1.

Na temelju članka 24. Stavka 1. »Zakona o prostornom uređenju« (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/ 00, 32/02 i 100/04), »Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Baška (»Službene novine« Primorsko- goranske županije broj 29/01), članka 29. Statuta Općine Baška (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 03/06 i 31/07), uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uprave za prostorno uređenje, Klasa: 350-02/07-04/176, Ur. broj: 531- 06-07-3 od 18. listopada 2007. i uz suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Ispostava Krk, Klasa: 350-05/07- 01/273, Ur. broj: 2170-83-01-07-4-VT od 24. svibnja 2007. godine, Općinsko vijeće Općine Baška, na 37. sjednici održanoj dana 3. prosinca 2007. godine, donijelo je

ODLUKU
O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA
UREĐENJA OPĆINE BAŠKA

0. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Baška, u daljnjem tekstu: Plan.

Plan utvrđuje uvjete za uređenje općinskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode.

Plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje Općine.

Članak 2.

Plan iz Članka 1. ove Odluke sadržan je u elaboratu »Prostorni plan uređenja Općine Baška« koji se sastoji od:

A. TEKSTUALNI DIO

0. UVOD

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustave županije i Države

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru (Tablica 1 i 2)

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog ili općinskog značaja

2.2.1. Demografski razvoj

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada ili općine

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

3.2.1. Građenje i korištenje površina građevinskih područja:

a) građevinska područja naselja

b) građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

c ) iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

3.2.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskog područja

3.2.3. Namjena i korištenje ostalih površina

a) poljoprivredne i šumske površine

b) vodne površine

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Gospodarske djelatnosti

3.3.2. Društvene djelatnosti

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Iskaz prostornih pokazatelja za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline

3.4.2. Uvjeti korištenja prostora

3.4.3. Uvjeti uređenja prostora

3.4.4. Uvjeti zaštite prostora

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustavi

3.5.2. Sustav telekomunikacije i pošte

3.5.3. Sustav energetike

3.5.4. Vodnogospodarski sustav

3.6. Postupanje s otpadom

Općina Baška

O P Ć I N E

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Mjere posebne zaštite

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

1.1. Površine naselja

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

1.3. Poljoprivredne i šumske površine

1.4. Vodne površine

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju

2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku

2.1.2. Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.3. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

2.2.4. Građevine poslovne namjene

2.2.5. Građevine društvenih djelatnosti

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

2.2.7. Ostale građevine (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi...)

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

2.3.1.1. Površine za poslovne namjene

2.3.1.2. Površine za ugostiteljsko-turističke namjene

2.3.1.3. Površine za sportsko-rekreacijske namjene

2.3.1.4. Površina groblja

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSUTAVA

5.1. Prometna infrastruktura

5.1.1. Kopneni promet

5.1.2. Pomorski promet

5.1.3. Zračni promet

5.2. Telekomunikacije i pošte

5.2.1. Radio i TV sustav

5.3. Vodnogospodarski sustav

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

5.3.2. Sustav odvodnje

5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava

5.4. Energetski sustav

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIHODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

6.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Zaštita tla

8.1.1 Šumska tla

8.1.2. Poljoprivredno tlo

8.1.3. Tlo unutar građevinskih područja

8.2. Zaštita zraka

8.3. Zaštita od buke

8.4. Zaštita vode

8.5. Zaštita mora

8.6. Mjere posebne zaštite

8.5.1. Sklanjanje ljudi

8.5.2. Zaštita od rušenja

8.5.3. Zaštita od požara

8.5.4. Zaštita od potresa

8.5.5. Zaštita od poplava

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveze izrade prostornih planova

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

B. GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA

PROSTORA MJ. 1:25000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAV

2.1. - Promet, pošta i telekomunikacije MJ. 1:25000

2.2. - Energetski i vodnogospodarski sustav MJ. 1:25000

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE,

UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

3.1. - Područja posebnih uvjeta korištenja MJ. 1:25000

3.2. - Područja posebnih ograničenja u

korištenju

Vode i more MJ. 1:25000

3.3. - Područja posebnih ograničenja u

korištenju

Područja i dijelovi primjene planskih

mjera zaštite MJ. 1:25000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA

4.1. Granice građevinskih područja Baška,

Batomalj MJ. 1:5000

4.2. Granice građevinskih područja Baška,

Batomalj, Jurandvor MJ. 1:5000

4.3. Granice građevinskog područja Batomalj,

Draga Bašćanska MJ. 1:5000

Članak 3.

Granice obuhvata Plana su administrativne granice Općine Baška utvrđene »Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj« (»Narodne novine« broj 86/06, 125/06 i 16/07).

Članak 4.

(1) Plan se provodi putem prostornih planova užih područja i neposredno.

(2) Svi zahvati u prostoru moraju se uskladiti s odredbama posebnih Zakona (»Zakon o poljoprivredi« »Narodne novine« broj 66/01 i 83/02; »Zakon o poljoprivrednom zemljištu« »Narodne novine« broj 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05; »Zakon o šumama« »Narodne novine« broj 82/06, 140/05 i drugi).

Članak 5.

U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

Općina Baška - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave

Naselje - struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovom Prostornim planom

Jednom građevinom se temeljem ovog plana smatraju i građevine sa dva ili više konstruktivnih sklopova, međusobno povezanih suhim ili toplim vezama u jedinstvenu morfološku strukturu.

Građevine stambene namjene - dijele se na obiteljske kuće i višestambene građevine.

- obiteljska kuća je samostojeća kuća, dvojna ili skupna (s najviše 5 jedinica samo kao interpolacija unutar povijesne jezgre) - a sadrži najviše 2 stana,

- višestambena građevina je građevina sa više od 2 stana, a ne više od 6 stanova.

Pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji stanovanja - su garaže, drvarnice, spremišta, bazeni i sl.

Manje građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koji ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama;

Poljoprivredne gospodarske građevine su:

bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata i sl. s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.

Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema Odredbama ovog Plana.

Dozvoljena odstupanja od visine vijenca su:

- vertikale i strojarnice liftova,

- stubišne vertikale,

- klima komore i strojarnice,

- krovni prozori,

- nadvoji balkonskih vrata na krovnim terasama.

Regulacijska linija je granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se:

- reljef, more, zelenilo;

- posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

- ambijentalne vrijednosti;

- veličina i izgrađenost građevnih čestica;

- komunalna oprema;

- opremljenost komunalnom infrastrukturom;

- druge vrijednosti i posebnosti.

Interpolacija obiteljske kuće je izgradnja samostojeće obiteljske kuće, isključivo stambene namjene, u izgrađenom dijelu građevinskih područja naselja N2, N3-1, N3-2 i N4-1, na neizgrađenoj građevnoj čestici smještenoj između dvije izgrađene građevne čestice, prema uvjetima ovog Plana. Maksimalna udaljenost između rubova izgrađenih građevnih čestica iznosi 35 m.

Članak 6.

Tipologija građevina

Tipologija građevina na području naselja je definirana temeljem dva kriterija:

I. Način korištenja i broj stanova,

II. Način građenja i odnos prema susjednim građevinama.

I. Način korištenja i broj stanova:

U građevinskom području naselja razlikujemo slijedeće osnovne vrste građevina temeljem načina korištenja i broja stanova:

1. stambene građevine:

- obiteljska kuća - građevina s najviše dva stana bruto razvijene površine do 400 m² i maksimalno dvije nadzemne etaže.

- višestambena građevina - građevine stambene namjene s više od dva stana, a ne više od šest stanova.

2. stambeno-poslovne građevine: - mješovita građevina - građevina stambene namjene u kojima zadovoljen jedan od uvjeta: minimalno cijelo prizemlje poslovne, tj. društvene namjene, izuzimajući nužni prostor ulaza i vertikala ili minimalno 25% bruto površine građevina.

3. poslovne građevine - građevine isključivo poslovne namjene,

4. društvene građevine - građevine isključivo ili djelomično društvene namjene

5. infrastrukturne građevine

6. pomoćne građevine

7. poljoprivredne građevine i

8. ostale građevine.

II. Način građenja i odnos prema susjednim građevinama:

Temeljem kriterija načina građenja i odnosa prema susjednim građevinama Planom se određuju slijedeći tipovi građevina:

- samostojeće

- dvojne

- skupne (samo obiteljske kuće, isključivo kao interpolacije unutar povijesnih jezgra)

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 7.

(1) Prostor Općine Baška prema korištenju i namjeni površina ovim planom je podijeljen na:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- poljoprivredne i šumske površine,

- vodne površine

(2) Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:25.000.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 8.

(1) Naseljem se smatra strukturalni oblik stanovanja i pratećih funkcija u zatečenom (izgrađenom) ili planiranom obujmu. Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećih naselja, a određuju se građevinskim područjima.

(2) Planom su građevinska područja naselja određena kao:

- izgrađeno građevinsko područje,

- neizgrađeno građevinsko područje.

(3) U površinama naselja smještaju se, pored stanovanja, sve funkcije sukladne namjeni, rangu i značenju naselja (školstvo, zdravstvo, kultura, sport, uređene plaže, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, servisi, manje poslovne zone, infrastruktura i sl.).

Članak 9.

(1) Prema nivou opremljenosti sadržajima i namjenama društvenog standarda naselja se dijele na:

a. naselje sa centralnim i pratećim funkcijama - centar Općine Baška,

b. ostala naselja.

(2) U centru općine predviđena je izgradnja svih centralnih sadržaja i objekata društvene infrastrukture primjerenih općinskom sjedištu. Planom je predviđeno locirati Centar u građevinskom području naselja N1-1.

(3) U ostalim naseljima postoje i planiraju se stambene i prateće funkcije. Planom su predviđena u građevinskim područjima naselja N1-2, N2, N3-1, N3-2, N3-3, N3-4, N3- 5, N4-1 i N4-2.

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 10.

(1) Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene su površine za smještaj specifičnih funkcija koje veličinom i strukturom odudaraju od naselja te se planiraju odvojeno prema pojedinim namjenama. Površine izdvojenih namjena određene su građevinskim područjima, a koriste se i izgrađuju prema posebnim kriterijima.

(2) Razgraničenje površina izvan naselja vrši se prema osnovnim grupama izdvojenih namjena, a to su:

- Gospodarska namjena - poslovna (K)

- Ugostiteljsko-turistička namjena (T)

- Sportsko-rekreacijska namjena (R)

- Površine groblja (G)

(3) Planom se propisuju uvjeti za određivanje namjena površina na području općine za površine izvan naselja.

Članak 11.

(1) Gospodarska - Poslovna zona je veća izdvojena prostorna cjelina za smještaj poslovnih djelatnosti

(2) Površina za poslovne namjene na prostoru Općine Baška je:

- Baška (K)

Članak 12.

(1) Gospodarske - Ugostiteljsko-turističke zone su veće izdvojene prostorne cjeline za smještaj hotela i kampova.

(2) Površine za ugostiteljsko-turističku namjenu na prostoru Općine Baška su:

- Baška (T1₁) - zona hotela,

- Zablaće-Baška (T1₂) - zona hotela,

- Bunculuka (T3) - zona kampa.

Članak 13.

(1) Sportsko-rekreativna zona je veća izdvojena prostorna cjelina za smještaj sportskog centra.

(2) Površina za sportsko-rekreacijsku namjenu na prostoru Općine Baška je:

- Baška (R) - sportski centar

Članak 14.

(1) Groblja su veće izdvojene prostorne cjeline za gradnju novih ili proširenja lokalnih groblja u skladu s potrebama i programom uređenja groblja.

(2) Groblja na prostoru Općine Baška su:

- Groblje Sveti Ivan (G₁),

- Groblje Jurandvor - Sveta Lucija (G₂),

- Groblje na Gorici - Majka Božja na Gorici - Batomalj (G₃),

- Groblje Draga Baščanska (G₄).

1.3. POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE POVRŠINE

Članak 15.

(1) Razgraničenje poljoprivrednih i šumskih površina prikazano je u kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:25.000, a vrši se na osnovne grupe: poljoprivredne površine, šumske površine i ostalo poljoprivredno i šumsko tlo.

(2) Poljoprivredno tlo se razgraničuje:

- vrijedne obradive površine P2 (vrtovi, voćnjaci, vinogradi),

- ostale obradive površine P3 (ostale površine izvan naseljskih površina)

(3) Razgraničenje šumskih površina obavlja se temeljem kriterija o zaštitnoj funkciji šuma i njihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, stvaranju socijalno-zdravstvenih i rekreacijskih zona i trajne zaštite tla.

- Šume gospodarske namjene (Š1)

- Šume zaštitne namjene (Š2)

- Šume posebne namjene (Š3)

(4) Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo čini sav preostali prostor i kraške pašnjake i koji se može koristiti na način predviđen za poljoprivredne ili šumske površine.

1.4. VODNE POVRŠINE

Članak 16.

(1) Vodne površine na prostoru Općine Baška su:

- registrirani vodotoci i bujice,

- akumulacija »Žanac«,

- morske površine.

(2) Vodne površine naznačene su na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:25.000.

Članak 17.

Vodotok Suha Ričina, Bašćanska (Vela Rika) je najdulji otočki vodotok. Značajan je po velikoj razini bujičnosti. Planom se zbog opasnosti od bujičnih tokova predviđaju mjere regulacije nužne za povećanje sigurnosti, naznačene na kartografskom prikazu br. 2.2. »Infrastrukturni sustavi - Energetski i vodnogospodarski sustav« u mjerilu 1:25.000.

Članak 18.

(1) Namjena i način korištenja mora odnosi se na površinu akvatorija i podmorje i morsko dno. Razgraničenje mora je izrađeno na temelju kriterija: prometne djelatnosti, ribarenje, rekreacija i ostale djelatnosti.

(2) Razgraničenje morske površine provodi se sukladno razgraničenju namjene površine pripadajuće obale.

(3) More u akvatoriju Općine Baška namijenjeno je za:

1. prometne djelatnosti:

- luke i sidrišta

- pomorski putovi

2. ribarenje:

- slobodni akvatorij - ribolovna područja.

3. rekreaciju

(4) Rekreacijske zone su pojas obalnog mora širine maksimalno 300 m namijenjen kupanju i sportovima na vodi. Unutar rekreacijskih zona utvrđuje se akvatorij uređenih plaža kao pojas obalnog mora širine maksimalno 150 m u kojem se obavljaju sve djelatnosti funkcionalno vezane na kopneni dio uređene plaže.

(5) Neposrednom provedbom plana moguće je u luci otvorenoj za javni promet (Baška):

- ugrađivanje objekata nužnih za sidrenje

- uređenje obalnih građevina unutar obalnog pojasa od 300 m,

- plivajućih gatova,

- postava instalacijskih sustava.

(6) Na morskom dnu je posrednom provedbom Plana moguće:

- izvođenje podmorskih i obalnih građevinskih radova, izmjena obalne linije, te postava fiksnih i plivajućih gatova.

(7) Na morskom dnu je moguće ograđivanje zaštitnim mrežama zona za koje se tijekom budućih istraživanja utvrdi potreba pojačane zaštite od devastacije prirodne i kulturne baštine prema posebnim uvjetima nadležne službe za zaštitu.

(8) Nije dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina na morskom dnu Općine Baška.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Članak 19.

(1) U ZOP-u se građevine mogu graditi samo na uređenoj građevnoj čestici (II. kategorija uređenosti) ili čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s urbanističkim planom uređenja za neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s ovim Planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja.

(2) Sve građevinske čestice na području Općine Baška moraju imati najmanje II. kategoriju opremljenosti, koja obuhvaća:

- pristupni put,

- vodoopskrbu,

- odvodnju otpadnih voda,

- opskrbu električnom energijom,

- propisani broj parkirališnih mjesta.

Članak 20.

(1) U ZOP-u se plaže određuju kao prirodne morske plaže ili uređene morske plaže.

(2) Prirodne morske plaže utvrđuju se neposrednom provedbom ovog Plana izvan građevinskog područja kao nadzirane, pristupačne s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljene i potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

(3) Uređene morske plaže utvrđuju se posrednom provedbom ovog Plana u građevinskim područjima naselja i površinama za izdvojene namjene izvan naselja (ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreativne namjene) u skladu s kartografskim prikazom br. 1. »Korištenje i namjena prostora«. Uređena plaža je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane (uključivo i osobama s teškoćama u kretanju), većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

(4) Pod uređenjem plaža smatra se izvođenje slijedećih radova:

- čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova od betona i betonskih konstrukcija i opločenja,

- rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba,

- izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije,

- izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim potrebama radi pristupa moru,

- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje),

- oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama,

- izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomunikacijska),

- hortikulturno uređenje,

- postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže,

- postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne ploče i sl.,

- postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru,

- izvođenje drugih zahvata predviđenih detaljnijim planovima uređenja.

(5) U cilju održavanja, unapređenja i zaštite plaža, omogućavaju se slijedeći zahvati na uređenju plaža:

- renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;

- sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;

- uređenje morfološki nepromijenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti očuvani.

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 21.

Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni plansko usmjeravajući uvjeti.

2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku

Članak 22.

Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

- Poštanske i telekomunikacijske građevine: međunarodni TK kabeli I. razine Rijeka - Krk - Baška - Rab / Senj

- Radijski koridor: Učka, Krk (Zidine), Rab

2.1.2. Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju

Članak 23.

Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se sljedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1./ Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Trajektna luka Stara Baška (planirana)

2./ Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Ostale državne ceste: Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica (planirana).

- Osnovne županijske ceste: Krk - Baška

3./ Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Telekomunikacijske građevine su:

- magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka - Krk - Rab - Pag, TE alternativni pravac: Mali Lošinj - Krk - Senj

Poštanske građevine su: postojeći poštanski uredi Baška (51523) i Draga Bašćanska (51522), koji pripadaju Središtu pošta Rijeka,.

4/ Građevine za vodoopskrbnu pripadajućeg podsustava »Rijeka«

5./ Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: Baška

6./ Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Distribucijski dalekovod 110 kV: Krk - Rab

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe

Članak 24.

(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Općine Baška:

(2) Granice izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja su određene na katastarskim podlogama na kartografskim prikazima br. 4.1. - 4.3. »Građevinska područja naselja« u mjerilu 1:5.000.

Članak 25.

(1) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice i to:

a) Postojeće građevine izgrađene prije 1968. godine:

- 4 m od susjedne građevne čestice, 5 m od javne prometnice, 3 m od pristupnog puta.

- postojeće udaljenosti bez mogućnosti promjene ako su one manje od navedenih u alineji 1.

b) Nove građevine najmanje pola visine građevine (h/2) od susjedne više građevine i ne manje od 4 m udaljenost građevina od granice susjednih građevnih čestica, te 5 m od javne prometnice, 4 m od pristupnog puta.

(2) Iznimno građevina se može graditi na granici susjedne građevne čestice, ako je na njoj postojeća građevina izgrađena na granici predmetne građevne čestice, samo unutar povijesnih jezgra.

(3) U slučaju rekonstrukcije i interpolacije u izgrađenim dijelovima naselja moguće su i manje udaljenosti ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti, a udaljenosti se određuju Urbanističkim planom uređenja.

(4) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim građevine osnovne namjene graditi pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji osnovne namjene prema slijedećim uvjetima:

- Najveća površina samostojeće građevine iz ovog Članka je 50 m²,

- Najveća visina: 3,5 m,

- Najveći broj nadzemnih etaža: 1 etaže,

- Najveći broj podzemnih etaža: 1 etaža.

Članak 26.

(1) Najmanja udaljenost građevina od granice susjednih građevnih čestica je najmanje pola visine građevine (h/2), odnosno od susjedne više građevine i ne manje od 4 m.

(2) Iznimno, građevina se može graditi na granici susjedne građevne čestice, ako je na njoj postojeća građevina izgrađena na granici predmetne građevne čestice, samo unutar povijesne jezgre, manje od propisane udaljenosti ako je građevina na susjednoj građevnoj čestici izgrađena na manjoj udaljenosti od propisane, ali ne manje od stvarne udaljenosti susjedne građevine od ruba predmetne građevne čestice. Pri ovakvom načinu gradnje ne smiju se otvarati otvori prema susjednoj građevini, te je nužno provesti zakonom propisane mjere zaštite od požara.

Članak 27.

(1) Elementi oblikovanja građevina na području Općine Baška trebaju sadržavati osobitost autohtone primorske arhitekture, dok način izgradnje ovisi o lokaciji objekata.

(2) Izgradnje unutar postojećih naseljenih struktura je uvjetovana upotrebom tradicionalnih materijala i tradicionalnog načina izgradnje, dok izgradnja samostojećih objekata može biti kao naprijed navedena, te polumontažna ili montažna.

(3) Pri oblikovanju građevine treba posebnu pažnju posvetiti odnosu s građevinama u okruženju i novu građevinu uskladiti sa:

- morfologijom postojeće izgradnje,

- tipologijom postojeće izgradnje.

(4) Nagib krovnih ploha smije biti maksimalno 25^o.

(5) Smjer dominantnog sljemena krova se definira:

- usporedno u odnosu na okolne građevine,

- usporedno sa prometnicom,

- usporedno sa slojnicama terena.

Članak 28.

Odredbama plana se definiraju sljedeći osnovni elementi uređenja građevne čestice:

- zelenilo na građevnoj čestici - minimalna površine pod zelenilom je 40% površine građevne čestice. Odstupanje je dozvoljeno samo u zaštićenoj povijesnoj jezgri naselja Baška.

- nagib građevne čestice i potporni zidovi - Teren oko građevine, potporni zidovi i terase i slično, trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promjeni prirodno otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. Visina podzida ne smije prelaziti 1,5 m.

- nagib terena koji zahtjeva više podzida rješavati terasasto.

- ograde se izgrađuju od kamena i zelenila, prema lokalnim prilikama do maksimalno 1,10 m.

- pomoćne građevine i garaže na građevnoj čestici grade se u pravilu u sklopu okućnice odnosno građevne čestice i to: u sklopu stambenog ili poslovnog objekta kod nove izgradnje, uz objekt kao dogradnja, kao slobodno stojeći objekt ako su ispunjeni uvjeti propisani za izgradnju novo planiranih stambenih objekata, te ako ne ugrožavaju uvjete korištenja okolnih objekata na građevnim česticama ako ne ometaju sigurno obavljanje prometa.

- pomoćne građevine i garaže mogu se graditi u pojasu od regulacijske do građevinske linije ukoliko je kota nivelete ulice iznad kote terena, a pomoćne građevine (garaže) svojom visinom ne prelazi kotu nivelete ulice.

- privremene i montažne ostale građevine se mogu postaviti na građevnoj čestici ako su osigurani uvjeti udaljenosti od susjednih građevnih čestica.

- parkirališta se moraju osigurati na građevnoj čestici temeljem standarda propisanih ovim Planom.

Članak 29.

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine neposrednom i posrednom provedbom.

(2) Neposrednom provedbom mogu se na izgrađenim građevinskim područjima naselja, ako imaju razinu uređenosti propisanu ovim Planom:

a - rekonstruirati postojeće građevine neovisno o namjeni,

b - održavati građevine neovisno o namjeni,

c - uklanjati građevine neovisno o namjeni,

d - graditi nove obiteljske kuće u građevinskim područjima naselja N3-3 i N3-4, prema uvjetima ovog Plana,

e - graditi građevine infrastrukturne i komunalne namjene u građevinskim područjima naselja N3-3 i N3-4, prema uvjetima ovog Plana,

f - interpolirati obiteljske kuće u građevinskim područjima naselja N2, N3-1, N3-2 i N4-1, prema uvjetima ovog Plana.

Članak 30.

Propisuju se detaljni uvjeti za oblikovanje, korištenje, uređenje prostora i elemente zahvata u prostoru, za neposredno i posredno provođenje Plana, za građevine:

- stambene namjene,

- stambeno-poslovne namjene,

- gospodarskih djelatnosti - ugostiteljsko-turističke i poslovne namjene,

- društvenih djelatnosti,

- infrastrukturne i komunalne namjene,

- ostale građevine (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi...) itd.

2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 31.

U naselju Baška, u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja, u pojasu 70, m od obalne crte, zabranjuje se izgradnja stambenih građevina.

Članak 32.

(1) Neposrednom provedbom ovog Plana, unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja, dozvoljena je rekonstrukcija i izgradnja slijedećih tipova građevina:

- rekonstrukcija svih tipova stambenih građevina,

- izgradnja novih građevina stambene namjene: samostojeće građevine tipa obiteljske kuće,

- pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji stanovanja površine do 50,0 m² i visine 1 etaža odnosno 3,5 m do sljemena.

(2) Oblik i veličina građevne čestice: Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevine stambene namjene je:

- 500 m² - za izgradnju samostojećih građevina (najmanje širine 16,0 m, a dubine 30,0 m),

- 400 m² - za izgradnju dvojnih građevina (najmanje širine 14,0 m, a dubine 20,0 m),

- 300 m² - za izgradnju građevina na skupni način (najmanje širine 8,0 m, a dubine 25,0 m),

- najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 1350 m².

(3) Veličina i površina građevina

- Najmanja površina građevine je 60 m² za sve veličine građevnih čestica, a najveća projekcija tlocrta na građevnu česticu je 150 m².

- Najveća veličina i površina građevine je:

- Koeficijenti:

o kig=0,25 i kis=0,75 za izgradnju na samostojeći način

o kig=0,25 i kis=0,75 za dvojni način gradnje

o kig=0,3 i kis=0,9 za skupni način gradnje

(4) Najveća visina:

- Najveći broj etaža: 3 etaže (P_o+P_r+1 ili P_o+P_r+M ili P_o+P_r+ P_potk)

- Najveća visina do završnog ruba vijenca: 6,1 m, najveća visina sljemena 8,8 m.

(5) Namjena građevina može biti stambena i mješovita - pretežito stambena.

(6) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice iz odredbi ovog Plana.

(7) Oblikovanje građevina mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

(8) Uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana

(9) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice.

(10) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima iz odredbi ovog Plana.

(11) Dokumentom prostornog uređenja užih područja (UPU) mogu se u pogledu gradnje interpolacija i rekonstrukcija u pojedinim područjima (povijesna jezgra i sl.) propisati i drugačije minimalne veličine građevnih čestica, visina građevine, kao i urbanističko - tehnički uvjeti gradnje i smještaja građevine na građevnoj čestici.

Članak 33.

(1) Neposrednom provedbom ovog Plana nije dozvoljena izgradnja višestambenih građevina.

(2) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600 m², a najveća 1500 m².

(3) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (k_ig) za izgradnju višestambenih građevina, te poslovnih i stambeno - poslovnih građevina ne može biti veći od:

- 0,30 za gradnju na samostojeći i dvojni način

(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) za izgradnju novih višestambenih građevina iznosi 1,2.

(5) Najmanja površina građevine je 100 m² za sve veličine građevnih čestica, a najveća projekcija tlocrta na građevnu česticu je 300 m².

(6) Iznimno, ukoliko se radi o zahvatu na građevini neophodnom za funkcioniranje postojeće građevine kao cjeline, može se predvidjeti i veća izgrađenost od maksimalne propisane u Stavku 2. ovog Članka.

(7) Unutar građevinskih područja naselja dozvoljena je izgradnja višestambenih zgrada maksimalne visine 4 etaža (P_o+P_r+1+P_potk), odnosno visina do završnog ruba vijenca ne smije prelaziti 7,5 m, najveća visina sljemena 10,0 m. U višestambenim objektima može se koristiti podrum, prizemlje i potkrovlje za manje poslovne - uslužne i javne namjene. Visina građevina određuje se pretežitom visinom okolnih građevina.

(8) Dokumentom prostornog uređenja užeg područja (UPU) mogu se u pogledu gradnje interpolacija i rekonstrukcija u pojedinim područjima (povijesna jezgra i sl.) propisati i drugačije minimalne veličine građevnih čestica, kao i urbanističko-tehnički uvjeti gradnje i smještaja građevine na građevnoj čestici.

2.2.3. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 34.

(1) Neposrednom provedbom ovog Plana nije dozvoljena gradnja gospodarskih građevina turističko ugostiteljske namjene.

(2) U građevinskom području naselja, unutar površine određene za mješovitu namjenu, može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta i gustoće korištenja 50-120 kreveta/ha.

(3) Građevna čestica planira se izvan postojećih javnih površina uz obalu, te mora imati najmanje II. kategoriju opremljenosti.

(4) Izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30%, kis=0,8, visina 4 etaže (P_o+P_r+1+P_potk) odnosno visina vijenca ne smije prijeći 8,0 m, najmanje 40% površine mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

2.2.4. Građevine poslovne namjene

Članak 35.

(1) Neposrednom provedbom ovog Plana nije dozvoljena izgradnja gospodarskih građevina poslovne namjene.

(2) Posrednom provedbom dozvoljena je izgradnja u građevinskim područjima naselja građevina temeljem odredbi.

(3) Oblik i veličina građevne čestice: Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevina poslovne namjene je 600 m². Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 1.500 m².

(4) Veličina i površina građevina: Najmanja površina građevine je 60 m² za sve veličine građevnih čestica.

(5) Najveća veličina i površina građevine je:

- Koeficijenti: kig=0,3 i kis=0,9 projekcije tlocrta na parcelu ne veće od 150 m².

- Najveća visina do vijenca: 9,0 m

- Najveća visina sljemena: 11,0 m

- Najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže (P_r+1+P_potk).

- Najveći broj podzemnih etaža: 1 etaža

(6) Namjena građevina može biti poslovna i mješovita - pretežito poslovna:

- građevine poslovne namjene - pretežito zanatske

- građevine poslovne namjene - pretežito uslužne, trgovačke i komunalno servisne

(7) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici: Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice iz odredbi ovog Plana.

(8) Oblikovanje građevina, uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana

(10) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene koje omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez nepovoljnih utjecaja na okoliš.

2.2.5. Građevine društvenih djelatnosti

Članak 36.

(1) Neposrednom provedbom ovog Plana nije dozvoljena izgradnja građevina društvene namjene slijedećih sadržaja, osim navedenih u Članku 154.

- upravna

- osnovne škole

- predškolske ustanove i dječji sadržaji

- sport i rekreacija

- zdravstvo

- kultura

- socijalne djelatnosti

- vjerske građevine

(2) Pri posrednoj provedbi primjenjuju se uvjeti ovog Plana.

(3) Oblik i veličina građevne čestice: Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevine društvene namjene je:

500 m² - kod formiranja novih parcela za izgradnju samostojećih građevina

400 m² - na postojećim, katastarski definiranim građevnim česticama pri interpolaciji građevina u izgrađeno područje.

(4) Veličina i površina građevina društvenih djelatnosti se određuje prema vrsti:

- osnovne škole: Bruto površina građevine mora biti oko 4,8 m² po učeniku, veličina građevne čestice određena je normativom od 30 do 50 m² po učeniku za rad škole u dvije smjene. Na građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za školsku zgradu, sportske terene, prostor za odmor i igru, nastavne i slobodne zelene površine i dr.

- predškolske ustanove i dječji sadržaji: Bruto površina građevine mora biti oko 40 m² po djetetu u prizemnim građevinama ili 25 m² po djetetu u katnim građevinama. Najmanja površina građevne čestice je 1900 m².

- sport i rekreacija: unutar naselja je moguća gradnja sportsko rekreacijskih dvorana. Pri planiranju je nužno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

- zdravstvo: Najmanja površina zdravstvene stanice iznosi 0,02 do 0,03 m²/stanovniku. Sve građevine i prostori za pružanje usluga u zdravstvu moraju ispunjavati posebne sanitarno - tehničke i tehnološke uvjete propisane za prakticiranje djelatnosti.

- kultura i socijalne djelatnosti: Kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose podizanju standarda življenja u naselju.

- vjerske građevine: pri gradnji novih vjerskih građevina mora se najmanje 50% građevne čestice hortikulturno urediti. Pri planiranju je nužno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

Najveća veličina i površina građevine je:

- Koeficijenti: kig=0,6 i kis=0,9.

- Najveća visina: 8,5 m

- Najveći broj etaža: 4 etaže (P_o+P_r+1+P_potk)

Iznimno visina vjerskih građevina može biti i veća od planom propisane.

(5) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru, određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice odredbi ovog Plana.

(6) Oblikovanje građevina mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

(7) Uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana

(8) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice.

(9) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima iz odredbi ovog Plana.

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

Članak 37.

Građevine infrastrukturne su vodovi i građevine u funkciji prometa, vodoopskrbe i odvodnje, uređenja vodotoka i zaštite od poplave, energetike i sustava veza, smješteni u infrastrukturne koridore, te komunalne građevine i građevine servisnih usluga u prometnim koridorima; a grade se i rekonstruiraju neposrednom provedbom odredbi ovog Plana, unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja.

2.2.7. Ostale građevine (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi...)

Članak 38.

(1) Kiosci su tipski elementi površine do 12 m², koji nisu čvrsto vezani za tlo, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća, za druge manje ugostiteljske ili obrtničke usluge, i ostalo.

(2) Nadstrešnicama se smatraju zakloni i čekaonice na stajalištima javnog prijevoza i drugdje.

(3) Za kioske i nadstrešnice općina Baška može pokrenuti postupak oblikovanja i izrade svog prepoznatljivog elementa kao jednoobraznog rješenja.

(4) Kiosci i nadstrešnice u pravilu se postavljaju na javne površine, dok se reklamni panoi pored navedenog postavljaju na zelene površine, uz prometnice, na pročelja, na potporne zidove i slično.

(5) Općinsko vijeće odlukom o korištenju javnih površina određuje smještaj ostalih građevina, način priključenja ostalih građevina na mrežu infrastrukture, oblikovanje, te način korištenja predviđenog javnog prostora.

(6) Kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi postavljaju se neposrednom provedbom ovog Plana, a temeljem Odluke Općinskog vijeća (iz prethodnog Stavka ovog Plana) i uz suglasnost nadležnih javnih službi i konzervatora.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 39.

Izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:

- građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene,

- građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 40.

(1) Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene su građevne strukture slijedećih namjena:

a. Gospodarska namjena.

- Površine za poslovne namjene

- Površine za ugostiteljsko-turističke namjene

b. Sportsko-rekreacijska namjena

c. Površine groblja

(2) U građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati stanovanje.

2.3.1.1. Površine za poslovne namjene

Članak 41.

(1) Građenje na građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene moguće je provoditi samo posrednom provedbom ovog Plana. Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je rekonstrukcija građevina poslovne namjene prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina i rekonstrukcija infrastrukture.

(2) Poslovne zone izvan granica građevinskih područja naselja u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za poslovnu namjenu je:

- Baška (K), površine 6,00 ha

(3) Zona (K) je predviđena za područje cijele Općine, da prihvati sve poslovne sadržaje (građevinarstvo, servisi, benzinska pumpa, javno parkiralište i dr.) potrebne za funkcioniranje glavnih gospodarskih djelatnosti općine.

(4) Posrednom provedbom ovog plana dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina poslovne namjena temeljem smjernica.

(5) Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana niže razine neovisno od odredbi za neposrednu provedbu ovog Plana. Obuhvat zahvata u prostoru za planove čija izrada je obavezna odredbama ovog Plana je određen kartografskim prikazima br. 3.3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25.000 i 4.1. - 4.3. »Građevinska područja naselja« u mjerilu 1:5.000 i mjerama provedbe plana.

Planom se ne propisuje najmanja i najveća veličina građevne čestice pri posrednoj provedbi Plana.

(6) Veličina i površina:

- samostojeće poslovne građevine:

- Koeficijenti: kig=0,5 i kis=1,0,

- Maksimalna visina do sljemena: 11,0 m,

- Maksimalni broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

Ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene.

(7) Namjena građevine nije uvjetovana. Dozvoljena je izgradnja slijedećih tipova građevina:

- gospodarska građevine - samostojeće;

- pomoćne građevine - samostojeće, dvojne.

(8) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima prostornog plana koji će se izrađivati temeljem obaveza i smjernica ovog Plana.

(9) Oblikovanje građevine mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

(10) Uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem ovih smjernica.

(11) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem njegovih smjernica.

(12) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima iz odredbi ovog Plana .

2.3.1.2. Površine za ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 42.

Neposrednom provedbom ovog plana dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim gabaritima i uređenje površina na površini prostorne cjeline ili građevne čestice do 5000 m².

Članak 43.

(1) Građenje na građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene za ugostiteljsko-turističku namjenu moguće je provoditi samo posrednom provedbom ovog Plana.

(2) Turističke zone izvan granica građevinskih područja naselja u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za ugostiteljsko-turističku djelatnost su:

- Baška (T1₁) - zona hotela, postojeća, površine 3,65 ha, kapaciteta 436 kreveta;

- Zablaće-Baška (T1₂) - zona hotela, postojeća i planirana, površine 28,03 ha, kapaciteta 3000 kreveta;

- Bunculuka (T₃) - zona kampa, postojeća i planirana, površina 10,00 ha, kapacitet 1200 kreveta.

(3) Zone Baška (T1₁) i Zablaće-Baška (T1₂) su funkcionalno povezane i međusobno graniče, pa je UPU-om 7 moguće utvrditi drugačije razgraničenje između njih uz uvjet da se zadrže zadane površine i kapaciteti, te da se između njih i građevinskih područja naselja osigura »tampon zelenila« od 50 m.

(4) U turističkim zonama iz Stavka 2 ovog Članka odvodnja otpadnih voda mora se riješiti razdjelnim zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

Članak 44.

(1) Posrednom provedbom ovog plana dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina ugostiteljsko-turističke namjene, temeljem smjernica ovog Plana.

(2) Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana niže razine neovisno od odredbi za neposrednu provedbu ovog Plana. Obuhvat zahvata u prostoru za planove čija izrada je obavezna odredbama ovog plana je određen kartografskim prikazima br. 3.3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25.000 i 4.1. - 4.3. »Građevinska područja naselja« u mjerilu 1:5.000 i mjerama provedbe Plana.

(3) Veličina i površina:

a) Turističke zone za hotele (T1):

- Koeficijenti: kig=0,3 i kis=0,8

- Najveća visina: 11m

- Najveći broj nadzemnih etaža: 4

Ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene.

b) Turističke zone za kampove (T3)

- Koeficijenti: kig=0,1 i kis=0, 2,

- Najveća visina: 4,5 m,

- Najveći broj nadzemnih etaža: 2 etaže.

(4) Namjena građevina može biti gospodarska - ugostiteljsko-turistička. Gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička područja može biti od 50-120 kreveta/ha.

(5) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice iz odredbi ovog Plana. Smještajna građevina planira se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte.

(6) Oblikovanje građevina mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

(7) Uređenje građevne čestice mora biti u sukladno odredbama ovog Plana, odnosno najmanje 40% površine mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

(9) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima iz odredbi ovog Plana.

(10) U kampovima (auto-kampovima) smještajne jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte. Smještajne jedinice ne mogu se povezati s tlom, na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte.

(11) U turističkoj zoni »Zablaće-Baška« (T1₂) 70% smještajnog kapaciteta treba ostvariti u hotelima, a 30% smještajnog kapaciteta treba ostvariti u vilama.

2.3.1.3. Površine za sportsko-rekreacijske namjene

Članak 45.

(1) Građevine sportsko-rekreacijske namjene se grade posrednom provedbom plana, temeljem planova prostornog uređenja užih područja za područja:

- R - Baška (sportski centar), površine 9,24 ha

(2) Osnovna namjena građevina je sportsko rekreativna - zatvoreni i otvoreni sportsko-rekreacijski sadržaji. Dopunski sadržaji na područjima R mogu biti turistički - ugostiteljski i pomoćni - servisni. Nisu dozvoljene namjene stanovanja i smještajnih turističkih sadržaja.

(3) Veličina i površina građevine je određena maksimalnim koeficijentima kis=0,1 i kig=0,1.

(4) Na građevnoj čestici je moguće graditi više građevina. Odnosi između građevina nisu uvjetovani planom, ali ne smiju biti udaljeni manje od 6,0 m od postojećih prometnica, te 25,0 m od obalne crte.

(5) Oblikovanje građevine treba biti u suglasju sa tehnološkim zahtjevima.

(6) Uređenje građevne čestice treba biti u suglasju sa uvjetima za gradnju sportskih i rekreacijskih natjecateljskih, vježbališnih i rekreacijskih površina.

(7) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu određen je uvjetima zaštite, prometnim uvjetima i standardima koji se propisuju ovim Planom.

2.3.1.4. Površine groblja

Članak 46.

(1) Površine groblja su površine određene Planom za proširenja lokalnih groblja u skladu s potrebama i programom uređenja groblja:

- Groblje Sveti Ivan (G₁),

- Groblje Jurandvor - Sveta Lucija (G₂)

- Groblje na Gorici - Majka Božja na Gorici - Batomalj (G₃)

- Groblje Draga Bašćanska (G₄)

(2) Način uređenja groblja Sveti Ivan (G₁) utvrditi će se DPU-om 1, a neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina i infrastrukture.

(3) Način uređenja groblja na gorici - Majka Božja na Gorici (G₃) utvrditi će se DPU-om 2, a neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina i infrastrukture.

(4) Na prostorima groblja G₂ i G₄ mogu se neposrednom provedbom ovog Plana graditi prateće građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i slično, te komunalna infrastruktura.

(5) Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji. Uređenje groblja uskladiti s »Zakonom o grobljima« (NN 19/98), »Pravilnikom o grobljima« (NN 99/02) i ostalim propisima.

2.3.2. Građevine izvan granica građevinskog područja

Članak 47.

Izvan granica građevinskog područja može se planirati izgradnja i uređenje:

a) Građevine infrastrukture,

b) Građevine koje služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu

c) Građevine u funkciji gospodarenja šumama.

Članak 48.

(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine, u funkciji prometa, vodoopskrbe i odvodnje, uređenja vodotoka i zaštite od poplave, energetike i sustava veza, smješteni u infrastrukturne koridore, te komunalne građevine i građevine servisnih usluga u prometnim koridorima, a grade se neposrednom provedbom.

(2) Građevine koje služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu mogu se graditi temeljem odredbi plana neposrednom provedbom za vlastite gospodarske potrebe: spremišta za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl. i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m² i udaljene najmanje 100 m od obalne crte).

(3) Građevine u funkciji gospodarenja šumama grade se neposrednom provedbom ovog plana u šumi i na šumskom zemljištu, a to su: planinarski i lovački domovi, lugarnice, depoi drva, otkupne stanice, farme za uzgoj divljači i grade se prema sljedećim uvjetima:

- maksimalna tlocrtna površina je 70 m²,

- minimalna udaljenost od obalne crte je 1.000 m,

- oblikovanje građevine mora biti usklađeno s prirodnim okolišem bez narušavanja prirodnih uvjeta,

- građevine u funkciji lova mogu se graditi samo na površinama lovišta (lovištem nisu obuhvaćena građevinska područja i pojas 300 m od granice građevinskog područja).

Članak 49.

(1) Kriteriji građenja izvan građevinskog područja odnose se na svaku gradnju ili uređenje prostora, osim infrastrukture.

(2) Kartografskim prikazom br. 3.3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25.000 određena su područja s uvjetima gradnje po kategorijama:

- I. kategorija - područje zabrane gradnje i zahvata u prostoru,

- II. kategorija - područje ograničene gradnje i zahvata u prostoru,

- III. kategorija - područje regulacije u kojem je nužna pojačana pažnja pri gradnji ili drugi zahvati u prostoru i

- IV. kategorija - područje u kojem je dopuštena svaka aktivnost.

(3) Kriteriji planiranja gradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru određuju se na sljedećim osnovnim principima:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, stočarska, podvodna...),

- građevina mora biti samostalna u prostoru,

- građevina mora imati pristupni put, vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, i drugo) i propisani broj parkirališnih mjesta

- građevina ne može biti bliža od 300 metara od prvog najbližeg građevinskog područja,

- građevina ne može biti udaljena manje od 300 metara od prve susjedne građevine istih osobitosti.

Članak 50.

Izvan granica građevinskog područja mogu se graditi samo prizemne građevine.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 51.

(1) Prostornim planom određeni su prostori za smještaj gospodarskih sadržaja i to:

- u građevinskim područjima naselja,

- unutar površina za izdvojene namjene,

- izvan građevinskog područja.

(2) Gospodarske djelatnosti smještaju se u prostore iz Stavka 1. ovog Članka uz uvjet da racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša.

(3) Prostornim planom određeni su gospodarski sadržaji slijedećih djelatnosti:

- šumarstvo,

- poljoprivreda i stočarstvo,

- ugostiteljstvo i turizam,

- ostale gospodarske djelatnosti.

(4) Ostale gospodarske djelatnosti temeljem Odredbi ovog Plana mogu biti poslovne.

Članak 52.

(1) Na području Općine Baška šumske površine se dijela na:

- Šume gospodarske namjene

- Zaštitne šume

- Šume posebne namjene

(2) Smještaj gospodarskih djelatnosti u šumarstvu prikazan je u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:25.000.

Članak 53.

(1) Na području Općine Baška površine poljoprivrede i stočarstva dijele se na:

- Vrijedne obradive površine namijenjene primarno poljoprivrednoj proizvodnji

- Oranice i vrtovi

- Livade

- Voćnjaci i vinogradi

- Ostale obradive površine: Pretežito kraški pašnjaci

(2) Smještaj gospodarskih djelatnosti poljoprivrede i stočarstva prikazan je u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:25.000.

(3) Osnovne poljoprivredne i stočarske djelatnosti na području Općine Baška su: ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, mediteransko voće - maslinarstvo, vinogradarstvo te povrtlarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja.

(4) U svrhu zaštite prostora potrebno je u korištenju poljoprivrednog zemljišta potrebno je podupirati ekološku poljoprivredu.

Članak 54.

(1) Izgradnja građevina i korištenje površina za potrebe gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizama moguća je:

- na područjima naselja,

- u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za ugostiteljsko-turističku djelatnost.

(2) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za ugostiteljsko turističku djelatnost ne planira se stambena gradnja.

Članak 55.

(1) Izgradnja građevina i korištenje površina za potrebe ostalih gospodarskih djelatnosti moguća je:

- na područjima naselja,

- u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za gospodarske djelatnosti.

(2) Planom je dozvoljeno građenje građevina poslovne namjene: manji skladišni kompleksi, (trgovina, obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge i sl.

(3) Prostori za čuvanje i održavanje plovila koji su odvojeni od luka nautičkog turizma smatraju se poslovnom zonom.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 56.

(1) Društvene djelatnosti se na području Općine Baška od značaja za općinu su:

- Zdravstvo i socijalne djelatnosti

- Predškolske ustanove

- Osnovno školstvo

- Kultura

- Sport i rekreacija, a posebno prostor za rekreaciju i kupanje na obali

(2) Ostale društvene djelatnosti se na području Općine Baška:

- Vjerske zajednice

- Političke udruge i dr.

(3) Smještaj građevina društvenih djelatnosti određene su u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora» u mjerilu 1:25.000.

(4) Izgradnja novih građevina vrši se temeljem Urbanističkih planova uređenja, a rekonstrukcija postojećih neposrednim provođenjem ovog Plana.

Članak 57.

(1) Prema vrsti na području Općine Baška građevine u funkciji društvenih djelatnosti se razvrstavaju na:

- građevine predškolskog odgoja

- osnovna škole,

- sportske građevine i kompleksi

- zdravstvene građevine,

- građevine kulturnih sadržaja,

- građevine za skrb o starijim osobama

- građevine upravne namjene,

- vjerske građevine.

(2) Građevine predškolskog odgoja:

Na području Općine planirana je ustanova predškolskog odgoja, koja je locirana u naselju Baška u građevinskom području (N1-1). Potreba za predškolskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to 8% uz obuhvat u predškolskim ustanovama od 76%.

(3) Građevina osnovne škole:

U skladu s projekcijom školsko obvezatne populacije 2015. godine određena je za područje Općine Baška jedna osnovna škola. Lokacija osnovne škole je u naselja Baška u građevinskom području (N1-1).

(4) Građevine sporta i rekreacije:

Planom se predviđaju, pored postojećih, nove otvorene i zatvorene površine za sport i rekreaciju u svim naseljima kao prateći sadržaji uz stanovanje. Površine za sportsko rekreacijske zone su kapacitirane iznad razine potreba stanovništva i prilagođene trostruko većem broju korisnika, kao dio ponude u turističkom gospodarstvu u zasebno izdvojenim zonama.

Planom predviđene površine za sport i rekreaciju moraju biti sastavni dio površina naselja, a najmanji broj, vrsta i kapacitet su određeni temeljem standarda proizašlih iz dobne strukture stanovništva.

Najmanji broj, vrsta i kapacitet sportsko rekreacijskih sadržaja po naseljima je prikazan u tabeli.

Tabela: Program minimalnih standarda sportsko rekreativnih sadržaja

Područja sportsko-rekreacijska namjena u zonama izvan naselja za izdvojene namjene su veća područja za odvijanje - obavljanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti u funkciji turističko ugostiteljske djelatnosti. Unutar ovih zona je zabranjena izgradnja smještajnih kapaciteta turističke i stambene namjene.

- Baška (R)

(5) Građevine zdravstvene skrbi:

Na području općine postoji ustanova primarne zdravstvene zaštite koja obuhvaća djelatnosti opće medicine, zdravstvene zaštite stanovništva, stomatološke zaštite, školske medicine i hitne medicinske pomoći. Lokacija zdravstvene ustanove je u je u naselja Baška na građevinskom području (N1-1) . Planira se poboljšanje pružanja medicinskih usluga stanovništvu i podizanju zdravstvenog standarda izgradnjom novih različitih specijalističkih ambulanti koje se mogu graditi u svim naseljima.

Gradnja novih građevina zdravstva dozvoljena je neposrednom provedbom temeljem uvjeta za gradnju društvenih građevina u izgrađenim i neizgrađenim građevinskim područjima naselja.

(6) Građevine kulturnih djelatnosti:

Na građevinskom području naselja N1-1, N2, N3-1 i N4- 1, postoje ili su planirane građevine slijedećih kulturnih sadržaja:

1. knjižnica i čitaonica,

2. likovna radionica,

3. kulturno-umjetnička društva,

4. udruge raznih kulturnih djelatnosti, itd.

Planom se predviđa izgradnja kulturnih, kulturno-umjetničkih, zabavnih i ostalih društvenih sadržaja u svim naseljima na području općine.

(7) Građevine za skrb o starijim osobama

Planira se izgradnja ustanove za brigu o starijim osobama na građevinskom području naselja Baška (N1-1) i Draga Bašćanska (N4-1)

(8) Građevine uprave:

Na području Općine planirana je građevine upravne namjene koja je locirana u naselja Baška (N1-1)

(9) Vjerske građevine:

Gradnja novih vjerskih građevina unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja dozvoljena je neposrednom provedbom temeljem uvjeta za gradnju društvenih građevina.

(10) Izvan građevinskih područja naselja dozvoljena je rekonstrukcija postojećih vjerskih građevina unutar postojećih gabarita.

(11) Nove vjerske građevine (kapelice, križevi, pilovi i sl.) mogu se graditi izvan građevinskih područja naselja neposrednom provedbom Plana.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 58.

(1) Infrastrukturni koridori, trase i površine prolaze kroz građevinska područja naselja i površina za izdvojene namjene te kroz ostala područja šumskih, poljoprivrednih i morskih površina, a čine ih:

1. sustav prometa,

2. sustav vodoopskrbe,

3. sustav odvodne,

4. sustav elektroopskrbe,

5. sustav PTT veza,

6. sustav produktovoda i plinovoda.

(2) Koridori, trase i površine za infrastrukturne sustave prikazane su na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, 2.1. »Infrastrukturni sustavi - Promet, pošta i telekomunikacije« i 2.2. »Infrastrukturni sustavi - Energetski i vodnogospodarski sustav« u mjerilu 1:25.000, a koriste se i izgrađuju prema posebnim uvjetima.

(3) Površine predviđene za infrastrukturne koridore su uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se širinom pojasa u metrima (obostrano od osi trase).

(4) Površine predviđene za infrastrukturne građevine su za smještaj uređaja, građevina instalacija i sl., a razgraničavaju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.

Članak 59.

Neposrednom provedbom izvan naselja se mogu graditi i uređivati površine za infrastrukturu:

- površine predviđene za pravce infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa,

- površine predviđene za infrastrukturne građevine, a to su površine smještaj uređaja, građevina instalacija i sl.

5.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Članak 60.

(1) Sustave prometa na području Općine Baška čine:

- kopneni promet

- pomorski promet

- zračni promet

(2) Smještaj prometa prikazan je u kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena prostora« i br. 2.1. »Infrastrukturni sustavi - Promet, pošta i telekomunikacije« u mjerilu 1:25.000.

(3) Najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale mora imati prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu.

5.1.1. Kopneni promet

Članak 61.

Osnovnu mrežu cesta u Prostornom planu uređenja Općine čine: državna cesta, županijska cesta, lokane ceste i nerazvrstane ceste.

Članak 62.

(1) Ovim Planom predviđene su površine za građevine prometa:

Državna cesta:

Cesta: Šmrika (D-8) - Krk - novo planirano trajektno pristanište u uvali Surbova kod Stare Baške - planirana.

Županijska cesta:

Cesta: Šmrika (D-8) - Krk - Baška - postojeća, novi dio kroz naselja Jurandvor i Draga Bašćanska.

Lokalne ceste:

Lokalna cesta: Batomalj - županijska cesta - postojeća.

Lokalna cesta Jurandvor - Dragu Bašćansku (u oba naselja spoj na županijsku cestu) - postojeća.

Nerazvrstane ceste:

U ovu skupinu pripadaju sabirne ulice, ostale ulice, pristupni putovi, šumske ceste, protupožarne prometnice... One se definiraju planovima užih područja.

(2) Planom je za potrebe protupožarne zaštite potrebno izgraditi cestu u smjeru Žanac - Sv. Ivan s odvojkom za Vrbnik.

Članak 63.

(1) Kada su pojedina prometnica i njen dio izgrađeni, izgradnja novih građevina druge namjene uz nju može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne tehničke uvjete Hrvatske uprave za ceste ako se radi o državnoj cesti, uz uvjete Županijske uprave za ceste ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti, odnosno iz uvjete poglavarstva općine ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.

(2) Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim Člankom mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.

(3) Planovima užih područja se mogu odrediti uvjeti korištenja prostora unutar koridora, a izvan parcele prometnice te mogućnosti gradnje i unutar koridora lokalnih cesta.

Članak 64.

(1) Pristupni put može biti:

- »Javni pristupni put« je minimalno jednosmjerna kolno-pješačka prometnica minimalne širine 4,5 m.

- »Privatni pristupni put« je kolno-pješačka prometnica minimalne širine 3 m i maksimalne dužine 30 m. Pristupni put je dio građevinske čestice i na njega se ne smiju spajati druge građevinske čestice. Sva infrastruktura u privatnom pristupnom putu je dio komunalne opreme građevne čestice, a ne javna komunalna infrastrukturna mreža, osim ako nekim drugim aktom nije drugačije uređeno.

(2) Iznimno, za planinarske domove, pristupni put može biti samo pješački.

Članak 65.

Planom se ne smije dozvoliti izgradnja građevina temeljem stjecaja prava služnosti prilaza građevnim česticama preko drugih građevnih čestica.

Članak 66.

(1) Ovim Planom određeni su slijedeći minimalni kriteriji građenja novih cestovnih prometnica i njihovo planiranje planovima užih područja:

- minimalna širina voznog traka za motorni promet ovisi o projektiranoj brzini prema »Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa« (NN 110/01), a utvrđuje se širinom od 2,6 m za vozilo u mirovanju,

- minimalna širina kolnika za jednosmjerni promet je 4,5 m, a za dvosmjerni promet je 5,5 m.

(2) Pješački hodnici:

- minimalna širina pješačkog hodnika iznosi 2,0 metara, a minimalna širina pješačkog pasaža kroz zgrade iznosi 3,2 metara.

- širina traka za jednog pješaka iznosi 0,8 metara

(3) Visine slobodnog profila prometnice iznose minimalno:

- za kolnik 4,80 metara

- za pješački hodnik 2,50 metara

- za pješački hodnik kroz zgrade 3,50 metara

(4) Zelene površine uz prometnice:

- minimalna širina pojasa za nisko zelenilo iznosi 2,0 metara, a za visoko zelenilo 3,0 metara

- drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti većoj od 1,5 metara od ruba kolnika

- zaštitne širine prometnica:

- udaljenost od ruba kolnika do fiksnih objekata (zgrada, stup javne rasvjete, vertikalna signalizacija i sl.) iznosi min. 0,75 metara

- udaljenost od ruba kolnika do objekata za sprečavanje parkiranje vozila na pješačkom hodniku (stupići, vaze, panoi i sl.) iznosi 0,20 metara

(5) Odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica:

- površine kolnika i traka za parkiranje su (u pravilu) na istoj visini

- pješački hodnik nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 metara

- kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica

(6) Parkirališne površine:

- Unutar građevne čestice obiteljske kuće potrebno je osigurati dva parkirna mjesta po stanu

- Unutar građevne čestice višestambene kuće potrebno je osigurati 1,5 parkirna mjesto po stanu

- Unutar građevne čestice poslovne, stambeno-poslovne građevine i ustanove javne namjene potrebno je osigurati minimalan broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini:

- uredski: 1 PM/30-40 m² korisne površine (25-30 PM/ 1000 m² korisne površine)

- banke: 1 PM/30-40 m² korisne površine (25-30 PM/1000 m² korisne površine)

- crkve: 1 PM/3 sjedala

- trgovački sadržaji: 1 PM/30 m² korisne površine (25-30 PM/1000 m² korisne površine)

- industrijski sadržaji: proizvodne i poslovne zone: 1 PM na 0.3 zaposlenog djelatnika,

- ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala

- škole: 1 PM/učionicu

- dom kulture i ostali prostori s velikim brojem posjetitelja: 1 PM/20 m² korisne površine

- Za povijesne jezgre može se predvidjeti rješavanje potrebnog broja parkirališnih mjesta izvan građevne čestice. Planovima užih područja odredit će se lokacije za ta parkirališna mjesta.

(7) Sve prometne i parkirališne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera u skladu s »Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti« (NN 151/05) tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 67.

Rekonstrukciju postojećih prometnih građevina i površina vršiti prema kriterijima iz prethodnog Članka. Izuzetak čine izgrađeni dijelovi naselja gdje položaj postojećih građevina to onemogućuje.

Članak 68.

Do izgradnje prometnih čvorova ili izrade izvedbenih projekata za prometne čvorove odnosno sjecišta za križanje županijske ceste sa lokalnom cestom, rezerviraju se prostorni koridori koji odgovaraju romboidima čija se sje

cišta dijagonale poklapaju sa sjecištima prometnica, a čije dijagonale imaju dužine - 30 m.

Članak 69.

Planirani pravci državnih i županijskih cesta sa planiranom i utvrđenom kategorizacijom tih cesta kao i njihove oznake označene su u grafičkom prilogu plana.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 70.

(1) Na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena prostora« i br. 2.1. »Infrastrukturni sustavi - Promet, pošta i telekomunikacije« u mjerilu 1:25.000 određen je raspored luka otvorenih za javni promet, sidrišta (objavljena u službenim pomorskim publikacijama) i trase unutrašnjih plovnih puteva.

(2) U uvali Surbova planirana je luka za javni promet županijskog značaja (trajektna luka).

(3) Luka u uvali Surbova čini funkcionalnu dopunu cestovnoj mreži državnog značaja.

(4) Morska luka za javni promet lokalnog značaja (putnička luka - ukrcaj i iskrcaj putnika i komunalna luka - privez i odvez brodica) planirana je u naselju Baška. U luci Baška je međunarodni i međudržavni sezonski granični pomorski prijelaz II. kategorije.

(5) Sidrišta (objavljena u službenim pomorskim publikacijama) su:

- Vela Luka

- Mala Luka

- Bracol

(6) Privezišta, plutajući gatovi, pasarele i lukobrani za potrebe pomorskog prometa (kao pojedinačne intervencije u postojećoj luci Baška) rekonstruiraju se neposrednom provedbom plana.

(7) U lukama je potrebno predvidjeti uređenje dijela obale za iskrcaj i promet ribe i školjkaša.

5.1.3. Zračni promet

Članak 71.

(1) Na području Općine Baška planom se omogućava uređenje dva Helidroma - ploha za interventna slijetanja helikoptera u akcijama spašavanja na lokacijama u naselju Baška (Centar, Vela Luka).

(2) Helidromi moraju osigurati minimalne tehničke i sigurnosne uvjete za slijetanja i ne predstavljaju Heliporte - zračne luke za helikopterski promet.

(3) Zračni promet se može razvijati i unutar sustava hidroavionske mreže. Objekti ovog sustava mogu se realizirati samo posrednom provedbom.

5.2. TELEKOMUNIKACIJE I POŠTE

Članak 72.

Glavni poštanski centar za Primorsko-goransku županije je u Rijeci. Poštanski uredi su locirani u naseljima Baška (N1-1) i Draga Bašćanska (N4-1).

Članak 73.

(1) Područjem općine prolaze telekomunikacijski koridori:

- međunarodni TK kabeli I. razine Rijeka - Krk - Baška - Rab / Senj,

- magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka - Krk - Rab - Pag,

- alternativni pravac: Mali Lošinj - Krk - Senj.

(2) Koridore je nužno osigurati sukladno odredbama Županijskog prostornog plana

Članak 74.

(1) Planom se predviđa daljnji razvoj telekomunikacijske mreže. Postojeću samonosivu zračnu mrežu i podzemnu pristupnu mrežu s kablovima položenim direktno u zemlju potrebno je zamijeniti. Planirani zahtjevi na području Općine Baška zahtijevaju izgradnju dijelom potpuno nove pretplatničke mreže.

(2) Koridore nove distributivne (korisničke) kabelske kanalizacije odredit će planovi užih područja i idejni projekti. Novoplaniranu telekomunikacijsku distributivnu kanalizaciju treba povezati na postojeću.

(3) Planirana je montaža nove digitalne opreme, u ormare 2.0x2.0x1.0 m, u naseljima Jurandvor i Batomalj, te u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene. Planirana oprema biti će optičkim sistemom prijenosa, a za u tu svrhu položenim svjetlovodnim kabelom, povezana na višu prometnu ravninu. Zbog sigurnosti u prometu potrebno je osigurati prstenasto povezivanje novougrađene opreme, tj. povezivanje s dvije strane. S tim u vezi planirana je i izgradnja telekomunikacijske kanalizacije (magistralne) duž glavnih prometnica.

(4) Telekomunikacijsku kanalizaciju treba izgraditi u okviru prometnica i drugih javnih površina prema sljedećem tehničkom rješenju: 1 - 2 PVC cijevi 1 110 mm i 1 - 4 PEHD cijevi 1 50 mm u zoni veće gustoće - centar naselja, te 1 - 4 PEHD cijevi 1 50 mm u zoni manje gustoće, s montažnim AB zdencima tipskih dimenzija. Ogranci kabelske kanalizacije od glavne kabelske kanalizacije do planiranih distributivnih ormarića, kapaciteta su 2 PVC cijevi 1 40 mm. Točan položaj distributivne kabelske kanalizacije u odnosu na ostale objekte infrastrukture definirat će se u postupku ishođenja lokacijske dozvole.

(5) Podzemna pristupna telekomunikacijska mreža mora biti realizirana uvlačenjem xDSL kabela, koji će se uvući u izgrađenu distributivnu kabelsku kanalizaciju, s odgovarajućim tipom i brojem cijevi i montažnim zdencima, i koja mora biti izgrađena u sklopu ostale infrastrukture predmetnog područja. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne telekomunikacijske mreže integriranih usluga u kojima jedan priključak omogućava korištenje više novih usluga u telekomunikacijama.

Članak 75.

(1) Temeljem »Zakona o telekomunikacijama« (NN 122/03, 158/03, 177/03, 60/04, 70/05) prigodom gradnje poslovne građevine ili stambene građevine, namijenjene daljnjoj prodaji, investitor te građevine mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove, za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav, koji su potrebni samo za tu građevinu, prema pripadajućoj tehničkoj i izvedbenoj dokumentaciji, te potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, uključujući i vodove za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav, u skladu s glavnim projektom.

(2) U građevine investitor mora ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni objekta. Sva kabliranja unutar objekta (kućna instalacija) moraju biti izvedena prema načelima strukturnog kabliranja korištenjem instalacijskih kabela, najmanje Cat5.

(3) Koncentracija instalacije treba biti izvedena u instalacijski telekomunikacijski ormarić koji treba biti spojen s temeljnim uzemljivačem građevine (bakreno uže ne manje od 16 mm²). Ormarić treba postaviti na pristupačno mjesto u ili na građevini tako da iz njega direktno bez lukova izlaze usponski instalacijski vodovi. Ormarić kao i

ostala priključna mjesta, trebaju stalno biti dostupni djelatnicima održavanja sustava.

(4) Distributivna kabelska kanalizacija se gradi od PVC, PEHD ili FC cijevi 1 110, 50 ili 40 mm. U točkama grananja trasa i skretanja kabelske kanalizacije, te na prokopima ulica smještaju se standardizirani montažni zdenci tipa D-1 ili D-2. Priključci pojedinih građevina - objekata realizirat će se od ucrtanih osnovnih trasa, privodnim kabelskim kanalizacijama. U privodne dijelove kabelske kanalizacije u pravilu se ugrađuju zdenci tipa D-0. Dimenzije rova su u pravilu 0,40 x 0,70 m. Kabelski distribucijski ormarići (priključne kutije) smještaju se na mjestu koncentracije kućne telekomunikacijske instalacije, u pravilu na ulazu u objekat kod višestambenih zgrada, odnosno na fasadi zgrade, radi lakšeg održavanja, i isti se povezuje na priključni zdenac fleksibilnim cijevima 1 40 mm.

(5) Točna pozicija pojedinih priključaka građevine odredit će se u postupku izrade glavnog projekta građevine, uz suglasnost agencije za telekomunikacije.

Članak 76.

Na područjima za koje je ovim Planom propisana obveza izrade plana užeg područja, izgradnja novih građevina u sustavu telekomunikacija i poštanskog prometa definirat će se planovima užih područja. Na ostalim područjima izgradnja je moguća neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 77.

(1) U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanja kapaciteta mreža i uvođenja novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, uz postojeće i trenutno planirane lokacije osnovnih postaja, moguća je izgradnja i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima. Nove bazne stanice se mogu postavljati uz suglasnost Općinskog Vijeća u zonama koje nisu označene kao:

- Područja prirodnih rezervata

- Područja zaštićenog krajolika neovisno o razini značaja

- Objektima zaštićenim kao graditeljska baština

(2) Planom se propisuje obaveza izrade procjene utjecaja na okoliš za nove bazne stanice telekomunikacija u pokretnoj mreži.

5.2.1. Radio i TV sustav veza

Članak 78.

(1) Na području plana predviđena lokacija za emitiranje radio i TV programa ima sljedeće odrednice: E 14^o 43' 40'' N 44^o 58' 42'', nadmorske visine 127 m i visine antenskog stupa 15 m.

(2) Moguće je izmještanje na drugu lokaciju u svrhu poboljšanja pokrivenosti Općine radio i TV signalom.

(3) Uređaji i građevine za potrebe radio i TV sustava veza trebaju biti u skladu s važećim propisima o dopuštenoj snazi radio i TV signala.

(4) Izgradnja novih građevina vršiti će se u skladu sa propisanim uvjetima građenja za takve vrste građevina, pri čemu je potrebno osigurati prostor s nesmetanim kolnim pristupom, te voditi računa o uklapanju u okolinu (naselja ili prirodnog prostora).

5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 79.

(1) Na područjima za koje je ovim Planom propisana obveza izrade plana užeg područja izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, uređenja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica, te melioracijsku odvodnju, definirat će se planovima užih područja. Na ostalim područjima izgradnja je moguća neposrednom provedbom ovog Plana.

(2) Svi zahvati na području plana, ukoliko se nalaze unutar određene zone sanitarne zaštite, mogu se obavljati ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite. Trenutno je na snazi »Odluka o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode« na otoku Krku od 17. srpnja 1991. g., a na temelju novih podataka (opća hidrogeološka istraživanja) i »Elaborata zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku« izrađen je nacrt »Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku« koji je upućen na usvajanje.

(3) Zahvati za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (cisterne za vodu, septičke jame, nadzemne i podzemne spremnike goriva) mogu se provoditi isključivo ako nisu u suprotnosti s odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite.

(4) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno čl. 122. »Zakona o vodama« (NN 107/95, 150/05). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene čl. 5. »Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata« (NN 28/95).

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 80.

(1) Sustav vodoopskrbe i odvodnje određen je u kartografskom prikazu 2.2. »Infrastrukturni sustavi - Energetski i vodnogospodarski sustav« u mjerilu 1:25.000.

Vodoopskrba Općine Baška temeljem odredbi plana odvija se iz:

- vlastitih izvorišta i vodosprema,

- spojem na vodoopskrbni sustav otoka Krka.

(2) Vlastita izvorišta i vodospreme su:

A- Izvorišta:

- bušeni bunar »Batomalj (EB. 1) 3.5 l/s - 32.0 l/s

- bušeni bunar »Draga Bašćanska« (E.B. 2) 25.0 l/s

- bušeni bunar »Draga Bašćanska« (E.B. 3) 25.0 l/s

- kopani bunar »Jurandvor« (»Rubačina«) 3,5 l/s

- Izljevno vrelo »Santis« (Baška) u kišnom periodu velike izdašnosti, a u sušnom presušuje

Kopani bunar »Jurandvor« i izljevno vrelo »Santis« više nisu u upotrebi.

B- Vodospreme:

- P.K. »Draga Bašćanska«

- V »Baška«

- V »Jurandvor«

- V »Batomalj«

- V »Santis«

- V »Pod Jabukom«

Vodospreme V »Batomalj«, V »Santis« i V »Pod Jabukom« više nisu u upotrebi.

(3) Spoj na vodoopskrbni sustav otoka Krka trasom preko Treskavca je prikazan na kartografskom prikazu 2.2. »Infrastrukturni sustavi - Energetski i vodnogospodarski sustav» u mjerilu 1:25.000.

(4) Planom je predviđeno korištenje vode za navodnjavanja poljoprivrednih površina Bašćanskog polja upotrebom napuštenog vodoopskrbnog sustava, a u skladu s »Planom navodnjavanja Primorsko-goranske županije« (SN 43/ 06).

5.3.2. Sustav odvodnje

Članak 81.

(1) Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s pripadajućim kolektorima i ispustom je od značenja za županiju.

(2) Uređaja obuhvaća mehanički pred tretman s podmorskim ispustom. Uređaj je hidraulički dimenzioniran za konačno opterećenje od Q_max= 120 l/s. Pročišćena voda se putem podmorskog ispusta dužine 1.440 m gravitacijski ispušta u more na dubini od -45 m.n.m.

(3) Planom je predviđen prikupljanje svih sanitarno- potrošnih voda Baške, Jurandvora, Batomalja i Drage Bašćanska, te prepumpavanje svih voda centralnom crpnom postajom CP-3 prema uređaju za pred tretman na »Zaroku« i dispoziciju pročišćenih otpadnih voda dugim podmorskim ispustom u more.

(4) Koncepcijom odvodnje naselja prihvaćen je razdjelni sustav odvodnje kao generalni za cijelo područje. Dio stare jezgre gdje se ne može odvojiti kanalizacija prihvaća se kao djelomično mješovita kanalizacija.

(5) Izgradnjom glavnog kolektora omogućiti će se priključivanje svih objekata lociranih uz njegovu trasu.

(6) Planovima užih područja potrebno je planirati izgradnju uličnih gravitacijskih kanalizacijskih kolektora - razdjelnog sustava, koji se spajaju na glavni obalni kolektor. Odvodnja na prostoru općine predviđa spajanje svih korisnika na postojeći sustav odvodnje.

(7) Do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje na području općine odvodnja otpadnih voda za građevine rješavati će se temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i bio diskova, te važeće »Odluke o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode«. U neizgrađenim dijelovima građevinskog područja ne može se graditi ukoliko prije nije riješen sistem odvodnje otpadnih voda, a unutar izgrađenog dijela građevinskog područja iznimno se dozvoljava priključak na septičku jamu za manju građevinu kapaciteta do 10 ES (obiteljska kuća i sl.), dok je za veći kapacitet obvezna izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diskova.

(8) U planu je izgradnja sustava javne odvodnje naselja Draga Bašćanska. Izgradnja sustava podijeljena je u faze. Sustav se sastoji od glavnog kolektora K-1 s ograncima prema ostaloj kanalizacijskoj mreži (trasa ovog kolektora voditi će se po trupu glavne prometnice), kanalizacijske mreže naselja i crpne stanice CP-6.

(9) Crpna stanica CP-6 je lokalna crpna stanica namijenjena za prihvat sanitarnih otpadnih voda dijela naselja ispod glavne prometnice Krk-Baška. Lokacija crpne stanice predviđena je u koridoru uz korito Suhe Ričine na parceli dimenzija 13,1x6 m. Crpna stanica izvesti će se kao podzemna građevina s uronjenim centrifugalnim crpkama (Q=7 l/s, Hman= 8,5 m, kom.2). Crpna stanica prepumpava otpadne vode na glavni kolektor K-1 po glavnoj prometnici kroz naselje. Sastavni dijelovi crpne stanice su: ulazni dio s grubom rešetkom, podzemni crpni bazen, zasunska komora, te nadzemna niša za elektro i telemetrijsku opremu. U sklopu crpnog bazena izvesti će se retencijski bazen za retenciju cca 4 sata (osiguran volumen 4,0 m³).

(10) Odvođenje oborinskih voda s parkirnih i manipulativnih površina raspršeno u okolni teren bez prethodnog pročišćavanja na separatoru ulja moguće je s parkirnih i manipulativnih prostora površine do 200 m², a iznad navedenih vrijednosti prije upuštanja u recipijent potrebno je pročišćavanje na separatoru ulja kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja.

(11) Na svim površinama ugostiteljsko-turističke namjene odvodnja otpadnih voda mora se riješiti razdjelnim zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

(12) Kanalizacijska mreža naselja Baška bit će dograđena kanalima za potrebe odvodnje kampa Bunculuka.

5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava

Članak 82.

(1) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava na vodotocima općine Baška obuhvaća vodotokove i bujice sliva Suhe Ričine - Bašćanske (Vele Rike) i bujične tokove drugih slivova na području Općine. Koridor sustava linijski obuhvaća sljedeće registrirane vodotoke i bujice koji su u cijelosti u području Općine:

1. Suha Ričina, Bašćanska 15. Podmireh, 24'. Poljanice,

(Vela Rika), 16. Goričica, 25'. na Pašelji,

2. Jablanova, 17. Podvornica, 26'. Starini,

3. Polacovica, 18. Kurudalj, 27. Kosići,

4. Bunculuka, 19. Zadvorje, 28. Štiljini,

5. Smokvica-Mul, 20. Duliba, 29. na Dražici,

6. Guncićevo, 21. Dlaga, 30. na Dobrči,

7. Zakam-Gruh, 22. Labic, 31. Tončićevi,

8. Gorica, 23. Rašulovo, 32. zad Fragačići,

9. Mala Rika, 24. Sopot, 33. pod Svetim Jurjem,

10. Santiš, 25. Belca, 34. pod Luni,

11. Balardićevo, 26. Nanebie, 35. na Bočići,

12. Crnjavina, 22'. za Jašići, 36. pod Krašcu,

13. Nacurki, 23'. na Baniji, 37. podno lihe,

14. Paganjel, 38. podno tufa.

(2) Širina korita vodotoka, odnosno bujica obuhvaća prirodno ili izgrađeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 20,0 m za neuređeno korito, odnosno 6,00 m za uređeno korito, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

(3) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija, popravci, redovno održavanje korita i vodnih građevina, te postavljanje vodomjernih uređaja.

(4) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno »Zakonom o vodama« (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05).

(5) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora uređenja vodotoka i izgradnje sustava zaštite od poplava planira se za sve vodotoke i bujice utvrđivanje inundacijskog pojasa, odnosno javnog vodnog dobra i vodnog dobra.

(6) Za utvrđivanje plavljenih površina uz vodotoke (nedostatan kapacitet korita) planiraju se motrenja, mjere

nja velikih voda i proračuni sa svrhom preciznijeg utvrđivanja poplavnih područja.

(7) U svrhu regulacije vodotoka Suha Ričina - Bašćanska (Vela Rika), povećanja stupnja zaštite Bašćanskog polja i Baške, te navodnjavanja Bašćanskog polja planira se izgradnja akumulacije »Žanac« na području njegova gornjeg toka na lokaciji Baba.

(8) Posebne mjere radi održavanja vodnog režima provode se u skladu s čl. 106. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05).

Članak 83.

(1) Vodne površine i vodno dobro treba uređivati na način da se osigura propisani vodni režim, kvaliteta i zaštita voda.

(2) Korita vodotoka treba uređivati na način koji je izgledom blizak prirodnom obliku.

(3) Zabranjeno je ograđivanje prirodnih izvora u javnoj upotrebi.

Članak 84.

(1) Inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda štiti se u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda.

(2) Sve zemljišne čestice u inundacijskom pojasu, od vanjske granice pojasa do korita vodotoka, imaju svojstvo vodnog dobra. Vodno dobro je od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim »Zakonom o vodama« (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05).

(3) Obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas.

(4) U inundacijskom pojasu zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.

(5) Ukoliko nije drugačije određeno, izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke u pojasu širine 20,0 m treba se izvoditi u skladu s režimom propisanim »Zakonom o vodama« (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05).

5.4. ENERGETSKI SUSTAV

Članak 85.

Postojeći 110 kV dalekovod zadržava se u funkciji koju ima danas. Izgradnja objekata ispod ili u blizini dalekovoda ograničena je posebnim propisima.

Članak 86.

Na područjima za koje je ovim Planom propisana obveza izrade plana užeg područja, izgradnja novih trafostanica 20/0.4 kV, kablova visokonaponske i niskonaponske mreže, te javne rasvjete definirat će se planovima užih područja. Na ostalim područjima izgradnja je moguća neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 87.

(1) Planom su predviđeni pravci dalekovoda kao i zaštitni pojasevi i koridori postojećih i planiranih dalekovoda.

(2) Postojeći nadzemni 20 kV vod iz Batomlja za Staru Bašku rekonstruirat će se.

(3) Budući 20 kV vodovi, unutar građevinskih područja, izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz naselja - građevinska područja.

(4) 20 kV vodovi će se, gdje god je to moguće, izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda...).

(5) Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranog napajanja.

(6) Niskonaponska mreža će se kao i do sada razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim snopom razvijenim na betonskim stupovima, ili podzemnim kabelima.

(7) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena sa zasebnim stupovima.

Članak 88.

Uz postojeći izvedeni dalekovod građevine se mogu graditi prema važećim tehničkim propisima.

Članak 89.

Trafostanice se mogu graditi na minimalnoj udaljenosti 1 m od ruba susjednih građevnih čestica i 2 m od ruba prometnice.

Članak 90.

Planom se preporučuje korištenje solarne energije. Smještaj kolektora treba biti takav da ne narušavaju ambijentalne vrijednosti naselja i okoliša.

Članak 91.

(1) Planom je predviđeno korištenje ukapljenog naftnog plina (UPN). Ukapljeni naftni plin se skladišti u bocama ili spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu većeg broja potrošača.

(2) Planom je moguća gradnja sustava plinifikacije naselja.

(3) Razvod plinovoda unutar naselja rješavati će se zasebnim projektom, a realizacija provoditi neposrednom provedbom Plana ili planovima užih područja.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Članak 92.

Ovim Planom određena su zaštićena područja i lokaliteti od osobite vrijednosti. Zaštićena područja i lokaliteti od osobite vrijednosti određeni su u kartografskim prikazima br. 3.1. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja« i 3.3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25.000.

Članak 93.

Planom su utvrđeni područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza, kojima se treba posvetiti posebnu pažnju:

1./ Ornitološki rezervat Glavine do Male i Vele Luke

2./ botaničko-zoološki rezervat otoci Zečevo i Prvić

3./ Bašćanska dolina s Velom Rikom

4./ krajolik Stare Baške s uvalama.

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 94.

(1) Područja posebnih uvjeta korištenja prirodne baštine prikazana su na kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja« u mjerilu 1:25.000.

Zaštićeni dijelovi prirode temeljem »Zakona o zaštiti prirode« (NN 70/05) na području Općine Baška su:

Posebni rezervat - ornitološki

. Dio otoka Krka od rta Glavine do uvale Mala Luka s obalnim pojasom litica (Godina proglašenja zaštićenog područja prirode je 1969.)

Posebni botaničko-zoološki rezervat

. Otok Prvić s priobalnim vodama i Grgurov kanal (Godina proglašenja zaštićenog područja prirode je 1972.)

(2) Moguće je ograničeno korištenje ovih područja u turističke svrhe, na temelju promoviranja prirodnih posebnosti, ali tek nakon propisivanja posebnog režima zaštite i uspostavljanja sustava upravljanja.

(3) Pored zaštićenih dijelova prirode, temeljem istraživanja provedenih u Prostornom planu Primorsko-goranske županije predloženi su za zaštitu sljedeći vrijedni dijelovi prirode:

(4) Vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu u moru:

Poseban rezervat:

. Podmorje otoka Prvića

. Istočna obala otoka Krka

(5) Vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu na kopnu:

Zaštićeni krajolik:

. Bašćanska draga/Vela Rika,

. Zarok kod Baške,

. Vela luka i Mala luka.

Spomenik prirode:

. Lokve Bag iznad Baške,

. Vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu na kopnu su sve veće lokve na području Općine Baška zbog neobično bogatog živog svijeta na lokacijama,

. sve gromače na području Općine Baška.

(6) Panoramske vrijednosti imaju svi pogledi sa mora na područje Općine Baška, te vizure sa uzvisina:

. Vela luka - vidikovac

. Kovačin - vidikovac

. Sveti Ivan

. Žanac

. Mali Treskavac

(7) Prostornim planom propisuje se zaštita prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

(8) Za posebne rezervate zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode treba donijeti mjere zaštite. Do donošenja mjera zaštite za posebne rezervate nisu dopušteni zahvati i radnje koji narušavaju obilježja zbog kojih su zaštićeni; nije dopuštena prenamjena zemljišta koja bi utjecala na izgled krajobraza; nije dopuštena izgradnja građevina osim suhozida i obnove nekadašnjih građevina u funkciji stočarstva (uzgoj ovaca) nije dopuštena izgradnja i postavljanje antenskih stupova sustava mobilne telefonije. U posebnom rezervatu zabranjeno je branje i uništavanje biljaka, sječa stabala, uznemiravanje i hvatanje i ubijanje životinja, unošenje novih bioloških svojti, gospodarsko korištenje i sl. Posebne rezervate treba na terenu obilježiti postavljenjem informativnih ploča. Potrebno je poticati ekstenzivan uzgoj ovaca te pčelarstvo.

(9) Za područja predviđena za zaštitu obvezna je izrada stručnog obrazloženja ili stručne podloge, kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu i donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti ta se područja trebaju štititi odredbama za provođenje prostornog plana.

Članak 95.

(1) Temeljem dokumenata prostornog uređenja koje će se izrađivati na osnovu smjernica Plana treba zaštititi od devastacije oranice i šume kao osobite vrijednosti krajolika.

(2) U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati područja pokrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu, područja prirodnih vodotoka, te obalno područje (prirodne morske plaže i stijene) te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja, potrebno je revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl.

(3) U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza, istaknuti posebnosti krajobraza, utvrditi problemska područja i trendove koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti te u skladu s tim planirati izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito štititi od izgradnje panoramski vrijedne točke te vrhove uzvisina i obalu.

(4) Pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

(5) Treba spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode.

(6) Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost / prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05), njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti.

(7) Treba ograničiti građevinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama te se prirodna obala treba očuvati bez značajnijih izmjena obalne linije, nasipavanja i otkopavanja obale.

(8) Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

(9) Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05).

(10) Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakonu o zaštiti prirode te poduzimati mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

(11) Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06).

(12) Potrebno je očuvati biološke vrste značajne za stanišne tipove karakteristične za to područje te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte i ne unositi strane (autohtone) vrste i genetski modificirane organizme na njihova staništa.

Članak 96.

(1) Na području Općine utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (Tirensko-jadranske vapnenačke stijene/ilirsko jadranska primorska točila, submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, bušici, primorske termofilne šume i šikare medunca, mješovite rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike i oštrike, stjenovita morska obala, biocenoze gornjih stijena mediolitorata, biocenoza donjih stijena mediolitorata) za koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje, očuvanje njihovog staništa i njihovo praćenje (monitoring),

- spriječiti nestajanje kamenjarskih pašnjaka (putem ispaše, poticati ekstenzivan način stočarstva),

- pošumljavanje treba obavljati autohtonim vrstama drveća, a uzgojne radove provoditi na način da se iz degradacijskog oblika šuma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik,

- očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna i obale i prirodnih područja i ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju, očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode.

(2) Područje obuhvata plana nalazi se u preliminarnoj Nacionalnoj ekološkoj mreži (NEN) kao dio središnje jezgre i morski koridor.

(3) Područje obuhvata plana vrednovano je kao područje važno za ptice »Kvarnerski otoci« te predstavlja potencijalno Natura 2000 područje.

Članak 97.

Radi zaštite prirodnih vrijednosti Planom se određuju i zaštićuju kao prirodne sredine od lokalnog značaja slijedeća područja i lokaliteti:

- prirodni krajolik - Vela i Mala luka

- postojeće poljoprivredne površine

- šumske površine

- biološki istražiti i vrednovati pojedina uža područja, koja se odlikuju određenim posebnostima, a posebno područje endema u Zaroku.

Članak 98.

(1) Temeljem državnog plana za zaštitu voda i činjenice da se predmetno područje nalazi u II. i IV. zoni zaštite, planovima užih područja treba osigurati trase i koridore sustava odvodnje.

(2) Zone Izvorišta treba zaštititi sukladno pozitivnim propisima. Bunari na području Općine Baška su:

- bušeni bunar »Bašćanska Draga« (E.B. 2) 25.0 l/s

- kopani bunar »Jurandvor« (»Rubačina«)

- bušeni bunar »Batomalj«

- Izljevno vrelo »Santis« (Baška)

(3) Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprječavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje, te planirati zahvat na način da se zadrži prirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka a ukoliko je takav zahvat neophodan koriti obložiti grubo obrađenim kamenom.

Članak 99.

Za građenje novih i za rekonstrukciju postojećih građevina, te za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima potrebno je ishoditi vodopravne uvjete.

Članak 100.

Granice dopustivosti ugrožavanja čovjekove okoline koje su definirane kao maksimalne dozvoljene koncentracije štetnih tvari u zraku i otpadnoj vodi koja se upušta u teren ili u more i buka, utvrđuje se zakonskim i podzakonskim aktima.

Članak 101.

Zavisno o karakteru otpadnih voda, potrebno je ugrađivati odgovarajuću opremu kojom bi pojedini zagađivači pročistili otpadne vode prije ispuštanja u zajednički sustav. Obaveza pročišćavanja prije upuštanja u kanalizaciju odnosi se naročito na otpadne vode što potiču iz restorana i kuhinja (masnoći ulje), te toksične i agresivne vode koje zahtijevaju adekvatne uređaje za pročišćavanje.

6.3. ZAŠTITA KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 102.

Zaštićena područja i lokaliteti prikazani su u kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja« u mjerilu 1:25.000., a u svrhu njihove zaštite propisuju se sljedeće aktivnosti:

a/ Zaštita gradskog naselja (urbane cjeline):

- 1D - Baška, rješenje o Registraciji, Z-2699 od 23. ožujka 2006. g., objavljeno u »Narodne novine« broj 124/ 06, Klasa: UP/I 612-08/06-06/0170

Kulturno-povijesna cjelina naselja Baška je, u svojstvu kulturnog dobra, upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci pod registarskim brojem RRI-241.

Za zaštićenu Kulturno-povijesnu cjelinu naselja Baška utvrđene su dvije zone zaštite:

- zona »A« - potpuna zaštita povijesnih struktura

- zona »C« - ambijentalna zaštita.

Granice Kulturno-povijesne cjeline naselja Baška s označenim granicama zona zaštite prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja« u mjerilu 1:25.000.

Zona »A« (potpuna zaštita povijesnih struktura) obuhvaća povijesno središte naselja kojeg čine sklopovi pučke stambene arhitekture nastajale u rasponu od 16. st. do početka 20. st. (Kružna i Zvonimirova ulica, Dol, Stari dvori, Gorinka), historicističko-secesijski ljetnikovci, administrativne građevine podizane početkom 20. st. (zapadni dio Palade, Ribarska ulica) i barokna župna crkva sv. Trojstva i crkva sv. Antuna. Arheološkim područjem unutar ove zone smatra se prostor iza začelja župne crkve, na kojem se do 19. st. nalazila crkva sv. Jakova.

Ovoj zoni odgovara režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejzažnih obilježja i pojedinačnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja prostorne i građevne strukture određene topografijom, povijesnom građevnom supstancom, te raznolikošću namjena i sadržaja. Zaštitu koja proizlazi iz spomeničkih svojstava povijesne urbane strukture, pejzažnih i ambijentalnih vrijednosti, te pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara potrebno je provoditi cjelovito. Cjelovito provođenje zaštite podrazumijeva očuvanje i obnovu izvornih karakteristika, uklanjanje uzroka i posljedica ugroženosti, te osiguranje optimalne spomeničke prezentacije kulturnog dobra.

Zona »C« (ambijentalna zaštita) odnosi se na područje izvan zone »A« unutar granica Kulturno-povijesne cjeline naselja Baška. Na području ove zone nalaze se primjeri javne, ladanjske i turističke arhitekture s početka 20. st. (među ostalima zgrada škole, te neki primjeri ljetnikovaca i hotela), te romanička crkva sv. Marka, romaničke crkve pregrađene u doba renesanse, crkva sv. Ivana Krstitelja na groblju i crkva sv. Mihovila u predjelu Skopalj. Šire područje bašćanskog groblja ujedno je arheološki lokalitet s ostacima srednjovjekovnog kaštela i crkvama koje su ga okruživale (sv. Duh, sv. Toma, sv. Križ). U predjelu Skopalj evidentirani su arheološki nalazi iz razdoblja antike. Zapadni dio zone je arheološko područje s ostacima antičkog naselja, nekropole i ranokršćanske crkve. Središte nekropole i ostaci ranokršćanske crkve s podnim mozaicima nalaze se u neposrednoj okolici crkve sv. Marka.

Budući da je u prostoru ove zone nemoguće precizno razlučiti i kategorizirati vrijednosti graditeljskog naslijeđa, primjenjivat će se, kako režimi zaštite predviđeni za zonu »B» (djelomična zaštita povijesnih struktura), tako i oni predviđeni za zonu »C«.

S ciljem zaštite Kulturno-povijesne cjeline naselja Baška potrebno je:

- Izvršiti rekognisciranje postojećeg stanja, s obzirom na protekli period od vremena registracije naselja kao spomenika kulture;

- Izvršiti valorizaciju stanja te definirati ili redefinirati smjernice mogućeg interveniranja u prostoru, odnosno na građevinama;

- U procesu planiranja intervencija na pojedinačnim građevinama, sklopovima ili širim prostornim zaokruženjima uvjetuje se zaštita izvorne urbane matrica naselja, njezinih funkcionalnih i ambijentalnih struktura te karaktera tradicionalnih arhitektonskih tipologija i modusa oblikovanja;

- Svi radovi se moraju planirati sukladno smjernicama i odredbama konzervatorskih podloga, te biti verificirani i praćeni od strane nadležnog Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci;

- Kulturno dobro ili njegovi dijelovi mogu biti predmet kupoprodaje samo pod uvjetima iz članka 36. - 40. »Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara« (»Narodne novine« 69/99, 151/03 i 157/03);

- Vlasnik je dužan provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra, a koje odredi nadležno tijelo;

- Zaštitni i drugi mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela;

- Sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaki mogući zahvat podređen rezultatima provedenih istraživanja.

Za pojedine zahvate u prostoru unutar zaštićenog gradskog naselja, sukladno procjeni stanja i planiranom programu zahvata, moguće je pristupiti izraditi Detaljnog plana uređenja što će se utvrditi UPU-om. Detaljnim planom uređenja prostora, koji će se izraditi na osnovu konzervatorske podloge, valorizirat će se i kategorizirati pojedine građevine i prostorne jedinice i, polazeći od lokalnih specifičnosti, utvrditi sustav mjera zaštite najvrednijih građevina i sklopova graditeljskog naslijeđa.

b/ Zaštita seoskog naselja (ruralne cjeline):

- 2E - Batomalj, rješenje o Registraciji, br. BG-83/3- 1972.

- 3E - Jurandvor, rješenje o Registraciji, br. BG-759/1- 1973

- 4E - Sv. Juraj - Draga Baščanska, rješenje o Registraciji, br.07-101/1-1972.

U svrhu zaštite seoskog naselja potrebno je:

- Izvršiti rekognisciranje postojećeg stanja, s obzirom na protekli period od vremena registracije naselja kao spomenika kulture;

- Izvršiti valorizaciju stanja te definirati ili redefinirati smjernice mogućeg interveniranja u prostoru, odnosno na građevinama;

- U procesu planiranja intervencija na pojedinačnim građevinama, sklopovima ili širim prostornim zaokruženjima uvjetuje se zaštita izvornih ruralnih matrica naselja, njihovih funkcionalnih i ambijentalnih struktura te karaktera tradicionalnih arhitektonskih tipologija i modusa oblikovanja;

- Uvjetuje se zaštita strukturalnih matrica tradicionalnih parcelacija te struktura, tipologija i način gradnje tradicionalnih ograda od suhozida - gromača;

- Svi radovi se moraju planirati sukladno smjernicama i odredbama konzervatorskih podloga, te biti verificirani i praćeni od strane nadležnog Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci;

- Za pojedine zahvate u prostoru unutar zaštićenog seoskog naselja, sukladno procjeni stanja i planiranom programu zahvata, moguće je pristupiti izraditi Detaljnog plana uređenja.

c/ Zaštita arheoloških i hidroarheoloških zona i lokaliteta:

- 5B - Rimska grobnica - Baška, rješenje o Registraciji, br.09-598/1-70

- 6B - Arheološka zona i ranokršćanski sakralni objekt - Sv. Nikola, Pod Mire

- 7B - Arheološka zona Bosar - Korintija na položaju Sokol nedaleko Baške, rješenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Klasa: UP-I-612-08/ 06-06/0144, Ur. broj: 532-04-01-1/4-06-2, od 23. ožujka 2006. g.

- 8B - Arheološka zona Sv. Jeronim - Batomalj, preventivno registrirano kulturno dobro do 19.12.2011.g. upisano u registar pod brojem P-1579, rješenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine u Rijeci, Klasa: UP-I-612-08/05-05/409, Ur. broj: 532-04-12/19-05-1, od 19. prosinca 2005. g.

- 9B - Arheološki lokalitet Sv.Kuzma i Damjan na Zaroku - Baška, preventivna zaštita u trajanju do 6 godina, rješenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine u Rijeci, Klasa: UP/I 612-08/06-05/5016, od 19. rujna 2006. g.

- 10C - Priobalne vode otoka Prvić, od rta Stražice do hridi Njivice, rješenje o Registraciji, br.181/1-1967.

- 11C - Priobalne vode od Drage Bašćanska do uvale Mala Luka, rješenje o Registraciji, br.181/1-1967.

- 12C - Rt Dubno - Baška, rješenje o Registraciji, br. DG-613/1-1975.

U svrhu zaštite poznatih, registriranih i evidentiranih arheoloških nalazišta potrebno je započeti sustavna istraživanja i prezentacije lokaliteta. Potonje je uvjetovano prilikom planiranja rekonstrukcija postojećih i izgradnji novih zona, te infrastrukturnih građevina, izvršiti arheološka istraživanja, odnosno, radnje uvjetovane od strane nadležnog Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci.

d/ Zaštita etno zona i etno spomenika:

- 13G - Sv. Juraj-Draga Bašćanska, rješenje o Registraciji, br. BG-147/1-1978.

- 14H - Mlin za žito i stupa za sukno u Dragi Bašćanskoj, rješenje o Registraciji, br.53/3-1966.

U svrhu zaštite etno zona i spomenika potrebno je:

- Izvršiti rekognisciranje postojećeg stanja, s obzirom na protekli period od vremena registracije naselja kao spomenika kulture;

- Izvršiti valorizaciju stanja te definirati ili redefinirati smjernice mogućeg interveniranja u prostoru, odnosno na građevinama;

- Uvjetuje se zaštita strukturalnih matrica tradicionalnih parcelacija te struktura, tipologija i način gradnje tradicionalnih ograda od suhozida - gromača;

- Svi radovi se moraju planirati sukladno smjernicama i odredbama konzervatorskih podloga, te biti verificirani i praćeni od strane nadležnog Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci;

- Za pojedine zahvate u prostoru unutar zaštićenog seoskog naselja, sukladno procjeni stanja i planiranom programu zahvata, moguće je pristupiti izraditi Detaljnog plana uređenja.

e/ Zaštita pojedinačnih građevina

- 15F - Crkva Sv. Lucije u Jurandvoru, rješenje o Registraciji, br. KB-129/9-1973.

U svrhu zaštite pojedinačnih registriranih i evidentiranih građevina potrebno je:

- Izvršiti rekognisticiranje postojećeg stanja, s obzirom na protekli period od vremena registracije pojedinačnih građevina kao spomenika kulture;

- Izvršiti valorizaciju stanja te definirati ili redefinirati smjernice mogućeg interveniranja na građevinama, odnosno u prostoru;

- U procesu planiranja intervencija na pojedinačnim građevinama ili sklopovima uvjetuje se zaštita njihovih karaktera tradicionalnih arhitektonskih tipologija i modusa arhitektonskog oblikovanja te njihovih funkcionalnih i ambijentalnih strukturnih vrijednosti;

Svi radovi se moraju planirati sukladno smjernicama i odredbama konzervatorske podloge, te biti verificirani i praćeni od strane nadležnog Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Tabelarni pregled evidentiranih i registriranih kulturnih dobara:

Spomeničkim lokalitetima koji nisu dovoljno istraženi

Značajniji spomenički lokaliteti koje je potrebno sustavno istražiti i sukladno valorizaciji uvesti u evidenciju spomenika kulturno-povijesne baštine:

A Arheološko područje

A/B Arheološko područje (A) i Arheološki pojedinačni lokaliteti (B)

A/F Arheološko područje (A) i Sakralna građevina (F)

A/H Arheološko područje (A) i Etnološka građevina (H)

A-10. Kricin

A-12. Zakam

A-13. Santiš

A-14. Skopalj

A-17. Goričica

A-19. Grad

A-20. Merine

A-23. Šupela

A-B-28. Sv. Pavle u Dragi

A-B-30. Sutvid

A-H-32. Lokva Šibenik

A-B-35. Sv. Nikola pod Bagom

A-B-37. Vinca

A-38. Vinca, uvale Slivanjska i Zavratnica

A-B-39. Sv. Nikola nad uvalom Ogrul

A-B-40. Glavina

A-B-43. Graca

A-46. Veli Treskavac

B Arheološki pojedinačni lokalitet - kopneni

B-1. Sv. Marija, nestala kapela

B-2. Sv. Anton, kapela

B-3. Sv. Duh, crkva

B-4. Majka božja od Karmela, ostatci kapele

B-5. Sv. Jakov, kapela

B-6. Sv. Nikola na Gorici

B-22. Vidohlam

B-27. Sv. Juraj u Bašćanskoj Dragi

B-29. Sv. Andrija u Dragi

B-31. Spilja Škuljica

B-33. Gradac, ispod Gabri

B-34. Gradac, položaj Carnjavina

B-41. Glavina

B-42. Veli Gajen

B-44. Varda

B-45. Sv. Anton, ruševine kapele

B-48. Mali Treskavac

B-49. Straževik

B-50 Sv. Fumija

C Arheološki pojedinačni lokalitet - podmorski

C-11. Cuzin

F Sakralna građevina

F-8. Sv. Mihovil, crkvica

F-18. Sv. Marija Gorička, crkva s trijemom

F-21. Sv. Jerusolim-sveti Otkupitelj, crkvica

F-24. Sv. Jelisafeta ili Pohoda Marijinog, župna crkva Bašćanske Drage (u Grgurićima)

F-25. Sv. Josip u središtu Bašćanske Drage, barokna kapela

F-26. Sv. Roko u Bašćanskoj Dragi, kapela

G Etnološko područje

G-47. Bojno

H Etnološka građevina

H-51. Na Rebici, mrgar

H-52. Na Starošćini, mrgar

H-53. Stari Mrgar

H-54. Va Pothlamcu, mrgar

H-55. Na Jakoši, mrgar

H-56. Na Lipici, mrgar

H-57. Vratudih, mrgar

H-58. Kovacin, mrga

H-59. Ljubimer, mrgar

Članak 103.

Pojedinačno propisuju se posebni uvjeti zaštite za sljedeće lokalitete:

- lokalitet: Sv. Kuzma i Damjan - uvjeti zaštite: ostatke samostana treba arheološki istraži, po mogućnosti konzervirati i prezentirati: izgradnji unutar zone posebno na području prostiranja nekadašnjeg samostana trebaju prethoditi arheološka istraživanja; uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite spomenika uvjet su za ishođenje lokacijske i građevne dozvole.

- lokalitet: Sv. Marko - uvjeti zaštite: lokalitet predstavlja arheološki spomenik najviše kategorije: baziliku treba istražiti, konzervirati i prikazati mozaike; cijeli prostor treba poprimiti obilježja arheološkog parka (djelomično i natkrivenog); urbanističkom dokumentacijom treba regulirati promet (cesta i pješaci) tako sa se omogući realizacija prezentacije spomenika; u urbanističkom smislu ovaj prostor mogao bi nakon prezentacije bazilike s mozaicima postati prostorni fokus cijelog ovog dijela naselja; predlaže se izrada urbanističko konzervatorskog projekta za mikro lokaciju; svu novu izgradnju i infrastrukturu u okolici zone treba prilagoditi spomeniku.

- lokalitet: Hoteli Korintija - uvjeti zaštite: svakoj izgradnji moraju prethoditi arheološka istraživanja: uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite spomenika uvjet su za ishođenje lokacijske i građevne dozvole: preporučuje se izrada urbanistički konzervatorskog projekta mikrolokacije

- lokalitet: Sv. Mihovil - uvjeti zaštite: izgradnju i uređenje prostora prilagoditi značaju i obilježjima spomenika.

- lokalitet: Skopalj - uvjeti zaštite: izgradnji treba prethoditi arheološko istraživanje: uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite spomenika uvjet su za ishođenje lokacijske i građevne dozvole: samo izvorište, danas u zapuštenom stanju, treba obnoviti.

- lokalitet: Sv. Nikola - Mire - uvjeti zaštite: crkvu treba arheološki istražiti i konzervirati: na arheološkoj zoni nije dozvoljena izgradnja: izgradnja u kontaktnoj zoni moguća je nakon obuhvatnih arheoloških istraživanja kojima se utvrđuju granice kompleksa: uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite spomenika uvjet su za ishođenje lokacijska i građevne dozvole.

- lokalitet: Mire - uvjeti zaštite: gradnja je moguća nakon arheološkog istraživanja: uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite spomenika uvjet su za ishođenje lokacijske i građevne dozvole.

- lokalitet: Sv. Marija na Goričici - uvjeti zaštite: (izvan zone obuhvata)

- lokalitet: Santiš - uvjeti zaštite: svakoj eventualnoj gradnji treba prethoditi arheološko istraživanje. lokalitet: Sv. Fumija - uvjeti zaštite: svaka eventualna gradnja uvjetovana je prethodnim arheološkim istraživanjima.

- lokalitet: Gorica - uvjeti zaštite: pri izgradnji infrastrukture preko područja ili većih zemljanih radova potreban je arheološki nadzor.

- lokalitet: Sv. Kristofor - uvjeti zaštite: ostatke crkve treba istražiti, konzervirati i prezentirati; područje nekropole arheološki istražiti, utvrditi granicu prostiranja i onda pristupiti uređenju prostora i eventualnoj izgradnji;

uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite spomenika uvjet su za ishođenje lokacijske i građevne dozvole

- lokalitet: Sv. Ivan - uvjeti zaštite: nije dozvoljena nikakva gradnja prije podrobnog istraživanja područja; uređenje prostora prilagoditi osobinama spomenika; uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite uvjet su za ishođenje lokacijske i građevne dozvole.

- lokalitet: Kricin - uvala Bunculuka - uvjeti zaštite: nije dozvoljena nikakva gradnja i uređivanje prostora prije arheološkog istraživanja; uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite spomenika uvjet su za ishođenje lokacijske i građevne dozvole.

- lokalitet: Sv. Marija Magdalena - uvjeti zaštite: ostatke kapele treba istražiti i konzervirati, urediti okoliš, a gradnju prilagoditi spomeniku; pri izgradnji lnfrastrukture i većoj gradnji potreban je arheološki nadzor.

- lokalitet: Vela i Mala luka - uvjeti zaštite: nije dozvoljena nikakva gradnja i uređivanje prostora prije arheološkog istraživanja;

- Urbanistička cjelina naselja Baška - Registrirani spomenik kulture - uvjeti zaštite: plan mora predvidjeti uvjete po kojima se adaptacije i eventualna nova izgradnja mora uskladiti sa zatečenim vrijednostima. U smislu zaštite ukupne povijesne urbane aglomeracije u odnosu na vizualna i likovna obilježja u pogledima s kopna i mora, mora se predvidjeti zelena, neizgrađena zona u kojoj se smije graditi samo infrastruktura. Postojeća linija granice naselja može se upotpuniti gradnjom ambijentalnih osobina radi postizanja kompaktnije cjeline urbane aglomeracije. Označen opseg kontaktne zone naselja trebao bi, u načelu, biti i rub dozvoljene gradnje.

Članak 104.

Na području naselja dijelova naselja ili prostornim zonama koje su utvrđene kao kulturno dobro može se odobriti rekonstrukcija postojećih građevina koje je neophodna za poboljšanje uvjeta stanovanja i života u naselju.

Članak 105.

(1) Rekonstrukcijom se u ovom smislu smatra adaptacija i sanacija objekta u postojećim gabaritima, te zamjena, potpuna i dopuna postrojenja i uređaja ako je u skladu s zatečenom namjenom prostora.

(2) Izuzetno može se dozvoliti i dogradnja i nadogradnja ukoliko:

- postojeći objekt nema osnovnih sigurnosnih sanitarno- higijenskih uvjeta te zadovoljavajuće ostale prostore,

- postojeći objekt bitno ne ugrožava uvjete korištenja okolnih objekata i građevnih čestica.

Članak 106.

Evidencija objekta naselja, dijelova naselja i prostornih zona koje su utvrđene kao kulturno dobro vodi nadležno državno tijelo zaduženo za zaštitu kulturnih dobara koje određuje posebne uvjete kod utvrđivanja elemenata za rekonstrukciju građevine evidentiranih kao kulturna baština.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 107.

(1) Zbrinjavanje otpada s područja općine biti će riješeno kroz uspostavu novog sustava za gospodarenje otpadom na nivou Primorsko-goranske županije izvan granica obuhvata Plana.

(2) Komunalni otpad s područja općine će se odlagati na postojeće odlagalište »Treskavac« na području Općine Vrbnik., do realizacije Centralne zone za gospodarenjem otpadom (CZGO) temeljem »Prostornog plana Primorko-goranske županije«.

(3) Komunalni otpad iz domaćinstava na području općine prikuplja se sustavom odvojenog prikupljanja otpada »Eko otok Krk«, a odvozi ga ovlaštena pravna osoba na odlagalište.

Članak 108.

(1) Na javnim pješačkim i zelenim površinama potrebno je osigurati posude za odlaganje otpada i njihovo pravovremeno pražnjenje.

(2) Za odvoz otpada potrebno je osigurati mogućnost pristupa vozila do posuda za prikupljanje otpada na najdalje 15 m, a otpad deponirati u zatvorene posude udaljene od građevina najdalje 20 m.

Članak 109.

(1) Posebna kategorija otpada (ambalaža i ambalažni otpad, otpadni električki i elektronički uređaji i oprema, vozila kojima je istekao vijek trajanja, otpadne baterije i akumulatori koji sadrže određene opasne tvari, otpadne gume, infektivni otpad iz zdravstvenih ustanova, otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina i otpadna ulja) bit će evidentirana prema vrsti i mjestu nastanka.

(2) Gospodarenje posebnom kategorijom otpada propisano je posebnim propisima (Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu »Narodne novine« broj 97/05 i 115/05), Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (»Narodne novine« broj 40/06), Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (»Narodne novine« broj 124/06), Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (Narodne novine« broj 133/06), Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (»Narodne novine« broj 136/06 i drugi), te će se u skladu s njima odrediti način i mjesto zbrinjavanja.

Članak 110.

Potrebno je provoditi sustavno zbrinjavanje mulja koji nastaje primarnim pročišćavanjem komunalnih otpadnih voda iz uređaja za njihovo pročišćavanje, a u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Županije.

Članak 111.

(1) »Planom sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla na području Primorsko-goranske županije» (»Službene novine« broj 34/04) evidentiran je otpadom onečišćeni okoliš i neuređeno odlagalište »Supele«, a njegova sanacija je predviđena do 2007. godine.

(2) Planom se zabranjuje odlaganje otpada na najosjetljivija područja: šume, ponikve, lokve, morsku obalu i vodotoke.

Članak 112.

Svi proizvođači otpada dužni su pridržavati se principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, reguliranih zakonima i propisima, a oni se svode na:

- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja,

- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka,

- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,

- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,

- saniranje otpadom onečišćenih površina.

Članak 113.

Svi proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su sa otpadom postupati sukladno zakonskoj regulativi i podzakonskim aktima.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 114.

(1) U cilju osiguranja i očuvanja kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada, ovim Planom utvrđuju se obveze, zadaci i smjernice za zaštitu zraka, vode, mora, kao i zaštita od prekomjerne buke.

(2) Područja i lokaliteti posebnih mjera i ograničenja određena su u kartografskim prikazima br. 3.1. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja«, 3.2. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - vode i more« i 3.3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25.000.

Članak 115.

Ovim Odredbama za provođenje određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu:

- tla,

- zraka,

- od buke,

- vode,

- mora.

8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumska tla

Članak 116.

(1) Na području općine Baška pod šumama je površina od 1206,10 ha razvrstana u tri skupine. Zaštitu treba provoditi nad svim skupinama kao o vrijednoj prirodnoj baštini, neovisno o značenju u gospodarskom smislu.

(2) Prema elaboratu »Šume Županije primorsko-goranske« izrađenom za potrebe Prostornog plana županije na površinama neuređenih šuma koje se prostiru uz sama naselja, predlaže se da cilj gospodarenja bude stvaranje socijalno-zdravstvenih rekreativnih zona za potrebe gradova i naselja, uz trajnu zaštitu tla. Na prostorima šumskih i ostalih površina mogu se graditi građevine u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora.

(3) Ovoj vrsti tla pripadaju i zemljišta na strmim padinama za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 117.

(1) Ovim Planom su sve veće površine ostalih poljoprivrednih površina (P2 i P3) zaštićene izdvajanjem iz građevinskog područja. Izdvajanjem iz građevinskog područja ispunjen je primarni zadatak gubitka poljoprivrednog tla na račun građevinskih područja.

(2) Područja na kojima su zemljišta I. kategorije smiju se koristiti samo za primarnu poljoprivrednu proizvodnju. I. klasa zemljišta samo se iznimno može koristiti za gospodarske i infrastrukturne objekte koje služe za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, kada u blizini nema zemljišta nižih bonitetnih kategorija.

(3) Područja sa zemljištima II. Kategorije zaštite moraju biti namijenjeni poljoprivrednoj proizvodni s najmanje 50 % površine. Kod toga je potrebno zaštititi najvrednija zemljišta, kao i ona na kojima se agrotehničkim mjerama može poboljšati bonitet.

(4) Na ostalim područjima tla izvan građevinskog područja nema ograničenja u smislu prenamjene ali se ono može koristiti samo sukladno odredbama za provedbu ovog Plana.

(5) Mjerama fiskalne politike i osmišljavanjem gospodarske uloge poljoprivrede je potrebno sačuvati tla namijenjena za poljoprivredu od zapuštanja i pošumljavanja.

(6) Razine onečišćenje tla na području općine Baška nisu ispitivana. Djelovanje na rješavanju problema onečišćenja tala zakiseljavanjem i teškim metalima je potrebno provoditi na širem prostoru izvan područja Općine Baška.

(7) Poseban problem onečišćenja tla je onečišćenje eksploatacijom mineralnih sirovina i građevinskim zahvatima. Pijesak na prostoru Zaroka se do prije petnaest godina eksploatirao neorganizirano i stihijno, što je po provođenju zabrane eksploatacije rezultiralo devastacijom tla koja do danas nije sanirana. Prostor je nužno sanirati, te provesti istraživanja posljedica nastalih nekontroliranom eksploatacijom pijeska.

(8) Pored onečišćenja tlo na području Općine Baška izloženo je eroziji. Štetama od erozije su velike te bi se trebao uspostaviti monitoring nad promjenama na ugroženim dijelovima tla. Po dobivanju cjelovitijih podataka o stanju i promjenama na tlu uzrokovanim erozijom potrebno je propisati posebne mjere zaštite.

(9) Radi formiranja površina intenzivne poljoprivredne proizvodnje s korištenjem odvodnje i navodnjavanja planira se izrada analize - elaborata o mogućnostima i potrebnim zahvatima u svrhu osiguranja vode za navodnjavanje, zaštite tih površina od vanjskih voda te mogućnostima i uvjetima unutrašnje odvodnje.

8.1.3. Tlo unutar građevinskih područja

Članak 118.

(1) Zemljišta II. kategorije obuhvaćaju zemljišta V. i VI. bonitetne klase.

(2) Planovima koji će se izrađivati temeljem ovog plana treba zaštititi najvrednija, najdublja, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine kao i antropogena zemljišta ove kategorije unutar granica građevinskog područja. Zaštitu ovom tlu valja osigurati planiranjem stambenih zona manje gustoće naseljenosti u kojima će poljoprivredno zemljište biti odgovarajuće uklopljeno, zaštićeno i privedeno svojoj svrsi u okviru manjih gospodarstava i okućnica.

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 119.

(1) Na području Općine Baška nema mjernih stanica za praćenje onečišćenja zraka. Temeljem pokazatelja na mjernim postajama izvan područja Općine Baška koji ukazuju da su emisije zagađujučih tvari niske i ispod graničnih i preporučenih vrijednosti, te temeljem činjenice da na prostoru općine nama evidentiranih značajnijih zagađivača zraka, može se zaključiti da je zrak na području Općine Baška I. Kategorije.

(2) Radi sprječavanja pogoršanja kvalitete zraka, a pogotovo na prostorima za stambenu izgradnju, potrebno je poduzeti slijedeće mjere zaštite:

- treba nastojati da zrak bude što čišći, kako se preporučene i granične vrijednosti ne bi nikada dosegle,

- potrebno je ciljanim istraživanjima i primjenom spoznaja i tehnika utvrditi mogućnost smanjenja emisija svih izvora onečišćenja zraka,

- promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika,

- utvrditi lokacije potencijalnih onečišćivača, te vršiti stalnu kontrolu sukladno zakonskoj regulativi,

- stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki procesi i objekti iz kojih se ispušta u zrak onečiščujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisija, prema Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/98) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćavajućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97 i 105/00),

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima),

- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je »Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka« (»Narodne novine« broj 101/96).

(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik, te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

(4) Zaštitu zraka potrebno je provoditi sukladno zakonskoj regulativi.

(5) U slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih jedinica lokalne samouprave moraju se uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela u Zakonom dozvoljene granice.

8.3. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 120.

(1) Nadzor problematike zaštite od Buke je u nadležnosti Ministarstva zdravstva. Temeljni propis za provedbu zaštite od buke je »Zakon o zaštiti od buke« (»Narodne novine« broj 20/03).

(2) Prema »Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave« (»Narodne novine« broj 145/04) najviša dopuštena razina vanjske buke u naseljima i na površinama izvan naselja za izdvojene namjene, za građevinska područja i pojedine građevine je sljedeća:

(3) Pri izradi prostornih planova užih područja te projekata planiranih prometnica zadržati nivo buke u dopustivim granicama za određene zone. Potrebno je voditi računa o pozicioniranju pojedinih zona i sadržaja u njima u odnosu na izvor buke te bliže izvoru smještati građevine u kojima se dopušta viši nivo buke.

(4) Kod planiranja mreže ulica i cesta koristiti elemente reljefa i prirodnih prepreka kao zaklone od buke na putu njenog širenja.

(5) Potrebno je stalno vršiti akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanje buke.

(6) Općina Baška treba izraditi »Kartu buke« i »Akcijski plan« (ako je potrebno) u skladu s člankom 9. »Zakona o zaštiti od buke« (»Narodne novine« broj 20/03).

8.4. ZAŠTITA VODA

Članak 121.

Trebaju se provoditi dvije skupine mjera zaštite podzemnih i površinskih voda:

- mjerama zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, što se regulira odlukom o vodozaštiti,

- mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru, pri čemu je nužna izgradnja sustava za odvodnju.

Članak 122.

(1) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- Posebnim mjerama treba smanjiti mogućnost zagađenja na prometnicama na području općine Baška: zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, odlaganje otpada na zelene površine duž prometnica...

- Pri realizaciji plana potrebno je osigurati uvjete za spajanje svih građevinskih područja naselja i građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene na sustav odvodnje.

- Planom se propisuje obaveza pročišćavanja otpadnih voda, a odnosi se na vode što ističu iz zanatskih radionica, mehaničkih i bravarskih radionica, pogona što u tehnološkom procesu upotrebljavaju masti, ulja, boje, lakove, tekuće gorivo, otpada i druge tvari specifički lakše od vode, pogona što stvaraju otpatke krutih i ljepljivih tvari koje bi se mogle taložiti u sakupljačima, restorana i kuhinje / masnoća i ulje / te toksične i agresivne vode koje zahtijevaju adekvatne uređaje za pročišćavanje.

- Da bi zadovoljili zahtjeve za pročišćavanje otpadnih voda (»Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama« »Narodne novine« broj 40/99) uvjetuje se ugradnja sljedeće opreme - zavisno o karakteru otpadnih voda:

1./ Mehaničke taložnice za krute čestice u vodi

2./ Odvajači ulja i naftnih derivata iz tehnološke kanalizacije

3./ Hvatači ulja i masti za fekalno-sanitarne vode

6./ Neutralizator za obradu kiselih ili lužnatih voda

7./ Uređaj za razbijanje uljnih emulzija kod strojne obrade metala

8./ Drugi specijalni uređaji / za regeneraciju otpada, spaljivanje onečišćenih otpada, obradu voda što sadrže kromate, cijanide i sl. /

- Korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja

- Obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Primorsko-goranske županije

- Saniranja neuređenog odlagališta »Supele« i otpadom onečišćenog okoliša

- Izrada vodnog katastra

- Uvođenje mjera zaštite u poljoprivredi

- Stalno praćenja kvalitete i onečišćenja površinskih i podzemnih voda, te uvođenje jedinstvenog informatičkog sustava o kakvoći površinskih i podzemnih voda

(2) U slučaju izvanrednih onečišćenja provode se mjere temeljene na državnom i županijskom planu za zaštitu voda.

Članak 123.

(1) Mjere zaštite izvorišta vode za piće treba provoditi u skladu s odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite.

(2) Trenutno je na snazi »Odluka o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode» na otoku Krku (»Službene novine« broj 15/91).

(3) U skladu s Odlukom iz prethodnog Stavka ovog Članka na prostoru Općine Baška utvrđene su sljedeće zone sanitarne zaštite:

- I. zona - zona strogog režima,

- II. zona - zona strogog ograničenja,

- III. zona - zona šire zaštite.

(4) Granice zona sanitarne zaštite iz prethodnog Stavka ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.2. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - vode i more« u mjerilu 1:25.000.

8.5. ZAŠTITA MORA

Članak 124.

(1) Na području općine Baška dale se treba provoditi sustavno ispitivanje sanitarne kakvoće obalnog mora. Ispitivanjem se mjere i evidentiraju kemijska, bakteriološka i fizikalna svojstva morske vode u skladu sa Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (»Narodne novine« broj 33/96).

(2) Obalno more na području Općine Baška svrstava se u prvu kategoriju.

(3) Zaštita obalnog pojasa podrazumijeva već spomenuto definiranje moguće namjene i kriterije ponašanja pri izgradnji, sprečavanje onečišćavanja zabranom odlaganja otpadnog materijala, uz naravno redovno čišćenje obalnog, a naročito plažnog pojasa od krutog otpada.

(4) Zaštita mora znači sprječavanje odbacivanja otpada i direktnog odvođenja otpadnih nečistih voda u more, aktivno očuvanje biološke ravnoteže planiranja ribolovnih aktivnosti.

(5) Nije dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina na obalnom dnu područja Općine Baška.

(6) Planom se moraju nastojati zadržati i popraviti kvalitetu obalnog mora.

(7) Provedbom mjera zaštite Plana treba se osigurati:

- postojeća razina kakvoće mora u svim dijelovima akvatorija koji udovoljavaju razini kvalitete propisane Planom,

- podizanje kakvoće mora na područjima zatvorenog mora, uvala, zaljeva, i luka sa slabom izmjenom vodene mase.

(8) Zaštita mora od onečišćenja sa kopna spriječit će se:

- ograničenjem razvoja naselja uz obalu,

- osiguranjem sredstava za priključenje svih građevina na području Općine na sustav odvodnje,

- obradom i zbrinjavanjem otpadnih voda iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 125.

(1) Zaštićeno obalno područje mora naznačeno u grafičkom dijelu plana obuhvaća morski (300 metara) i kopneni (1.000 metara) pojas Općine Baška.

(2) Unutar zaštićenog obalnog područja mora, a čiji kriteriji se primjenjuju na cjelokupni otočki prostor Općine Baška, primjenjuju se posebna ograničenja u korištenju propisana posebnim propisom.

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 126.

Mjerama posebne zaštite određuju se uvjeti za:

- sklanjanje ljudi,

- zaštita od rušenja,

- zaštita od poplava,

- zaštita od požara i

- zaštita od potresa.

8.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 127.

(1) Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i dopunske zaštite otpornosti 50 kPa po zonama obvezne izgradnje skloništa sukladno mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti propisanim planovima višeg reda.

(2) U pojasu udaljenosti do 100 metara od građevine od značaja za Republiku Hrvatsku grade se skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa, a u pojasu od 100 do 650 metara udaljenosti grade se skloništa otpornosti 50 kPa.

(3) Sklanjanje ljudi osigurava se prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje detaljnim planovima uređenja za pojedina područja.

(4) Općine Baška te posebnim planovima koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Skloništa osnovne i dopunske zaštite projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladno osnovnoj namjeni građevine.

(5) Pri projektiranju podzemnih građevina s (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

(6) Izgradnja skloništa u utvrđenim zonama obvezne izgradnje skloništa u Općini Baška je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

8.6.2. Zaštita od rušenja

Članak 128.

(1) Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(2) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje Općine Baška određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 7 MCS s odstupanjem prema 7- i 7+)

(3) Prilikom rekonstrukcija starijih građevina koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima (u naseljima sa povijesnom identifikacijom i dr.), statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

8.6.3. Zaštita od požara

Članak 129.

(1) Zaštita od požara ovisi o kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Baška. Kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva prikazan je u posebnom kartografskom prikazu u sklopu Procjene.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

(4) Kod projektiranja planiranih građevina na području Općine Baška radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode:

- TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(5) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

(6) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom projektirati sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju.

(7) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta određenih planom sa dva vozna traka (dvosmjerne) projektirati minimalne širine kolnika od 6 metara.

(8) Prilikom izrade prostornih planova užih područja za dijelove naselja s gustoćom izgrađenosti građevinskog područja većom od 30% i s većim nepokretnim požarnim opterećenjem, interpolirane nove građevine ili rekonstrukciju postojećih projektirati s većim stupnjem vatrootpornosti (min F120), uz ograničenje broja etaža te uz obvezu izgradnje požarnih zidova, ograničenje na poslovne namjene s minimalnim požarnim opasnostima i projektiranje dodatnih mjera zaštite od požara (vatrodojava i sl.).

8.6.4. Zaštita od potresa

Članak 130.

(1) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

(3) Osnovni stupanj seizmičnosti koji na području Općine Baška iznosi 7 (MCS s odstupanjem prema 7- i 7+)

8.6.5. Zaštita od poplava

Članak 131.

(1) Zaštitu od poplava provoditi u skladu s »Zakonom o vodama« (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05), te Državnim i Županijskim planovima obrane od poplava.

(2) U područjima vodotoka i bujica kriterije za planiranje izgradnje treba definirati uz suglasnost nadležnog tijela.

(3) Radi obrane od poplava planira se dorada Planova obrane od poplava uvrštavanjem u njega svih registriranih vodotoka općine Baške, te provođenje preventivnih mjera održavanja, izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje vodnih sustava i vodnih građevina, te njihov nadzor, kako bi se osigurao neškodljiv protok voda minimalno stogodišnjeg povratnog perioda u područjima naselja, važnijih prometnica i drugih vrednijih sadržaja i minimalno desetogodišnjeg povratnog perioda za poljoprivredne i slične površine.

(4) Stupanj ugroženosti građevina od poplavnih voda, način i stupanj zaštite od poplava, rad sustava u uvjetima poplava, te rizike koje preuzima investitor u slučaju gradnje u poplavnom području definira nadležno tijelo.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 132.

(1) Utvrđuje se obveza donošenja urbanističkih planova uređenja za sljedeća područja predviđena ovim planom:

- građevinska područja naselja:

. UPU-1 - Baška (N1-1);

. UPU-2 - Baška (N1-2);

. UPU-3 - Jurandvor (N2) i izdvojeno građevinsko područje groblja (G2);

. UPU-4 - Batomalj (N3-1, N3-2);

. UPU-5 - Draga Bašćanska (N4-1, N4-2) i izdvojeno građevinsko područje groblja (G₄);

- površine izvan naselja za izdvojene namjene:

- poslovne namjene:

. UPU-6 - zona (K);

- turističko-ugostiteljske namjene:

. UPU-7 - zone ugostiteljsko-turističke namjene (T1₁ i T1₂) i zona rekreacije (R);

. UPU-8 - zona kampa (T3);

(2) Utvrđuje se obveza donošenja detaljnih planova uređenja za sljedeći obuhvat predviđen ovim Planom:

- površina izvan naselja za izdvojene namjene:

. DPU-1 - groblje (G₁) u naselju Baška

- građevinska područja naselja:

. DPU-2 - Batomalj (N3-5) i izdvojeno građevinsko područje groblja (G₃)

Članak 133.

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja iz prethodnog članka prikazane su na kartografskim prikazima br. 3.3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25.000 i 4.1. - 4.3. »Građevinska područja naselja« u mjerilu 1:5.000.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

Članak 134.

Prioritetne mjere i zahvati su:

državnog i županijskog interesa:

- Razvijati prometni sustav integrirajući sve segmente na državnoj i županijskoj razini,

- Izgrađivati kanalizacijski sustav kao osnova sanitarno zdravstvenih standarda i značajan element zaštite prostora,

- Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje,

- Uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika na kopnu i na moru integrirajući sve prometne kapacitete.

Općinskog interesa:

- Prioritetno realizirati sustave odvodnje oborinskih i bujičnih voda na području Općine,

- Graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije,

- Prioritetno graditi nove turističke kapacitete u izgrađenom ili rubnom dijelu građevinskog područja,

- Spriječiti izgradnju stanova u svrhu vikend korištenja unutar naselja u višestambenim građevinama,

- Očuvati naselja u unutrašnjosti općine,

- Poticati poljoprivrednu proizvodnju sukladno odredbama Plana,

- Poticati povezanost turističkih i rekreacijskih zona brodskim vezama,

- Podizati razinu komunalne opremljenost građevinskih područja.

Članak 135.

Za sve građevine za privremeno korištenje prostora (kiosci, naprave) potrebno je izraditi plan privremenog korištenja javnih prostora kojeg donosi Općinsko Vijeće Općine Baška.

Članak 136.

Planom se određuju mjere uređenja zemljišta za:

- uređenje građevinskog zemljišta naselja i područja izvan naselja za izdvojene namjene

- ostalih površina.

Članak 137.

Uređenje građevinskog zemljišta naselja i područja izvan naselja za izdvojene namjene temelji se na mjerama fiskalne politike za uređenja građevinskog zemljišta koje proizlaze iz:

- Mjera fiskalne politike za građenje građevina koje se grade neposrednom provedbom plana, a temelje se na Odluci općinskog vijeća koja vrednuje slijedeću strukturu troškova;

- Mjera fiskalne politike za građenje građevina koje se grade temeljem detaljnih planova uređenja na osnovu procjene stvarnih troškova uređenja zemljišta i ocjene atraktivnosti područja temeljene na ponderiranju područja koja mora biti sadržana u izdvojenoj Odluci općinskog vijeća kojim se uređuju fiskalne obaveze komunalnog doprinosa i komunalne naknade.

Članak 138.

Prije izdavanja građevinske dozvole (za sve građevine), tijelo graditeljstva dužno je jedinici lokalne samouprave na čijem se području gradi pružiti mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjavanja.

Članak 139.

(1) Za izradu mjera zaštite i razvoja, gospodarenja prostorom, izrade planova užih područja te drugih mjera određenih ovim Planom, utvrđuje se obveza izrade programa, studija i drugih dokumenata:

- Režim zaštite za područja zaštićene i vrijedne prirodne baštine

- Odluka o zaštiti spomeničkog nasljeđa

(2) Prihvaćanje dokumenata iz stavka 1. ovog članka vrši predstavničko tijelo općine.

Članak 140.

(1) Provedba i razrada postavki i mjera ovog Plana provoditi će se putem programa za unapređenje stanja u prostoru (u nastavku: Program mjera).

(2) Programom mjera i drugim odlukama i obaveznim dokumentima predstavničkog tijela Općine Baška mora se:

- utvrditi nositelje pojedinih obveza, rokove i troškove planiranih mjera,

- odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.),

- prioritetno planirati gradnju građevina od općinskog značenja,

- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni,

- predvidjeti uvođenje komunalnog doprinosa za financiranje građenja građevina i uređaja komunalne infrastrukture,

- predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštićenih područja i cjelina,

- navesti područja i lokalitete na kojima će se provoditi sustavna istraživanja i praćenje pojava i procesa u prostoru,

- predvidjeti mogućnosti osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe općine, kao što su izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sličnog,

- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti.

Članak 141.

(1) Planom se određuje potrebno provođenje sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru. Praćenjem treba obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje okoliša, a osobito utječu na kakvoću: prirodne baštine, tla, zraka, vode i mora.

(2) Zaštitne mjere okoliša su one kojima se osigurava cjelovito osiguranje kakvoće prirodnih izvora i energije

na najpovoljniji način na okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvitka.

Članak 142.

(1) Za potrebe, ažuriranja dokumentacije o stanju u prostoru i pripremu izrade prostornih planova potrebno je kontinuirano prikupljati i ažurirati geodetsko katastarske podloge područja Općine Baška, te ovisno o potrebama pripreme izrade planova, pristupiti izradi separatnih studija o stanju u prostoru.

(2) Posebno je potrebno pristupiti izradi:

a. Skeniranju i digitalizaciji geodetskih i katastarskih podloga

b. Izdvojiti procese odlučivanja koji trebaju posebne informacije za praćenje i unapređenje stanja u prostoru

c. Identificirati informacije i forme prezentacije

d. Odrediti podatke nužne za prikupljanje

e. Oblikovati upravljanje podacima i metodologije kako bi se proizvodile potrebne informacije.

Članak 143.

(1) Izradu prostornih planova koji su obaveza iz odredbi Plana temeljiti na:

- Optimalizaciji gustoća naseljenosti i diferencijaciju između građenja u naseljima i na građevinskim područjima izvan njih

- Osiguranju prostora javnih sadržaja.

(2) Prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja Dokumentima prostornog uređenja osigurati i izdvojiti prostor javnog interesa (komunikacije, javne površine, parkovne i rekreativne površine, zone središnjih funkcija).

(3) Prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja Dokumentima prostornog uređenja osigurati preduvjete za opremanje zemljišta komunalnom infrastrukturom.

(4) Osiguranje vodoopskrbe i odvodnje u svim građevinskim područjima Općine Baška.

(5) Lociranje građevina i trasa infrastrukture treba pri izradi dokumenata prostornog uređenja koji će se izrađivati temeljem ovog Plana osigurati u suradnji sa javnim poduzećima koja su nositelji djelatnosti i gospodare infrastrukturnim sustavima.

Članak 144.

Granica obuhvata prostornih planova čija je izrada obavezna temeljem ovog plana su ili se određuju:

a) Urbanistički planovi uređenja: granice građevinskog područja naselja, granice zona gospodarskih namjena i rekreativnih namjena.

b) Detaljni plan uređenja.

Članak 145.

(1) Unapređenje uređenja naselja kroz odredbe za provođenje temelje se na osiguranju minimalnih standarda komunalnog opremanja zemljišta.

(2) Minimalni standard komunalnog opremanja građevinskog zemljišta je: pristupni put, vodoopskrba i elektroopskrba.

Članak 146.

(1) Temeljem odredbi plana Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru planirati realizaciju mjera za unapređenje stanja u prostoru.

(2) Izvješćima o stanju u prostoru posebno analizirati utjecaj odredbi za provedbu Plana na stanje u prostoru, te u slučaju ustanovljenih nerazumljivosti, dvojbenosti odredbi i negativnog učinka na prostor, odmah pristupiti njegovoj izmjeni i dopuni sukladno nalazima.

Članak 147.

Prostor Općine Baška je prostor dinamične graditeljske transformacije, što povećava odgovornost za očuvanje kulturno povijesnog nasljeđa. Planom se definiraju obveze:

- Registrirano kulturno povijesno nasljeđe - Obvezna izrada Urbanističkog plana uređenja

- Kulturno povijesno nasljeđe od značaja za županiju - Obavezna izrada Urbanističkog plana uređenja na osnovu konzervatorske dokumentacije

- Evidentirane povijesne cjeline - Obvezna izrada konzervatorske dokumentacije

- Građevine i zone od kulturno-povijesnog značenja za Općinu Baška - Dokumentacija valorizacije i Urbanistički plan uređenja.

Članak 148.

Prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja Dokumentima prostornog uređenja osigurati preduvjete za opremanje zemljišta komunalnom infrastrukturom:

- Osiguranjem vodoopskrbe u svim građevinskim područjima Općine Baška.

- Lociranjem građevina i trasa infrastrukture, pri izradi dokumenata prostornog uređenja u suradnji sa javnim poduzećima koja su nositelji djelatnosti i gospodare infrastrukturnim sustavima.

- Vođenjem infrastrukture postojećim koridorima, te njihovim objedinjavanjem kako bi se zaštitila cjelovitost prirodnih i stvorenih struktura.

Članak 149.

Planom je određeno da se u oblasti zaštite prirodnih i ambijentalnih vrijednosti:

- izradi registar (katastar) izvora zagađivanja za cijelo područje,

- izradi program sanacije za najaktivnije izvore zagađivanja.

Članak 150.

Planom je utvrđeno da radi zaštite tla i voda treba:

- organizirati kontrolu voda,

- organizirati i urediti efikasnije prikupljanje i prijevoz otpada,

- zabraniti deponiranje otpadnog materijala na području obuhvata plana,

- kontrolirati korištenje kemijskih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji.

Članak 151.

(1) Na području Općine Baška važeći su slijedeći prostorni planovi užih područja:

- Urbanistički plan uređenja naselja Baška (»Službene novine« PGŽ broj 01/01 i 17/04),

- Detaljni plan uređenja dijela područja »Pod školu« u Baški (»Službene novine« PGŽ broj 19/98 i 22/98),

- Detaljni plan uređenja zone Zarok - zona 27 (»Službene novine« PGŽ broj 23/00),

- Detaljni plan uređenja zone 36 (poljopromet) - prema GUP naselja Baška (»Službene novine« PGŽ broj 26/00, 12/01 i 27/01),

- Detaljni plan uređenja plažnih objekata i dijela Vele Plaže (»Službene novine« PGŽ broj 29/01, 08/03),

- Detaljni plan uređenja dijela područja Zone 10 prema UPU naselja Baška (»Službene novine« PGŽ broj 04/02, 25/03 i 34/05),

- Detaljni plan uređenja dijela Vele plaže i zaleđa - Izdvojena cjelina uz šetalište Emila Geistlicha (»Službene novine« PGŽ broj 04/03),

- Detaljni plan uređenja »Pod školu« prema UPU naselja Baška (»Službene novine« PGŽ broj 04/03),

- Detaljni plan uređenja stambeno-poslovnih građevina »Pošta« (»Službene novine« PGŽ broj 09/04),

- Detaljni plan uređenja Hotela Tamaris (»Službene novine« PGŽ broj 12/04),

- Detaljni plan uređenja »Dječji vrtić - dvorana - škola« (»Službene novine« PGŽ broj 16/04 i 17/04),

- Detaljni plan uređenja »Park Marijan - Pod brigom« (»Službene novine« PGŽ broj 33/04).

(2) Ovim Planom zadržava se Detaljni plan uređenja »Park Marijan - Pod brigom« za koji je potrebno provesti postupak usklađenja s ovim Planom i odredbama posebnog propisa kojima se uređuje zaštićeno obalno područje mora (ZOP). Ostali prostorni planovi užih područja navedeni u Stavku 1 ovog Članka većim su dijelom konzumirani, pa stoga nisu zadržani ovim Planom.

(3) Granica obuhvata Detaljnog plana uređenja »Park Marijan - Pod brigom« prikazana je na kartografskim prikazima br. 3.3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite» u mjerilu 1:25.000 i 4.1. - 4.3. »Građevinska područja naselja» u mjerilu 1:5.000.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 152.

Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni može se dozvoliti samo u slučajevima:

- kada se rekonstrukcijom ne povećavaju gabariti postojeće građevine,

- kada se rekonstrukcijom građevine ona fazno privodi planiranoj namjeni.

Članak 153.

(1) Na postojećim stambenim građevinama u funkciji koji se nalaze izvan građevinskog područja dozvoljava se rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama ovog plana za rekonstrukciju postojećih građevina.

(2) Rekonstrukcijom u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada temeljem odredbi Plana se smatraju:

- obnova sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine u postojećim gabaritima,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

- dogradnja sanitarija ukupne površine do 12 m²,

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećih gabarita u stambeni prostor.

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 154.

Do izrade urbanističkih planova uređenja mogući su sljedeći zahvati u prostoru:

1. Do donošenja Urbanističkih planova uređenja naselja Baška (UPU 1 i UPU2) dopuštena je:

- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke, javne i društvene namjene prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina;

- rekonstrukcija infrastrukture;

- izgradnja osnovne škole sa školskom sportskom dvoranom na k.č. 699 i 2540/7, k.o. Baška;

2. Do donošenja Urbanističkih planova uređenja naselja: Jurandvor (UPU 3), Batomalj (UPU 4), Draga Bašćanska (UPU 5) dopuštena je:

- rekonstrukcija odnosno zamjena građevina stambene namjene, prema uvjetima ovog Plana;

- interpolacija obiteljskih kuća;

- rekonstrukcija građevina postojećeg groblja;

- interpolacija unutar izgrađenog dijela groblja;

- rekonstrukcija infrastrukture;

3. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja za površine izvan naselja za izdvojene namjene - poslovne namjene: (UPU 6) za (K) u Baški dopuštena je:

- rekonstrukcija građevina poslovne namjene prema uvjetima ovog Plana za izgradnju novih građevina;

- rekonstrukcija infrastrukture;

4. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja za površine izvan naselja za izdvojene namjene - ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene: (UPU 7) za (T1₁, T1₂ i R) u Baški i Batomlju dopuštena je:

- rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim gabaritima i uređenje površina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja površine manje od 5.000 m²;

5. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja za površine izvan naselja za izdvojene namjene - ugostiteljsko-turističke: (UPU 8) za (T3) u Baški dopuštena je:

6. Do donošenja Detaljnog plana uređenja za površine izvan naselja za izdvojene namjene - groblje: (DPU 1) za (G₁) u Baški dopuštena je:

- rekonstrukcija građevina postojećeg groblja;

- rekonstrukcija infrastrukture;

- interpolacija unutar izgrađenog dijela groblja;

7. Do donošenja Detaljnog plana uređenja za građevinsko područje naselja i izdvojeno građevinsko područje - groblje: (DPU 2) za (N3-5) i (G₃) u Batomlju dopuštena je:

- rekonstrukcija građevina postojećeg groblja;

- interpolacija unutar izgrađenog dijela groblja;

- rekonstrukcija infrastrukture.

Članak 155.

U skladu s prethodnim člankom dozvoljena je izgradnja građevine osnovne škole sa školskom sportskom dvoranom u naselju Baška, na k.č. 699 i 2540/7, k.o. Baška, na mjestu postojeće osnovne škole koja se predviđa ukloniti, tlocrtne projekcije do 1.400 m² i visine 2 etaže temeljem sljedećih odredbi:

Oblik i veličina građevne čestice:

- Izgradnja građevine osnovne škole sa školskom sportskom dvoranom u naselju Baška, na k.č. 699 i 2540/7, k.o. Baška, ukupne površine građevne čestice oko 2908 m².

Veličina i površina građevine osnovne škole sa školskom sportskom dvoranom:

- Veličina i površina građevine mora biti dimenzionirana sukladno standardiziranim modulima.

- Pri planiranju nužno je osigurati adekvatan/potreban broj parkirališnih mjesta unutar građevne čestice, min. jedno parkirno mjesto po učionici.

- Najveća veličina i površina građevine je:

- koeficijenti: kig = 0,5 i kis = 0,75;

- najveća visina: 9 m, do vijenca građevine;

- najveći broj nadzemnih etaža: za građevinu osnovne škole dvije etaže i za građevinu školske sportske dvorane jedna etaža.

- Ovim je planom dozvoljena mogućnost fazne izgradnje građevina osnovne škole i školske sportske dvorane.

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici:

- Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice iz odredbi ovog Plana.

- Unutar gradivog dijela građevne čestice kompleksa osnovne škole dozvoljena je gradnja isključivo građevina u funkciji školskog programa i namjene.

- Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se postavljanje uređaja i objekata komunalne i telekomunikacijske infrastrukture za potrebe i u funkciji planirane građevine.

- Izvan gradivog dijela građevne čestice, a ispred obaveznog građevinskog pravca, na pročelju građevine dozvoljava se gradnja konzolnih istaka, nadstrešnica i balkona, pod uvjetom da ne ometaju pješački i kolni promet.

- Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se:

- gradnja potpornog zida, stubišta i vanjske terase čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 2,50 m (sada postojeća visina);

- postava elemenata za pergolu, sjenicu i slične građevine čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 3,0 m;

- gradnja i postava uređaja i objekata komunalne infrastrukture.

Oblikovanje građevina:

- Oblikovanje građevine potrebno je uskladiti s planiranom urbanističkom kompozicijom i morfologijom prostora, tipologijom i namjenom građevina, te sintezom autohtonog i modernog arhitektonskog izraza.

- Za oblikovanje građevine dozvoljava se uporaba svih vrsta konstrukcijskih sistema. Primijenjene vrste materijala moraju zadovoljavati kriterije primorske autohtonosti.

- Vrsta krova nije određena.

- Najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23^o.

- Za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba opečenog i betonskog crijepa mediteranskog tipa, te drugih suvremenih pokrova sukladno oblikovanju građevine.

- Za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba drvenog pokrova ili pokrova od bitumeniziranih materijala.

- Na krovu građevine dozvoljava se postava sunčanog kolektora, antene i reklamnih predmeta kojima se ističe funkcija građevine, te uređaja za ventilaciju i klimatizaciju pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled građevine.

- Na pročelju građevine ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju i slično; već je iste potrebno uklopiti u sustav otvora ili postaviti na za to predviđena mjesta u ravnini pročelja.

Uređenje građevne čestice:

- Dio građevne čestice potrebno je urediti kao kolno-pješačku, manipulativnu i ozelenjenu površinu.

- Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti ozelenjeno, te uređeno kao parkovna, pejzažna ili zaštitna zelena površina.

- Površine za parkiranje potrebno je ozeleniti sadnjom najmanje jednog stabla između svaka četiri parkirališna mjesta.

- Najveća dozvoljena visina podzida iznosi 2,50 m.

- Dozvoljava se ograđivanje građevne čestice školskog kompleksa prozirnom ogradom. Najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,80 m.

- Smještaj vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice, min. jedno parkirno mjesto po učionici.

Članak 156.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti »Odluka o Prostornom planu uređenja (bivše) Općine Krk« (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 31/78, 6/ 83, 16/88 i 4/93), u dijelu koji se odnosi na područje Općine Baška.

Članak 157.

Plan je izrađen u pet (5) primjeraka izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Baška i potpisom Predsjednika Općinskog vijeća Općine Baška.

Članak 158.

Po jedan primjerak izvornika Plana dostavlja se i čuva u:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva;

- Uredu državne uprave u primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko pravne poslove, Ispostava Krk;

- Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje primorsko-goranske županije.

Preostali primjerci izvornika čuvaju se u Općini Baška.

Članak 159.

Ova Odluka stupa na snagu osmog (8) dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-02/07-01/1

Ur. broj: 2142-03-07-48

Baška, 3. prosinca 2007.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BAŠKA

Predsjednik
Mišel Budimilić, v.r.