54.

Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj: 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinske-pravne poslove o usklađenosti Konačnog prijedloga Prostornog plana uređenja Općine Viškovo sa Prostornim planom Primorsko-goranske županije (»Službene novine« PGŽ broj: 14/00, 12/05 i 50/06) KLASA: 350-05/07-01/00091, UR. BROJ: 2170-77-01-00-07-10/TD od 20. srpnja 2007. godine, te članka 27. Statuta Općine Viškovo (»Službene novine« PGŽ broj: 24/01, 15/04 i 6/06) Općinsko vijeće Općine Viškovo na 24. sjednici održanoj 18. prosinca 2007. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja
Općine Viškovo

Članak 1.

Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Viškovo, u daljnjem tekstu: Plan.

Članak 2.

Plan iz članka 1. ove odluke sadržan je u elaboratu »Prostorni plan uređenja Općine Viškovo« koji se sastoji od:

A. TEKSTUALNI DIO

OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustave županije i Države

Položaj područja Općine Viškovo u odnosu na prostor i sustav županije i Države

Značaj područja Općine Viškovo

Posebnosti područja Općine Viškovo

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Prirodni sustavi:

Geologija

Pedološke značajke

Geotehničke značajke

Seizmičnost

Površinske i podzemne vode

Klima

Živi svijet - flora, fauna

Stanovništvo:

Naselja

Sadržaji javnih funkcija

Gospodarstvo

Infrastrukturni sustavi

Promet:

Cestovni promet

Željeznički promet

Zračni promet

Poštanski promet

Javne telekomunikacije

Telekomunikacije u nepokretnoj mreži:

Telekomunikacije u pokretnoj mreži:

Energetski sustav

Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina:

Elektroenergetika:

Plinoopskrba

Drugi konvencionalni i alternativni izvori energije:

Vodogospodarstveni sustav

Uređenje vodotoka i voda

Korištenje voda:

Odvodnja otpadnih voda:

Postupanje sa otpadom:

Zaštita prostora:

Zrak

Vode

Tlo

Buka

Prirodna baština i kulturno-povijesna baština:

Prirodna baština

Kulturno povjesna baština

Kulturno-povijesno naslijeđe

Seoske cjeline:

Etno zone i etno spomenici:

Memorijalne građevine:

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske

Prostorni plan Primorsko - goranske županije

Pokrivenost područja Općine Viškovo dokumentima prostornog uređenja i drugim dokumentima od važnosti za prostorno uređenje.

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja

2.2.1. Demografski razvoj

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

Osnove razvoja društvene djelatnosti

Osnove razvoja sustava infrastrukture

Promet:

Cestovni promet

Poštanski promet

Javne telekomunikacije

Vodo gospodarstveni sustav:

Vodopskrba i odvodnja

Energetika

Plinoopskrba

Elektoenergetska infrastruktura

Drugi alternativni izvori energije:

Postupanje s otpadom:

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

2.2.4.1. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada ili općine

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja

(u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina)

2.2.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području općine ili grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

3.2.1. Građenje i korištenje površina građevinskih područja:

a) Površine naselja

b) Površine izvan naselja za izdvojene namjene

c) Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

3.2.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskog područja

3.2.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Rekapitulacija površina antropogenih zona i prirodnog okoliša:

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Gospodarske djelatnosti

3.3.2. Društvene djelatnosti

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Iskaz prostornih pokazatelja za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline

3.4.2. Uvjeti korištenja prostora

3.4.3. Uvjeti uređenja prostora

Građevine od važnosti za Državu i županiju

Građevine od važnosti za državu

Građevinska područja naselja

Opći uvjeti gradnje

Građevine stambene namjene:

Građevine gospodarske djelatnosti:

Gospodarske građevine poslovne namjene:

Gospodarske građevine turističke namjene:

Građevine društvenih djelatnosti:

Građevine u funciji infrastrukturnih sustava:

Montažne i privremene građevine:

Uvjete uređenja za izradu planova užeg područja:

Izgrađene strukture van naselja za izdvojene namjene

Uvjete uređenja za izradu planova užeg područja površina za područja gospodarske poslovne namjene:

Uvjete uređenja za izradu planova užeg područja površina za turističko-ugostiteljske namjene:

Uvjete uređenja za izradu planova užeg područja površina za športsko-rekreacijske namjene:

Površine infrastrukturnih sustava

Površine groblja

Građevine izvan granica građevinskog područja

3.4.4. Uvjeti zaštite prostora

Zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa.

Zaštita seoskog naselja Brnasi (ruralnine cjeline)

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, javne telekomunikacije)

Cestovni promet

Željeznički promet:

3.5.2. Sustav telekomunikacije i pošte

Telekomunikacije i pošte:

3.5.3. Sustav energetike

Sustav plinovoda

3.5.4. Vodnogospodarski sustav

Odvodnja otpadnih voda:

3.6. Postupanje s otpadom

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš.

Zaštita tla

Zaštita zraka

Zaštita od buke

Zaštita voda

Mjere posebne zaštite

Sklanjanje ljudi

Zaštita od rušenja

Zaštita od potresa

Zaštita od požara

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

1.1. Organizacija prostora, namjena i korištenje površina

Površine naselja

Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Poljoprivredne i šumske površine

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za Državu i županiju

2.1.1. Građevine od važnosti za državu

2.1.2. Građevine od važnosti za županiju

2.2. Građevinska područja naselja

Opći uvjeti gradnje

Građevine stambene namjene:

Građevine gospodarske djelatnosti:

Gospodarske građevine poslovne namjene:

Gospodarske građevine turističke namjene:

Građevine društvenih djelatnosti:

Građevine u funciji infrastrukturnih sustava:

Montažne i privremene građevine:

Uvjete uređenja za izradu planova užeg područja:

2.3. Izgrađene strukture van naselja za izdvojene namjene

Uvjete uređenja za izradu planova užeg područja površina za područja gospodarske poslovne namjene:

Uvjete uređenja za izradu planova užeg područja površina za turističko-ugostiteljske namjene:

Uvjete uređenja za izradu planova užeg područja površina za športsko-rekreacijske namjene:

Površine infrastrukturnih sustava

Površine groblja

Građevine izvan granica građevinskog područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Šumarstvo:

Poljoprivreda i stočarstvo:

Ugostiteljstvo i turizam:

Ostale gospodarske djelatnosti:

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Sustav prometa

Cestovni promet:

Željeznički promet:

Telekomunikacije i pošte:

Sustav vodoopskrbe:

Sustav odvodnje:

Sustav Energetike

Sustav plinovoda

Sustav elektroopskrbe

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Zaštita tla

8.2. Zaštita zraka

8.3. Zaštita od buke

8.4. Zaštita vode

8.5. Mjere posebne zaštite

Sklanjanje ljudi

Zaštita od rušenja

Zaštita od požara

Zaštita od potresa

Zaštita od poplava

8.6. Građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova

Urbanistički plan uređenja

Detaljni plan uređenja

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni.

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

10.1 Prelazne odredbe

10.2 Završne odredbe

B. KARTOGRAFSKI DIO

B. KARTOGRAFSKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA

PROSTORA MJ.1:25000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAV

2.1. Elektroenergetika, pošta i

telekomunikacije MJ. 1:25000

2.2. Plinovod MJ. 1:25000

2.3. Vodogospodarski sustav MJ. 1:25000

2.4. Odvodnja otpadnih voda MJ. 1:25000

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE,

UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA MJ. 1:25000

3.1. uvijeti korištenja MJ. 1:25000

3.2. Područja primjene posebnih mjera

uređenja i zaštite MJ. 1:25000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA

4. Granice građevinskih područja MJ. 1:5000

Prilog: Granice UPU-a i DPU-a MJ. 1:5000

Članak 3.

Granice obuhvata Plana su administrativne granice Općine Viškovo.

Članak 4.

Plan se provodi putem prostornih planova užih područja i neposredno.

Članak 5.

U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:

1. Općina Viškovo - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Općine.

2. Naselje - struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu. Naselja su na planu označena sa oznakom N i brojem (N-l, N-2....)

3. Građevinsko područje naselja - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje naselja.

Građevinsko područje izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. U površinama za izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena izgradnja. Osnovne grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena i groblja.

Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovom Prostornim planom

Građevine stambene namjene dijele se na obiteljske kuće, jednostavne stambene građevine i višestambene građevine.

- obiteljska kuća je slobodnostojeća, dvojna ili kuća u nizu, čija najveća bruto razvijena površina građevine iznosi 400 m² u koju je uračunata i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, čiji najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže a najveći dozvoljeni broj stanova iznosi dva stana. Uvjeti gradnje za obiteljske kuće određuju se ovim Planom temeljem odredbi za jednostavne stambene građevine.

- jednostavna stambena građeivna je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 4 stana,

- višestambena građevina je građevina sa više od 4 stana.

8. Pomoćne građevine su sve građevine u funkciji građevine osnovne namjene (garaže, drvarnice, spremišta, bazeni i sl.)

9. Građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama sukladno pozitivnim zakonskim propisima.

10. Poljoprivredne gospodarske građevine su:

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata i sl.

- s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.

11. Podrum je dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može ne može biti viša od 100 cm od najniže kote prirodnog terena kojeg pokriva građevina.

12. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida je 150 cm, a najviša visina sljemena je 3,5 metara.

13. Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili nadzemne (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Za novu stambenu izgradnju etaža mora imati minimalnu svjetlu visinu 2,40 m, a za pomoćne prostorije minimalno 2,10 m. Potkrovna stambena etaža mora imati visinu na najnižem dijelu minimalno 1,5 m. U postojećim građevinama zadržavaju se postojeće visine etaža.

14. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema Odredbama ovog Plana.

15. Koeficijent izgrađenosti - kig je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu). U izgrađenu površinu ne ulaze cisterna, septičke jame, spremnici plina, bazeni i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i odrađene kao okolni teren, terase na terenu, i parkirališne površine.

16. Koeficijent iskorištenosti - kis je odnos ukupne (bruto) izgrađene površine građevine i površine građevne čestice.

17. Visina građevine je udaljenost mjerena od konačno zaravnatog okolnog zemljišta uz obod građevine do gornjeg ruba krovnog vijenca građevine. Ukoliko se građevina gradi s ravnim krovom, visina građevine mjeri se od najniže kote zaravnatog okolnog zemljišta uz obod građevine do gornjeg ruba konstrukcije ravnog krova.

18. Regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice.

19. Građevinski pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

20. Pristupni put je neposredni pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu minimalne širine 3,0 m.

21. Poluukopane građevine su građevine ili dijelovi građevine čija je najmanje jedna strana ukopana u okolni teren do visine najviše 100 cm od visine stropne ploče a suprotna strana na razini konačno zaravnatog terena.

Razine uređenosti građevinskog zemljišta određene ovim Prostornim planom su:

- I. minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put,

- II. optimalno uređeno građevinsko zemljište, obuhvaća osim pripreme i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, javna vodoopskrba i električna energija,

- III. visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja (pristupni put, vodoopskrba, odvodnja i električna energija).

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

1.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Članak 6.

Prostor Općine Viškovo prema organizaciji i namjeni površina ovim planom je podijeljen na:

a. površine naselja,

b. površine izvan naselja za izdvojene namjene,

c. poljoprivredne i šumske površine.

Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:25000

POVRŠINE NASELJA

Članak 7.

Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećih naselja, a određuju se građevinskim područjima:

- Viškovo (N1)

o Viškovo (N1-1),

o Široli (N1-2)

o Furičevo (N1-3)

o Kapiti (N1-4)

o Milohni (N1-5)

o Donji Jugi (N1-6)

o Gornji Jugi (N1-7)

o Brnasi (N1-8)

o Halubjan (N1-9)

- Kosi (N2)

- Marčelji (N3)

o Marčelji (N3-1)

o Garići (N3-2)

- Marinići (N4)

- Mladenići (N5)

o Mladenići (N5-1.)

o Juraši (N5-2)

- Saršoni (N6)

o Saršoni (N6-1)

o Benčani-Skvažići (N6-2)

o Ronjgi (N6-3)

- Sroki (N7)

Planom su građevinska područja naselja određena kao:

- izgrađeno građevinsko područje naselja,

- neizgrađeno građevinsko područje naselja.

U površinama naselja smještaju se, pored stanovanja, sve funkcije sukladne namjeni, rangu i značenju naselja (javna i društvena namjena, gospodarska namjena (zanatska, poslovna), ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko- rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, itd.).

Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 i na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5.000, na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«.

Članak 8.

Naselje Viškovo je planom određeno kao Područno središte u konurbacijskom područjiu Rijeke (socio-gospodarskoj gradskoj regiji) imaju umanjen značaj središnjeg mjesta, jer se veći dio središnjih funkcija nalazi u makroregionalnom središtu Gradu Rijeci

Prema nivou opremljenosti naselja se dijele na:

a. Područno središte

b. Ostala naselja

a. Područno središte - Područja naselja: Viškovo (N1-1),

U Područnom središtu predviđena je izgradnja svih centralnih sadržaja i objekata društvene infrastrukture primjerenih općinskom sjedištu. Područno središte Općine Viškovo je u građevinskom području N1-1. Obavezni društveni sadržaji na području naselja N1-1 su: zdravstveni, socijalni, kulturni i vjerski

b. Ostala naselja

- Viškovo (N1): Široli (N1-2), Furičevo (N1-3), Kapiti (N1-4), Milohni (N1-5), Donji Jugi (N1-6), Gornji Jugi (N1-7), Brnasi (N1-8), Halubjan (N1-9)

- Kosi (N2)

- Marčelji (N3): Marčelji (N3-1), Garići (N3-2)

- Marinići (N4)

- Mladenići (N5): Mladenići (N5-1), Juraši (N5-2)

- Saršoni (N6): Saršoni (N6-1), Benčani-Skvažići (N6-2), Ronjgi (N6-3)

- Sroki (N7)

U ostalim naseljima postoje i planiraju se stambene i prateće funkcije te društvene funkcije sukladno programu opremanja naselja društvenim sadržajima.

POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 9.

Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene su površine za smještaj specifičnih funkcija koje veličinom i strukturom odudaraju od naselja te se planiraju odvojeno prema pojedinim namjenama. Površine izdvojenih namjena određene su građevinskim područjima, a koriste se i izgrađuju prema posebnim kriterijima.

Razgraničenje površina izvan naselja vrši se prema osnovnim grupama izdvojenih namjena, a to su:

- Gospodarska namjena - poslovna.

- Ugostiteljsko turistička namjena

- Športsko-rekreacijska namjena

- Površine infrastrukturnih sustava

- Površine groblja

Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za:

a. Gospodarska namjena - poslovna.

Zone smještaja građevina poslovne namjena na prostoru Općine Viškovo su:

- Poslovna zona Marinići (K-1)

- Poslovna zona Marišćina (K-2)

b. Površine za turističko-ugostiteljsku namjenu.

Površine za turističko-ugostiteljsku namjenu na prostoru Općine Viškovo je

- Turističko-ugostiteljska zona Ronjgi T-1

c. Športsko-rekreacijska namjena - Površine za športsko- rekreacijske namjene su veća područja za odvijanje - obavljanje športskih i rekreacijskih aktivnosti:

- Športsko rekreacijska zona Halubjan (R-1) ,

- Športsko rekreacijska zona Ronjgi (R-2),

- Športsko rekreacijska zona Marinići (R-3),

- Športsko rekreacijska zona Marčelji (R-4).

d. Površine infrastrukturne namjene

- Centralna zona gospodarenja otpadom (IS-1) ,

- Trafo stanica (IS-2),

e. Površine groblja. Površine groblja su površine određene Planom za rekonstrukciju i proširenja lokalnih groblja u skladu s potrebama i programom uređenja groblja:

- Groblje Viškovo (G-1),

- Novo Groblje - Bujki, (G-2)

Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000, te br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

Članak 10.

Površine za infrastrukturu razgraničuju se i određivanjem granica:

. površina predviđenih za infrastrukturne koridore, smještenih uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se obostrano od osi trase širinom pojasa u metrima;

. površina predviđenih za infrastrukturne građevine, namijenjenih smještaju uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava na:

- površine za građevine prometa (ceste, željeznica)

- površine za građevine telekomunikacija i pošte,

- površine za građevine vodoopskrbe i odvodnje,

- površine za energetske građevine za transformaciju i prijenos energenata (električna energija i plin).

POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE POVRŠINE

Članak 11.

Razgraničenje namjene poljoprivrednih i šumskih površina provedeno je u osnovne grupe: poljoprivredne površine, šumske površine i ostalo poljoprivredno i šumsko tlo, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000.

I. poljoprivredne površine:

Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija.

Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a čini ga vrijedno obradivo tlo (P2)

II. šumsko površine:

Šumske površine su šume gospodarske namijene (ŠGN)

III. ostalo poljoprivredno i šumsko tlo (PŠ):

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 12.

Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorsko goransku županiju Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni plansko usmjeravajući uvjeti.

2.1.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU

Članak 13.

Planom se određuju slijedeće građevine od važnosti za državu:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

1.1. Željezničke građevine:

- nova željeznička pruga velikih učinkovitosti:

(Trst-Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik,

1.2. Cestovne građevine:

(Trst) Pasjak/Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split: II. etapa - vanjska dionica: Rupa - Soboli - Križišće

2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Građevine sustava vodoopskrbe

Regionalni vodoopskrbni sustav

Građevine sustava odvodnje

Sustav Rijeka

3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

3.1. Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojeće:

Prijenosni dalekovodi 2 x 220 kV:

Pehlin - TE Plomin

Prijenosni dalekovodi 220 kV:

Pehlin - Divača

Meline-Pehlin

3.2. Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:

Plinovodi : Magistralni pllinovod za međunarodni transport DN 500 radnog tlaka 75 bara kopnom Pula - Viškovo - Kamenjak - Delnice - Vrbovsko - Karlovac

Uvjeti za uređenje prostora za građenje građevina od važnosti za državu se utvrđuju neposredno.

2.1.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU

Članak 14.

Planom se određuju građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

1.1. Osnovne županijske ceste:

- (državna granica) Pasjak - Rupa (raskrižje) - Marčelji - Viškovo - čvor Rujevica - Vukovarska ulica u Rijeci,

- Rijeka - Drenova - Saršoni - Marčelji

- Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka,

2. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućjim objektima, uređajima i instalacijama:

- Poštanska građevina je postojeći poštanski ured koji pripada Središtu pošta Rijeka, a pokriva ga jedna od dvije operativne jedinice na području Grada Rijeke

3. Građevine za vodoopskrbu sa pripadajućim podsustavima

- građevine za vodoopskrbu pripadajućeg podsustava »Rijeka«

4.Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- MRS (mjerno redukcijske stanica) Viškovo

- županijska plinska mreža

5. Građevine za postupanje sa otpadom:

- Centralna zona za gospodarenje otpadom u Marišćini

Uvjeti za uređenje prostora za građenje građevina od važnosti za Primorsko - goransku županiju se utvrđuju neposredno.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

OPĆI UVJETI GRADNJE

Članak 15.

Granice građevinska područja naselja obuhvaćaju izgrađena i neizgrađena područja naselja.

Granice izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja su određena na katastarskim kartografskim prikazima br.: 4. »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000.

Građevinska područja naselja namijenjena su:

- stambenoj izgradnji i svim sadržajima koja prate organizaciju života u stambenom naselju, kao što su društvene djelatnosti (školske i predškolske ustanove, kulturni, zdravstveni i športsko-rekreacioni sadržaji, zabavne i vjerske institucije), razni poslovni prostori i građevine, ugostiteljski i turistički sadržaji, trgovački, uslužni, servisni i drugi sadržaji u zasebnim građevinama ili u sklopu stambenih građevina;

- izgradnji skloništa, komunalnih servisa i uređaja, raznih obrtničkih i proizvodnih radionica;

- izgradnji mreže lokalnih kolnih i pješačkih prometnica, trgova, parkirališta, benzinskih crpki i ostalih prometnih površina i građevina, izgradnji putničkih terminala (autobusnih) i sl.

- uređenju parkovnih, športsko-rekreacionih i ostalih zelenih površina, zaštitnog zelenila i sl.

Članak 16.

Planom su određena slijedeća građevinska područja naselja:

- Viškovo (N1): Viškovo (N1-1), Široli (N1-2), Furičevo (N1-3), Kapiti (N1-4), Milohni (N1-5), Donji Jugi (N1-6), Gornji Jugi (N1-7), Brnasi (N1-8), Halubjan (N1-9)

- Kosi (N2)

- Marčelji (N3): Marčelji (N3-1), Garići (N3-2)

- Marinići (N4)

- Mladenići (N5): Mladenići (N5-1), Juraši (N5-2)

- Saršoni (N6): Saršoni (N6-1), Benčani-Skvažići (N6-2), Ronjgi (N6-3)

- Sroki (N7)

Sva građevinska područja naselja na području Općine Viškovo moraju imati najmanje II. kategoriju uređenosti.

Članak 17.

Smještaj građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice i to:

a) Nove građevine najmanje pola visine građevine (h/2), odnosno i ne manje od 4m udaljenost građevina od granice susjednih građevnih čestica, te 7,0 m od »javne prometnice«, 4 m od »pristupnog puta«.

b) Pri rekonstrukciji postojećih građevine i građevine za koje su uvjeti za oblikovanje, korištenje, uređenje prostora i određivanje elemenata zahvata u prostoru ishođeni do donošenja ovog plana: 4 m od susjedne građevne čestice, 6m od »javne prometnice«, 4 m od »pristupnog puta«. Postojeće udaljenosti bez mogućnosti promjene ako su one manje od navedenih. Postojeća udaljenost temeljem odredbi ovog plana je udaljenost urisa građevine u katastarski podlogu na kojoj je izrađen Plan.

c) Smještaj građevine na regulacionoj liniji ili rubu parcele moguć je iznimno kod polu-ukopanih građevina, interpolacija građevina u postojeću urbanu strukturu naselja te manjih pomoćnih građevina površine do 30 m² i visine 3,5 m.

d) Nove trafostanice ne manje od 1,0m udaljenosti građevine od granice susjednih građevnih čestica, te 6,0m od javne prometnice, 4m od pristupnog puta.

e) Podzemne građevine i nepokriveni bazeni za kupanje mogu se graditi na udaljenosti od 1,50m od ruba susjedne građevne parcele.

Iznimno od ovh odredbi građevine se mogu graditi i rekonstruirati sa drugačijim udaljenostima od ruba parcele temeljem planova užeg područja.

Cisterne za vodu, septičke jame i nadzemni i podzemni spremnik goriva se mogu graditi isključivo ako je Odlukom o zonama sanitarne zaštite, omogućen takav zahvat u određenoj zoni sanitarne zaštite.

Članak 18.

Elementi oblikovanja građevina na području Općine Viškovo trebaju sadržavati osobitost autohtone primorske arhitekture, dok način izgradnje ovisi o lokaciji objekata.

Pri oblikovanju građevine treba posebnu pažnju posvetiti odnosu sa građevinama u okruženju i novu građevinu uskladiti sa:

- morfologijom postojeće izgradnje

- tipologijom postojeće izgradnje:

Nagib krovnih ploha smije biti najviše 25^o

Smjer dominantnog sljemena krova se definira

- usporedno u odnosu na okolne građevine

- usporedno sa prometnicom

- usporedno sa slojnicama terena

Članak 19.

Odredbama plana se definiraju slijedeći osnovni elementi uređenja građevinske čestice:

- zelenilo na građevinskoj čestici - minimalna površine pod zelenilom je 40% površine građevinske čestice za izgradnju novih građevina, te 20% pri rekonstrukciji postojećih građevina. Odstupanje je dozvoljeno temeljem odredbi planova užeg područja pri posrednoj provedbi Plana.

- nagib građevinske čestice i potporni zidovi - Teren oko građevine, potporni zidovi i terase i slično, trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promjeni prirodno otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. Visina podzida ne smije prelaziti 1,5 m.

- nagib terena koji zahtjeva više podzida rješavati terasasto.

- ograde se izgrađuju kao zidane i od zelenila, prema lokalnim prilikama do najviše 1,10 m. Iznimno je dozvoljena veća visina ograde kada je ograda u funkciji oblikovanja građevine i to na dužini od najviše 20% cijele dužine ograde, a visine ne veće od 1,8 m. Pri ograđivanju gospodarski građevina dozvoljena je visina do 2,2 m ali izvedena kao transparentna iz metala ili drugog odgovarajućeg materijala.

- privremene i montažne građevine se mogu postaviti na građevnoj čestici ako su osigurani uvjeti udaljenosti od susjednih građevnih čestica.

- parkirališta se moraju osigurati na građevnoj čestici temeljem standarda propisanih ovim Planom.

- nenadkriveni bazeni se mogu graditi kao ukopane ili poluukopane građevine na udaljenosti ne manjoj od 1,5 m od ruba parcele.

Članak 20.

Unutar građevinskih područja naselja neposrednom provedbom, ako imaju II. kategoriju uređenosti građevinskog zemljišta propisanu ovim Planom mogu se:

a - rekonstruirati postojeće građevine neovisno o namjeni,

b - održavati građevine neovisno o namjeni,

c - uklanjati građevine neovisno o namjeni,

d - graditi nove građevine sukladno planom dozvoljenim namjenama.

Iznimno u centralnom naselju N1-1 (Viškovo) neposrednom provedbom nije dozvoljena gradnja novih građevina do donošenja plana užeg područja.

Članak 21.

Na izgrađenim područjima propisuju se detaljni uvjeti za oblikovanje, korištenje, uređenje prostora i elemenata zahvata u prostoru za neposredno provođenje Plana za građevine:

- stambene namjene,

- građevine gospodarskih djelatnosti,

- društvene djelatnosti,

- površine infrastrukturnih sustava,

- montažne i privremene građevine itd.

GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE:

Članak 22.

Neposrednom provedbom ovog plana dozvoljena je izgradnja slijedećih tipova građevina:

- obiteljske kuće

- jednostavne stambene građevine

- pomoćne građevine u funkciji stanovanja

Neposrednom provedbom se mogu graditi samo nove slobodnostojeće građevine, a rekonstruirati postojeće slobodnostojeće, dvojne i građevine u nizu.

I. - Oblik i veličina građevne čestice: Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevine stambene namjene je:

- 1000 m² - kod formiranja novih parcela za izgradnju slobodnostojećih građevina na neizgrađenim područjima naselja.

- 800 m² kod interpolacija novih građevina u izgrađena građevinska područja naselja.

- 400 m² - pri rekonstrukciji postojećih građevina (na postojećim, katastarski definiranim građevnim česticama) u izgrađenim područjima naselja.

II. - Veličina i površina građevina

Najmanja površina građevine je 60 m² za sve veličine građevnih čestica.

Najveća veličina i površina građevine je:

a. Za rekonstrukciju postojećih građevina.

Koeficijenti :

- kig=0,3 i kis=0,9 ako je postojeći kig 0,3

- kig=0,20 i kis=0,6 ako je postojeći kig ispod 0,20

- Postojeći ako je kig veći od 0,20, a manji od 0,3 i kis prema jednadžbi kis = kig x 3

Najveća visina:

- Najveća visina 8,0 m za rekonstrukciju postojećih građevine,

Neposrednom provedbom plana nije dozvoljeno povečanje visine postojećih građevina viših od 8,0 m pri njihovoj rekonstrukciji.

Najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

Najviše jedna podrumska etaža.

b. Za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina izgrađenih temeljem odredbi ovog Plana:

Koeficijenti : kig=0,20 i kis=0,6 projekcije tlocrta na parcelu ne veće od 300 m².

Najveća visina: 8,0 m

Najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže

Najviše jedna podrumska etaža.

c. Za izgradnju pomoćnih građevina:

Najveća visina: 3,5

Najveći broj nadzemnih etaža: 1 etaže

Najviše jedna podrumska etaža.

III. - Namjena građevina može biti stambena i mješovita - pretežito stambena. Dozvoljena je interpolacija poslovnih, turističko-ugostiteljskih, rekreacijskih i društvenih namjena. Dozvoljenim namjenama iz ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije.

Planom je dozvoljena rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina stambene namjene u građevine gospodarske namjene unutar postojećih gabarita.

Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi pomoćne i manje građevine

gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine temeljem uvjeta za izgradnju pomoćnih građevina.

GRAĐEVINE GOSPODARSKE DJELATNOSTI:

Članak 23.

Neposrednom provedbom ovog plana na području naselja dozvoljena je izgradnja novih gospodarskih građevina, izuzev na području centralnog naselja N1-1 (Viškovo):

- Gospodarske građevine poslovne namjene:

. samostalnu manju poslovnu građevinu (ured, trgovina, bravarija, isl.).

. samostalnu veću poslovnu građevinu (trgovina, skladišta, servisne usluge i sl.).

- Građevine turističke namjene

Neposrednom provedbom je dozvoljena rekonstrukcija postojećih poslovnih građevina na području građevinskog područja naselja.

GOSPODARSKE GRAĐEVINE POSLOVNE NAMJENE:

Članak 24.

Neposrednom provedbom ovog plana dozvoljena je izgradnja novih slobodnostojećih gospodarskih građevina poslovne namjena tlocrtna projekcije do 1000m² temeljem sljedećih odredbi:

I. - Oblik i veličina građevne čestice: Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevina poslovne namjena je:

- samostalnu manju poslovnu građevinu (ured, trgovina, bravarija, isl.). 1000 m² kod formiranja novih parcela

- samostalnu veću poslovnu građevinu (trgovina, skladišta, isl.). 2000 m² - kod formiranja novih parcela

II. - Veličina i površina građevina: Najmanja površina građevine je 60 m² za sve veličine građevnih čestica.

Najveća veličina i površina građevine je na izgrađenim područjima:

- Koeficijenti: kig=0,25 i kis=0,5 projekcije tlocrta na parcelu ne veće od 1000 m².

- Najveća visina: 8,0 m

- Najveći broj etaža: 2 etaže.

- Najvišedvije podrumske etaža.

III. - Namjena građevina može biti poslovna i mješovita - pretežito poslovna:

- građevine poslovne namjene - pretežito zanatske

- građevine poslovne namjene - pretežito uslužne, trgovačke i komunalno servisne

- poljoprivredne gospodarske građevine.

Planom je dozvoljena rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina stambene namjene u građevine gospodarske namjene unutar postojećih gabarita Rekonstrukcijom nije dozvoljena prenamjena gospodarskih građevina poslovne namjene u stambenu namjenu

Planom je dozvoljena rekonstrukcija postojećih građevina na postojećima parcelama i unutar postojećih odnosa kig-a i kis-a, te postojeće visine građevine

GOSPODARSKE GRAĐEVINE TURISTIČKE NAMJENE:

Članak 25.

Neposrednom provedbom ovog plana dozvoljena je izgradnja novih gospodarskih građevina turističke namjena tlocrtna projekcije do 500m² temeljem slijedećih odredbi:

I. - Oblik i veličina građevne čestice: Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevina poslovne namjena je 1000m² - kod formiranja novih parcela za izgradnju slobodno stojećih građevina

II. - Veličina i površina građevina: Najmanja površina građevine je 60m² za sve veličine građevnih čestica.

Najveća veličina i površina građevine je na izgrađenim područjima:

- Koeficijenti: kig=0,25 i kis=0,75 projekcije tlocrta na parcelu ne veće od 300 m².

- Najveća visina: 8,0 m

- Najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

- Najviše jedna podrumska etaža.

III. - Namjena građevina može biti poslovna i mješovita - pretežito poslovna - turističko ugostiteljske namjene.

Postojeće građevine se mogu rekonstruirati u turističke građevine po uvjetima za rekonstrukciju stambenih građevina.

GRAĐEVINE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI:

Članak 26.

Neposrednom provedbom ovog plana dozvoljena je izgradnja građevina društvene namjene tlocrtne projekcije do 400 m² i visine 2 etaže i sljedećih sadržaja:

- osnovne škole

- predškolske ustanove i dječji sadržaji

- šport i rekreacija

- zdravstvo

- kultura

- socijalne djelatnosti

- vjerske građevine

Građevine društvene namjene tlocrtne projekcije veće od 400 m² i visine više od 2 etaže realiziraju se posrednom provedbom plana.

Pri neposrednoj provedbi primjenjuju se slijedeći uvjeti:

I. - Oblik i veličina građevne čestice: Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevine društvene namjene je:

500 m² - kod formiranja novih parcela za izgradnju slobodno stojećih građevina

400 m² - na postojećim, katastarski definiranim građevnim česticama pri interpolaciji građevina u izgrađeno područje.

II. - Veličina i površina građevina društvenih djelatnosti se određuje prema vrsti:

- osnovne škole: Bruto površina građevine mora biti oko 4,8 m² po učeniku, veličina građevne čestice određena je normativom od 30 do 50 m² po učeniku za rad škole u dvije smjene. Na građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za školsku zgradu, sportske terene, prostor za odmor i igru, nastavne i slobodne zelene površine i dr.

- predškolske ustanove i dječji sadržaji: Bruto površina građevine mora biti oko 40 m² po djetetu u prizemnim građevinama ili 25 m² po djetetu u katnim građevinama. Najmanja površina građevne čestice je 2000 m².

- šport i rekreacija: unutar naselja je moguća gradnja športsko rekreacijskih dvorana. Pri planiranju je nužno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

- Zdravstvo: Najmanja površina zdravstvene stanice iznosi 0,02 do 0,03 m²/ stanovniku. Sve građevine i prostori za pružanje usluga u zdravstvu moraju ispunjavati posebne sanitarno - tehničke i tehnološke uvjete propisane za prakticiranje djelatnosti.

- kultura i socijalne djelatnosti: Kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose podizanju standarda življenja u naselju.

- vjerske građevine: pri gradnji novih vjerskih građevina mora se najmanje 50% građevne čestice hortikulturno ure

diti. Pri planiranju je nužno osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

Najveća veličina i površina građevine je:

o Koeficijenti: kig=0,6 i kis=0,9 projekcije tlocrta na parcelu ne veće od 200 m².

o Najveća visina: 8,0 m

o Najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

o Iznimno visina vjerskih građevina može biti i veća od planom propisane.

GRAĐEVINE U FUNCIJI INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA:

Članak 27.

Građevine na površinama infrastrukturnih sustava grade se neposrednom provedbom odredbi ovog Plana.

MONTAŽNE I PRIVREMENE GRAĐEVINE:

Članak 28.

Neposrednim provođenjem Odredbi ovog Plana grade se:

- privremene montažne građevine

- privremene građevine

- reklamni panoi

Privremene montažne građevine (kiosci) su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Lokacije za postavu kioska na području Općine Viškovo utvrđuju se planom rasporeda kioska kojeg donosi Općinsko vijeće Općine Viškovo. Oni se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Općine Viškovo, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu. Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na česticama u privatnom vlasništvu, ali samo u skladu s planom njihovog rasporeda. Postava građevina ovog tipa je vremenski ograničena na najviše 10 godina.

Privremene građevine su temeljem Odredbi ovog Plana montažne građevine čija postava je vremenski ograničena na najviše 30 dana, za potrebe sajmova, manifestacija i reklamiranja. Privremene građevine se neposrednom provedbom mogu postavljati samo na javnim površinama u vlasništvu Općine Viškovo temeljem plana rasporeda i privremenih građevina kojeg donosi Općinsko Vijeće.

Reklamni panoi mogu se postavljati na zelene površine, pročelja građevina, potporne i obložne zidove i dr. Mogu se postavljati unutar i izvan građevinskog područja, uz javne ili nerazvrstane ceste. Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa reguliraju se posebnom općinskom odlukom.

UVJETI UREĐENJA ZA IZRADU PLANOVA UŽEG PODRUČJA:

Članak 29.

Posrednom provedbom se definiraju sljedeće smjernice za izradu planova na izgrađenim i neizgrađenim građevinskim područjima naselja:

I. - Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana užeg područja Obuhvat zahvata u prostoru za planove čija izrada je obavezna odredbama ovog plana je određena kartografskim prikazima 3.2. u mjerilu 1:25000.

Planom se ne propisuje najmanja i najveća veličina građevinske čestice pri posrednoj provedbi Plana.

II. - Veličina i površina novih građevine je na području naselja:

- samostojeće, i dvojne jednostavne stambene građevine:

- Koeficijenti: kig=0,3 i kis=0,9,

- Maksimalna visina: 9,0 m,

- Maksimalni broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

- samostojeće, dvojne skupne i višeobiteljske građevine, mješovite građevine:

- Koeficijenti: kig=0,2 i kis=0,6,

- Maksimalna visina: 9,0 m,

- Maksimalni broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

- samostojeće, višestambene građevine:

- Koeficijenti: kig=0,20 i kis=0,6,

- Maksimalna visina: 9,0 m,

- Maksimalni broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

- samostojeće, dvojne i skupne gospodarske građevine na području naselja:

Koeficijenti: kig=0,8 i kis=2,4 m,

- Maksimalna visina: 9 m,

- Maksimalni broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

- Dvije podzemne etaže. Ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene.

- društvene građevine :

- Koeficijenti: kig=1 i kis=3,

- Maksimalna visina: 9 m,

- Maksimalni broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

- Ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene.

- infrastrukturne građevine:

- potpuno ukopane javne garaže: kig=1 i kis(sa ukopanim etažama)=3, sa najviše jednom nadzemnom i dvije podzemne etaže,

- trafo stanice: kig=0,4 i kis=0,4, najmanje udaljenosti 1m od susjedne građevne čestice, te 2 m od prometnice.

III. - Namjena građevine mora biti sukladna odredbama plana. Dozvoljena je izgradnja slijedećih tipova građevina:

- jednostavne stambene građevine - samostojeće, dvojne i skupne

- višeobiteljska građevina - samostojeće, dvojne i skupne

- mješovita građevina - samostojeće, dvojne i skupne

- gospodarska građevine - samostojeće, dvojne i skupne

- društvene građevine - samostojeće, dvojne i skupne

- pomoćne građevine - samostojeće, dvojne

IV. - Smještaj građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se prema lokalnim uvjetima.

V. - Oblikovanje građevine mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

VI. - Uređenje građevne čestice određuje se prema lokalnim uvjetima.

VII. - Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem njegovih smjernica.

VIII. - Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima iz odredbi ovog Plana.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 30.

Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene obavljeno je određivanjem granica građevinskih područja, a prema kriterijima iz PPPGŽ na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25000. Površine za izdvojene namjene na području Općine Viškovo su razgraničene na:

- gospodarsku namjenu - poslovnu,

- ugostiteljsko-turističku namjena

- športsko-rekreacijsku namjenu

- površine infrastrukturnih sustava

- groblja

Članak 31.

Za sljedeće površine izvan naselja za izdvojene namjene obavezna je posredna provedba, odnosno izrade planova užeg područja temeljem odredbi ovog plana:

Zona smještaja građevina poslovne namjene:

- Radna zona Marinići (K-1)

- Radna zona Marišćina (K-2)

Površinama za turističko-ugostiteljsku namjenu:

- Turističko-ugostiteljska zona Ronjgi T-1

Športsko-rekreacijska namjena

- Športsko rekreacijska zona Halubjan (R-1),

- Športsko rekreacijska zona Ronjgi (R-2),

- Športsko rekreacijska zona Marinići (R-3),

- Športsko rekreacijska zona Marčelji (R-4).

Površine groblja

- G-1 Groblje Viškovo,

- G-2 Novo groblje - Bujki.

Neposrednom provedbom u skladu s obavezama iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije i programom uređenja mogu se graditi građevine na površinama infrastrukturnih sustava

- IS-1 Građevine za postupanje sa otpadom - Centralna zona za gospodarenje otpadom u Marišćini

- IS-2 Trafo stanica.

UVJETI UREĐENJA ZA IZRADU PLANOVA UŽEG PODRUČJA POVRŠINA ZA PODRUČJA GOSPODARSKE POSLOVNE NAMJENE:

Članak 32.

Posrednom provedbom ovog plana dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina poslovne namjena u izdvojenim područjima gospodarske namjene temeljem sljedećih smjernica:

I. - Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana užeg područja. Obuhvat zahvata u prostoru za planove čija izrada je obavezna odredbama ovog plana je određena kartografskim prikazima 3.2. u mjerilu 1:25000.

Planom se ne propisuje najmanja i najveća veličina građevinske čestice pri posrednoj provedbi Plana

II. - Veličina i površina:

- samostojeće poslovne građevine:

- Koeficijenti: kig=0,4 i kis=0,8,

- Maksimalna visina: 9,0 m,

- Najveći broj nadzemnih etaža: 2 etaže.

- Najveći broj podzemnih etaža: 2 etaže.

Ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene.

- rekonstrukcija postojećih građevina

III. - Namjena građevine nije uvjetovana. Dozvoljena je izgradnja slijedećih tipova građevina:

- gospodarska građevine - samostojeće

- pomoćne građevine - samostojeće, dvojne

IV. - Smještaj građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se prema lokalnim uvjetima.

V. - Oblikovanje građevine mora biti sukladno odredbama ovog Plana.

VI. - Uređenje građevne čestice određuje se prema lokalnim uvjetima.

VII. - Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem njegovih smjernica.

VIII. - Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima iz odredbi ovog Plana.

UVJETE UREĐENJA ZA IZRADU PLANOVA UŽEG PODRUČJA POVRŠINA ZA TURISTIČKO- UGOSTITELJSKE NAMJENE:

Članak 33.

Posrednom provedbom ovog plana dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina turističke namjene u izdvojenim područjima turističko-ugostiteljske namjene temeljem slijedećih smjernica:

I. - Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana užeg područja. Obuhvat zahvata u prostoru za planove čija izrada je obavezna odredbama ovog plana je određena kartografskim prikazima 3.2. u mjerilu 1:25000.

Planom se ne propisuje najmanja i najveća veličina građevinske čestice pri posrednoj provedbi Plana

II. - Veličina i površina:

- turistička naselja i hoteli

Koeficijenti:

- Hotelska namjena (T-1) : kig=0,3 i kis=0,8, Najviše 3 nadzemne etaže

- Turističko naselja (T-2) : kig=0,25 i kis=0,5, Najviše dvije nadzemne etaže

- Autokamp (T-3) : kig=0,1 i kis=0,1, Najviše jedna nadzemna etaže

Najveći boj podzemnih etaža je 2 etaže.

Ukopani ulazi u garaže maksimalne širine 5,5 m i stepeništa ulaza u podrum se izuzimaju kod mjerenja najniže točke terena. Odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene.

IV. - Smještaj građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se prema lokalnim uvjetima. Dozvoljena je izgradnja slijedećih tipova građevina:

- građevine turističko ugostiteljske namjene - samostojeće

- pomoćne građevine - samostojeće, dvojne

V. - Oblikovanje građevine mora biti u sukladno odredbama ovog Plana.

VI. - Uređenje građevne čestice određuje se prema lokalnim uvjetima.

VII. - Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice i uvjetima prostornog plana koji će biti izrađen temeljem njegovih smjernica.

VIII. - Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima iz odredbi ovog Plana.

UVJETI UREĐENJA ZA IZRADU PLANOVA UŽEG PODRUČJA POVRŠINA ZA ŠPORTSKO- REKREACIJSKE NAMJENE:

Članak 34.

Športsko-rekreacijske namjena se grade posrednom provedbom plana, temeljem planova prostornog uređenja užeg područja za područja:

- Športsko rekreacijska zona Halubjan (R-1),

- Športsko rekreacijska zona Ronjgi (R-2),

- Športsko rekreacijska zona Marinići (R-3),

- Športsko rekreacijska zona Marčelji (R-4).

Osnovna namjena građevine je športsko rekreativna. Dopunski sadržaji mogu biti turistički - ugostiteljski, trgovački i pomoćni - servisni. Nisu dozvoljene namjene stanovanja i smještajnih turističkih sadržaja.

Veličina i površina građevine je određena maksimalnim koeficijentima kis=0,2 i kig=0,1.

Na građevnoj čestici je moguće graditi više građevina. Odnosi između građevina nisu uvjetovani planom, ali ne smiju biti udaljeni manje od 7 m od postojećih prometnica.

Oblikovanje građevine treba biti u suglasju sa tehnološkim zahtjevima.

Uređenje građevne čestice treba biti u suglasju sa uvjetima za gradnju sportskih i rekreacijskih natjecateljskih, vježbališnih i rekreacijskih površina.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu određen je uvjetima zaštite, prometnim uvjetima i standardima koji se propisuju ovim Planom.

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 35.

Na području obuhvata u izdvojenim područjima infrastrukturnih sustava grade se građevine neposrednom provedbom u skladu s obavezama iz Prostornog plana primorsko goranbske županije.

POVRŠINE GROBLJA

Članak 36.

Površine groblja su površine određene Planom za gradnju ili proširenja lokalnih groblja u skladu s potrebama i programom uređenja groblja:

- Groblje Viškovo (G-1),

- Novo groblje - Bujki (G-2),

Na prostorima postojećeg groblja mogu se neposrednom provedbom graditi prateće građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice, i sl., te komunalna infrastruktura.

Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji.

Novo groblje se gradi posrednom provedbom ovog plana.

GRAĐEVINE IZVAN GRANICA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 37.

Izvan granica građevinskog područja može se planirati izgradnja i rekonstrukcija:

a) Građevine infrastrukture u funkciji tehnološke uporabljivosti u koridorima infrastrukturnih sustava

b) Gospodarske - građevine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti:

- gospodarskih objekta za potrebe odlaganja alata i sitnog inventara ako je najmanje 90% površine obrađeno s jednom ili više sljedećih kultura: vinograda, voće, povrće i žitarice. Za poljoprivredne površine ne manje od 5000 m² Može se dozvoliti izgradnja objekta u visini prizemlja, tlocrtna veličina koja iznosi maksimalno 50 m²

Izvan granica građevinskog područja može se dozvoliti rekonstrukcija postojećih građevina unutar postojećih gabarita.

Članak 38.

Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru određuju se na sljedećim osnovnim principima:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora,

- građevina mora biti samostalna u prostoru,

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (septička jama) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, i drugo),

- građevina ne može biti bliža od 500 metara od prvog najbližeg građevinskog područja,

- građevina ne može biti udaljena manje od 500 metara od prve susjedne građevine istih osobitosti.

Izvan granica građevinskog područja mogu se graditi samo prizemne građevine.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 39.

Prostornim planom određeni su prostori za smještaj gospodarskih sadržaja i to:

- u građevinskim područjima naselja

- unutar površina za izdvojene namjene

- izvan građevinskog područja.

Gospodarske djelatnosti smještaju se u prostore iz stavka 1. ovog članka uz uvjet da racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša.

Prostornim planom određeni su gospodarski sadržaji slijedećih djelatnosti:

- šumarstvo,

- poljoprivreda i stočarstvo,

- ugostiteljstvo i turizam

- ostale gospodarske djelatnosti.

Ostale gospodarske djelatnosti temeljem Odredbi ovog Plana mogu biti proizvodne i poslovne.

ŠUMARSTVO:

Članak 40.

Na području Općine Viškovo šumske površine su Šume gospodarske namjene (ŠGN).

Smještaj gospodarskih djelatnosti u šumarstvu prikazan je u kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«.

Na prostoru Općine Viškovo poduzeti će se sljedeće:

- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,

- povećati zaštitu šuma od zagađivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih,

- djelovati na očuvanje šuma i to prvenstveno autohtonih.

POLJOPRIVREDA I STOČARSTVO:

Članak 41.

Na području Općine Viškovo poljoprivrede površine se dijele na:

Vrijedne obradive površine namijenjene primarno poljoprivrednoj proizvodnji (P-2)

- Oranice i vrtovi

- Livade

- Voćnjaci

Smještaj vrijednih obradivih površina prikazan je u kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena prostora«.

U svrhu zaštite prostora potrebno je u korištenju poljoprivrednog zemljišta podupirati ekološku poljoprivredu.

Na prostoru Općine Viškovo poduzet će se sljedeće:

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe,

- usmjeravati proizvodnju zdrave hrane.

UGOSTITELJSTVO I TURIZAM:

Članak 42.

Izgradnja građevina i korištenje površina za potrebe gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizama moguća je:

- na područjima naselja

- u izdvojenom građevinskom području izvan naselja za ugostiteljsko turističku djelatnost T-1/ Ronjgi

Izgradnja građevina i korištenje površina za potrebe gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizama u izdvojenom građevinskom području za izdvojene namjene provodi se posrednom provedbom temeljem odredbi ovog Plana.

Izgradnja građevina i korištenje površina za potrebe gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizama u građevinskim područjima naselja provodi se neposrednom i posrednom provedbom temeljem odredbi ovog Plana.

U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za ugostiteljsko turističku djelatnost ne planira se stambena gradnja.

OSTALE GOSPODARSKE DJELATNOSTI:

Članak 43.

Izgradnja građevina i korištenje površina za potrebe ostalih gospodarskih djelatnosti moguća je:

- na područjima naselja

- u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ostale gospodarske djelatnost:

Za izgradnju građevina i korištenja površina za gradnju gospodarskih građevina određuju se slijedeći uvjeti provedbe:

Neposredna provedba za gospodarske građevine koje svojim gabaritima i djelatnošću ne narušavaju integritet drugih namjena u neposrednom okruženju;

Posredna provedba za gospodarske građevine unutar naselja koje svojim gabaritima ili djelatnošću zahtjevaju posebne uvjete uređenja prostora;

Posredna provedba unutar površina za izdvojene namjene: K-1/ Poslovna zona Marinići i K-2 /Poslovna zona Marišćina;

Planom je dozvoljeno građenje građevina poslovne namjene: manji proizvodni, skladišni kompleksi, trgovina i trgovački kompleksi, manji obrtnički proizvodni pogoni, servisi, komunalne usluge i sl.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 44.

Društvene djelatnosti se na području Općine Viškovo razvrstavaju po značaju:

a) od važnosti za općinu:

- Građevina primarne zdravstvene zaštite

- Šport i rekreacija.

- Knjižnica (naselja Široli i Marinići)

- Predškolske ustanove

- Osnovne škole

- Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost

- Građevine za skrb o starijim osobama

b) ostale:

- Vjerske građevine

- Političke udruge

Članak 45.

Građevine društvenih djelatnosti se temeljem odredbi ovog plana grade neposrednom i posrednom provedbom plana. Smještaj građevina društvenih djelatnosti određene su u kartografskom prikazu broj 1.

Predškolske ustanove:

Na području Općine propisana je obaveza izgradnja ustanova predškolskog odgoja lociranih u građevinskom području naselja: Široli (N1-2), Marinići (N4). Planom je dozvoljena izgradnja predškolskih ustanova na područjima ostalih naselja Općine Viškovo sukladno potrebama.

Osnovna škola:

Za područje Općine planirana je jedna osnovna škola na građevinskom području Široli (N1-2).

Sport i rekreacija:

Planom se predviđaju, pored postojećih, nove otvorene i zatvorene površine za sport i rekreaciju u svim naseljima kao prateći sadržaji uz stanovanje, te u zonama izvan naselja za idvojene namjene.

Najmanji broj, vrsta i kapacitet su određeni temeljem standarda proizašlih iz dobne strukture stanovništva.

Najmanji broj, sportsko rekreacijskih sadržaja je: dvije sportske dvorane, zračna streljana, kuglana, nogometno igralište, polivalentni prostor za male sportove, tenis teren, boćalište, ostala otvorena igrališta.

Područja sportsko-rekreacijska namjena u zonama izvan naselja za izdvojene namjene su veća područja za odvijanje - obavljanje športskih i rekreacijskih aktivnosti.

U svim zonama rekreacijske namjene moguće je interpoliranje pratećih ugostiteljskih, trgovačkih i uslužnih sadržaja u funkciji rekreacije. Nije dozvoljeno interpoliranje stambene namjene na područjima sportsko-rekreacijska namjena u zonama izvan naselja za izdvojene namjene.

Zdravstvo:

Na području općine postoji ustanova primarne zdravstvene zaštite koja obuhvaća djelatnosti opće medicine, zdravstvene zaštite stanovništva, stomatološke zaštite, školske medicine i hitne medicinske pomoći. Lokacija zdravstvene ustanove je u građevinskom području naselja Viškovo N1-1.

Planira se poboljšanje pružanja medicinskih usluga stanovništvu i podizanju zdravstvenog standarda izgradnjom novih različitih specijalističkih ambulanti koje se mogu graditi u svim naseljima.

Gradnja novih građevina zdravstva dozvoljena je neposrednom provedbom temeljem uvjeta za gradnju društvenih građevina u izgrađenim i neizgrađenim građevinskim područjima naselja.

Kultura:

U građevinskom području naselja Viškovo (N1-1), postoje ili su planirane građevine slijedećih kulturnih sadržaja:

- knjižnica i čitaonica,

- likovna radionica,

- kulturno-umjetnička društva,

- udruge raznih kulturnih djelatnosti, itd.

Planom se predviđa izgradnja kulturnih, kulturno-umjetničkih, zabavnih i ostalih društvenih sadržaja u svim naseljima na području općine.

Vjerske građevine:

Gradnja novih vjerskih građevina provodi se neposrednom i posrednom provedbom temeljem uvjeta za gradnju društvenih građevina.

Izvan građevinskih područja naselja dozvoljena je rekonstrukcija postojećih vjerskih građevina unutar postojećih gabarita.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 46.

Koridori, trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava prolaze kroz građevinska područja naselja i površina za izdvojene namjene te kroz ostala područja šumskih i poljoprivrednih površina, a čine ih:

- sustav prometa,

- sustav telekomunikacijskih veza,

- sustav vodoopskrbe,

- sustav odvodnje,

- sustav plinovoda,

- sustav elektroopskrbe.

Površine predviđene za infrastrukturne koridore su uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se širinom pojasa u metrima od osi trase simetrično na jednu i drugu stranu pola širine koridora.

Površine predviđene za infrastrukturne građevine su za smještaj uređaja, građevina instalacija i sl., a razgraničavaju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava prema slijedećim veličinama:

5.1. SUSTAV PROMETA

CESTOVNI PROMET:

Članak 47.

Mreža sustava cestovnog prometa je prikazana na kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjena površina«.

Članak 48.

Prostornim planom uređenja određena je osnovna mreža cesta koju na području Općine Viškovo čine:

Planom je predviđena gradnja cesta kategorije državna cesta, vrste - autocesta:

Autocesta:

- Autocesta - (II. etapa prometnice (Trst) Pasjak - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split : Izvanjska dionica Rupa - Soboli - Križičće

Trasa autoceste nije prikazana na kartografskom prikazu. Gradnja prometnice predviđena je neposrednom provedbom.

Na razini Plana određena je osnovna mreža sustava cestovnog prometa županijske i lokalne razine:

Županijske ceste:

Županijske ceste u području obuhvata plana su

- (državna granica) Pasjak - Rupa - Marčelji - Viškovo - čvor Rujevica - Vukovarska ulica u Rijeci,

- Rijeka - Drenova - Saršoni - Marčelji,

- Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka

Planom predložena županijska cesta:

- Spoj ((državna granica) Pasjak - Rupa - Marčelji - Viškovo - čvor Rujevica - Vukovarska ulica u Rijeci,) - ulaz u Centralnu zonu za gospodarenje otpadom »Marišćina«

Osnovne lokalne ceste:

- »Ulaz u Centralnu zonu gospodarenja otpadom« - Studena

- »Rijeka - Drenova - Saršoni - Marčelji,« spoj Saršoni - Trnovica - Dražice - Čavle

- Viškovo - »Rijeka - Drenova - Saršoni - Marčelji,« spoj Saršoni

- Viškovo - Kastav

- Viškovo - Brnčići

- Vukovarska ulica u Rijeci - Marinići - Viškovo - spoj na cestu »(državna granica) Pasjak - Rupa - Marčelji - Viškovo - čvor Rujevica - Vukovarska ulica u Rijeci« na Pogledu

- Marinići - Rijeka (Čvor Škurinje)

- Viškovo - Rijeka (Nova cesta)

Odvojci lokalnih cesta povezuju sva građevinska područja naselja i građevinska područja za izdvojene namjene sa sustavom cestovnog prometa Općine Viškovo.

Ostale nerazvrstane ceste:

Na području Općine Viškovo predviđeno je uređenje i izgradnja nerazvrstanih prometnica.

Unutar planskog koridora određenih ovim Prostornim planom uređenja nije dozvoljena nova izgradnja, a rekonstrukcija postojećih građevina vrši se sukladno odredbama. ovog Prostornog plana uređenja.

Kada je pojedina prometnica izgrađena ili je odgovarajućim aktom određena građevna čestica nove prometnice, gradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne tehničke uvjete Županijske uprave za ceste ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti, odnosno uz posebne prometne uvjete priključenja nadležne službe Općine Viškovo, ako se radi o nerazvrstanim cestama.

Članak 49.

Temeljem odredbi plana potrebno je provoditi sljedeće mjere:

- Povećati sigurnost na svim cestama, a naročito na onim s većim intenzitetom prometa. Lokalne ceste koje prolaze kroz naselja treba opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom.

- Poboljšati kvalitetu (nosivost, sigurnost, brzina) lokalnih cesta za odvijanje autobusnog i drugog cestovnog prometa, vodeći brigu o pješacima u prolasku kroz naselja.

- Sustav javnog prometa treba unapređivati i razvijati u funkciji ukupnog razvitka svakog naselja, a u cilju pružanja višeg standarda prijevoza.

Članak 50.

Osnovni tehnički elementi za gradnju i uređenje javnih cesta na području obuhvata ovoga Plana određuju se Pravilnikom o osnovnim tehničkim elementima za gradnju i uređenje javnih cesta (narodne novine 110/2001), kako slijedi

- broj prometnih trakova za državnu, županijsku i lokalnu cestu iznosi najmanje dva prometna traka, a točan broj prometnih trakova potrebno je odrediti ovisno o planiranom prometnom opterećenju ceste,

- najmanja dozvoljena širina prometnog traka za državnu iznosi 3,50 m,

- na državnim cetama obavezna je izgradnja 2 zaustavna traka.

- najmanja dozvoljena širina prometnog traka za županijsku cestu iznosi 3,0 m.

- najmanja dozvoljena širina prometnog traka za lokalnu cestu iznosi 3,0 m,

- najmanja dozvoljena širina rubnog traka za državnu i županijsku cestu iznosi 0,35 m, a za lokalnu cestu iznosi 0,30 m,

- poprečni nagib javnih cesta iznosi od 2,5 do 4,0%,

- najveći dozvoljeni uzdužni nagib za državnu cestu iznosi 7%, za županijsku cestu iznosi 10%, a za lokalnu cestu iznosi 12%,

- najmanja dozvoljena širina dvostranog nogostupa javne ceste iznosi 1,60 m (iznimno 0,8 m),

- Iznimno nogostup može biti jednostrani širnine ne manje od 1,6 m.

Na području obuhvata plana ceste se grade neposrednom provedbom, izuzev u područjima gdje je planom propisana obavezna izrada planova užeg područja.

Određeni su slijedeći minimalni kriteriji građenja i korištenja prometnih građevina i površina, odnosno smjernice za projektiranje ostalih cesta:

. ceste:

- najmanja širina prometnog traka dvosmjerne ceste iznosi 2,75 m,

- kod jednosmjernih jednotračnih kolnika širina voznog traka iznosi najmanje 4,5 m,

- pješački nogostup obostrani ili jednostrani, preporučene minimalne širine 1,60 m,

- najmanja širina nogostupa iznosi 0,8 m na lokalnim i ostalim cestama kada lokacijskim uvjetima nije moguće osigurati preporučenu širinu,

- najmanja širina zelenog pojasa za nisko zelenilo iznosi 2,0 m, a za visoko zelenilo 3,0 m,

- drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti većoj od 1,5 m od ruba kolnika,

- pristupni putovi:

- najmanja dozvoljena širina novog kolno-pristupnog puta iznosi 4,50 m, a najveća dozvoljena dužina kolno-pristupnog puta iznosi 50,0 m.

- Iznimno postojeće kolno-pješačke prometnice, bez pločnika najmanje širine 3, 0 m.

- odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica:

- površine kolnika i traka za parkiranje su (u pravilu) na istoj visini,

- nogostup nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m,

- kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica

Kriteriji za projektiranje iz stavka 3. ovog članka ne odnose se na područja središnjih dijelova naselja za koja je određena obaveza izrade planova užeg područja.

Članak 51.

Svaka građevna čestica unutar obuhvata ovoga Plana mora imati priključak na javno prometnu površinu.

Unutar područja graditeljskih cjelina, prilikom rekonstrukcije građevine koja nema ili ne može imati kolno-pristupni put, pristupnim putem smatra se i pješački put najmanje dozvoljene širine 1,50 m te pješačke stube.

Na regulacijskoj liniji nerazvrstanih cesta mogu se u pravilu graditi samo prizemne građevine. Izgradnja osnovne građevine veće visine dozvoljena je iznimno u slučaju interpolacije među susjednim osnovnim građevinama višim od prizemlja radi usklađenja izgleda uličnog pročelja, uz posebne uvjete nadležnih insitucija za upravljanje cestama radi osiguranja prometne preglednosti.

Članak 52.

Svaka građevna čestica mora imati osiguranu površinu za smještaj vozila.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prostornim planom užeg područja može se utvrditi drugačije rješenje i to isključivo za područja na kojima je predviđena izrada planova užeg područja.

Ovim Planom određeni su sljedeći minimalni kriteriji građenja novih parkirališnih površina:

- unutar građevne čestice jednostavne stambene građevine potrebno je osigurati dva parkirna mjesta po stanu

- unutar građevne čestice višestambene kuće potrebno je osigurati jedno parkirno mjesto po stanu

- unutar građevne čestice poslovne, stambeno-poslovne građevine i ustanove javne namjene potrebno je osigurati minimalan broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini:

- za trgovačku djelatnost, na 25 m² bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za industrijsku i komunalno-servisnu djelatnost, na 40 m² bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za zanatsku i uslužnu djelatnost, na 35 m² bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za ugostiteljsku djelatnost, na četiri sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu, na tri do šest osoba (posjetitelja/ zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za uredsku djelatnost, na 30 m² bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;

- za kulturnu djelatnost, na pet sjedećih mjesta u kazalištu, koncertnoj dvorani, kinu i slično, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za zdravstvenu djelatnost, na pet kreveta u bolnici te na 30 m² bruto razvijene površine u ambulanti, poliklinici, domu zdravlja i socijalnoj ustanovi, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za vjersku djelatnost, na 15 sjedala u vjerskoj građevini potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za školsku djelatnost i djelatnost visokog obrazovanja, na jednu učionicu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za predškolsku djelatnost, na jednu grupu djece u predškolskoj ustanovi potrebno je osigurati četiri parkirališna mjesta,

- za športsku djelatnost, na deset sjedećih mjesta u športskoj dvorani i igralištu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za rekreativnu djelatnost, na 500 m² bruto razvijene i uređene površine za rekreaciju potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto, a za rekreativno područje kupališta čija dužina mjerena obalnim rubom iznosi 50,0 m potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta.

Na javnim parkiralištima broj parkirališnih mjesta mora sadržavati najmanje 5% parkirališnih mjesta za invalidne osobe.

ŽELJEZNIČKI PROMET:

Članak 53.

Planom je predviđena gradnja željezničke pruge »velikih učinkovitosti« od državnog značaja (Trst-Kopar)-Lupoglav-Rijeka-Josipdol-(Karlovac)-Zagreb/Split-Dubrovnik.

Željeznička pruga cijelim prostorom općine Viškovo prolazi tunelom te nema utjecaja na građenje unutar koridora. Trasa je grafički prikazana u kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj 1:25000, i br 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

TELEKOMUNIKACIJE I POŠTE:

Članak 54.

Planom se predviđa daljnji razvoj telekomunikacija u fiksnoj mreži. U zoni obuhvata plana gradi se svjetlovodna transmisijska mreža.

Članak 55.

Građevine sustava telekomunikacija i poštanskog prometa se mogu graditi neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 56.

Poštansk ured je na prostoru Općine Viškovo u naselju Viškovo.

Poštanski ured je prikazan na kartografskom prikazu broj 2. »Infrastrukturni sustav«.

SUSTAV VODOOPSKRBE:

Članak 57.

Općina Viškovo nalazi se u vodoopskrbnom sustavu Rijeka.

Članak 58.

Na području obuhvata plana postoje dva dijela vodoopskrbnog sustava:

1. Vodoopskrbni sustav HOSTI - MARINIĆ I - MARČELJI sastoji se od sljedećih instalacija:

. Vodosprema Hosti

. Vodosprema Marinići

Volumen vodospreme je 2000 m³, na koti 313(308) m.n.m.

. Tlačno opskrbni cjevovod od vodospreme Marinići do vodospreme Viškovo

. Vodosprema Viškovo

Volumen vodospreme je 1500 m³ na koti 370(365) m.n.m.

2. Vodoopskrbni sustav STRELJANA - PODBREG - SARŠONI - MARČELJI-KLANA sastoji se od sljedećih instalacija:

. Crpna stanica STRELJANA

Za dizanje vode u smjeru Podbreg instalirane su tri crpke

. Tlačni cjevovod za smjer Podbreg

Ukupna dužina tlačnog cjevovoda iznosi 3255 m, izrađena je od čelika

. Vodosprema Podbreg

Volumen vodospreme je 1500 m³, kota 439/ 434 m.n.m. Iz ove vodospreme gravitacijskim cjevovodom puni se vodosprema Kastav i napajaju crpke u CS Saršoni za dizanje vode u VS Saršoni

. Gravitacijski cjevovod VS Podbreg - VS Kastav

Sastoji se od nekoliko dionica, ukupne duljine 9390 ACC300-400

. CS Saršoni

Na koti 396 m.n.m. sa dvije crpke sa direktim usisom na gravitacijskom cjevovodu VS Podbreg - VS Kastav sa kapacitetom crpke 16 l/s

. Tlačno- opskrbni cjevovod CS Saršoni - VS Saršoni

Postojeći vodoopskrbni sustav treba proširiti prema Klani na način da podmiri postojeće potrebe naselja Klana, Lisac, Studena, Škalnica, te nove potrošače: Asfltna baza poduzeća GP KRK na lokaciji Marišćina i Centralnu zonu za gospodarenje otpadom (CZGO) MARIŠĆINA.

Proširenje sustava provesti temeljem idejnog projekta poboljšanja vodoopskrbe sustava Streljana - Kastav- Klana, naručen od KD Vodovod i Kanalizacija d.o.o. Rijeka, izrađenog od strane Te-projekta d.o.o. Kastav, lipanja 2006.

Planom su predviđene sljedeće aktivnosti:

. CS Streljana - smjer Podbreg

Predviđa rekonstrukcija postojećeg sustava i izgradnja nove crpne stanice za smjer Podbreg

. Tlačni cjevovod CS Streljana - VS Podbreg

Predviđa se položiti novi tlačni cjevovod, s predloženim alternativnim pravcima

. Vodosprema Podbreg

Proširenje kapaciteta s postojećih 1500 m³ na 4000-4500 m³ (5000 m³) izgradnjom nove vodospreme na istoj lokaciji

. Gravitacijski cjevovod VS Podbreg - CS Saršoni

Projektirani novi gravitacijski cjevovod do nove lokacije nove crpne stanic Saršoni, predviđen magistalni a ne i vodoopskrbni

. CS Saršoni

Predviđena izgradnja nove crpne stanice sa prekidnom komorom na lokaciji koja će se dogovoriti sa investitorom uz predviđanje eventualnog kasnijeg povećanja kapaciteta

. Tlačno-opskrbni cjevovod CS Saršoni - VS Saršoni

Predviđa se izgradnja novog tlačng cjevovoda u dužini cca 1000 m. Postojeći cjevovod tlačno opskrbni dobiva namjenu gravitacijskog cjevovoda.

. Gravitacijski cjevovod VS - Saršoni - CS Marčelji

Predviđa se izgradnja novog gravitacijskog cjevovoda (magistralnog) do CS Marčelji

. CS Marčelji sa prekidnim komorom

Projektirana je nova crpna stanica sa prekidnom komorom, sa predviđenim kasnijim povećanjem kapaciteta. Lokacija trenutno još nedefinirana. U ovoj crpnoj stanici treba rješiti dizanje vode u tri odvojene zone: zona Podgled (Rošca), zona Marišćina i zona Klana

. Tlačni cjevovod od CS Marčelji prema Klani do VS BORŠT

Trasu cjevovoda položiti većim djelom u trup cesta

. Tlačni cjevovod od CS Marčelji do VS MARIŠĆINA

Zajednički rov s tlačnim cjevovodom prema VS Pogled i VS Boršt, a potom u trup ceste prema Studeni

. Tlačni cjevovod od CS Marčelji do VS PODGLED

Zajednički rov s ostala dva tlačna cjevovoda, a potom šumskim putem

. VS MARIŠĆINA

Lokacija predviđena iznad deponija Marišćina za potrebe Deponija i Afaltne baze

. VS PODGLEG (Rošca)

Vršit će vodoopskrbu više zone potrošača lokaliteta Pogled, volumena cca 300 m'.

Izgradnja sustava vodoopskrbe se provodi neposrednim provođenjem plana.

Članak 59.

Planom je predviđena opskrba vodom svih potrošača na području Općine Viškovo, što uključuje:

- priključivanje novih građevinskog područja naselja postojeći vodoopskrbni sustav,

- rekonstrukciju i dogradnju postojećeg cjevovoda.

Planom je predviđena rekonstrukcija svih cjevovoda manjih profila na cjevovode promjera 100 mm kako bi se zadovoljili protupožarni propisi.

Pri projektiranju vodovodne mreže potrebno je pridržavati se Pravilnika o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne mreže sa vodovodnim priključcima (»Službene novine« broj 15/92), sa priključkom svakog objekta na javnu vodovodnu mrežu, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakon o sanitarnoj inspekciji.

Način i mjesto izvedbe vodovodnog priključka, veličinu vodomjernog okna, vrstu materijala za priključak, te položaj i promjer cijevi, vodomjera i ventila, određuje Komunalno društvo, vodeći računa o interesima potrošača i tehničkim mogućnostima.

Investitori koji grade stanove, dužni su osigurati mjerenje utroška vode ugradnjom vodomjera posebno za stambeni a posebno za svaki poslovni prostor. Ukoliko objekt ima i hidrantski vod za njega se izvodi odvojeni priključak sa vodomjerom. Položaj vodomjernog okna određuje distributer vode prema svojim uzancama.

SUSTAV ODVODNJE:

Članak 60.

Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos s sustavom vodoopskrbe.

Sustav odvodnje na području Općine Viškovo temeljem plana je potrebno izgraditi kao razdjelni sustav. Kanalizacijsku mrežu spajiti na sustav kanalizacijske mreže grada Rijeke.

Planom se predviđa gradnja, rekonstrukcija i uređenje mreže odvodnje otpadnih komunalnih i oborinskih voda sukladno »Studiji kanalizacijskih sustava riječkog područja« (IGH - PC Rijeka elaborat broj 5100-1-514994/96 Rijeka 1996/97).

Sustav odvodnje »Rijeka«, preuzima i prihvaća otpadne vode s područja odvodnje općine Viškovo. Sve otpadne vode se moraju obrađivati i kontrolirano ispuštati u more putem sustava odvodnje »Rijeka«.

Otpadne vode sustava »Rijeka« potrebno je prije ispuštanja u more pročistiti u CUPOV-u Rijeka.

Planom se predviđa gradnja građevina i uređaja za odvodnju voda, i to

- glavnih kolektora: »Marčelji« i »Marinići«

- cijelokupne mreže odvodnje na području općine

Izgradnja sustava odvodnje se provodi neposrednim provođenjem plana.

Članak 61.

Obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti na području obuhvata plana može obavljati u skladu s važećom, Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće predmetnog područja i Odlukom o odvodnji predmetnog područja.

Članak 62.

Do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje na području općine odvodnja otpadnih voda za građevine rješavati će se temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica, a za objekte veće od.10 ES obavezan je priključak na biodisk.

Članak 63.

Planom se propisuje obaveza pročišćavanja otpadnih i oborinskih voda:

- tehnološke otpadne vode unutar građevinskog područja naselja i unutar građevinskog područja i poslovne namjene upuštaju se u sustav sanitarnih otpadnih voda uz prethodno pročišćavanje do nivoa sanitarnih otpadnih voda

- oborinske otpadne vode s većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u podzemlje preko upojnog bunara nakon pročišćavanja na taložniku - separatoru. Za parkirne površine do tri parkirna mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda ovisno o lokalnim uvjetima.

Na parkirnim i manipulativnim površinama je moguće oborinske vode odvesti raspršeno u okolni teren do najviše 15 vozila ili do 1000m² površine parkirnog ili manipulativnog prostora bez prethodnog pročišćavanja na separatoru, a iznad tog broja i površine je potrebno pročišćavanje otpadnih voda na separatoru, prije upuštanja u podzemlje putem upojnih bunara, a sve vodeći računa o zoni sanitarne zaštite.

SUSTAV ENERGETIKE

Sustav elektroopskrbe

Članak 64.

Općina Viškovo napaja se el. energijom iz TS 35/10/(20) kV »Mavri«, locirana u predjelu Brtani, koja u potpunosti zadovoljava sadašnje potrebe konzuma.

Područje Općine Viškovo presjecaju tri trase 220 kV nadzemna dalekovoda i to:

- TS »Pehlin« - Divača, jednosistemski, južnija trasa

- TS »Pehlin« - Plomin, dvosistemski, sjeverna trasa

- TS »Pehlin« - TS »Meline«, dvosistemski, mali dio trase unutar granica Općine u predjelu Petrci, te trasa 35 kV dvosistemskog nadzemnog dalekovoda TS »Pehlin« - TS »Mavri«.

Obzirom na važnost navedenih nadzemnih 220 kV dalekovoda u eletroenergetskom sistemu Republike Hrvatske isti će i ostati u funkciji i u budućnosti, pa se nikako ne smije ugroziti njihove trase odnosno pogonska sigurnost.

Unutar zaštićenog koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima (50 m za 110 kV i 220 kV vodove, 30 m za 35 kV vodove i 10 m za 10(20) kV vodove).

Članak 65.

Po popunjenu kapaciteta postojeće TS 35/10(20) kV »Mavri« predviđa se na platou do nje izgraditi nova TS 110/20 kV »Mavri« kapaciteta 2x20(40) MVA.

Članak 66.

Za napajanje trafostanice izgraditi će se novi 110 vod po koridoru postojećeg 35 kV voda.

Članak 67.

Novi distributivni elektroenergetski objekti naponskog nivoa 10(20) kV (trafostanice 10(20)/0.4 kV i 10(20) kV vodovi), niskonaponska mreža i javna rasvjeta mogu se graditi neposrednom provedbom ovog Plana.

Distribucija električne energije vršiti će se i nadalje na 10 kV naponskom nivou, a postepeno se predviđa i prijelaz na 20 kV naponski nivo, uz prethodnu rekonstrukciju elektroenergetskih objekata koji su danas izvedeni za 10 kV naponski nivo.

Članak 68.

Unutar zaštićenog koridora nadzemnih 10(20) kV vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima (10 m).

Unutar građevinskih područja budući 10(20) kV vodovi izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a izvan građevinskih područja također pretežito kabelskim, a manje nadzemnim vodovima.

Niskonaponska mreža izvodit će se primarno podzemnim kabelima. Tamo, gdje to nije moguće ili se dograđuje postojeća nadzemna mreža, izvoditi će se nadzemno na drvenim, betonskim ili Fe stupovima izoliranim kabelskim vodičima.

Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

Sustav plinovoda

Članak 69.

Sustav opskrbe plinom temelji se na Strategiji energetskog razvitka Vlade Republike Hrvatske te Studiji i idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko-goranske županije.

Postojeći objekti uređaji i vodovi plinovoda na području općine Viškovo su:

- Plinovodi: Magistralni pllinovod za međunarodni transport DN 500 radnog tlaka 75 bara kopnom Pula - Viškovo - Kamenjak - Delnice - Vrabovsko - Karlovac na dijelu koji prolazi Općinom Viškovo

- MRS (mjerno redukcijska stanica)

- Županijska plinska mreža.

Postojeći objekti su osnov za razvoj sustava plinovoda prirodnog plina na lokalnoj razini.

Članak 70.

Planom su predviđene aktivnosti implementiranja regionalnog energetskog planiranja na području Općine Viškovo.:

- procesom dodjele koncesije za distribuciju plina

- izgradnjom ostale mreže na razini općine

- osigurati priključke korisnicima sukladno ciljevima postavljenim u planu.

Mrežu opskrbe plinom na području Općine Viškovo potrebno je u potpunsoti izgraditi.

Razvod plinovoda unutar naselja rješavati će se sukladno dinamici plinifikacije Općine Viškovo, a realizacija provoditi neposrednom provedbom Plana. Trase plinovoda kroz naselja smjestiti u postojećei planirane koridore prometnica.

Obnovljivi izvori energije

Članak 71.

Planom se predviđa korištenje obnovljivih izvora energije kao dopunskih izvora energije sukladno energetskim i ekonomskim potencijalima. Dopunski izvori čije korištenje je predviđeno na području Općine Viškovo su sunčana energija u formi fotonaponskih sustava i solarnog grijanja, energija vjetar - vjetrogeneratorima manjeg kapaciteta i snage, bioenergija i dr.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Članak 72.

Ovim Planom određena su zaštićena područja i lokaliteti od osobite vrijednosti. Zaštićena područja određena su u kartografskom prikazu broj 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - uvjeti korištenja«, mj.1:25000.

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 73.

Ovim Planom određena su zaštićena područja i lokaliteti od osobite vrijednosti:

I. Vrijedna područja određena Prostornim planom Primorsko - goranske županije na području Općine Viškovo su:

SPOMENIK PRIRODE:

- lokva u Bezjakovom dolu

II. Vrijedna područja lokalnog značaja na području Općine Viškovo su:

ZAŠTIČENA PODRUČJA I LOKALITETI OD OSOBITE VRIJEDNOSTI:

- ponikva Bezjakov dol

- ponikva Kapitovac

Članak 74.

Nužno je biološki istražiti i vrednovati pojedina uža područja, koja se odlikuju određenim posebnostima:

- veće lokve na području Općine Viškovo

- ponikvu Bezjakov dol

- ponikvu Kapitovac

- uža područja u predjelu Nežnice, Marišćine i Kopice

- pIitke ponikve između Viškova i Marčelji.

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA.

Članak 75.

Područja i lokaliteti zaštite kulturno-povijesnog naslieđa prikazani su na kartografskom prikazu br.3.2. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mjerilu 1:25000.

Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i ovim odredbama za provođenje.

Za određivanje mjera i posebnih uvjeta te nadzor nad njihovim provođenjem nadležno je Ministarstvo kulture, Državna uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci.

Registrirani i evidentirani spomenici kulturne baštine koji su po svom statusu štićeni Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i koji se ovim Planom određuju kao zaštićene vrijednosti i posebnosti kulturno-povijesne baštine.

Zaštićeni spomenici kulture:

Seoske cjeline:

- Naselje Brnasi

Etno zone i etno spomenici:

- Kuća »Srok« u Brnasima

- Kuća Široli - Kovačić u Brnasima

Memorijalne građevine:

- Ronjgi: Rodna kuća Ivana Matetića Ronjgova.

Članak 76.

U svrhu zaštite registrirane spomeničke cjeline - seoskog naselja Brnasi, za pojedine zahvate u prostoru unutar zaštićenog seoskog naselja, moguće je izraditi Detaljni plani uređenja. Obuhvat Detaljnog plana uređenja odrediti će se, sukladno procjeni stanja u prostoru i planiranom programu zahvata, uz nadzor nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Temeljem ovog Plana može se odobriti:

- rekonstrukcija građevine koje je neophodna za poboljšanje uvjeta stanovanja i života u naselju;

- prenamjena objekta ili dijelova objekta u stambene ili gospodarske građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u turističkoj djelatnosti.

Za sve zahvate na pojedinim građevinama ili ansamblima potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Dozvoljava se izgradnja komunalne infrastrukture (podzemni ili nadzemni vodovi elektroenergetske mreže, PTT mreže, trafostanice, vodovod i kanalizacija i sl.), a u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i uređivanju prostora. Za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 77.

U svrhu zaštite registriranih spomeničkih cjelina - etno zona i spomenika za pojedine zahvate u prostoru unutar zaštićene etno zone, moguće je izraditi Detaljni plan uređenja. Obuhvat Detaljnog plana uređenja odrediti će se, sukladno procjeni stanja u prostoru i planiranom programu zahvata, uz nadzor nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Temeljem ovog Plana može se odobriti:

- rekonstrukcija građevine koje je neophodna za poboljšanje uvjeta stanovanja i života u naselju;

- prenamjena objekta ili dijelova objekta u stambene ili gospodarske građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u turističkoj djelatnosti.

Za sve zahvate na pojedinim građevinama ili ansamblima potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Dozvoljava se izgradnja komunalne infrastrukture (podzemni ili nadzemni vodovi elektroenergetske mreže, PTT mreže, trafostanice, vodovod i kanalizacija i sl.), a u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i uređivanju prostora. Za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 78.

Svi radovi na pojedinačnim građevinama - registriranim i evidentiranim spomenicima graditeljske baštine vrste

Memorijalne građevine, moraju se planirati sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, smjernicama i odredbama konzervatorskih podloga. Radovi moraju biti verificirani i praćeni od strane nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Za sve zahvate u neposrednom funkcionalnom okruženju registrirane i evidentirane spomeničke građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 79.

Zbrinjavanje komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada sa područja Općine Viškovo biti će riješeno kroz uspostavu novog sustava za gospodarenje otpadom na nivou Primorsko-goranske županije. Zbrinjavanje opasnog otpada osigurati će se u sustavu državnog sustava za gospodarenje opasnim otpadom.

Sukladno zakonskoj obavezi Općina Viškovo će za potrebe postupanja s otpadom izraditi »Plan gospodarenja otpadom Općine Viškovo«.

Članak 80.

Komunalni otpad na području Općine Viškovo će se do realizacije Centralne zone za gospodarenjem otpadom odlagati na odlagalište »Viševac« na području iste općine.

Nakon puštanja u rad CZGO »Marišćina« sanirati će se područje sadašnjih odlagališta komunalnog otpada Viševac i opasnog otpada Sovjak.

Tokovi oborinskih voda biti će izdvojeni i upuštati će se u tlo putom upojnih bunara.

Cijeli prostor mora biti omeđen sustavom za prikupljanje drenažnih voda sa površine i njihovim upojem u tlo.

Članak 81.

Prouzvodni otpad na području Općine Viškovo će se evidentirati po vrstama količini i mjestu njegovog nastanka. Sukladno nadležnostima osigurati će se način i mjesto njegovog zbrinjavanja.

Članak 82.

Sustav skupljanja komunalnog otpada na prostoru će se poboljšati na slijedećim mjerama:

- Sakupljanjem komunalnog otpada treba biti pokriveno 100% stanovništva

- Otpad se treba pri prikupljanju i odlaganju obavezno razvrstavati po vrstama otpada u zato određene i postavljene posude te u okviru Eko otoka.

Na javnim pješačkim i zelenim površinama potrebno je osigurati posude za odlaganje otpada i njihovo pravovremeno pražnjenje.

Komunalni otpad iz domaćinstava na području Općine Viškovo prikuplja se u kontejnere i odvozi ga ovlaštena pravna osoba na komunalno odlagalište. Za odvoz otpada potrebno je osigurati mogućnost pristupa vozila do posuda za prikupljanje otpada na najdalje 15 m, a otpad deponirati u zatvorene posude udaljene od građevina najdalje 20 m.

Članak 83.

Uvesti razvrstavanje komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada kako bi se mogao evidentirati, te iz njih izdvojiti opasni otpad. Sa izdvojenim opasnim otpadom postupati sukladno državnom sustavu za gospodarenje opasnim otpadom.

Članak 84.

U sklopu Plana gospodarenja otpadom Općine Viškovo izraditi popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta s redosljedom aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša te izvorima i visinom potrebnih sretstava za provedbu sanacije.

Otpad koji se odlaže na površini koja nije određena kao odlagalište otpada potrebno je ukloniti, onečišćenu površinu dovesti u stanje u kakvom je bila prije odlaganja otpada, te je nadzirati kako bi se spriječilo ponovno odlaganje otpada.

Članak 85.

Svi proizvođači otpada dužni su pridržavati se principa integralnog gospodarenja otpadom u okviru pravila održivog razvoja, reguliranih zakonima i propisima, a oni se svode na:

- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja

- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka

- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada

- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom

- saniranje otpadom onečišćenih površina.

Članak 86.

Svi proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su sa otpadom postupati sukladno zakonskoj regulativi i pod zakonskim aktima.

Članak 87.

Zbrinjavanje toka opasnog otpada sa područja Primorsko goranske županije predstavlja izdvojeni tok gospodarenja otpadom i nije vezano uz gospodarenje otpadom u okviru CZGO »Marišćine«. Tokovi proizvedenog opasnog otpada direktno se od proizvođača upućuju prema centru za zbrinjavanje opasnog otpada na državnoj razini. U okviru CZGO »Marišćine« izdvojeni dijelovi opasnog otpada iz toka komunalnog otpada zbrinjavati će kroz isti tok zbrinjavanja takvog otpada na državnoj razini.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 88.

U cilju osiguranja i očuvanja kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada, ovim Planom utvrđuju se obveze, zadaci, smjernice i kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu:

- tla,

- zraka,

- od buke i

- vode

Područja i lokaliteti posebnih mjera i ograničenja određena su u kartografskom prikazu 3.1. i 3.2.

8.1. ZAŠTITA TLA

Poljoprivredno tlo

Članak 89.

Planom su sukladno članku 118. Prostornog plana Primorsko-goranske županije na području Općine Viškovo određene sljedeće kategorije tla:

- Zemljišta I. kategorije zaštite obuhvaćaju zemljišta IV. i djelomično V. Bonitetne klase. To su najvrednija tla, štite se i namijenjuju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

- Zemljišta III. i IV. kategorije čine ona koja su uglavnom prekrivena šumama. Ovoj kategoriji pripadaju i zem

ljišta na strmim padinama za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije. Na zemljištima III. i IV. kategorije dopušteno je planiranje bez ograničenja.

Zemljište I. kategorije zaštite u grafičkom prikazu 1. »Korištenje i namjena prostora kartirano je kao »vrijedno obradivo poljoprivredno tlo« (P2); zemljišta III. i IV. kategorije kao »ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište« (PŠ).

Članak 90.

Poljoprivrednoj proizvodnji treba namijeniti tla koja se agrotehničkim mjerama mogu poboljšati do većih bonitetnih kategorija i površine veće od 200 m².

Članak 91.

Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu mora se odrediti sljedeće mjere:

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,

- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za proizvodnju,

- temelj općinske poljoprivrede trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva.

Članak 92.

Šumska tla

Na području općine Viškovo pod šumama je površina od 10 ha. Zaštitu treba provoditi kao o vrijednoj prirodnoj baštini, neovisno o značenju u gospodarskom smislu.

Zaštitu šuma i šumskih površina odredit će se sljedećim mjerama:

- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,

- djelovati na očuvanju šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajobrazima,

- ostvariti razvitak i jačanje šuma zasađenih u neindustrijske svrhe radi podržavanja ekološko prihvatljivih programa pošumljavanja novih i već pošumljenih područja,

- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih.

Zaštita tla od utjecaja odlagališta otpada na tlo

Članak 93.

Sadašnji prostor odlagališta komunalnog otpada Viševac i odlagališta opasnog otpada Sovjak prije sanacije direktno utječu na onečišćenje tla u blizini (ispod) tijela odlagališta principom direktnog curenja procjedne vode u podzemlje što je posljedica nepostojanja donjeg brtvenog sloja odlagališta. Sadašnji prostor odlagališta opasnog otpada Sovjak prije sanacije direktno utječe na onečišćenje tla u blizini odlagališta principom površinskog i djelomično podpovršinskog prelijevanja podpovršinskog sloja otpadne vode odnosno površinskog sloja ugljikovodika proporcionalno razini godišnjih padavina.

Nakon sanacije odlagališta komunalnog otpada Viševac stanje sa onečišćenjem tla u blizini (ispod) tijela odlagališta promijeniti će se na način da će se principom kapinga spriječiti unos kišnice u tijelo odlagališta što će dovesti do postupnog smanjenja vlage odloženom otpadu. U kombinaciji sa aktivnom ekstrakcijom plina putom koje će se ekstrahirati ne samo odlagališni plin nego i kondenzat (plin je u stanju zasićene pare) dovesti će se do bržeg osušenja odlagališta i s tim u vezi zaustavljanja mikrobioloških aktivnosti te do prestanka pojava curenja procjedne vode jer se ista više neće formirati.

Odlagalište opasnog otpada Sovjak sanirati će se ex situ metodom i njegov ispražnjeli prostor zapuniti inertnim građevinskim materijalom te kapirati nepropusnom prekrivkom. Nakon provedenog postupka sanacije biti će zaustavljeno sadašnje onečišćenje tla.

U okviru CZGO »Marišćina« potrebno je razlikovati prostor radne zone gdje će se odvijati aktivnosti prihvata i obrade komunalnog otpada te odlagališni prostor gdje će se ostatni dio otpada odlagati te na taj način predvidjeti principe zaštite tla od onečišćenja.

Glede prostora radne zone u pitanju je zatvoreni sustav hala sa betoniranim otvorenim površinama. Kanalizacijski sustav biti će razdvojen na procesne tokove odnosno tokove oborinskih voda. Procesni tokovi otpadnih voda zajedno sa tokovima sanitarnih otpadnih voda obrađivati će se na zajedničkom uređaju za obradu otpadnih voda (primarna mehanička obrada, sekundarna biološka obrada, te tercijarna obrada sa filtracijom i adsorpcijom). Muljevi će se obrađivati na način da se kompostiraju u okviru CZGO »Marišćina«. Pročišćeni efluent će se ispuštati putom upojnih bunara zajedno sa tokovima oborinskih voda.

Odlagališni prostor u okviru CZGO »Marišćina« biti će izveden sa donjim i gornjim brtvenim slojevima sa prikupljanjem odlagališnog plina i procjednih voda i sa sustavom detekcije potencijalnog propuštanja. Ostatni otpad koji se odlaže u odlagalište obzirom na odstranjeni biološku frakciju biti će manje reaktivan od sirovog komunalnog otpada te će proizvoditi manje količine odlagališnog plina i procjednih voda. Izvedenim preventivnim mjerama biti će spriječeno potencijalno onečišćenje tla na području uz odlagalište.

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 94.

Temeljem pokazatelja na mjernim postajama izvan područja Općine Viškovo koji ukazuju da su emisije zagađujućih tvari niske i ispod graničnih i preporučenih vrijednosti, te temeljem činjenice da na prostoru općine nama evidentiranih značajnijih zagađivača zraka, može se zaključiti da je zrak na području Općine Viškovo I. Kategorije.

Radi poboljšanja stanja i sprječavanja pogoršanja kvalitete zraka, a pogotovo na prostorima za stambenu izgradnju, potrebno je poduzeti slijedeće mjere zaštite:

- treba nastojati da zrak bude što čišći, kako se preporučene i granične vrijednosti ne bi nikada dosegle,

- potrebno je ciljanim istraživanjima i primjenom spoznaja i tehnika utvrditi mogućnost smanjenja emisija svih izvora onečišćenja zraka,

- radi praćenja stanja i cjelovite kategorizacije zraka za Općinu Viškovo potrebno je osigurati mjerna mjesta za kontrolu kakvoće zraka i uspostaviti monitoringa zraka u sustavu županijske mreža.

Zaštitu zraka potrebno je provoditi sukladno zakonskoj regulativi.

U slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih jedinica lokalne samouprave moraju se uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela u Zakonom dozvoljene granice.

Članak 95.

Zatvaranjem u radu te saniranjem područja odlagališta komunalnog otpada Viševac te opasnog otpada Sovjak sprječavaju se emisije iz istih u zrak. Odlagalište Viševac prije provedene sanacije utječe na kakvoću zraka direktnih propuštanjem odlagališnog plina iz tijela odlagališta te

putom pasivnog sustava otplinjavanja (bunari za odlagališni plin). Nakon provedene sanacije odlagalište će biti kapirano te će biti provedena kontrola sadašnjeg propuštanja odlagališnog plina. Dodatnom mjerom tipa aktivne ekstrakcije odlagališnog plina postojeće akumulacije odlagališnog plina iz tijela odlagališta biti će odstranjene u periodu 10-20 godina te će nakon toga odlagalište glede proizvodnje odlagališnog plina postati inaktivno. Ekstrahirani odlagališni plin će se kondicionirati (odstranjivanje kondenzata) odnosno spaljivati na baklji. Navedenim će se principima staklenički plin metan prevesti u manje problematičan staklenički plin ugljični dioksid, a toksične komponente iz odlagališnog plina termičkim postupkom prevesti u manje toksične komponente.

U okviru istog prostora biti će instaliran sustava automatskog kontinuiranog monitoringa onečišćenja zraka koji će se mjeriti kako osnovni parametri onečišćenja zraka tako i specifični.

Članak 96.

Prostor CZGO »Marišćine« glede onečišćenja zraka imati će instalirani sustav obrade onečišćenog zraka u okviru radne zone. Radni prostori sortirnica i kompostane predstavljaju prostore gdje dolazi do pojava povišenih emisija lebdećih čestica odnosno otpadnih plinova onečišćenih organskim tvarima. Zajedničkim sustavom ventilaciji svi se takvi tokovi prikupljaju i zajednički obrađuju na sustavu za otprašivanje odnosno sustavima biofiltera.

Odlagališni plin koji se pojavljuje u okviru prostora odlagališnog prostora prikuplja se sustavom aktivne ekstracije odlagališnog plina te se nakon kondicioniranja (odstranjivanja vodene pare) spaljuje na baklji za odlagališni plin.

U okviru CZGO »Marišćina« biti će instaliran sustav automatskog, kontinuiranog monitoringa onečišćenja zraka.

8.3. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 97.

Općina Viškovo dužna je provoditi zaštitu od buke sukladno Zakonu o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 145/04), te izraditi kartu buke i akcijski plan za smanjenje buke na dopuštenu razinu.

Članak 98.

Zaštita od buke na području obuhvata Plana provodit će se primjenom sljedećih mjera:

- sprečavanja nastajanja buke,

- utvrđivanja i praćenja razine buke,

- otklanjanja i smanjivanja buke na dopuštenu razinu.

Otklanjanje i smanjivanje buke na dopuštenu razinu iz stavka 1. ovoga članka potrebno je provoditi slijedećim redoslijedom:

- otkloniti i/ili smanjiti buku na izvoru,

- spriječiti širenje buke (barijerama) i

- izolirati građevinu od vanjske buke.

Članak 99.

Općinsko vijeće Općine Viškovo mora donijeti Odluku o ulicama, dijelovima ulica i naselja, trgovima i drugim lokacijama namijenjenim održavanju javnih skupova i organizaciji razonode, zabavnih i športskih priredbi na otvorenom ili u zatvorenom prostoru za stanovništvo i goste gdje postoji mogućnost prekoračenja dopuštenih razina buke. Buka pri takvim događajima ne smije u drugim dijelovima naselja prelaziti dopuštene granice.

Članak 100.

Unutar građevinskog područja naselja utvrđuju se slijedeće mjere zaštite od buke:

- rad s bučnim alatima izvan područja gospodarske namjene dozvoljen je izvan radnog vremena obavljanja djelatnosti koje su osjetljive na buku, dnevnog odmora stanovnika te noćnog odmora stanovnika u trajanju od 22 do 06 sati.

- zvučno oglašavanje zvonima i elektroakustičkim uređajima dozvoljeno je u vremenu od 7 do 19 sati,

- izvori buke koji se povremeno koriste ili se trajno postavljaju na otvorenom prostoru, na zidove i krovove građevine, nepokretne i pokretne objekte ili se koriste na vodi ili u zraku dozvoljeno je koristiti uz dokaz o mjerama zaštite kojima se osigurava da buka ne prelazi dozvoljenu razinu,

- javne manifestacije kod kojih postoji mogućnost prekoračenja dopuštenih razina buke dozvoljene su na lokacijama koje će se utvrditi općim aktom Općine Viškovo, a buka izvan istih lokacija ne smije prelaziti propisane najviše dopuštene razine.

Članak 101.

Izvan građevinskog područja naselja na površinama i unutar građevina implementirane djelatnosti ne smiju proizvoditi buku koja prelazi najviše dopuštene razine buke određene posebnim propisom za mirna područja (bolnice, površine za odmor i rekreaciju, parkovi i slično).

Članak 102.

Obavljanje gospodarske djelatnosti kojom se stvara buka iznad dozvoljene dopušteno je isključivo u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene.

Članak 103.

U cilju provjere i nadzora buke potrebno je provoditi akustična mjerenja, a za prostore na kojima buka prelazi dozvoljene razine potrebno je donositi i provoditi akcijske planove za smanjenje razine buke.

Ako smanjenje razine buke nije moguće postići na izvoru nastanka buke, otklanjanje ili smanjivanje razine buke na dozvoljenu razinu potrebno je postići mjerama sprječavanja širenja buke i zvučnom izolacijom građevina.

8.4. ZAŠTITA VODE

Članak 104.

Potrebno je smanjiti mogućnost lokalnih onečišćenje dijela sliva na području općine izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Potrebno je smanjiti mogućnost zagađenja na prometnicama na području općine Viškovo.

Planom se propisuje obaveza pročišćavanja otpadnih voda, a odnosi se na vode što protiču iz zanatskih radionica, mehaničkih i bravarskih radionica, pogona što u tehnološkom procesu upotrebljavaju masti, ulja, boje, lakove, tekuće gorivo, otpada i druge tvari specifički lakše od vode, pogona što stvaraju otpatke krutih i ljepljivih tvari koje bi se mogle taložiti u sakupljačima, restorana i kuhinje / masnoća i ulje / te toksične i agresivne vode koje zahtijevaju adekvatne uređaje za pročišćavanje.

Da bi zadovoljili zahtjeve za pročišćavanje otpadnih voda uvjetuje se ugradnja slijedeće opreme - zavisno o karakteru otpadnih voda:

- Mehaničke taložnice za krute čestice u vodi

- Odvajači ulja i naftnih derivata iz tehnološke kanalizacije

- Hvatači ulja i masti za fekalno - sanitarne vode

- Neutralizator za obradu kiselih ili lužnatih voda.

- Uređaj za razbijanje uljnih emulzija kod strojne obrade metala

- Drugi specijalni uređaji /za regeneraciju otpada, spaljivanje onečišćenih otpada, obradu voda što sadrže kromate, cijanide i sl./.

Članak 105.

Granice vodozaštitnih zona prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora«.

Na području zone djelomičnog ograničenja mjere zaštite provode se na slijedeći način:

- izgraditi sustav javne nepropusne kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda s odvodom izvan zone ili upuštanjem preko upojnog bunara nakon biološkog ili drugog odgovarajućeg postupka pročišćavanja, za industrijske, zanatske i slične pogone, gdje nema tehničkog ni ekonomskog opravdanja za priključenje na javnu kanalizaciju, primjeniti samostalne uređaje za biološki ili drugi odgovarajući postupak pročišćavanja s upuštanjem pročišćene vode putem upojnih bunara u podzemlje,

- oborinske vode s prometnica, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i pročistiti na separatorima i uputiti u podzemlje putem upojnih bunara. Za manje parkirne, radne i manipulativne površine, zagađene naftnim derivatima dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje.

Na području treće zone mjere zaštie provode se na sljedeći način:

- izgraditi sustav javne nepropusne kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih otpadnih voda sa odvodom izvan zone ili upuštanjem preko upojnog bunara nakon biološkog ili drugog odgovarajućeg postupka pročišćavanja, individulani stambeni objekti i objekti za držanje stoke i peradi u okviru kućanstva do tri (3) uvjetna grla, gdje nema tehničkog ni ekonomskog opravdanja za izgradnju javne kanalizacije moraju imati septičku taložnicu (tipsku) s ispuštanjem putem upojnih bunara u podzemlje.

- Oborinske vode sa parkirnih, radnih, manipulativnih površina i najprometnijih prometnica i zgusnutih naselja, zagađenih naftnim derivatima prihvatilti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na javni odvodni sustav komunalnih otpadnih voda ili postupiti na način iz točke 3. ovog članka,

- oborinske vode s autocesta i županijeskih cesta odvesti nepropusnom kanalizacijom izvan zone ili upustiti u podzemlje putem upojnih bunara uz prethodno pročišćavanje sistemom separatora i laguna izvedenih u skladu sa vodoprivrednim smjernicama za projektiranje, građenje i održavanje prometnica u vodozaštitnim zonama na kršu.

- Autocaeste i županijske caeste moraju imati objekte za prihvat razlivenog goriva i drugih štetnih tekućina, kao i bočne branike, prometni znakovi za ograničenje brzine kretanja vozila koja prevoze takve terete, moraju biti na svim prometnijim cestama.

Na području četvrte zone mjere zaštite provode se na slijedeći način:

- izgraditi sustav javne pepropusne kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih otpadnih voda sa odvodom iznad zone ili upuštanjem preko upojnog bunara nakon biološkog ili drugog odgovarajućeg postupka pročišćavanja, individulani stambeni objekti i objekti za držanje stoke i peradi u okviru kućanstva do tri (3) uvjetna grla, gdje nema tehničkog ni ekonomskog opravdanja za izgradnju javne kanlizacije moraju imati septičku taložnicu (tipsku) s ispuštanjem putem upojnog bunara u podzemlje,

- oborinske vode sa parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na javni odvodni sustav komunalnih otpadnih voda ili preko separatora i upojnih bunara upustiti u podzemlje,

- oborinske vode sa autocesta prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i upustiti u podzemlje putem upojnih bunara uz prethodno pročišćavanje sustavom separatora izvedenih u skladu sa vodoprivrenim smjernicama za projektiranje, građenje i održavanje prometnica u vodozaštitnim zonama u kršu.

Članak 106.

Formiranje prostora odlagališta u okviru CZGO »Marišćina« biti će provedeno sa brtvenim slojevima i drugim mjerama zaštite kako je prikazano u poglavlju 8.1. Tehničkim mjerama kojima se sprječava onečišćenje tla ujedno se indirektno sprječava i onečišćenje podzemnih voda. Prirodno jezerce Kapitovec ispod odlagališta Viševac služi kao mjerno mjesto za kontrolu onečišćenja prirodnih voda nakon sanacije odlagališta Viševac i Sovjak.

8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 107.

Mjerama posebne zaštite određuju se uvjeti za:

- sklanjanje ljudi,

- zaštita od rušenja,

- zaštita od poplava,

- zaštita od požara i

- zaštita od potresa.

SKLANJANJE LJUDI

Članak 108.

Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i dopunske zaštite otpornosti 50 kPa po zonama obvezne izgradnje skloništa sukladno mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti propisanim planovima višeg reda.

U pojasu udaljenosti do 100 metara od građevine od značaja za Republiku Hrvatsku grade se skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa, a u pojasu od 100 do 650 metara udaljenosti grade se skloništa otpornosti 50 kPa.

Sklanjanje ljudi osigurava se prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje detaljnim planovima uređenja za pojedina područja Općine Viškovo te posebnim planovima koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Skloništa osnovne i dopunske zaštite projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladno osnovnoj namjeni građevine.

Pri projektiranju podzemnih građevina s (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Izgradnja skloništa u utvrđenim zonama obvezne izgradnje skloništa u Općini Viskovo je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

ZAŠTITA OD RUŠENJA

Članak 109.

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje Općine Viškovo određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 8 MCS).

Prilikom rekonstrukcija starijih građevina koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima (u naseljima sa povijesnom identifikacijom i dr.), statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 110.

Zaštita od požara ovisi o kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Viškovo. Kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva prikazan je u posebnom kartografskom prikazu tog dokumenta.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

Kod projektiranja planiranih građevina na području Općine Viškovo radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode:

- TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi.

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku n tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (»S. L.«, 30/91) a koji se primjenjuje temeljem cl. 20. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenu sukladnosti (»N. N.«, 158/03).

Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»N. N.« 35/94).

Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom projektirati sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju.

Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta sa dva vozna traka (dvosmjerne) projektirati minimalne širine kolnika od 6 metara.

Prilikom izrade prostornih planova užih područja za dijelove naselja s gustoćom izgrađenosti građevinskog područja većom od 30% i s većim nepokretnim požarnim opterećenjem, interpolirane nove građevine ili rekonstrukciju postojećih projektirati s većim stupnjem vatrootpornosti (min F120), uz ograničenje broja etaža te uz obvezu izgradnje požarnih zidova, ograničenje na poslovne namjene s minimalnim požarnim opasnostima i projektiranje dodatnih mjera zaštite od požara (vatrodojava i sl.).

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekta, vatrootpornosti objekta i fasadnih zidova, meteoroloskim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski stambeni objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne maze biti manji ad visine sljemena krovišta visine objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne maže postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane, mjere zaštite od požara.

Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Viškovo

Članak 111.

Sanacijom odlagališta komunalnog otpada Viševac gdje je predviđeno adekvatno kapiranje te otplinjavanje istog provedba zaštite od potencijalnih požara u okviru takvih objekata biti će provedena sukladno preventivnim principima za takve objekte (postupno, kontroliranje otplinjavanje te spaljivanje plina na sustava baklje).

Sanacijom odlagališta Sovjak koje će biti provedeno ex situ metodom te naknadnim punjenjem i kapingom saniranog prostora vrtače Sovjak inertnim građevinskim materijalom biti će isti prostor doveden u stanje nepostojanja uvjeta potrebnih za zaštitu od požara.

U okviru Centralne zone gospodarenja otpadom »Marišćina« zaštita od požara biti će provedena rješenjima tipičnim za takve zone korištenjem aktivne ekstrakcije odlagališnog plina, vatrozaštitnog pojasa te instaliranjem hidrantske mreže. Dodatno sustav odlaganja ostatnog otpada koji će biti manje reaktivan zbog prethodnog sustava odrade rezultirati će u proizvodnji manjih količina odlagališnog plina.

ZAŠTITA OD POTRESA

Članak 112.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba pro

voditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Prema »Privremenoj seizmološkoj karti« izrađenoj 1982. godine osnovni intenzitet seizmičnosti na teritoriju Općine Viškovo je 7 - 8 MCS, dok je prema »Seizmološkoj karti SFRJ« iz 1987. godine intenzitet 6 MSK-64 za povratni period od 50 godina i 8 MSK-64 za period od 100 i 200 godina.

8.6. GRAĐEVINE I ZAHVATI U PROSTORU ZA KOJE JE POTREBNA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 113.

Ovim Planom, a temeljem Pravilnika o PUO (»Narodne novine« broj 59/00) te Prostornog plana Primorsko - goranske županije određuju se slijedeće građevine i zahvati u prostoru na području Općine Viškovo za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i izrada studije o utjecaju na okoliš, a za područje Općine Viškovo navode se:

- Centralna zona za gospodarenje otpadom

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 114.

Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) i posredno, putem planova užih područja koji su na snazi ili čija je obveza izrade i donošenja propisana ovim Planom.

Ovim Planom u svrhu posrednog provođenja određuje se obveza izrade slijedećih prostornih planova užih područja:

a) urbanističkih planova uređenja (UPU)

b) detaljnih planova uređenja (DPU)

Granice obuhvata prostornih planova užih područja određene su u kartografskom prikazu 3 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA

Članak 115.

Utvrđuje se obveza donošenja urbanističkih planova uređenja za slijedeća područja predviđena ovim planom:

I. - Urbanistički planovi uređenja za građevinska područja naselja

- UPU 1 / naselja Viškovo - N1-1

II. - Urbanistički planovi uređenja za područja za izdvojene namjene

- UPU 2 / Radne zone Marinići (K-1)

- UPU 3 / Radne zone Marišćina (K-2)

- UPU 4 / Turističko-ugostiteljske zone Ronjgi T-1

Članak 116.

Urbanističkim planom uređenja minimalno definirati namjene površine za građenje, građevne čestice prometnica, građevina infrastrukture, javnih građevina, javnih i zelenih površina te utvrditi urbanističke i programske elemente izgradnje za pojedine namjene u naselju. Pored navedenog, riješiti prometnu i komunalnu infrastrukturu sa priključcima, dati osnovne smjernice za izgradnju pojedinih građevina (poslovna namjena, gabariti izgradnje, građevne linije i sl.), propisati osnovne mjere zaštite okoliša i odredbe za provođenje plana. Urbanističkim planom uređenja utvrđuju se i granice obuhvata planova užih područja unutar njegovog obuhvata.

DETALJNI PLAN UREĐENJA

Članak 117.

Utvrđuje se obveza donošenja detaljnih planova uređenja za slijedeće obuhvate predviđene ovim Planom:

I - Detaljni planovi uređenja za uređenje dijelova naselja:

- DPU 1 / Marčelji

- DPU 2 / Mavri

- DPU 3 / Kosi

- DPU 4 / Gornji Sroki

- DPU 5 / Donji Sroki

- DPU 6 / Marovičino

- DPU 7 / Saršoni

- DPU 12 / Centar Marinići

- DPU 13 / Groblje (G-2)

- DPU 14 / Kulići

- DPU 15 / Parka Milihovo

- DPU 16 / Osnovne škole

- DPU 17 / Parkirališta Milihovo

- DPU 18 / Ark-Mihelić

- DPU 19 / Filtom

- DPU 20 / Juraši

- DPU 21 / Furićevo-1

- DPU 22 / Furićevo-2

- DPU 23 / Vozišće

- DPU 24 / Ferenčić

- DPU 25 / Garići

- DPU 26 / Vatrogasni dom

- DPU 27 / Skvažići

- DPU 28 / Široli

I - Detaljni planovi uređenja za jedinstvene zone bez mogućnosti parcijalnog rješavanja te gradnje do donošenja Detaljnog plana uređenja:.

- DPU 8 / Športsko rekreacijska zona Halubjan (R-1),

- DPU 9 / Športsko rekreacijska zona Ronjgi (R-2),

- DPU 10 / Športsko rekreacijska zona Marinići (R-3),

- DPU 11 / Športsko rekreacijska zona Marčelji (R-4).

-

Detaljni planovi uređenja se izrađuju obavezno za područja izvan granica građevinskog područja temeljem odredbi plana.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

Članak 118.

Na području Općine Viškovo primjenjivati posebne razvojne i druge mjere koje će djelovati poticajno i inicirati pozitivne pomake u ukupnom društvenom i gospodarskom razvoju.

Razvojne mjere koje treba poduzimati u cilju razvitka područja su:

- prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značaja,

- prioritetno realizirati sustave odvodnje oborinskih na području Općine,

- graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije,

- uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika integrirajući sve prometne kapacitete,

- očuvati naselja općine,

- poticati poljoprivrednu proizvodnju sukladno odredbama Plana,

- podizati razinu komunalne opremljenost građevinskih područja,

- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni,

- programom mjera za unapređenje stanja u prostoru predvidjeti uvođenje komunalnog doprinosa za financiranje građenja građevina i uređaja komunalne infrastrukture,

- predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata potrebnih općini (izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sl.),

- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima,

- novčane poticaje za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti, propisivanje nižih stopa poreza na potrošnju i poreza na dohodak.

Članak 119.

Uređenje građevinskog zemljišta naselja i područja izvan naselja za izdvojene namjene temelji se na mjerama fiskalne politike za uređenja građevinskog zemljišta koje proizlaze iz:

- mjera fiskalne politike za građenje građevina koje se grade neposrednom provedbom plana, a temelje se na Odluci općinskog vijeća koja vrednuje strukturu troškova uređenja građevinskog zemljišta

- mjera fiskalne politike za građenje građevina koje se grade temeljem planova prostornog uređenja koji će se izrađivati temeljem ovog plana, te na osnovu procjene stvarnih troškova uređenja zemljišta i ocjene atraktivnosti područja temeljene na ponderiranju područja definiranog Odlukom Općinskog vijeća kojim se uređuju fiskalne obaveze komunalnog doprinosa i komunalne naknade.

Članak 120.

U cilju provedbe planskih postavki prostornog, gospodarskog i društvenog razvoja Općine Viškovo, a naročito provedbe mjera zaštite prostora, za svaki zahvat u prostoru za koji tijelo državne uprave nadležno za provođenje ovog Plana ocijeni da može imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice, može se zatražiti mišljenje predstavničkog tijela općine koje je donijelo Plan.

Članak 121.

U svrhu provedbe i razrade planskih postavki i odrednica ovog Plana, postupnog ostvarenja ciljeva prostornog, gospodarskog i društvenog razvoja, te provođenja mjera zaštite prostora Općine Viškovo, Općinsko vijeće donosi četvorogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, sukladno Županijskom programu mjera utvrđuje se:

- gospodarski i društveni razvoj Općine Viškovo,

- upravljanje prostorom,

- zaštita prostora,

- ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja.

Program mjera, osim zakonom određenog sadržaja, mora:

- utvrditi obvezu izrade nove, te izmjenu i dopunu postojeće prostorno planske dokumentacije,

- utvrditi nositelje pojedinih obveza, rokove i troškove planiranih mjera,

- odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.),

- prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značaja,

- odrediti izračun komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni,

- predvidjeti uvođenje komunalnog doprinosa za financiranje građenja građevina i uređaja komunalne infrastrukture,

- predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštićenih područja i cjelina,

- navesti područja i lokalitete na kojima će se provoditi sustavna istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru,

- predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe Općine, kao što su izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sličnog,

- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti (različitih poslovnih i turističko-ugostiteljskih djelatnosti, a naročito za oživljavanje poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i ljekovitog bilja, te razvoja svih oblika turizma, posebno seoskog turizma u okviru seoskih obiteljskih domaćinstava).

Općinsko vijeće Općine Viškovo, u skladu s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, utvrđuje:

- visinu komunalnog doprinosa i područja na koja se odnosi,

- program financiranja gradnje građevina i komunalne infrastrukture iz sredstava komunalnog doprinosa,

- visinu komunalne naknade i područja za koja se ona primjenjuje,

- poticajne mjere i područja njihove primjene iz nadležnosti Općine.

Članak 122.

Provođenje sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru vršiti sukladno odredbama Županijskog plana. Praćenjem obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje okoliša, a osobito koje utječu na kakvoću prirodne baštine, tla, zraka i vode.

Zaštitnim mjerama postići cjelovito osiguranje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvitka.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI.

Članak 123.

Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom ovim Planom moguća je u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada.

Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta smatraju se:

a. za stambene i stambeno-poslovne građevine:

- obnova sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine u postojećim gabaritima

- funkcionalne preinake zbog boljih uvjeta stanovanja i rada (dogradnje sanitarnih prostorija, stubišta i sl. veličine do 30 m², nadogradnje do visine osnovne građevine),

- prenamjene građevine ili dijela građevine,

- priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture,

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećih gabarita u stambeni prostor.

b. za građevine drugih namjena (gospodarske - poslovne, turističko-ugostiteljske, društvene, infrastrukturne i druge građevine):

- proširenje, prenamjena, usavršavanje i zaokruženje tehnološkog procesa ili procesa rada,

- rekonstrukcije građevina radi poboljšanja uvjeta rada,

- zamjena dotrajalih instalacija,

- priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture,

- sanacije postojećih ograda i gradnje potpornih zidova radi sanacije terena.

Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni provodi se temeljem odredbi za provođenje za rekonstrukciju postojećih građevina.

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

10.1 PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 124.

Do izrade dokumenata prostornog uređenja mogući su sljedeći zahvati u prostoru:

1. Do donošenja UPU naselja Viškovo - N1-1 dopuštena je:

- rekonstrukcija postojećih građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke, javne i društvene namjene prema uvjetima ovog Plana;

- izgradnja trafostanica;

- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukture.

Članak 125.

Donošenjem ovog Plana unutar administrativnih granica Općine Viškovo prestaje važiti Prostorni plan bivše Općine Rijeka (»Službene novine« PGŽ br. 8/86, 27/88 i 19/95).

Svi prostorni planovi užeg područja koji su na snazi na području Općine Viškovo primjenjuju se do donošenja izmjene i dopune ili stavljanja izvan snage.

Svi započeti upravni postupci pokrenuti do stupanja na snagu Plana dovršiti će se prema odredbama prostornog plana koji je bio na snazi u vrijeme njihovog podnošenja.

10.2 ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 126.

Plan je izrađen u četiri izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Viškovo i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Viškovo.

Članak 127.

Izvornici Prostornog plana uređenja Općine Viškovo s Odlukom čuvaju se u pismohrani Općine Viškovo, u dokumentaciji prostora Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje, Primorsko-goranske županije i Uredu za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije.

Članak 128.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021-04/07-01/12

Ur. broj: 2170-09-07-01-7

Viškovo, 18. prosinca 2007.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VIŠKOVO

Predsjednik
Općinskog vijeća
Radovan Brnelić, v.r.