33.
Na temelju odredbe članka 28. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«
broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/ 02 i 100/04), a u svezi s odredbom članka 325.
Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07),
Urbanističkog plana uređenja naselja Krk (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije broj 17/00, 18/00, 27/03 i 17/04), Programa mjera za unapređenje
stanja u prostoru Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije,
broj 06/03, 19/04 i 14/07), Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije broj 07/07) i članka 21. Statuta Grada Krka
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 19/01), te suglasnosti
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: 350-
02/07-04/129, Ur. broj: 531-06-07-4 od 14. studenog 2007. godine, Gradsko
vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 18. prosinca 2007. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja
predjela »Mali Kankul« u gradu Krku
I . OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Donosi se Detaljni plan uređenja predjela »Mali Kankul« u gradu Krku (u
daljnjem tekstu: Plan).
Članak 2.
(1) Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskom prikazu broj 1.
Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 1,373 ha.
Članak 3.
(1) Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od elaborata koji sadrži
tekstualne i grafičke dijelove Plana kako slijedi:
A TEKSTUALNI DIO PLANA
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA IZRADE PLANA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti predjela »Mali Kankul« na području Grada
Krka (u daljnjem tekstu: Mali Kankul)
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova,
gustoća stanovanja i izgrađenost)
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.3.1. Prometna i ulična mreža
2.3.2. Komunalna infrastrukturna mreža
2.3.2.1. Vodoopskrbna mreža
2.3.2.2. Kanalizacijska mreža, fekalna i oborinska
2.3.3. Elektro mreža
2.3.3.1. Visokonaponska mreža
2.3.3.2. Niskonaponska mreža
2.3.3.3. Javna rasvjeta
2.3.4. Telekomunikacijska mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.1.1. Stambene građevine
2.4.1.2. Pomoćne građevine, garaže, bazeni
2.4.1.3. Montažne građevine i kiosci
2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
2.5.1. Tlo za planiranje izgradnje
2.5.2. Zaštita zraka
2.5.3. Zaštita voda
2.5.4. Zaštita od prekomjerne buke
2.5.5. Zaštita od potresa
2.5.6. Zaštita od požara
2.5.7. Postupanje s otpadom
Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja predjela »Mali Kankul« u gradu
Krku
I. OPĆE ODREDBE
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
2.1.1. Izgrađenost građevne čestice
2.1.2. Iskorištenost građevne čestice
2.1.3. Gustoća izgrađenosti
2.2. Veličina i površina građevina
2.2.1. Ukupno brutto izgrađena površina građevine
2.2.2. Visina građevina
2.2.3. Broj etaža građevina
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje i opremanje cestovne i ulične mreže
3.1.1. Elementi trase i mjesto priključka prometnice
3.1.2. Javna parkirališta
3.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
3.2.1. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže
3.2.2. Uvjeti gradnje fekalne kanalizacijske mreže
3.2.3. Uvjeti gradnje oborinske kanalizacijske mreže
3.2.4. Uvjeti gradnje elektroenergetske mreže
3.2.5. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Uvjeti i način gradnje
6. Mjere zaštite prirodnih i ambijentalnih vrijednosti
7. Mjere provedbe plana
8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
8.1. Zaštita tla
8.2. Zaštita zraka
8.3. Zaštita voda
8.4. Zaštita od prekomjerne buke
8.5. Zaštita od potresa
8.6 Zaštita od požara
8.7. Postupanje s otpadom
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
B GRAFIČKI DIO PLANA
Geodetska podloga 1:1000
1. Detaljna namjena površina 1:1000
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastruktura
2.1. Promet 1:1000
2.2. Vodno gospodarski sustav, 1:1000
2.3. Elektroenergetski sustav, 1:1000
2.4. Telekomunikacijska mreža 1:1000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:1000
4. Uvjeti gradnje 1:1000
Članak 4.
(1) Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u smislu ovog Plana imaju
slijedeće značenje:
1. Stambena građevina je građevina stambene namjene po tipu slobodnostojeća
građevina a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline namijenjene stanovanju
i koja nema više od tri nadzemne etaže.
2. Slobodnostojeća građevina je građevina koja se niti jednom svojom stranom
ne prislanja na granice susjedne građevinske čestice.
3. Pomoćna građevina je građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne
građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice, drvarnice, spremišta).
4. Samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namijenjen za stanovanje
ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine
jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne
predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu ukoliko su u funkciji korištenja
samostalne uporabne cjeline.
5. Građevinski pravac određuje položaj osnovne građevine u odnosu na
susjedne građevne čestice i građevine te prometnicu ili javnu površinu.
6. Regulacijski pravac je granica između građevne čestice osnovne namjene i
čestice javne površine (javna cesta, prilazni put).
7. Gradivi dio čestice je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena
gradnja građevine osnovne namjene i pomoćne građevine.
8. Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine
zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod
građevinom je (tlocrtna projekcija)vertikalna projekcija svih zatvorenih,
otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine na građevnu česticu,
uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio
podzemne etaže; u površinu izgrađenosti se ne obračunavaju nenatkrivene terase,
nenatkriveni bazeni, pergole i šterne, građevine potpuno ukopane u zemlju i
obrađene kao okolni teren kao što su cisterne, septičke jame, spremnici plina i
slične građevine, terase na terenu, i parkirališne površine.
9. Koeficijent iskoristivosti (kis) jeodnos građevinske (brutto)
površine građevina i površine građevne čestice.
10. Visina građevine (V) je udljenost mjerena od najniže točke konačno
zaravnatog terena kojeg pokriva građevina do završnog ruba vijenca.
11. Etaža je bilo koji kat građevine uključujući prizemlje (suteren), podrum
i podkrovlje.
12. Podrum je dio građevine koji je potpuno ili djelimično ukopan sa svih
strana u teren s time da kota poda prizemlja ili suterena (nivelaciona kota) ne
može biti viša od 30cm od najniže kote zaravnatog terena kojeg pokriva
građevina, te ne ulazi u zbroj nadzemnih etaža.
13. Suteren je etaža koja ima 1 do 3 djelomično ili potpuno ukopana
pročelja.
14. Potkrovlje je dio građevine (etaža) između stropne konstrukcije i krovne
konstrukcije. Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1.5m,
najveća visina sljemena je 4.0 m.
15. Tavan je prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine
čija visina do sljemena iznosi najviše 3.0 m.
II. ODREDBE Z A PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina (grafički prilog 1)
Članak 5.
(1) U zoni obuhvata plana predviđena je gradnja stambenih građevina (S) sa
pomoćnim građevinama (bazeni i garaže). U stambenim građevinama moguće je
smjestiti poslovne i ugostiteljsko turističke sadržaje.
(2) Formirano je 13 građevinskih čestica za stambenu izgradnju.
(3) Prometnica koja opslužuje građevinske čestice br.1-8 rješena je kao
jednosmjerna cesta sa ulazom i izlazom na lokalnu prometnicu M. Balote.
(4) Prometnica koja opslužuje građevinske čestice br.9- 13 rješena je kao
dvosmjerna cesta sa okretištem i priključkom na lokalnu prometnicu M. Balote.
(5) Javna parkirališta rješena su uz prometnicu (P)
(6) Zaštitne zelene površine (Z) rješene su uz prometnicu.
(7) Za potrebe trafostanice (TS) formirana je izdvojena građevna čestica.
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
(grafički prilog 3)
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 6.
(1) Građevna čestica za trafostanicu (TS) površine 30 m2.
(2) Građevne čestice za individualnu stambenu izgradnju, 1 - 13 su približno
istih površina, pravilno formirane uz postojeću i nove prometnice naselja.
(3) Površine čestica su:
- čestica broj 1 površine 979.00 m2
- '' 2 902.00 m2
- '' 3 849.00 m2
- '' 4 804.00 m2
- '' 5 803.00 m2
- '' 6 796.00 m2
- '' 7 761.00 m2
- '' 8 789.00 m2
- '' 9 710.00 m2
- '' 10 736.00 m2
- '' 11 751.00 m2
- '' 12 767.00 m2
- '' 13 662.00 m2
2.1.1. Izgrađenost građevne čestice
Članak 7.
(1) Građevine stambene namjene na građevnim česticama broj 1-12 grade se kao
slobodnostojeće zgrade (SS) sa najviše četiri stana, odnosno mjerna mjesta.
Na građevnoj čestici broj 13, građevina može imati jedan poslovni prostor i
jednu stambenu jedinicu, i najviše dva mjerna mjesta.
Najveća dopuštena tlocrtna površina građevine stambene namjene je 200 m2.
Najmanja dopuštena tlocrtna površina građevine stambene namjene je 100 m2.
(2) Koeficijent izgrađenosti je maksimalno kig = max 0.25.
2.1.2. Iskorištenost građevne čestice
Članak 8.
(1) Koeficijent iskoristivosti je maksimalno kis = max 0.75
(2) Kad građevina ima podrum kis = max 1.0
2.1.3. Gustoća izgrađenosti
Članak 9.
(1) Gig - gustoća izgrađenosti je odnos zbroja pojedinačnih kig
(koeficijenata izgrađenosti) i zbroja građevnih čestica
max Gig = (0,75 x 9) / 9 = 0,75
2.2. Veličina i površina građevina
2.2.1. Ukupno brutto izgrađena površina građevine
Članak 10.
(1) Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti je sukladno članku 8.
stavak 1 i 2.
(2) Najveća tlocrtna površina pomoćne građevine ne smije biti veća od 50 m2.
2.2.2. Visina građevina
Članak 11.
(1) Najveća dopuštena visina građevine osnovne namjene je 7,50 m.
Najveća dopuštena visina sljemena je 10,0 m.
(2) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene a najveća dopuštena visina
iznosi 3,0 m.
(3) Nivelaciona kota najniže etaže (prizemlje ili suteren) može biti najviše
30cm viša od najniže kote zaravnatog terena oko građevine.
2.2.3. Broj etaža građevina
Članak 12.
(1) Maksimalni broj etaža osnovne građevine su tri nadzemne etaže.
Etažom se smatraju bilo koji kat građevine uključivši suteren, prizemlje
podrum i podkrovlje.
(2) Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu
osnovne namjene najviše kao jednoetažne.
2.2. Namjena građevina
Članak 13.
(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim građevine osnovne namjene tj.
stambene građevine unutar koje su mogući poslovni i ugostiteljsko turistički
sadržaji, graditi pomoćne građevine kao što su garaže, drvarnice, spremišta i
bazeni.
(2) Poslovni sadržaji podrazumijevaju tihe djelatnosti bez opasnosti od
eksplozije, požara, i bez produkcije štetnih tvari, kao što su krojačke,
frizerske, postolarske, fotografske radionice i slično, prodavaonice mješovite
robe i manji ugostiteljski lokali kao snack bar, caffe bar, buffet i
slično, i aktivnosti iz područja intelektualnih i
zdravstvenih usluga.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 14.
(1) Građevni pravac određuje smjer dominantnog sljemena krova osnovne
građevine u odnosu na susjedne čestice i građevine, te prometnicu.
(2) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca je 5 metara.
Izuzetno kod čestica 1 i 5 udaljenost je 7 metara prema grafičkom prilogu.
(3) Udaljenost građevine osnovne namjene mora biti najmanje 4 metra od
granice građevne čestice.
(4) Udaljenost pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti
najmanje 4 metra.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 15.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina, te građevinski materijali koji će
se upotrijebiti moraju biti primjereni tipologiji krajolika, tj. primorskom
prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja i lokalnim
uvjetima.
Završna obrada fasadnih ploha mogu biti žbuka i kamen.
Zaštitu od sunca može se izvesti griljama, škurama i roletama.
Ograde balkona mogu biti zidane ili metalne.
(2) Krovišta građevina mogu biti djelimično ravna i kosa; kosa su nagiba od
17 do maksimalno 23 stupnja, a pokrov u slučaju kosih krovišta mora biti od
mediteran crijepa, kupa kanalica ili drugih srodnih materijala. Krovne terase
nesmiju prelaziti 30% krovne površine.
(3) Krovni vijenci mogu biti betonski ili kameni.
(4) Dominantno sljeme krova mora biti usporedno sa građevnim pravcem.
(5) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno
osvjetljavanje te kolektore za sunčevu energiju.
2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak 16.
(1) Prostor na građevnoj čestici treba u pravilu uređivati na tradicionalan
način uređivanja čestica, kaskadno, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
(3) Visokim i niskim zelenilom mora se urediti najmanje 40% građevne
čestice.
Staze maksimalne širine 1.5m uzimaju se kao zelene površine.
(4) Ograde se izrađuju od kamena i zelenila ili kombinacijom drugih srodnih
materijala, visine najviše 110 cm.
(5) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim česticama, u pravilu
se zabranjuje gradnja podzida viših od 150 cm.
(6) Parkiranje i / ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne
čestice.
Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta je:
- za jednu stambenu jedinicu - dva parkirna mjesta,
- za poslovni prostor (ured ordinacija, agencija i slično)- jedno parkirno
mjesto na 20 m2 poslovnog prostora za korisnike i jedno parkirno
mjesto na jednog zaposlenika,
- za trgovački i uslužni prostor - jedno parkirno mjesto na 20 m2
poslovnog prostora za korisnike i jedno parkirno mjesto na jednog zaposlenika,
- za ugostiteljski prostor - jedno parkirno mjesto na četiri sjedala i jedno
parkirno mjesto na dva zaposlena,
- za kulturne vjerske, obrazovne i slične sadržaje - jedno parkirno mjesto
na deset sjedala ili jednu učionicu i jedno parkirno mjesto na tri zaposlenika,
- broj predhodno navedenih parkirnih mjesta uvećava se za jedno parkirno
mjesto za invalidne osobe.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje i opremanje cestovne i ulične mreže (grafički prilog 2.1.,
2.1.1. i 2.1.2.)
Članak 17.
(1) Na dijelu obuhvata plana predviđa se izvedba jednosmjerne prometnice
širine 4.5 m sa obostranim nogostupom širine 1.5 m i i dvosmjerne pristupne
prometnice sa okretištem i jednostranim nogostupom širine 1.5 m.
(2) Prometnica M. Balote se proširuje na 4.5 m+1.5 m širine kolnika sa
jednostranim nogostupom sa sjeverozapadne strane širine 1.5 m.
(3) Kao ishodište dimenzioniranja širine kolnika jednosmjerne prometnice
(4.5 m +1.5 m) usvojen je jugoistočni rub asfalta u Ulici M. Balote.
3.1.1. Elementi trase i mjesto priključka prometnice
Članak 18.
(1) Niveleta jednosmjerne prometnice prati teren i pruža se od istoka prema
zapadu i polukružno prema jugoistoku u padu od 2 - max 8.22 % i spaja na
postojeću prometnicu M.Balote koja se rekonstruira nagiba do max 11.17%.
(2) Niveleta dvosmjerne prometnice prati teren i pruža se od jugozapada
prema sjeveroistoku u padu max 4.00% i spaja na postojeću prometnicu M. Balote.
3.1.2. Javna parkirališta
Članak 19.
(1) Javna parkirna mjesta za osobne automobile raspoređena su uz planiranu
jednosmjernu prometnicu na krajnjim točkama naselja.
Jedno parkirno mjesto mora biti rezervirano za invalide.
3.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
3.2.1. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže (grafički prilog 2.2.)
Članak 20.
(1) Vodoopskrba naselja se predviđa sa cjevovodom ? 100mm, koji prolazi u
trupu nove prometnice, sa priključcima za svaku stambenu česticu.
Cjevovod se spaja na postojeću vodovodnu mrežu u Ul. M. Balote.
(2) Tokom izrade glavnih projekata potrebno je kontaktirati nadležne službe
(mjesto priključka, sastav mjernog mjesta i zaštita).
(3) U sklopu vodoopskrbne vodovodne mreže predviđeni su hidranti radi
požarne zaštite naselja.
Predviđena su 4 vanjska hidranta 1 80 mm.
3.2.2. Uvjeti gradnje fekalne kanalizacijske mreže (grafički prilog 2.2.)
Članak 21.
(1) U sklopu naselja predviđen je kolektor 1 300 mm sa priključkom na buduću
javnu kanalizaciju u Ul. M. Balote.
(2) Pri projektiranju poslovnih sadržaja potrebno je ishodovati vodopravne
uvjete i vodopravnu suglasnost nadležne službe (Hrvatske vode).
3.2.3. Uvjeti gradnje oborinske kanalizacijske mreže (grafički prilog 2.2.)
Članak 22.
(1) Za oborinsku kanalizaciju je predviđen sabirni kolektor u trupu
prometnice 1 400 mm sa priključkom na separator (dabran je separtor tip LKPO
-30 l/s) sa preljevnom građevinom, odnosno putem upojnih bunara.
(2) Odabrana su tri upojna bunara koja su međusobno povezana kanalizacijskom
cijevi čije će se konačne dimenzije odrediti nakon ispitivanja upojnosti
terena.
Točne dimenzije upojnih bunara odrediti će se »in situ« nakon ispitivanja
upojnosti terena na lokaciji upojnih bunara.
(3) Svakih 20 m predviđena je ugradba slivnika sa taložnikom dubine 1,00 m.
3.2.4. Uvjeti gradnje elektroenergetske mreže (grafički prilog 2.3.)
Članak 23.
(1) Elektroenergetsku mrežu razvijati prema uvjetima iz tekstualnog dijela i
grafičkog priloga.
(2) Vodove 10(20) naponskog nivoa izvoditi isključiva s podzemnim kabelima,
po trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će
obrazložena kroz projektnu dokumentaciju. Novu trafostanicu graditi za kabelski
priključak na srednjem naponu i kabelski rasplet na niskom naponu. Novu
niskonaponsku mrežu izvoditi s podzemnim kabelima, po trasama prikazanim u
grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz projektnu
dokumentaciju.
(3) Javna rasvjeta ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar zone
plana riješiti će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno
napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir
armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.
Trase buduće javne rasvjete načelno su naznačene u grafičkom prilogu.
3.2.5. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže (grafički prilog 2.4.)
Članak 24.
(1) Telekomunikacijska mreža će se graditi podzemnim kabelima položenim u
cijevi a prema grafičkom prilogu 2.4.
(2) Prema Zakonu o telekomunikacijama investitor prigodom gradnje poslovne
građevine ili stambene građevine razvijene građevinske (brutto) površine više
od 400 m2 sa više od dva stana mora izgraditi kabelsku kanalizaciju
za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju i
mora u svoju građevinu ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju
primjerenu namjeni građevine, koja uključuje i vodove za zajednički antenski
sustav i kabelsku televiziju.
(2) Kućna telekomunikacijska instalacija treba biti koncentrirana u
kabelskom ormaru smještenom u veži ili na pročelju građevine veličine
primjerene kapacitetu telekomunikacijske instalacije.
(3) Od kabelskog ormara do granice građevne čestice investitor treba
položitit jednu do dvije cijevi (ovisno o veličini građevine) minimalnog
promjera 40 mm što će omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu
telekomunikacijsku mrežu, kao i mrežu kabelske televizije. Kabelski ormar treba
biti spojen na temeljni uzemljivač građevine.
(4) Prema Zakonu o telekomunikacijama za sve građevne čestice na kojima je
položen tk kabel a na kojima se predviđa prenamjena površina (iz nogostupa u
kolnik i sl,), izgradnja stambenih ili poslovnih građevina, ili građevinski
radovi na izmjeni niveleta terena (spuštanje ili dizanje nivoa terena) treba
izraditi projekte izmicanja ili zaštite postojeće tk mreže, te izvesti
izmicanje trase u skladu sa novonastalim stanjem tako da tk kabeli ne budu
oštećeni za vrijeme izvođenja radova ni po njihovom završetku.
(5) Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se
predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu
telekomunikacijsku mrežu, a prema uputama za pojedine vrste radova koje je
izdao ili prihvatio Hrvatski Telekom.
Pri paralelnom vođenju i križanju DTK sa ostalim instalacijama treba
zadovoljiti međusobne minimalne udaljenosti.
(6) Za potrebe poboljšanja sustava pokretnih komunikacija kojim se planira
daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih
usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija) na području obuhvata
Plana, moguće je uz sve potrebne suglasnosti vlasnika i susjeda postaviti
antene na građevinu osnovne namjene ili pomoćnu građevinu.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
Članak 25.
(1) Javne zelene površine zone treba urediti izradom idejnih projekata
okoliša.
(2) Predviđena je pješačka komunikacija uz jugozapadnu granicu prema
izgrađenom području i smještaj pet setova kontejnera za selektivno prikupljanje
otpada (jedan set = 110 x 330 cm).
5. Uvjeti i način gradnje
Članak 26.
(1) Uvjeti i način gradnje prikazani su na grafičkim prilozima 3 i 4.
6. Mjere zaštite prirodnih i ambijentalnih vrijednosti
Članak 27.
(1) Sve javne površine u naselju, kao i minimum 40% površine građevne
čestice treba ozeleniti visokim i niskim autohtonim rastlinjem.
Površine rješavati terasasto i sa pokosima zemlje.
Podzidi u pravilu mogu biti visine 150 cm.
Poželjno je sačuvati pojedine grupe stjenovitog tla i oplemeniti ga ozelenjavanjem.
7. Mjere provedbe plana
Članak 28.
(1) Za provedbu planskih odredbi i daljnje djelatnosti nužno je odrediti i
formirati tijelo ili pravnu osobu koja će kontinuirano provoditi potrebne
aktivnosti do realizacije uređenja stambene zone.
(2) Prvi potezi su u uređenju zemljišta, njegovoj pripremi i opremanju
prometnom i komunalnom infrastrukturnom mrežom, i u nastupu na tržištu.
8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
8.1. Zaštita tla
Članak 29.
(1) Obavezno je ozelenjavanje svih javnih površina.
8.2. Zaštita zraka
Članak 30.
(1) Za zaštitu zraka propisuju se sljedeće mjere:
- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem
tehnike (BAT), te prema Uredbi o ograničenim vrijednostima emisije
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj
140/97, 105/02, 108/03 i 100/04);
- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora
onečišćenja u ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i
graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96, 2/97 isp.
i 133/05);
- stacionarni izvori (tehnološki procesi,industrijski pogoni,uređaji i
objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka
moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o
zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04) i Uredbi o graničnim vrijednostima
emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine«
broj 21/07);
(2) Vlasnici-korisnici stacionarnih izvora dužni su:
- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom
tijelu uprave i lokalne samouprave;
- osigurati redoviti praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te
redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša;
- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih
izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje,
cirkulaciju i regeneraciju zraka.
8.3. Zaštita voda
Članak 31.
(1) U naselju je predviđena kanalizacija.
(2) Za oborinsku kanalizaciju je predviđen sabirni kolektor u trupu nove
prometnice sa priključkom na separator sa preljevnom građevinom, odnosno putem
upojnih bunara u teren.
(3) Obzirom na smještaj područja obuhvata Plana izvan zone sanitarne zaštite
dozvoljava se upotreba naftnih derivata kao energenta za centralno grijanje.
Spremnik goriva mora biti čelični dvostijenski ili jednostijenski u
vodonepropustnoj betonskoj tankvani.
(4) Pri projektiranju poslovnih sadržaja mora se ishodovati vodopravne
uvjete i ako je uvjetima tako određeno, mora se ishodovati vodopravnu
suglasnost na projektnu dokumentaciju nadležne službe (Hrvatske vode).
8.4. Zaštita od prekomjerne buke
Članak 32.
(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo buke je 55dBa danju
i 45 dBa noću.
(2) Zaštitu od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke
(»NN« 20/03 i 100/04) i Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u
sredini u kojoj ljudi rade i borave (»NN« 37/90).
8.5. Zaštita od potresa
Članak 33.
(1) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi
sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.
(2) Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno projektiranje
treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.
8.6. Zaštita od požara
Članak 34.
(1) Obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu
udaljenost građevina, zaštitu od požara treba provoditi prema kriterijima
utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima.
(2) Prilikom projektiranja građevina u prikazu mjera zaštite od požara za
odabir mjera zaštite od požara potrebno je primjeniti numeričku metodu TVRB
radi veće uniformiranosti.
(3) Pri projektiranju potrebno je ishodovati suglasnost nadležnog tijela da
su glavnim projektom predviđene propisane i tražene mjere zaštite od požara.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na
građevinama i otvorenom prostoru, sve građevine imaju vatrogasni prilaz,
odnosno jednosmjernu prometnicu širine 4.5 metra i dvosmjernu prometnicu sa
okretištem širine 5.5 metara.
Predviđena je vanjsku hidrantska mreža.
8.7. Postupanje s otpadom
Članak 35.
(1) Komunalni otpad traži samo privremeni smještaj do odvoza, koji mora biti
organiziran za cijelo područje zone, na gradski deponij.
(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač,
obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine«
broj 178/ 04, 153/05 i 111/06) i drugih propisa:
- Pravilnika o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/96 i 50/05),
- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/97
i 112/01),
- Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (»Narodne novine« broj 97/05 i
115/05),
- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (»Narodne novine« broj
32/98).
(3) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Krk,
odnosno ovlaštena pravna osoba (»Ponikve« d.o.o. Krk).
(4) Unutar zone obuhvata Plana predviđena je postava pet setova kontejnera
za odvojeno prikupljanje otpada smještenih na javne zelene površine.
Set se sastoji od - smeđeg kontejnera (240 l) za biootpad,
- žutog kontejnera (340 l) za PET, staklo i plastiku,
- plavog kontejnera (340 l) za papir i karton,
- sivog kontejnera (140 l) za sitni metal,
- zelenog kontejnera (340 l) za ostali otpad.
Za svaki set osigurana je površina 110 x 330 cm.
(5) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava
Županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.
(6) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti
komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.
Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u
vozilima namijenjenim za prijevoz otpada.
Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti
tako opremljeni da se sprijeći rasipanje ili prolijevannje otpada i širenje
prašine, buke i mirisa.
(7) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog
materijala unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj
blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.
Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada proizvoda
koje je stavio u promet.
Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava
proizvođač.
Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim
površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.
Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda
koje je stavio u promet.
(8) Eventualni tehnološki otpad zahtjevati će prethodnu obradu u tehnološkom
procesu, a moći će se odlagati na odgovarajućem županijskom deponiju.
III. POSEBNE ODREDBE
Članak 36.
(1) Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je
postupiti u suglasju s odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti
građevinama osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«
broj 151/05).
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 37.
(1) Plan je izrađen u četiri izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća
Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.
Članak 38.
(1) Jedan izvornik Plana se čuva u pismohrani Grada Krka, a jedan u Uredu
državne uprave Primorsko-goranske županije, Službi za prostorno uređenje,
zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Krk.
Članak 39.
(1) Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine
njegov sastavni dio nisu predmet objave.
Članak 40.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-03/07-01/6
Ur. broj: 2142/01-01-07-17
Krk, 18. prosinca 2007.
GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA
Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivan Jurešić, dipl. ing., v.r.
