuje se u suterenskim etažama. U okviru zone C6 se uređuje/gradi
javno parkiralište na jednoj do dvije razine; na platou u nivou terena i na
suterenskoj etaži.
3.1.3. Pješačke površine
Članak
27.
Pješačke površine se projektiraju i grade
prema Idejnim rješenjima iz plana i posebnim uvjetima.
Režim prometa definiran planom se u provedbi
ne uvjetuje.
Pješačke površine po kojima se planira
interventni prilaz treba projektirati prema osovinskom pritisku i ostalim
karakteristikama interventnog vozila.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja telekomunikacijske mreže
Članak
28.
Objekti telekomunikacijske infrastrukture
projektiraju se i grade prema Idejnom rješenju i posebnim uvjetima.
Telekomunikacijska infrastruktura se, ukoliko to Idejnim rješenjem iz ovog
plana nije drukčije riješeno, izvodi podzemno u sklopu parcela zona zajedničkog
ulaganja, tj. na parceli planiranih i postojećih prometnica ili pristupa za
opskrbu i interventna vozila.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih
javnih površina
Članak
29.
Objekti infrastrukture projektiraju se i
grade prema Idejnom rješenju infrastrukture i posebnim uvjetima.
Sva javna komunalna infrastruktura; opskrba
pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, elektroopskrba i javna
rasvjeta, se, ukoliko to Idejnim rješenjem iz ovog plana nije drukčije
riješeno, izvodi podzemno u sklopu parcela zona zajedničkog ulaganja, tj. na
parceli planiranih i postojećih prometnica ili pristupa za opskrbu i
interventna vozila.
Članak
30.
Odvodnja otpadnih voda na području obuhvata
plana se provodi sukladno odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na
području općina Malinska-Dubašnica i Omišalj (Sl. n. PGŽ 30/01) putem sustava
javne odvodnje. Planira se razdjelni sustav javne odvodnje, što znači da se
sanitarne i industrijske otpadne vode odvode jednim cjevovodom, a oborinske
vode drugim cjevovodom.
Za građevine i površine u obuhvatu plana se
određuje obveza priključenja na javni sustav odvodnje sanitarnih voda i na
javni sustav odvodnje oborinskih voda.
Otpadne vode koje se odvode sustavom javne
odvodnje se ispuštaju u prijemnik nakon što su pročišćene do stupnja određenog
posebnim propisima, odnosno ispuštaju se na način koji zadovoljava propisane
normative.
Na područjima gdje nije izgrađen sustav javne
odvodnje je, kao privremeno rješenje, obvezna izgradnja vodonepropusnih
sabirnih jama odnosno septičkih taložnica na temelju utvrđenih uvjeta za
njihovu izgradnju. U sabirne jame i septičke taložnice se mogu upuštati samo
sanitarne otpadne vode i otpadne vode iz poslovnih objekata pročišćene do
propisanih vrijednosti za sustav javne odvodnje.
Oborinske i površinske vode sa neizgrađenog
građevinskog zemljišta, zelenih površina i javnoprometnih površina ako su
kanalizirane putem otvorenih ili zatvorenih kanala, mogu se ispuštati u obalno
more samo preko pjeskolova ili ugrađenih slivnika s taložnikom te preko hvatača
za masti i ulja.
Na odvodima oborinskih voda s kolnih
prometnica i parkirališta, do izgradnje sustava javne odvodnje, treba
ugrađivati hvatače za masti i ulja, a pročišćene oborinske vode putem upojnih
bunara upustiti u tlo.
Mjesto i način priključivanja parcela na
komunalne objekte i javni put
Članak
31.
Prikazani su izdvojeno na grafičkim
prilozima, list 2.1. Prometna infrastrukturna mreža i listovi 2.2. - 2.5.
Komunalna infrastrukturna mreža, te u adekvatnom tekstualnom dijelu elaborata,
dok su zbirno prikazani na grafičkom prilogu - list 4. Uvjeti gradnje.
Mjesto priključivanja je definirano načelno i
može se translatirati duž ruba / granice građevinske parcele. Način
priključivanja je načelno definiran u tekstualnom dijelu plana, točke 6.1. do
6.4. i može se mijenjati prema adekvatnim posebnim uvjetima.
Do izgradnje sistema odvodnje uvjetuje se
izgradnja adekvatnih septičkih jama prema sanitarnim uvjetima.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih
površine i zaštitnih zelenih površina
Članak
32.
Skup elemenata urbane opreme potrebno je
unificirati, odnosno koristiti usvojene za u naselje kao cjelinu.
Članak
33.
Za hortikulturno uređenje javnih zelenih
površina treba koristiti autohtone i parkovne biljne vrste, pretežno stablašice
pogodne za lokalnu klimu i tlo.
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i
osjetljivih cjelina i građevina
Članak
34.
Korištenje, uređenje i zaštitu područja u
obuhvata Plan je potrebno provoditi sukladno Zakonu o prostornom uređenju i
gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), gdje će se planiranje i uređenje
prostora temeljiti na osnovnim planskim smjernicama:
- očuvati prirodne, kulturne, povijesne i
tradicijske vrijednosti obalnog i priobalnog krajobraza;
- osigurati primjenu mjera zaštite okoliša;
- planirati cjelovito uređenje i zaštitu na
osnovi kriterija očuvanja cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina;
- sanirati vrijedna i ugrožena područja
kulturne i povijesne baštine;
- stambene, poslovne i druge građevine
planirati tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju
zatečene prostorne vrijednosti i obilježja.
Članak
35.
Izgradnju objekata u zoni centra potrebno je
definirati adekvatnom stručnom podlogom, Idejnim rješenjem cjele zone, koje
prihvaća nadležno općinsko tijelo. Ukoliko se urbanistički elementi iz ovog
plana u potpunosti zadržavaju potrebno je prema definiranom programu izraditi
Idejno arhitektonsko rješenje cjeline, u protivnom je potrebno izraditi Idejno
arhitektonsko-urbanističko rješenje cjeline, pri čemu su moguća odstupanja
glede organizacije parcele, dok se osnovna namjena, etažnost i max. visine
građevina ne mogu mijenjati.
Članak
36.
Za uređenje i izgradnju na javnim zelenim
površinama potrebno je izraditi Idejno rješenje parkovne arhitekture koje
prihvaća nadležno općinsko tijelo. Na ovim se površinama pri hortikulturnom
uređenju koriste autohtone i parkovne biljne vrste, pretežno stablašice pogodne
za lokalnu klimu i tlo.
6. Uvjeti i način gradnje
Članak
37.
Građevinska dozvola za objekte javnog
korištenja/ namjene i za javne pješačke površine treba biti usklađena s
Pravilnikom o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i
normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera
(»Narodne novine« broj 47/82).
Članak
38.
Vatrootpornost pojedinih građevina određena
je normativima i zakonskim aktima i potrebno ju je uvažavati kod projektiranja.
Posebno zgrade koje se grade kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati
izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ako se izvodi goriva
krovna konstrukcija protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište.
Uvjeti za izgradnju pomoćnih i pratećih
građevina
Članak
39.
Pod pomoćnim i pratećim građevinama
podrazumijevaju se: garaže, drvarnice, kotlovnice, ljetne kuhinje, spremišta,
vanjski roštilji, nadstrešnice i slični sadržaji u funkciji osnovne zgrade, te
mali poslovni objekti i njima prateći sadržaji koji se grade izvan osnovnog
gabarita zgrade. Za njihovo oblikovanje vrijede isti uvjeti kao za osnovne
zgrade, te s njima imaju činiti skladnu cjelinu istog arhitektonskog izraza.
Zbog nagnutog terena u pravilu se grade kao ukopane ili poluukopane suterenske
građevine.
Uvjeti za postavu privremenih objekata
Članak
40.
Pod privremenim objektima smatraju se
montažni i pokretni objekti koji se postavljaju na utvrđeni rok.
U okviru plana se privremeni objekti mogu
postavljati u okviru zona C1, C2, C3 i C6 , jednokratno za određene prigode ili
prema Općinskoj odluci na određeno vrijeme.
Izgradnja skloništa
Članak
41.
Izgradnja skloništa uređuje se prema zakonu i
drugim propsima, u pravilu kao dvonamjenski objekt. Broj sklonišnih mjesta
odrediti obzirom na program izgradnje, a prema Pravilniku o mjerama zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju
prostora (»Narodne novine« broj 29/93).
Uvjeti za smještaj vozila
Članak
42.
Parkiranje vozila treba osigurati na javnim i
rezerviranim parkiralištima i na parkirališnim površinama unutar parcele. Broj
parkirališnih mjesta treba definirati pri ishođenju građevne dozvole, prema
konkretnom programu za pojedinu zgradu.
Članak
43.
Izgradnja garaža za osobna vozila predviđena
je u sklopu osnovnog, odnosno pratećih i pomoćnih objekata, odnosno unutar
definirane površine gradivog dijela građevinske parcele.
Članak
44.
Obveza svakog investitora je da u okviru
vlastite parcele osigura parkirališne površine adekvatne planiranom programu i
to:
1 PM za 1 stambenu jedinicu
1 PM za 20 m2 bruto površine poslovnog prostora
Uz posebnu suglasnost nadležnog Općinskog
tijela moguće je odstupanje od proračunskog broja parkirališnih mjesta koji je
potrebno osigurati u sklopu površine parcele, i to temeljem obrazloženja za
manje potrebe, odnosno temeljem osiguranja parkiranja na drugoj adekvatnoj
lokaciji.
Članak
45.
U okviru zona C2 i C3 parkiranje osobnih
automobila obvezuje se u suterenskim etažama. U okviru zone C6 se uređuje/gradi
javno parkiralište na jednoj do dvije razine; na platou u nivou terena i na
suterenskoj etaži.
7. Mjere zaštite prirodnih,
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
46.
Urbanistička cjelina Omišlja ima svojstvo
spomenika kulture upisanog u Registar nepokretnih spomenika kulture pri
Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture pod rednim brojem RRI-187.
Prostornim planom uređenja općine Omišalj definirana je zona povijesne jezgre
Omišlja, te pojas zaštitnog zelenila oko nje.
Za prostor obuhvaćen ovim detaljnim planom
uređenja, a koje čini dio predmetnog kulturnog dobra se Rješenjem Ministarstva
kulture od 28. travnja 2005. utvrđuju slijedeći stupnjevi zaštite:
Potpuna zaštita povijesnih struktura - zona
»A« se odnosi na dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture. ovim
sustavom zaštite obuhvaćena je povijesna jezgra grada Omišlja, što
podrazumijeva područje urbanizirano tijekom srednjeg vijeka i renesanse, koje
je s tri strane omeđeno strmim padinama, a s istoka prometnicom i trgom.
Ovoj zoni odgovara režim potpune
konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejzažnih obilježja te
pojedinačnih građevina unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja
prostorne i građevne strukture određene topografijom, povijesnom građevnom
supstancom te raznolikošću namjena i sadržaja. Zaštitu koja proizlazi iz
spomeničkih svojstava povijesne urbane strukture, pejzažnih i ambijentalnih
vrijednosti te pojedinačnih zaštićenih kulturnih dobara potrebno je provoditi
cjelovit, što podrazumijeva očuvanje i obnovu izvornih karakteristika,
uklanjanje uzroka i posljedica ugroženosti te osiguranje optimalne spomeničke
prezentacije kulturnog dobra. Do donošenja detaljnog plana uređenja i prethodne
konzervatorske podloge za cjelinu zone »A«, sve je pojedinačne zahvate potrebno
provoditi temeljem konzervatorske valorizacije i posebnih uvjeta zaštite.
Djelomična zaštita povijesnih struktura -
zona »B« se odnosi na vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja
očuvanosti što podrazumijeva urbanizirano područje koje je s tri strane omeđeno
strmim padinama, a s istoka prometnicom i trgom. Predstavlja obodni, kontaktni
pojas koji okružuje visokourbaniziranu zaštićenu zonu gradske jezgre.
Ovoj zoni odgovara režim zaštite osnovnih
elemenata povijesne urbane strukture i pejzažnih vrijednosti te pojedinih
skupina i pojedinačnih povijesnih građevina unutar koje je potrebno očuvati sva
bitna obilježja te strukture. određene topografijom, povijesnom građevnom
supstancom te raznolikošću namjena i sadržaja. Zaštita se odnosi na očuvanje
glavnih ekspozicija, fizionomija, gabarita izgradnje, urbanih interijera i sl.
uz mogućnost nužnog prilagođavanja postojeće supstance suvremenim potrebama.
Sve je zahvate potrebno provoditi temeljem konzervatorske valorizacije i
posebnih uvjeta zaštite.
Ovim detaljnim planom obuhvaćen prostor se
jugozapadnim dijelom nalazi unutar povijesne jezgre za koju se provodi potpuna
zaštita povijesnih struktura - zona »A«, te prostor obodnog područja povijesne
jezgre unutar kojeg se provodi djelomična zaštita povijesnih struktura - zona
»B«. Stoga će se pri rekonstrukciji postojećih zgrada i pri izgradnji novih u
obuhvaćenom prostoru ishoditi posebni uvjeti uređenja prostora iz oblasti
zaštite spomenika kulture, čime će se postupati sukladno uvjetima zaštite
pojedinačnih spomenika i njihovog okruženja, te prostora jezgre kao cjeline.
Članak
47.
Utvrđeni su prostorni odnosi planirane
izgradnje prema cjelini povijesne jezgre i osnovni uvjeti interpolacije i
rekonstrukcije zgrada na rubnom području jezgre.
Obveza je sačuvati neprekinuti pojas visokog
zelenila na padinama pod jezgrom kao cezure između izgrađene strukture jezgre i
nove izgradnje. Pored toga, od jednake je važnosti novu izgradnju limitirati u
horizontalnim, a posebno vertikalnim gabaritima.
Zahvati rekonstrukcije i interpolacije unutar
rubnog prostora jezgre čiji urbanitet nije u potpunosti definiran se definiraju
na osnovu zatečenih oblikovno-morfološkim karakteristika i na definiranoj
tipologiji postojećih stambenih zgrada.
Nova kompleksna izgradnja centralnih sadržaja
se zbog osjetljivosti lokacije pod povijesnom jezgrom planira primjerene
morfološke i visoke oblikovne kvalitete, prostorno (vertikalnim i horizontalnim
gabaritima) i programski reducirana na razinu koja ne mora korespondirati s
poduzetničkim kriterijima ekonomičnosti.
Članak
48.
Tradicionalni pješački putovi i stubišta se u
potpunosti čuvaju, uz prijedlog da se aktivira zatvorena sekvenca Puta za
Dubec, tako da se trasa puta obnovi u dužini od 50 m do spoja na stubište uz
sjevernu granicu plana.
Članak
49.
Prirodne posebnosti se u ovom prostoru ne
izdvajaju od kulturnih, pa se elementi zatečenih vrijednosti prostora kao što
su vegetacija, konfiguracija prostora, vizure na more, čuvaju u kontekstu
zaštite kulturnih i urbano-pejzažnih karakteristika ovog prostora.
8. Mjere provedbe plana
Članak
50.
Mjere ostvarenja plana odnose se na izradu i
realizaciju programa uređenja zemljišta:
1. Pripremu zemljišta za izgradnju koja
obuhvaća:
- uređenje imovinsko pravnih odnosa s
vlasnicima / korisnicima nekretnina, zamjena zemljišta
- izradu parcelacijskog elaborata i elaborata
procjene kultura,
- plan i raspored potrebnih sredstava, izvora
financiranja, s dinamikom troškova i radova
- izradu izvedbenih projekata prometnica s
geomehaničkim ispitivanjima terena
- raspisivanju natječaja za dodjelu zemljišta
za izgradnju.
2. Uz pripremu zemljišta pristupa se uređenju
komunalnih objekata i uređaja:
- rekonstrukciji prometnica
- izgradnji objekata infrastrukture za
elektroopskrbu, vodoopskrbu, odvodnju i tt mrežu
- izvedbi javne rasvjete
- uređenju zelenih površina i dječjih i
rekreacijskih igrališta.
Članak
51.
Prioritet u realizaciji plana treba dati onim
subjektima i onim korisnicima prostora koji će biti nositelji i pozitivno utjecati
na daljnji razvoj centra naselja. Izgradnju građevina treba pratiti adekvatna
izgradnja potrebne infrastrukture, te uređenje zelenih i rekreacijskih
površina.
Članak
52.
Uređivanje zemljišta za izgradnju; priprema
zemljišta, izdavanje građevinskih dozvola, građenje i uređenje zemljišta
obavljati će se u skladu sa zakonskim propisima i odredbama plana. Planom su
utvrđeni uvjeti i način uređenja prostora, a Odbor za prostorno uređenje i
Upravni odjel Općine Omišalj pratit će provođenje plana.
Članak
53.
Na prostoru obuhvaćenog Planom se građevina
može graditi samo na uređenoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici čije
je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne
infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani
radovi u skladu s ovim Planom.
Uređenom građevnom česticom smatra se
građevna čestica koja ima osiguran pristup, propisan broj parkirališnih mjesta
te odvodnju otpadnih voda.
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
Članak
54.
U obuhvatu ovog plana nije dozvoljeno
lociranje objekata čijim bi se građenjem, upotrebom ili tehnologijom rada mogle
narušiti postojeće vrijednosti čovjekove okoline, ili koji bi nepovoljno
djelovali na razvoj drugih djelatnosti odnosno na zdravlje ljudi.
Iznimku mogu činiti objekti za koje se u
postupku ishođenja građevinske dozvole utvrde mjere kojima se zagađenje svodi
na dopuštene granice. Za takve i objekte određene posebnim propisima se
građevinska dozvola utvrđuje se u skladu s posebnim uvjetima zaštite okoline
propisane Odlukom o Prostornom planu uređenja Općine Omišalj.
Članak
55.
Za sve zgrade i površine se određuje:
- priključiti se na mrežu komunalne
infrastrukture naselja (dozvoljava se privremeno rješavanje individualnim
sustavima),
- osigurati efikasno odstranjivanje
komunalnog i kućnog otpada, prostor za sakupljanje kućnih otpadaka u pravilu
treba predvidjeti u sklopu objekta ili građevinske parcele,
- ne dozvoliti obavljanje djelatnosti koje
proizvode buku, zagađuju zrak i tlo iznad dopuštenih razina, proizvode mirise
ili koje na drugi način svojim djelovanjem narušavaju uvjete boravka i rada, te
izgledom narušavaju okolinu.
10. Završne odredbe
Članak
56.
Za tumačenje ovog plana nadležan je Upravni
odjel Općine Omišalj kao i izrađivač Plana. Općinsko vijeće će po potrebi plan
mijenjati i dopunjavati.
Članak
57.
Plan iz članka 1. ove Odluke ovjeren je
pečatom i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Omišalj.
Članak
58.
Tekstualni dio Odluke s odredbama za
provođenje objavit će se u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«. Na
dan objavljivanja izvjesit će se grafički prilozi plana na oglasnim pločama
Općine Omišalj na rok od 8 dana.
Članak
59.
Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih
pečatom Općinskog vijeća Općine Omišalj i potpisom predsjednika Općinskog
vijeća Općine Omišalj.
Članak
60.
Plan se čuva u pismohrani Upravnog odjela
Općine Omišalj, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske
županije, u Odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske
županije, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo, Ispostava Krk koji je
nadležan za njegovo provođenje te Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva.
Članak
61.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/08-01/2
Ur. broj: 2142-06-08-01-3
Omišalj, 24. travnja 2008.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE OMIŠALJ
Predsjednik
Nikola Dapčić, v.r.