27.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 26b. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 325. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) i članka 20. Statuta Općine Vinodolske (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 26/01, 3/02, 9/02 i 19/06 - pročišćeni tekst 19/06), Općinsko vijeće Općine Vinodolske, na 16. redovitoj sjednici održanoj 16. studenoga 2007. godine donijelo je

ODLUKU O DONOŠENJU
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
NASELJA BRIBIR - UPU 1

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja naselja Bribir - UPU 1 (u nastavku: Plan).

Članak 2.

Plan se donosi za dio građevinskog područja naselja Bribir (NA 1₁) i površinu izvan naselja za izdvojene namjene (groblje G₁), koje su određene kartografskim prikazom broj 4. Prostornog plana uređenja Općine Vinodolske (»Službene novine« broj 01/06), u daljnjem tekstu: PPUOV.

Površina obuhvata Plana iznosi 15,13 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na svim kartografskim prikazima.

Članak 3.

Planom se utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti te korištenje i namjena površina na području naselja Bribir.

Plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za područje naselja Bribir.

Planom se utvrđuje obveza izrade dokumenata prostornog uređenja za pojedina uža područja unutar obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan iz članka 1. ove Odluke je sadržan u elaboratu »Urbanistički plan uređenja naselja Bribir - UPU 1« koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.

Tekstualni dio Plana sadrži:

U V O D

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja Bribir u prostoru Općine Vinodolske

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Teritorijalni obuhvat

1.1.1.2. Numerički pokazatelji

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.2.1. Prometno-geografski položaj naselja Bribir

1.1.2.2. Podneblje

1.1.2.3. Geološko litološke osobine tla

1.1.2.4. Prostorno-urbanistički razvitak naselja Bribir

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.3.1.1. Promet

1.3.1.2. Komunalni sustav

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.4.1. Zaštita prirodne baštine

1.1.4.2. Zaštita graditeljske baštine

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova,

gustoća stanovanja i izgrađenosti)

1.1.5.1. Prostorni plan uređenja Općine Vinodolske (»Službene novine« broj 01/06)

1.1.5.2. Prostorni plan područja posebnih obilježja Vinodolske doline (»Službene novine« broj 30/04)

1.1.5.3. Provedbeni urbanistički plan centra Bribira (»Službene novine« broj 47/84) - izvan snage

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

1.1.6.1. Demografski pokazatelji

1.1.6.2. Gospodarski pokazatelji

1.1.6.3. Prostorni pokazatelji

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja Bribir

2.1.5. Razvoj društvenih sjelatnosti

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora naselja Brbir

3.2. Osnovna namjena prostora

3.2.1. Stambena namjena (S)

3.2.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

3.2.3. Javna i društvena namjena

3.2.4. Gospodarska namjena - poslovna (K)

3.2.5. Javne zelene površine - javni park (Z1)

3.2.6. Zaštitne zelene površine (Z)

3.2.7. Groblje

3.2.8. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.3.1. Namjena površina

3.3.2. Način korištenja prostora

3.3.3. Način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. Cestovni promet

3.4.2. Zračni promet

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Pošta i telekomunikacije

3.5.1.1. Pošta

3.5.1.2. Javne telekomunikacije

3.5.2. Energetski sustav

3.5.2.1. Distributivna plinska mreža

3.5.2.2. Elektroenergetska mreža

3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)

3.5.3.1. Vodoopskrba

3.5.3.2. Odvodnja

3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda i melioracijska odvodnja

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje (uvjeti neposredne provedbe plana)

3.6.1.1. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina stambene namjene

3.6.1.2. Uvjeti smještaja i način gradnje pomoćnih i manjih građevina gospodarske namjene

3.6.1.3. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina društvene namjene

3.6.1.4. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarske-poslovne namjene

3.6.1.5. Uvjeti smještaja i način uređenja javnih zelenih površina

3.6.1.6. Uvjeti i način gradnje ostalih građevina

3.6.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite (uvjeti posredne provedbe plana)

3.6.2.1. Detaljni planovi uređenja

3.6.3. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalih cjelina

3.7. Spriječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita zraka

3.7.2. Zaštita tla

3.7.3. Zaštita od prekomjerne buke

3.7.4. Zaštita voda

3.7.5. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplave, požara i potresa)

3.7.5.1. Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara

3.7.5.2. Zaštita od požara i eksplozije

3.7.5.3. Zaštita od rušenja i potresa

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

A. TEMELJNE ODREDBE

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

1.1. Stambena namjena (S)

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

1.3. Javna i društvena namjena (D)

1.4. Gospodarska namjena - poslovna (K)

1.5. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene (IS)

1.6. Ostale građevine

1.7. Površine za razvoj i uređenje u građevinskom području izvan naselja za izdvojene namjene - groblje (G₁)

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina javnih i društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

4.1. Uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih stambenih građevina i manjih stambenih građevina do 3 stana

4.2. Uvjeti smještaja i način gradnje i manjih stambenih građevina do 3 stana

4.3. Uvjeti smještaja i način gradnje većih stambenih građevina od 3 stana do najviše 10 stanova

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Cestovni promet

5.1.2. Veća javna parkirališta (IS2)

5.1.3. Trgovi i veće pješačke površine (IS3)

5.1.4. Kolno-pješačke površine (IS4)

5.1.5. Pješačke površine

5.1.6. Javni autobusni promet

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Energetski sustav

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

7.2. Mjere očuvanja i zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina

7.2.1. Arheološka baština

7.2.2. Zaštita povijesnih graditeljskih cjelina

7.2.3. Zaštita povijesnih sklopova i građevina

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita zraka

9.2. Zaštita od prekomjerne buke

9.3. Zaštita podzemnih i površinskih voda

9.4. Zaštita prostora

9.5. Zaštita od požara i eksplozije

9.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i potresa)

9.6.1. Sklanjanje ljudi

9.6.2. Zaštita od potresa

9.6.3. Zaštita od rušenja

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Grafički dio Plana sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1.000 i to:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Promet

2.B. Pošta i telekomunikacije; energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.A. Uvjeti korištenja, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

3.B. Područja posebnih ograničenja u korištenju

3.C. Oblici korištenja

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

Jedan elaborat koji čini tekstualni i grafički dio Plana iz stavka 2. i 3. ovog članka, ovjeren pečatom Općinskog vijeća Općine Vinodolske i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Vinodolske, pohranjen je u pismohrani Općine Vinodolske i sastavni je dio ove Odluke.

Članak 5.

U smislu ove Odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

- građevine stambene namjene utvrđene ovim Planom dijele se prema broju stanova i i tipu gradnje mogu biti:

prema broju stanova stambene građevine mogu biti:

- obiteljske stambene građevine

- manje stambene građevine do 3 stana po građevini

- veće stambene građevine sa 4 do najviše 10 stanova po građevini

prema tipu gradnje stambene građevine mogu biti:

- slobodnostojeće stambene građevine

- poluotvorene stambene građevine

- stambene građevine u nizu

- u sklopu stambenih građevina moguće je graditi i poslovne sadržaje, uz uvjet da površina poslovnih sadržaja ne prelazi 40% ukupne brutto razvijene površine građevine te da poslovni sadržaji ne utječu negativno na kvalitetu stanovanja (utjecaj prometa, buke, prašine i slično)

- pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji građevine osnovne namjene garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, roštilji do 2,5 m² i sl.)

- građevine gospodarske - obrtničke namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju kvalitetu stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama

- podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena

- suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena

- prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova)

- kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja

- potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova

- visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m

- za novu stambenu izgradnju etaža mora imati minimalnu svijetlu visinu 2,40 m, a pomoćne prostorije minimalno 2,10 m. Potkrovna stambena etaža mora imati visinu na najnižem dijelu najviše 1,2 m. U postojećim građevinama zadržavaju se postojeće visine etaža

- koeficijent izgrađenosti (K_ig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren te pergole, brajde i roštilji do 2,5 m² ukoliko nisu sastavni dio konstruktivnih dijelova građevine

- koeficijent iskorištenosti (K_is) je odnos građevinske (brutto) površine građevina i površine građevne čestice. Nestambeno potkrovlje (koje nije etaža) ne uzimaju se u izračun brutto izgrađene površine građevine

- nadstrešnica je natkriveni otvoreni prostor (iznimno zatvoren s jedne strane kada se postavlja uz glavnu pomoćnu građevinu) koja ne ulazi u brutto površinu, a namijenjen je u pravilu za natkrivanje parkirališnog mjesta ili prostora za odmor

- regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene

- građevni pravac je vertikalna projekcija najistaknutijeg dijela pročelja prema čestici javne površine

- infrastrukturni pojas je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja

- lokalnim uvjetima smatraju se:

- reljef, vode, zelenilo

- posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta

- ambijentalne vrijednosti

- veličina i izgrađenost građevnih čestica

- način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina

- komunalna oprema i druge vrijednosti i posebnosti

- kategorije uređenosti građevinskog zemljišta su:

- I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 5,5 m. Iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina može iznositi i manje, ali ne manje od 3,0 m.

- II. kategorija uređenosti podrazumijeva infrastrukturnu opremljenost minimalno pristupnim putem, priključkom na javni vodovod, javnu kanalizaciju i niskonaponsku mrežu.

- III. kategorija uređenosti podrazumijeva visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja.

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 6.

Osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno su grafički prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1.000.

Površine za razvoj i uređenje planirane Planom u građevinskom području naselja Bribir (NA 1₁) su:

- stambena namjena (S)

- mješovita namjena

- pretežito poslovna (M2)

- javna i društvena namjena (D)

- gospodarska namjena - poslovna

- pretežito poslovna (K1)

- pretežito trgovačka (K2)

- komunalno - servisna (K3)

- javne zelene površine (Z1)

- zaštitne zelene površine (Z)

- površine infrastrukturnih sustava

- kolne površine (IS1)

- veća javna parkirališta (IS2)

- trgovi i veće pješačke površine (IS3)

- kolno-pješačke površine (IS4)

Površine za razvoj i uređenje planirane ovim Planom u izdvojenom građevinskom području groblja Bribir (G1) su površine predviđene za proširenje postojećeg groblja.

Članak 7.

Planom je predviđena mogućnost daljnjeg razgraničavanja unutar pojedinih namjena kroz izradu detaljnih planova uređenja užih područja.

Detaljnim planovima uređenja odredit će se, u skladu s temeljnim postavkama Plana, detaljnija namjena i uvjeti korištenja površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti za gradnju, smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje

prostora te drugi elementi od važnosti za područje za koje se plan donosi.

1.1. Stambena namjena (S)

Članak 8.

Građevine stambene namjene (S) prema broju stanova i tipu gradnje su:

- obiteljske stambene građevine

- manje stambene građevine do 3 stana

- veće stambene građevine sa 4 do najviše 10 stanova.

Prema tipu gradnje stambene građevine mogu biti:

- slobodnostojeće stambene građevine

- poluotvorene stambene građevine

- stambene građevine u nizu.

U sklopu stambenih građevina moguće je graditi i poslovne sadržaje (za uslužne i proizvodne obrtničke, ugostiteljske, trgovačke, komunalne i poslovne namjene), uz uvjet da površina poslovnih sadržaja ne prelazi 40% ukupne brutto razvijene površine građevine te da poslovni ne utječu negativno na kvalitetu stanovanja (utjecaj prometa, buke, prašine i slično).

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

Članak 9.

U zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) dozvoljena je gradnja građevina poslovne i stambene namjene.

Sadržaj stanovanja planira se u odnosu na pojedinu građevnu česticu, odnosno zahvat u prostoru i može zauzimati najviše 40% bruto stambene površine.

Najveći broj stanova u jednoj mješovitoj - pretežito poslovnoj građevini iznosi 10.

Prizemlje građevine poslovne i stambene namjene potrebno je urediti kao poslovni prostor (trgovina, usluge, uredi, ugostiteljstvo i ostali sadržaji koji ne smetaju stanovanju), a etaže iznad prve nadzemne etaže moguće je urediti kao poslovni prostor ili stambeni prostor.

U područjima iz stavka 1. ovoga članka osim poslovnih i stambeno poslovnih građevina nije isključena gradnja:prostora za javne i društvene građevine, prateće sadržaje, trgovačke, uslužne, i ugostiteljske sadržaje, vjerskih građevina, manjih prostora za rad bez štetnih utjecaja na okoliš, infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja bez štetnih utjecaja na okoliš, te manjih zelenih površina i dječjih igrališta.

U zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (planska oznaka M2) na zasebnim građevnim česticama mogu biti sadržani i sadržaji sljedećih namjena kojima se ne mijenja pretežiti karakter zone mješovite namjene:

- rekreacijska namjena

- javne zelene površine i parkovi

- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.

1.3. Javna i društvena namjena (D)

Članak 10.

Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje.

Planom su rezervirani prostori za smještaj građevina društvenih djelatnosti po namjenama:

- upravna namjena (D1)

- školska namjena (D4)

- kulturna namjena (D6)

- vjerska namjena (D7)

- javna namjena / vatrogasci (D8)

Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

Građevine društvenih djelatnosti smještene su u zonama određene namjene (planske oznake D1, D4, D6, D7 i D8) sukladno kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:1.000.

U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.

Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta, a ne mogu se graditi stambene i poslovne građevine.

Članak 11.

Postojeća građevina javne i društvene namjene (upravna namjena - D1) u kojoj je smještena lokalna samopurava - Općinsko poglavarstvo, Općinsko vijeće i stručne službe, smještena na gradskom trgu, zadovoljava potrebe i ne predviđa se dislociranje na drugu lokaciju.

Rekonstrukcija i adaptacija građevine može se vršiti isključivo u njenim sadašnjim gabaritima.

S obzirom na neposrednu blizinu ove građevine i gradske utvrde sa kulom, prilikom njene eventualne rekonstrukcije potrebno je zatražiti posebne uvjete od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 12.

Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju građevina javne i društvene namjene (osnovne škole - D4) su:

- brutto površina građevine je oko 4,8 m² / učeniku

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr., a veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m² / učeniku za rad škole u 2 smjene

- iznimno, u već izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja normativ je 20 - 40 m² / učeniku

- do građevne čestice treba biti izgrađena prometnica širine minimalno 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,5

- uz školu se omogućuje i građenje zatvorene školske i sportsko - rekreacijske građevine (dvorane) pri čemu najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_is) građevne čestice na kojoj će se graditi zatvorena sportska građevina iznosi 0,8

- najveća visina (h) iznosi 14,5 m

- najveći broj etaža iznosi 3 etaže

- građevna čestica treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba hortikulturno urediti

- udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje 6,0 m

- građevna čestica treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba hortikulturno urediti

- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta

- unutar dijela zatvorene školske i sportsko-rekreacijske građevine (dvorane) mogu se urediti manji trgovački, poslovni, ugostiteljski i sl. sadržaji koji nisu u suprotnosti s osnovnom namjenom građevine i nemaju štetu utjecaja na okoliš

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala

- krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje.

Članak 13.

Planom se zadržavaju postojeće građevine kulturne namjene (D6) na području obuhvata Plana:

- gradska kula (rekonstruirana i uređena za muzejsku namjenu)

- zgrada stare škole koje se dijelom koristi kao čitaonica i knižnica

- zgrada bivše Sokolane (rekonstruira se potreba KUD-a Bribir)

- zgrada Doma kulture koja se dijelom (gornja etaža - dvorana) koristi za održavanje većih priredbi i skupova.

Eventualni građevinski zahvati na gradskoj kuli dozvoljeni su isključivo temeljem posebnih uvjeta izdanih od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Građevina stare škole može se rekonstruirati isključivo u postojećima gabaritima, pri čemu se može prenamijeniti za sve javne i društvene namjene, kao i za poslovne namjene uslužnog tipa (uredi i slično).

Građevina bivše Sokolane se može rekonstruirati za potrebe djelovanja KUD-a Bribir isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Članak 14.

Građevine vjerske namjene (D7) se mogu rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Članak 15.

Građevine javne namjene / vatrogasci (D8) zadržavaju se na dvije sadašnje lokacije u naselju Bribir.

Građevine javne namjene / vatrogasci (D8) se mogu rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

1.4. Gospodarska namjena - poslovna (K)

Članak 16.

Na području gospodarske namjene - poslovne (K) mogu se graditi građevine na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih voda sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

Zatečene građevine gospodarske namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene, kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.

Članak 17.

Za planirane građevine gospodarske namjene - poslovne (K) propisuju se sljedeći uvjeti:

- minimalna površina građevne čestice 500 m²

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) 0,5

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) 1,0

- dozvoljena etažnost je najviše 2 etaže

- visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom, ali ne veća od iznosi 11,0 m

- krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine

- najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice

- do građevne čestice treba biti izgrađen pristup na javnu prometnicu koji mora biti minimalne širine 5,5 m

- građevna čestica se prema javno - prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno ili zaštitno zelenilo

- ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim iznimno, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Iznimno, površina građevne čestice može biti i manja ali ne manja od 250 m² i to ukoliko se na građevnoj čestici gradi manja građevina zanatske namjene (do 100 m² brutto razvijene površine) unutar već izgrađenog dijela građevinskog područja naselja.

Unutar građevina gospodarske namjene - poslovne dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene površine do 20% od ukupne brutto razvijene površine osnovne građevine.

Članak 18.

Površine za gospodarske namjene su površine u kojima se smještaju različite gospodarske djelatnosti, a razgraničuju se na sljedeće kategorije:

- gospodarska namjena - poslovna / pretežito uslužna (K1)

- gospodarska namjena - poslovna / pretežito trgovačka (K2)

- gospodarska namjena - poslovna / komunalno - servisna (K3).

Članak 19.

Pod građevinama gospodarske namjene - poslovna / komunalno-servisne (K3) podrazumijevaju se postojeće i planirane trafostanice.

Planirane trafostanice grade se kao tipske samostojeće prizemne građevine, na građevnim česticama površine do 15 m², koje imaju direktan prilaz na javnu prometnu površinu.

1.5. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene (IS)

Članak 20.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike.

1.6. Ostale građevine

Članak 21.

Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se:

- montažne građevine,

- kiosci,

- reklamni panoi.

Za montažne građevine vrijede svi uvjeti kao i za klasično građene građevine, naročito u pogledu oblikovnih zahtjeva.

Kiosci su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Lokacije za postavu kioska na području Općine Vinodolske utvrđuju se Planom rasporeda kioska kojeg donosi Općinsko vijeće.

Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Općine Vinodolske, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na česticama u privatnom vlasništvu, ali samo u skladu s Planom rasporeda kioska.

Reklamni panoi mogu se postavljati na zelene površine, pročelja građevina, potporne i obložne zidove i dr. Mogu se postavljati unutar i izvan građevinskog područja, uz javne ili nerazvrstane ceste. Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa reguliraju se posebnom općinskom odlukom.

1.7. Površine za razvoj i uređenje u građevinskom području izvan naselja za izdvojene namjene - groblje (G₁)

Članak 22.

Planom se planira obnova i uređenje te proširenje postojećeg groblja u Bribiru.

Na prostoru groblja u Bribiru mogu se graditi sve vrste građevina za ukop (grobnice) te prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (mrtvačnice, vjerske građevine:kapele, obredne dvorane i sl., memorijalna obilježja, ograde i slično) i potrebna komunalna infrastruktura.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 23.

Pod građevinama gospodarskih djelatnosti, u smislu ove Odluke, podrazumijevaju se građevine gospodarske namjene - poslovne u kojima se obavljaju poslovne, uslužne, trgovačke ili komunalno-servisne djelatnosti te građevine gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke namjene.

Na području obuhvata Plana nije predviđena gradnja građevina gospodarske namjene - proizvodne namjene.

Građevine gospodarskih djelatnosti na području obuhvata ovoga Plana smještaju se u područje gospodarske - poslovne namjene (K1, K2 i K3) te u područje mješovite namjene - pretežito poslovne namjene (M2).

Zone iz stavka 1. ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1.000.

U zona mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) moguća je gradnja građevina gospodarskih djelatnosti poslovne i ugostiteljske namjene ali samo pod uvjetom da ne predstavljaju smetnju za stanovanje što podrazumijeva poslovanje bez velikog transporta, kojim se ne stvara prekomjerna buka, ne zagađuje zrak, ne ispuštaju agresivne otpadne vode te imaju primjereno radno vrijeme.

Članak 24.

Gradnja građevina gospodarskih djelatnosti dozvoljena je isključivo pod uvjetom da ista ne narušava uvjete okolnog stanovanja i kvalitetu okoliša.

Gradnja građevina gospodarske namjene - poslovne dozvoljena je uz pridržavanje slijedećih smjernica (lokacijskih uvjeta) za smještaj i gradnju:

- unutar građevina gospodarske namjene - poslovne dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene površine do 20% od ukupne brutto razvijene površine osnovne građevine

- na građevnoj čestici gospodarske namjene može se graditi jedna ili više građevina

- površina građevne čestice ne može biti manja od 500 m²

- površina građevne čestice može biti i manja ali ne manja od 250 m² i to ukoliko se na građevnoj čestici gradi manja građevina (do 100 m² brutto razvijene površine) unutar već izgrađenog dijela građevinskog područja naselja

- građevine se mogu planirati kao samostojeće ili polugrađene

- na građevnoj čestici gospodarske namjene može se graditi jedna ili više građevina

- najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3 metra od granice građevne čestice

- građevine poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađen pristup na javnu prometnicu koji mora biti minimalne širine 5,5 m

- maksimalni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,50

- maksimalni koeficijent (iskorištenosti iznosi (k_is) 1,0

- dozvoljena etažnost građevine je najviše 2 etaže

- visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom, a najveća dopuštena visina građevine iznosi 11,0 m

- krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine

- unutar građevina poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene najveće dopuštene površine do 20% od ukupne brutto razvijene površine osnovne građevine

- građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo

- ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim iznimno, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Članak 25.

Unutar stambeno-poslovne građevine dozvoljena je gradnja prostora za obavljanje gospodarske djelatnosti neposrednom provedbom ovoga Plana prema uvjetima koji su ovim Planom propisani za gradnju obiteljskih stambenih građevina, manjih stambenih građevina do 3 stana i većih stambenih građevina od 4 do najviše 10 stanova.

Gradnja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti dozvoljena je isključivo pod uvjetom da ista ne narušava uvjete okolnog stanovanja te ne narušava kvalitetu okoliša.

3. Uvjeti smještaja građevina javnih i društvenih djelatnosti

Članak 26.

Smještaj građevina društvenih djelatnosti moguć je u građevnom području naselja Bribir i to:

- u sklopu zona javne i društvene namjene (planska oznaka D)

- u sklopu zona mješovite - pretežito poslovne namjene (planska oznaka M2).

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, gradnja građevine javne i društvene djelatnosti kao samostalne građevine dozvoljena je na području stambene, mješovite - pretežito stambene ili gospodarske namjene, pod uvjetom da se poštuju uvjeti i smjernice utvrđeni ovim Planom za gradnju na području odnosne namjene.

Građevine javnih i društvenih djelatnosti grade se neposrednom provedbom ovoga Plana u skladu s posebnim propisima i standardima te odredbama ove Odluke.

Smještaj zona javne i društvene namjene u na području obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1.000.

Građevine društvenih djelatnosti koje se grade u zonama druge namjene ne smiju predstavljati smetnju za stanovanje što podrazumijeva poslovanje bez velikog transporta, kojim se ne stvara prekomjerna buka, te imaju primjereno radno vrijeme.

U sklopu građevne čestice na području namjene javne i društvene djelatnosti moguće je graditi građevine koje upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se u toj građevini obavlja, osim građevina stambene ili gospodarske namjene.

Postojeće građevine stare škole u Bribiru (D6) i javne namjene - vatrogasci (D8) mogu se dijelom prenamijeniti za poslovnu namjenu (K), i to pretežito uslužnu (K1) ili pretežito trgovačku (K2) unutar postojećeg gabarita građevine.

Članak 27.

Za potrebe društvenih djelatnosti koristiti će se postojeće građevine ili graditi nove, sukladno Odredbama za provođenje ovog Plana.

Gradnja osnovnih škola, građevina kulture, upravnih i vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa na području obuhvata Plana planira se prema posebnim programima i u skladu s mrežom za svaku javnu djelatnost, te na osnovu posebnih zakona, normativa i standarda.

Građevine društvenih djelatnosti koje se grade u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (planska oznaka M2) mogu biti izgrađene u sklopu građevne čestice stambene, stambeno-poslovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama.

Na građevnoj čestici za gradnju građevina društvenih djelatnosti može se graditi jedna ili više građevina.

U sklopu građevne čestice građevina društvenih djelatnosti moguće je graditi građevine koje upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se u toj građevini obavlja, osim građevina stambene ili gospodarske namjene.

Članak 28.

Planom se propisuju uvjeti smještaja i gradnje građevina javne i društvene namjene koji se primjenjuju:

- za novu gradnju ostalih građevina javne i društvene namjene

- za novu gradnju i rekonstrukciju postojećih građevina za obavljanje javne i društvene djelatnosti.

Planom se za gradnju građevina javne i društvene namjene propisuju sljedeće smjernice:

VELIČINA I IZGRAĐENOST GRAĐEVNIH ČESTICA:

- najmanja površina građevne čestice građevina svih javnih i društvenih namjena za upravnu nije određena

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi:

- za upravne, školske, kulturne i javne vatrogasne građevine 0,50

- za vjerske građevine 0,80

- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (k_is) iznosi:

- za upravne, školske, kulturne i javne vatrogasne građevine 1,50

- za vjerske građevine 2,40

NAČIN GRADNJE, VELIČINA I SMJEŠTAJ GRAĐEVINA:

- na građevnoj čestici za gradnju građevina društvenih djelatnosti može se graditi jedna ili više građevina

- najveći dozvoljeni broj etaža građevine javne i društvene namjene iznosi:

- za upravne, školske, kulturne i javne vatrogasne građevine 3 etaže

- za vjerske građevine nije određeno

- najveća dozvoljena visina građevine javne i društvene namjene iznosi:

- za upravne, školske, kulturne i javne vatrogasne građevine 14,5 m

- za vjerske građevine nije određeno

- krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje

- do građevne čestice treba biti izgrađena prometnica širine minimalno 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet

- iznimno ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, za građevinu unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, građevna čestica može se nalaziti i uz javno-prometnu površinu - kolnik minimalne širine 3,0 m

- udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje 6,0 m, a računa se od stubišta, konzola, loggia i sl.

- pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koje se nalazi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora

- građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba hortikulturno urediti

- najmanje 40% građevne čestice vjerske namjene mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se prilagoditi postojećem ambijentu, a dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama

- na terenima s velikim nagibom i kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina udaljenost može biti i manja ali uz uvjet da se građevna linija uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima

- dozvoljava se povezivanje planiranih građevina javne i društvene namjene iznad i ispod slobodnog profila pješačkih i kolnih površina

- na površinama i u građevinama javne i društvene namjene mogu se planirati i graditi prostori i građevine za sadržaje koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama

UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA I NAČIN PRIKLJUČENJA GRAĐEVINE NA PROMETNU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU:

- parkirna mjesta za potrebe građevine javne i društvene namjene potrebno je dimenzionirati temeljem odredbi ovoga Plana te ih smjestiti unutar građevne čestice (na površini terena ili ukopano kao garažna građevina)

- iznimno, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe

- ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice

- podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina obradi kao okolni teren

UVJETI REKONSTRUKCIJE, DOGRADNJE I NADOGRADNJE GRAĐEVINA:

- neposrednom provedbom dozvoljena je rekonstrukcija građevina javne i društvene namjene u svrhu održavanja građevine, poboljšanja uvjeta, gradnje instalacija i uređaja za provođenje mjera zaštite okoliša, uređenja građevne čestice za smještaj vozila, prometnih i manipulativnih površina, gradnja prometnog priključka, hortikulturno uređenje i slično

- ukoliko postojeće građevine javne i društvene namjene svojim lokacijskim uvjetima premašuju uvjete i smjernice utvrđene ovom Odlukom, rekonstrukcijom se premašene vrijednosti ne mogu povećati.

MJERE PROVEDBE:

- neizgrađene površine područja javne i društvene namjene potrebno je, do izgradnje predmetne građevine, urediti kao javnu parkovnu površinu

- ukoliko se površina određena ovim Planom za gradnju građevine određene javne i društvene namjene ne realizira, moguće je na toj površini planirati građevinu druge javne i društvene namjene, pod uvjetom da se programom gradnje uklapa u prostorne uvjete planirane građevine

- sadržaj javne i društvene namjene moguće je planirati i unutar područja stambene ili mješovite namjene na lokaciji koja nije određena ovim Planom, te se u tom slučaju primjenjuju uvjeti gradnje pojedinog sadržaja javne i društvene namjene

Članak 29.

Planom se za gradnju građevine osnovne škole propisuju slijedeće posebne smjernice:

- građevinu osnovne škole potrebno je graditi kao samostojeću građevinu, namijenjenu odgoju i obrazovanju

- brutto površina građevine je oko 4,8 m²/učeniku

- u sklopu škole potrebno je planirati gradnju dvorane za nastavu tjelesne kulture

- pri gradnji građevine osnovne škole potrebno je unutar gradivog dijela građevne čestice izgraditi 70 - 80% gradivog dijela, za moguću dogradnju radi povećanja kapaciteta ili promjene pedagoških zahtjeva i standarda

- učionički trakt školske građevine potrebno je odmaknuti najmanje 35,0 m od regulacijskog pravca prometnice, pravilno orijentirati i uspostaviti funkcionalnu vezu s ostalim prostorima i sadržajima škole

- na građevnoj čestici namjenjenoj gradnji osnovne škole potrebno je urediti vanjske prostore i to:

- školsko vježbalište za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture (TZK)

- školsko dvorište s parkovno uređenom površinom za odmor i rekreaciju planirati prema kriteriju 3,0 m² po učeniku (u pravilu ispred učionica, a dio parka uz prometnicu zagraditi visokim drvećem radi zaštite od prašine i buke)

- školski vrt i prostore za razrednu nastavu na otvorenom

- pješački prilazni put, školski trg, gospodarsko dvorište

- parkiralište za automobile (osigurati 1 parkirališno mjesto po učionici) i po potrebi i u skladu s posebnim programom parkiralište za školski autobus

- školski vrt planirati za broj učenika od V do VIII razreda prema kriteriju 6,0 m² po učeniku

- unutar površine namjenjene osnovnoj školi nije moguće planirati trajne ili montažne ugostiteljske prostore, trgovine i sl.

Do donošenja prostorno-pedagoškog standarda za osnovne škole veličinu dvorane za nastavu tjelesne kulture, te veličinu i vrstu sportskih igrališta planirati u skladu s kapacitetom škole, a prema »Pravilniku o prostornim standardima, normativima te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže sportskih objekata« (»Narodne novine« broj 38/91).

Članak 30.

Građevine kulturne namjene gradit će se na temelju posebnih standarda i normativa, prema potrebama i na lokacijama usklađenim sa planom korištenja i namjene prostora, odnosno u skladu sa mrežom tih građevina.

Na građevnoj čestici na kojoj postoji ili će se graditi građevine kulture dozvoljena je gradnja pratećih sadržaja i građevina koje upotpunjuju osnovnu uz uvjet da najveća visina vijenca pratećih građevina ne bude veća od visine osnovne građevine.

Članak 31.

Postojeće vjerske građevine uređivati će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima i posebnim propisma, a nove se mogu graditi prema potrebama vjernika i u skladu s odredbama Plana.

U sklopu vjerskih građevina, uz sakralni prostor za vjerske obrede, moguća je gradnja pratećih i pomoćnih prostora potrebnih za njegovo funkcioniranje (vjeronaučna dvorana, uredski prostori, stambeni prostor, samostan i slično) te je po potrebi u sklopu građevne čestice potrebno osigurati javni prostor za okupljanje vjernika.

Manje vjerske građevine, kao kapelice, poklonci, križevi i slične građevine, najveće bruto razvijene površine do 30 m², mogu se graditi unutar svih namjena planiranih Planom.

Članak 32.

Građevine iz ostalih područja društvenih djelatnosti (upravne funkcije, udruge građana i sl.) planiraju se prema potrebama i u skladu s posebnim standardima i u skladu s odredbama ovog Plana.

Spomenici, spomen obilježja i slične građevine, najveće bruto razvijene površine do 30,0 m², mogu se graditi unutar svih planiranih namjena, uključivo i zelene površine.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 33.

Gradnja stambenih i stambeno-poslovnih građevina Planom je planirana u zonama stambene namjene (S) i u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2).

Nove stambene građevine se mogu graditi kao:

- obiteljske stambene građevine

- manje stambene građevine do 3 stana

- veće stambene građevine sa 4 stana do najviše 10 stanova.

Članak 34.

Građevine stambene namjene koje će se graditi kao slobodnostojeće stambene građevine, poluotvorene stambene građevine ili kao stambene građevine u nizu moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene, ali ne manje od 3,0 metra od granice građevne čestice.

Iznimno, ukoliko lokalni uvjeti to ne dopuštaju, može se odstupiti od stavka 1. ovog članka, tako da udaljenost od granice građevne čestice ne smije biti manja od 2,0 m, uz uvjet da građevina na toj strani nema otvora, i da su zadovoljene dodatne, pojačane mjere zaštite od požara, a prilikom ishođenja građevinske dozvole potrebno je ishoditi suglasnosti nadležnog tijela.

Članak 35.

Na građevnoj čestici stambene građevine mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi pomoćne i manje građevine gospodarske namjene (zanatske i poslovne).

Poslovnim sadržajima iz stavka 1. ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije:prvenstveno uslužne i proizvodne obrtničke, trgovačke, ugostiteljske, poslovne, male poljoprivredno-prerađivačke djelatnosti i sl.

Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne, uz uvjet da:

0 - maksimalna dozvoljena visina iznosi 5,0 m

1 - tlocrtna površina nije veća od 60 % tlocrtne površine građevine osnovne namjene.

Najmanja udaljenost građevina iz stavka 1. ovog članka od susjednih građevnih čestica iznosi, ovisno o načinu izgradnje:

- za slobodnostojeće građevine minimalno 3,0 m

- poluotvorene građevine moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice

- građevine u nizu moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice.

Udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.

Članak 36.

Garaže se mogu graditi u sklopu svih vrsta stambenih građevina kao slobodnostojeće građevine udaljene najmanje 3,0 m od granice građevne čestice.

Iznimno, kod terena sa velikim nagibom garaže je moguće graditi i na regulacijskoj liniji, te uz granicu građevne čestice, ukoliko nema otvora prema susjednoj građevnoj čestici i ukoliko je ukopana ili poluukopana u teren te pod uvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava javni promet i ambijentalne vrijednosti.

Parkiranje i garažiranje vozila za stambene i gospodarske građevine rješava se na građevnoj čestice te građevine.

Garažiranje vozila u pravilu se rješava unutar veće stambene građevine.

Iznimno, kada je nemoguće riješiti garažiranje vozila unutar veće stambene građevine dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza, s mogućnošću druge namjene na krovnoj površini.

Kada se garaže grade u u sklopu veće stambene građevine sa više od 3 stana mogu se graditi kao slobodnostojeće građevine ili u sklopu veće stambene građevine.

Prenamjena garaža većih stambenih stambenih građevina nije dopuštena.

Članak 37.

Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se krovna površina obradi kao okolni teren.

Iznimno, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

Članak 38.

Visina garaže, osim garaža koje se grade na temelju dokumenta prostornog uređenja užeg područja, ne smije biti viša od jedne nadzemne etaže.

Višeetažne garaže moraju od susjednih međa biti udaljene najmanje pola svoje visine.

Visina garaže mora biti dovoljna za smještaj vozila, ali ne smije biti viša od 6,0 m.

Visina garažne jedinice ne smije biti manja od 2,2 m.

Članak 39.

Arhitektonsko oblikovanje stambenih građevina, te građevinski materijali koji će se upotrijebiti moraju biti primjereni tipologiji krajolika (priobalje i planinsko zaleđe) i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja i lokalnim uvjetima.

Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je između 22^o i 30^o, a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa.

Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

Pojedinačne intervencije na pročeljima i krovištima većih stambenih građevina nisu dozvoljene.

Priključak na sustav vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i na telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi.

4.1. Uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih stambenih građevina

Članak 40.

Obiteljske stambene građevine grade se neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar zona stambene namjene (S) označenih na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:1.000.

Uz građevine iz stavka 1. ovog članka, ukoliko nije u suprotnosti sa ostalim Odredbama ovog Plana, moguća je gradnja građevina pomoćnih građevina i manjih građevine gospodarske namjene.

Građevine iz stavka 2. ovog članka uračunavaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice.

Članak 41.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice obiteljskih stambenih građevina u postojećim, djelomično izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja Bribir:

VELIČINA I IZGRAĐENOST GRAĐEVNIH ČESTICA:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 250 m²

- za dvojne građevine 200 m²

- za građevine u nizu 150 m²

- iznimno, odredbe o najmanjoj dozvoljenoj veličini građevne čestice ne primjenjuju se pri interpolacijama u izgrađenim dijelovima naselja pod uvjetom da su prilikom gradnje ispunjeni uvjeti o najvećem dopuštenom koeficijentu izgrađenosti i iskoristivosti, te najmanjim udaljenostima građevine od javne prometne površine i granice građevne čestice

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) određuje se:

- za slobodnostojeće građevine 0,30

- za dvojne građevine 0,40

- za građevine u nizu 0,50

- pokazatelji koeficijenta izgrađenosti i iskoristivosti građevne čestice odnose se na izgrađeni dio građevine iznad zemlje

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,60

- za dvojne građevine 0,80

- za građevine u nizu 1,0

- iznimno, u izgrađenom dijelu naselja Bribir sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 1,0 za sve tipove gradnje, s tim da u obiteljskoj stambenoj građevini moraju biti sadržani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

NAČIN GRADNJE, VELIČINA I SMJEŠTAJ GRAĐEVINA:

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove obiteljske stambene građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m²

- za dvojne građevine: 60 m²

- za građevine u nizu: 50 m²

- najveća dopuštena razvijena građevinska (brutto) površina iznosi 400 m²

- najveći dopušteni broj etaža nove obiteljske stambene građevine iznosi 2 nadzemne etaže, s mogućnošću izgradnje podruma i stambenog potkrovlja

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 metara, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca ili gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže

- najmanja dozvoljena udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: h/2 ali ne manje od 3,0 m

- za dvojne građevine: h/2 ali ne manje od 3,0 m

- za građevine u nizu: h/2 ali ne manje od 3,0 m

- najmanja dozvoljena udaljenost građevnog od regulacijskog pravca za razvrstane ceste (državne, županijske i i lokalne) ne može biti manja od 6 metara, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje tim cestama, a postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih navedenih mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca

- u stambenoj građevini smještenoj unutar područja stambene namjene, isključivo u etaži prizemlja, odnosno etaži koja ima neposredan pristup javnoj prometnoj površini, moguće je do 20% ukupno bruto razvijene površine, koristiti kao poslovni prostor (npr. trgovine robe svakodnevne potrošnje, obavljanje obrta i pružanje usluga, ugostiteljska djelatnost i slično), uz uvjet da se na čestici osigura prostor za dostavu i parkirna mjesta prema normativima ove Odluke

- na građevinskoj čestici može se planirati gradnja pomoćne građevine, visine najviše jedne etaže, a površina pomoćne građevine ulazi u izračun bruto razvijene površine građevine na građevnoj čestici

- na pomoćnoj građevini nije moguće planirati otvore prema susjednoj građevinskoj čestici te se njenom gradnjom ne smije umanjiti kvaliteta stanovanja na susjednoj građevinskoj čestici (npr. osunčanje stambene građevine, buka i drugi uvjeti)

- pomoćnu građevinu dozvoljeno je graditi isključivo unutar gradivog dijela građevne čestice

- izuzetno, pomoćna građevina garaže smije se graditi u razini pristupne ceste na najmanjoj udaljenosti od 3,0 m od regulacijskog pravca, a najveća dozvoljena visina garaže iznosi 3,0 m, pri čemu je suterenski dio garaže dozvoljeno urediti i koristiti kao pomoćnu građevinu tipa spremišta i slično

UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA I NAČIN PRIKLJUČENJA GRAĐEVINE NA PROMETNU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU:

- najmanje 20% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti visokim i niskim zelenilom

- terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja

- prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivati će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta

- u planiranju i projektiranju potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo

- vanjsko stubište koje se projektira i izvodi u funkciji pristupa etaži građevine iznad etaže prizemlja, mora biti smješteno unutar gradivog dijela građevne čestice i obračunava se u bruto razvijenu površinu građevine

- najmanja širina kolno-pješačkog pristupnog puta za pristup građevini iznosi 4,5 m, a njegova najveća dužina 50 m

- građevna čestica obiteljske stambene građevine može imati isključivo jedan kolni prilaz na javnu prometnu površinu

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati potreban broj parkirnih mjesta prema normativima koji su ovom Odlukom

- na građevnoj čestici nije dozvoljeno parkiranje kamiona, autobusa i građevinskih strojeva

- spremnike plinske kotlovnice dozvoljeno je postavljati i izvan gradivog dijela građevne čestice, ukoliko je to neophodno radi zadovoljavanja tehničkih uvjeta postave spremnika

- ograde se s ulične strane mogu se graditi od kamena, opeke, betona, metala, u skladu s lokalnim uvjetima i do najviše 1,8 m visine; ograde prema susjednim građevinskim česticama osim iz navedenih materijala, mogu se izvoditi i kao zelene ograde - živice, u visini do 1,8 m

- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala, pri čemu visina ograde između susjednih građevnih čestica može biti najviše 1,80 m

- iznimno, ograde dvorišta u središnjim dijelovima naselja Bribir (NA1₁) mogu biti i visine 2,2 m tj. u skladu sa lokalnim uvjetima

- podzidi se izgrađuju kao kameni zid ili se oblažu kamenom

- radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 1,5 m

- iznimno, gdje lokalni i terenski uvjeti to zahtijevaju, ograde i podzidi se prilagođavaju lokalnim i terenskim

uvjetima, te u tom slučaju visina ograde i potpornih zidova može biti 2,0 - 3,0 m

- ograda se može izvesti kao puna u visini do najviše 1,0 m.

UVJETI REKONSTRUKCIJE, DOGRADNJE I NADOGRADNJE GRAĐEVINA:

- postojeće građevine koje u bilo kojem segmentu ovdje datih normativa izlaze iz propisanih okvira, rekonstrukcijom se zadržavaju u postojećem stanju, ali bez njihova povećavanja

- ukoliko zatečena izgrađenost građevinske čestice prelazi propisani koeficijent izgrađenosti isti se rekonstrukcijom ne može povećavati, a zahvat u prostoru potrebno je uskladiti s koeficijentom iskoristivosti određenim ovim Odredbama

- prigodom rekonstrukcije moguće je zadržati zatečenu udaljenost građevine od ruba građevne čestice i ukoliko je ista manja od udaljenosti propisane ovim Planom, ali se rekonstrukcijom navedena udaljenost ne smije smanjivati

- tavanske je prostore moguće prenamijeniti u stambene ukoliko isto ne iziskuje izmjene vanjskih gabarita građevina, uz obvezno poštivanje parkirališnih normativa propisanih ovim Planom

- ukoliko se etažiranjem povećava broj stambenih jedinica, također je potrebno zadovoljiti parkirališne normative ovoga Plana

- neposrednom provedbom ovoga Plana nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor

- osim standardne rekonstrukcije građevina moguće je planirati i tipološku rekonstrukciju kojom se obiteljske stambene građevine transformiraju u manje stambene građevine do 3 stana, uz obvezno poštivanje parkirališnih normativa propisanih ovim Planom.

4.2. Uvjeti smještaja i način gradnje manjih stambenih građevina do 3 stana

Članak 42.

Manje stambene građevine do 3 stana grade se neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar zona stambene namjene (S) označenih na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:1.000.

Manje stambene građevine do 3 stana prema tipu gradnje mogu biti:

- slobodnostojeće stambene građevine

- poluotvorene stambene građevine

- stambene građevine u nizu

Uz građevine iz stavka 1. ovog članka, ukoliko nije u suprotnosti sa ostalim Odredbama ovog Plana, moguća je gradnja pomoćnih građevina i manjih građevina gospodarske namjene.

Građevine iz prethodnog stavka uračunavaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice.

U prizemlju ili podrumu građevina iz stavka 1. ovog članka moguće je planirati poslovne sadržaje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije.

Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj građevina planirane namjene, vrste, oblika, veličine, kapaciteta i sl. u zadanim mjerama korištenja, te omogućiti zaštitu prostora.

Članak 43.

Površina građevne čestice ne može biti manja od:

- za slobodnostojeće građevine: 300 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine ne može biti manja od 14,0 m

- za poluotvorene građevine 250 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine ne može biti manja od 12,0 m

- za građevine u nizu :200 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine ne može biti manja od 10,0 m.

Članak 44.

Minimalna tlocrtna projekcija nove manje stambene građevine do 3 stana je 60,0 m² za sve veličine građevnih čestica, a najveća dopuštena tlocrtna projekcija je 400 m².

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) određuje se:

- za slobodnostojeće građevine: 0,3

- za poluotvorene građevine: 0,4

- za građenje u nizu: 0,5

Iznimno od stavka 2. ovog članka, u izgrađenom dijelu naselja Bribir sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5, za sve vrste građevina.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,9

- za poluotvorene građevine 1,2

- za građenje u nizu 1,5.

Najveći dopušteni broj etaža nove manje stambene građevine do 3 stana iznosi 3 etaže, s mogućnošću izgradnje podruma i stambenog potkrovlja.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11,0 metara, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca ili gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže.

4.3. Uvjeti smještaja i način gradnje većih stambenih građevina sa 4 do najviše 10 stanova

Članak 45.

Veće stambene građevine sa 4 do najviše 10 stanova grade se neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana isključivo unutar zona mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) koje su označene na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:1.000.

Građevine iz stavka 1. ovog članka prema tipu gradnje mogu biti slobodnostojeće stambene građevine.

U ovim se građevinama mogu planirati poslovni sadržaji u nižim etažama uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora, pri čemu se pod poslovnim sadržajima smatraju tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije:prvenstveno uslužne obrtničke radionice, maloprodajne trgovine, ugostiteljski objekti, poslovni prostori i sl.

Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj građevina planirane namjene, vrste, oblika, veličine, kapaciteta i sl. u zadanim mjerama korištenja, te omogućiti zaštitu prostora.

Članak 46.

Površina građevne čestice za slobodnostojeće građevine ne može biti manja od 600 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine ne može biti manja od 15,0 m.

Članak 47.

Minimalna tlocrtna projekcija nove veće stambene građevine sa 4 do najviše 10 stanova stana je 100,0 m² za sve veličine građevnih čestica, a najveća dopuštena tlocrtna projekcija je 400 m².

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) za slobodnostojeće građevine iznosi 0,3.

Iznimno od stavka 2. ovog članka, u izgrađenom dijelu naselja Bribir sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,5, za sve vrste građevina.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) za slobodnostojeće građevine iznosi 1,2.

Najveći dopušteni broj etaža nove veće stambene građevine sa 4 do najviše 10 stanova iznosi 3 etaže, s mogućnošću izgradnje podruma i stambenog potkrovlja.

Najveća dopuštena visina nove veće stambene građevine sa 4 do najviše 10 stanova iznosi 13,0 metara, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca ili gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže.

Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je između 22^o i 30^o, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Udaljenost od granice građevne čestice za slobodnostojeće građevine iznosi najmanje 4,0 m uz uvjet da udaljenost od susjedne građevine nije manja od pola visine (h/2) građevine.

U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja građevni pravac utvrđuje se prema postojećim građevinama.

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže sa pripadajućim objektima i površinama

Članak 48.

Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine, i to za:

- sustave prometa, pošte i veza (cestovni, željeznički, pješački, poštanski i telekomunikacijski)

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)

- energetski sustav (elektroopskrba i plinifikacija)

Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednim provođenjem Plana, prema posebnim propisima i pravilima struke i odredbama ove Odluke, te u skladu s posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.

Članak 49.

Infrastrukturni sustavi s površinama za njihov razvoj iz prethodnog članka prikazani su na kartografskim prilozima Plana u mjerilu 1:1.000:

- broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. - Promet

- broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. - Pošta i telekomunikacije; energetski sustav

- broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. - Vodnogospodarski sustav.

Površine infrastrukturnih sustava su površine uzduž pravaca i linearnih trasa infrastrukturnih instalacija, a namijenjeni su za smještaj instalacija i građevina infrastrukturnih sustava. Određuju se širinom parcele u metrima.

Površine predviđene za infrastrukturne građevine su površine za smještaj uređaja, građevina, instalacija i slično, a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.

Planirane površine za infrastrukturne sustave iz stavka 1. ovog članka smatraju se rezervatom, i u njihovoj širini i po čitavoj trasi nije dozvoljena nikakova izgradnja, osim građevina infrastrukture državnog, županijskog ili općinskog značaja.

Izgradnja infrastrukturnih sustava u površinama iz prethodnog stavka ovog članka može biti dozvoljena u skladu s namjenom planiranom kartografskim prikazom broj 1. - Korištenje i namjena površina i odredbama ove Odluke te važećim propisima i posebnim uvjetima korisnika infrastrukturnog sustava.

Detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture unutar površina koje su određene Planom utvrđuje se projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja, vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih sustava.

Članak 50.

Sve javne prometne površine unutar područja obuhvata Plana na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, plinska, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).

Prilaz sa građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu iz stavka 1. ovog članka obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.

Članak 51.

Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafo - stanice, mjerno-redukcijske stanice i slično) moraju imati minimalnu površinu koja omogućava redovito korištenje građevine.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 52.

Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastukture u funkciji razvoja i uređenja grada koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. - Promet u mjerilu 1:1.000.

Pored prometnih građevina i površina prikazanih na kartografskom prikazu iz prethodnog stavka ovog članka Planom je omogućena i gradnja ostalih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, a u skladu sa projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja.

Javne prometne površine mogu se smjestiti i u zonama druge namjene.

Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina prometne mreže vrši se neposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih ustanova s javnim ovlastima.

Članak 53.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

U provedbi Plana primjenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko-arhitektonskih barijera.

U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

5.1.1. Cestovni promet

Članak 54.

Cestovne prometnice na području obuhvaćenom Planom svrstane su u sljedeće kategorije:

županijske ceste

- Kraljevica - Križišće - Drivenik - Bribir - Novi Vinodolski

- Fužine - Lič - Lukovo - Bribir - Jargovo.

lokalne ceste

- Podskoči - Bribir

- Jargovo - Bribir.

cestovne građevine od važnosti za naselje Bribir

- glavne ulice GU₁, GU₂ (županijske ceste)

- sabirne ulice SU₁, SU₂, SU₃

- ostale ulice.

Članak 55.

Parcele cestovnih prometnica iz prethodnog članka s karakterističnim poprečnim presjecima grafički su prikazane na kartografskom prikazu Plana broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. - Promet u mjerilu 1:1.000.

Članak 56.

Za glavne ulice - (GU1 - županijska cesta Kraljevica - Križišće - Drivenik - Bribir - Novi Vinodolski i GU2 - županijska cesta Fužine - Lič - Lukovo - Bribir - Jargovo) minimalna širina kolnika u neizgrađenom dijelu naselja iznosi 7,0 m (3,50 + 3,50) m, a pješački pločnik se planira kao obostrani sa minimalnom širinom 1,50 m.

Za sabirne ulice (SU₁ - ulica u starom dijelu grada, SU₂ - ulica prema dijelu naselja Štale i SU₃ - ulica za prilaz školi širina parcele iznosi od 9 - 12 m, a minimalna širina kolnika iznosi 6,50 (3,25 + 3,25) m. Minimalna udaljenost regulacijskog pravca planiranih građevina od osi sabirnih ulica u neizgrađenom dijelu naselja mora biti min. 4,75 m kako bi se osigurao prostor za širenje ceste na propisanu širinu.

Za ostale ulice u naselju (nerazvrstane ceste) minimalna širina parcele iznosi 5 - 7 m, ali i manje u izgrađenim dijelovima naselja, dok širina kolnika iznosi 4,5 m za jednosmjerni i 6,0 m (3,0 + 3,0) m za dvosmjerni promet.

Pješački pločnik se gdje je to moguće planira kao obostrani sa minimalnom širinom 1,50 m. Kod svake nove gradnje udaljenost regulacijskog pravca od osi nerazvrstane ceste za jednosmjerni promet iznosi 3,75 m odnosno za dvosmjerni promet min. 4,50 m.

Ako položaj postojećih građevina kod rekonstrukcije postojeće ceste onemogućava obvezne širine, širina može iznositi i manje.

Minimalna udaljenost regulacijskog pravca ulica od ruba kolnika ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

5.1.2. Veća javna parkirališta (IS2)

Članak 57.

Planom se potrebe za prometom u mirovanju zadovoljavaju javnim parkiralištima koja se, ovisno o lokalnim uvjetima (potreba za parkiranjem, raspoloživi prostor, horizontalna i vertikalna preglednost) grade na javnim površinama (ulicama i posebnim parkirališnim površinama).

Za parkiranje osobnih vozila kao javno parkiralište može se koristiti prostor uz kolnik kada širina kolnika to omogućava i kada parkiralište ne ometa prolaz za pješake i invalide, bicikliste, vatrogasna i vozila hitne pomoći.

U centru Bribira je Planom predviđena izgradnja parkirališta većeg kapaciteta sjeverno uz županijsku cestu Novi Vinodolski - Bribir - Grižane (područje Zaturanj).

Na javnim parkiralištima treba osigurati parkirališna mjesta za automobile invalida prema posebnim propisima.

Članak 58.

Planom se utvrđuju normativi kojima se utvrđuje parkirna potreba koju treba osigurati za određenu namjenu:

- parkiranje i garažiranje vozila za sve stambene građevine rješava se na građevnoj čestici te građevine

- parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene rješava se na građevnoj čestici te namjene

- ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema sljedećim normativima:

Namjena prostora	Potrebni broj parkirališno-garažnih mjesta (PGM/stan ili PGM/1.000 m2 BRP-a)
manja stambena građevina	1 / stan
veća stambena građevina	1,5 / stan
proizvodna namjena, poslovna namjena - servisni i skladišni sadržaji	4 - 8 / 1.000 m2 BRP-a
trgovački sadržaji	20 - 40 / 1.000 m2 BRP-a
uredi	10 - 20 / 1.000 m2 BRP-a
drugi poslovni sadržaji	15 / 1.000 m2 BRP-a
hotel, pansion, motel	20 - 40 / 1.000 m2 BRP-a
sportske dvorane i igrališta s gledalištima	na 10 sjedala po 3 mjesta
škole	na jednu učionicu po 1 mjesto

Članak 59.

Kod projektiranja i gradnje parkirališta potrebno je predvidjeti njihovo ozelenjavanje i to po mogućnosti visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje).

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine (IS3)

Članak 60.

Za kretanje pješaka osiguravaju se pločnici, trgovi i ulice, stepeništa te prilazi i šetališta.

Planom je predložen je sistem regulacije prometa i u samom središtu, kojim se planira izgradnja kolno-pješačke zone u centralnom dijelu naselja Bribir (područje oko crkve i općine), čime će tj prostor postati okosnica pješačkog komuniciranja u naselju. Promet unutar ove središnje zone bi se trebao odvijati prema posebnom režimu i uz određena ograničenja, odnosno prema posebnoj prometnoj regulaciji. Kolni pristup na ovu površinu treba osigurati za vozila domicilnog stanovništva (samo ako imaju osigurano parkirališno - garažno mjesto unutar svoje parcele), dok će opskrba biti regulirana u vremenskom režimu prometa, uz dozvolu za promet dostavnih, komunalnih i interventnih vozila.

Svi postojeći prilazni putevi u izgrađenim dijelovima naselja koji ne mogu zadovoljiti propisane ulične profile zadržavaju se kao kolno-pješačke površine.

5.1.4. Kolno-pješačke površine (IS4)

Članak 61.

Zbog konfiguracije terena kolni prilaz objektima u staroj jezgri Bibira, ali i u drugim dijelovima (Štale) osiguran je preko kolno-pješačkih prilaza koji imaju prometne standarde manje od ostalih ulica - njihova prosječna širina iznosi 3,0 m.

5.1.5. Pješačke površine

Članak 62.

Širina pješačkih treba iznositi višekratnik širine jedne pješačke trake koja iznosi 0,75 m, no minimalna prikladna širina staze trebala bi iznositi barem 1,50 m.

Pješačke pločnike je potrebno izvoditi na svim prometnicama na kojima se izvode rekonstrukcije, a obavezno na svim na novoplaniranim prometnicama. Za popločavanje pješačkih površina potrebno je preferirati posebne materijale npr. betonske elemente što doprinosi sigurnosti odvijanja pješačkog prometa.

Pješačke površine su, gdje prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, odvojene od kolnika zelenim pojasom visokog (min. širina 3.0 m) ili niskog zelenila (min. širina 1,5 m).

5.1.6. Javni autobusni promet

Članak 63.

Planom se omogućava korištenje glavnih ulica (županijske ceste Ž5064 i Ž5062) za javni prijevoz autobusima.

U ulicama iz stavka 1. ovog članka moraju se na mjestima određenim za stajališta, a prema posebnim propisima, predvidjeti ugibališta s nadstrešnicama za putnike.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 64.

Telekomunikacijki sustav prikazan je na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. - Telekomunikacijski i energetski sustav u mjerilu 1:1.000.

U Bribiru je izgrađen udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) povezan na AXE centralu u Crikvenici optičkim sustavom prijenosa. Kapacitet UPS-a Bribir je 896 telefonskih priključaka, a kapacitet tk mreže je 1.800 vodova i uglavnom zadovoljava postojeće potrebe za priključcima.

Na području UPU-a izgrađena je distributivna telekomunikacijska kanalizacija tako da je u gotovo svim ulicama položen odgovarajući broj cijevi i zdenaca, kroz koje su uvučeni telekomunikacijski kabeli TK mreže, kao i svjetlovodni kabeli za međusobno povezivanje telekomunikacijskih objekata. Na širem području naselja telekomunikacijska mreža uglavnom je izvedena polaganjem TK kabela u zemlju, a svjetlovodni kabeli su uvučeni u položene cijevi.

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom urbanom području.

Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza.

Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju polagati uz postojeće, odnosno planirane prometnice.

Članak 65.

Zadržava se poštanski ured 51253 BRIBIR u Bribiru.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Energetski sustav

Članak 66.

Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za:

- elektroenergetsku mrežu

- plinsku mrežu.

Energetski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. - Pošta i telekomunikacije; energetski sustav u mjerilu 1:1.000.

5.3.1.1. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 67.

Na području obuhvata UPU-a nema izgrađenih trafostanica napona TS 35/10(20) kV niti je njihova izgradnja planirana na području obuhvata UPU-a.

Distribucija električne energije do sadašnjih i budućih potrošača vršit će se kao i do sada na 20 kV naponskom nivou. Napojne točke 20 kV mreže bit će kao i danas:trafostanica 110/20 kV Crikvenica i trafostanica 35/20 kV Novi, koju će nakon izgradnje zamijeniti trafostanica 110/20 kV Novi.

Dio centra naselja opskrbljuje se električnom energijom iz trafostanice smještene uz prilaznu cestu i zelenu površinu ispod kaštela - TS Bribir 1 (jedina trafostanica na području obuhvata UPU-a).

Članak 68.

S obzirom na Planom predviđene sadržaje biti će potrebno postojeću 20 kV mrežu proširiti izgradnjom novih trafostanica 20/0,4 kV sa pripadajućim 20 kV priključcima.

TS Kičeri se treba zamijeniti sa dvije nove trafostanice na novim lokacijama, od kojih jednu lokaciju treba osigurati uz cestu Bribir - Novi Vinodolski (u blizini osnovne škole).

Određivanje točnih lokacija novih trafostanica napona 20 kV nije predmet ovog Plana.

Lokacije budućih trafostanica i trase 20 kV vodova osigurat će se neposrednom provedbom ovog Plana prema razvojnim planovima nadležne distribucije.

Planirana mreža novih objekata naponske mreže 20 kV, koja uključuje trafostanice 20/0,4 kV i priključne i spojne 20 kV dalekovode gradii će se prema slijedećim temeljnim parametrima:

- izgradnja i lokacija novih TS 20/0,4 kV vezana je prvenstveno uz pojavu novih većih potrošača za čije se potrebe navedeni objekti grade, ili čijim se potrebama pojedini objekti prilagođavaju (po lokaciji - jer dolazi do promjena težišta potrošnje)

- pojava novih većih potrošača je sporadična i nepredvidiva, kako po iznosu tražene snage, tako i po lokaciji, te UPU-om nije moguće niti približno odrediti lokacije za nove trafostanice 20/0,4 kV

- mikrolokacija elektroenergetskih objekata ove naponske razine, posebice u urbaniziranim zonama, izravno je uvjetovana rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa

- gdje god je to moguće, nove TS 20/0,4 kV potrebno je graditi kao samostojeće građevine te izbjegavati njihov smještaj u sastavu većih građevina (stambene zgrade ili proizvodno - poslovni objekti)

- trase priključnih dalekovoda 20 kV izravno su zavisne o lokaciji trafostanice, pa je iste moguće odrediti tek nakon određivanja mikrolokacije trafostanice

- gdje god je to moguće, priključni dalekovodi 20 kV vode se po javnim površinama, osim gdje je to fizički neizvedivo i u neposrednoj blizini konkretnog potrošača.

Vodovi će se izvoditi podzemnim 10(20) kV kabelima u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda, ...), ili kao nadzemni na betonskim ili željeznim stupovima. Niskonaponska mreža će se kao i do sada razvijati kao nadzemna sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima i po fasadama zgrada ili podzemnim kabelima.

Članak 69.

Javna rasvjeta će se prema potrebama i dinamici gradnje novih sadržaja dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima. Izgradnja javne rasvjete na području obuhvata Plana usmjerava na:

- gradnju na postojećim javnim površinama na kojima još nije izgrađena

- gradnju na novoplaniranim cestama i pješačkim komunikacijama

- gradnju na postojećim i planiranim parkovnim i zelenim površinama

- tipizaciju javne rasvjete kod rekonstrukcije i izgradnje nove.

Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti sa klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

5.3.1.2. Plinska mreža

Članak 70.

Koncepcija plinifikacije Vinodolske doline a time i naselja Bribir se temelji na studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko - goranske županije, prema kojem je za opskrbu prirodnim plinom Vinodolske doline predviđena izgradnja tri redukcijske stanice (RS Vinodolska 1, 2 i 3).

Do realizacije koncepta plinifikacije Primorsko - goranske županije prirodnim plinom, izgradnja plinske distributivne mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina.

Buduće polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim Planom. Plinovodi će se polagati u javnoj površini, obostrano na dubini 0,8 do 1,3 m, a priključke do objekta budućih korisnika treba graditi podzemno.

Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.

U novoplaniranim građevinama (stambeni sadržaji, javni i društveni sadržaji, poslovni prostori i sl.) svaki korisnik mora imati mogućnost ugradnje plinske instalacije za korištenje prirodnog plina za korištenje za grijanje, pripremu tople vode, kuhanje ili klimatizaciju.

Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina. Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina.

Članak 71.

Trase distributivne plinske mreže na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o proračunu potrošnje, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 72.

Planom je u vodnogospodarskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za:

- vodoopskrbu (sustav korištenja voda) i

- odvodnju otpadnih voda.

Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:1.000.

Planom predložene lokacije i trase građevina i uređaja vodnogospodarskog sustava će konačno biti utvrđene lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, vodeći računa o postojećem sustavu vodoopskrbe, potrebama razvoja područja koja još nisu spojena na postojeći sustav, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

5.3.2.1. Vodoopskrba

Članak 73.

Područje obuhvata Plana (kao i šire gravitirajuće područje) se vodom opskrbljuje iz vodospreme Bribir kapaciteta 500 m³ smještenoj na koti 224 m n.m.

Na području obuhvata Plana planirana je izgradnja cjevovoda DUC O150 mm u trupu glavne prometnice do raskrižja Čokovo.

Članak 74.

Na području obuhvata Plana planirana je daljnja dogradnja vodoopskrbnog sustava, u skladu s potrebama korisnika prostora, prioritetima i mogućnostima Općine Vinodolske. Širenjem naselja paralelno se izgrađuje i planirani sustav vodoopskrbe koji se veže na postojeću vodovodnu mrežu.

Planom se planira rekonstrukcija, obnova i zamjena postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne mreže u cilju jednoličnije i kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana.

Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi uz postojeće i planirane prometnice. Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura trasa minimalne širine 1,5 m.

Kada nije iz objektivnih okolnosti moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti od drugih instalacija, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.

Članak 75.

Prije izgradnje novih ulica u njihovim planiranim parcelama, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode.

Iz infrastrukturnog se pojasa izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

Prijelaz cesta izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.

Članak 76.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante u zelenom pojasu prometnice ili uz vanjski rub pješačkog hodnika, na međusobnoj udaljenosti određenoj prema posebnom propisu.

5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 77.

Postojeći sustav odvodnje fekalnih otpadnih voda na području naselja Bribir se sastoji od kolektori koji spaja sve značajnije objekte u centru Bribira (škola, zgrada općine i dr.) i odvode otpadne vode na biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda - biodisk dimenzioniran na 500 ES na lokaciji Mikula (južno od naselja, izvan obuhvata Plana).

Oborinske otpadne vode slobodnim tokom završavaju u okolnom terenu.

Članak 78.

Planom je planiran razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.

Za područje naselja Bribir i okolnih naselja planira se prema »Idejnom rješenju kanalizacijskog sustava Bribir - Grižane - Tribalj« (izrađivač: IGH, PC Rijeka, 2006.) izgradnja uređaja za pročišćavanje fekalnih otpadnih voda (kapaciteta 2.290 ES godine 2025.), s usvojenim II stupnjem pročišćavanja, izvan obuhvata Plana (na lokaciji sadašnjeg biološkog uređaja), iz kojeg bi se pročišćene ispuštale u teren.

Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije izrađene prema »Idejnom rješenju kanalizacijskog sustava Bribir - Grižane - Tribalj«.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukladno članku 122. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95).

Članak 79.

Građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi uz postojeće i planirane prometnice. Iznimno, kanalizacijsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura trasa minimalne širine 1,5 m.

Prije izgradnje novih ulica u njihovim planiranim parcelama, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi kanalizacijsku mrežu.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).

Reviziona okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.

Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je min. 1,0 m i proizlazi iz uvjeta održavanja.

Članak 80.

Do izgradnje sustava javne odvodnje ovisno o vrsti građevine može se predvidjeti ili izgradnja nepropusnih septičkih jama, ili izgradnja individualnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (ovisno o vrsti i veličini građevine, odnosno broju korisnika), uz prethodno ishodovanje vodopravnih uvjeta.

Članak 81.

Zbrinjavanje oborinskih voda sa javnih prometnih površina (veća parkirališta ili manipulativne površine) treba obvezno vršiti preko separatora ulja, a odvodnja tako pročišćenih oborinskih voda će se rješavati lokalno upuštanjem u teren ili u korito najbližeg vodotoka.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 82.

Planom je predviđeno uređenje javnih parkovnih i ostalih zelenih površina, u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša.

Za postojeću parkovnu površinu ispod kule obvezna je izrada hortikulturnog projekta u cilju njegove rekonstrukcije i obnove.

Postojeće javne zelene površine ne mogu se prenamjenjivati.

U sklopu površina iz stavka 1. ovoga članka omogućeno je uređenje i gradnja:

- dječjih igrališta

- staza, odmorišta i sl.

- pješačkih puteva

- otvorenih paviljona, nadstrešnica i fontana.

Građevine iz alineje 4. prethodnog stavka ovog članka moraju biti prizemne, površine najviše do 20 m² te oblikovanjem moraju biti u skladu s uređenjem prostora u kojemu se grade.

Članak 83.

Planom je u sklopu zaštitnih zelenih površina moguće urediti ili izgraditi:

- športsko - rekreacijske površine i igrališta

- kolne i pješačke puteve

- građevine koje služe zaštiti prostora kao što su potporni zidovi, ograde i slično.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 84.

Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu Plana broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:1.000.

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno - povijesnih cjelina propisane su zakonom i posebnim propisima.

Izmjenom Plana ne smatra se moguća naknadna izmjena ili dopuna posebnih uvjeta korištenja prostora koja se

odnosi na zaštitu prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara, a koja je donešena u skladu s posebnim zakonom i propisima.

7.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 85.

Cijela Vinodolska dolina predstavlja kultivirani krajobraz, uključivo sva naselja, pa tako i naselje Bribir.

Kultivirani krajobraz štiti se i unaprijeđuje tako da se:

- sačuvaju različitosti prostornih cjelina, te karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima, tipovima naselja i kulturno - povijesnim naslijeđem,

- očuvaju i obnove estetske vrijednosti krajobraza

- gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju se i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke trase

Uvjeti korištenja kultiviranog krajobraza su:

- uvažavati tradicijski način izgradnje stambenih i pomoćnih građevina, uz upotrebu autohtonih materijala

- uvažavati prirodne značajke krajobraza, te prilagoditi poljoprivrednu proizvodnju biološkim ciklusima.

Članak 86.

Područje obuhvata Plana nalazi se unutar zaštićenog krajolika Vinodolska dolina.

U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajolika, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.

Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina te karakteristične i vrijedne vizure.

Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim.

Članak 87.

Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture je za području obuhvata UPU-a naselja Bribir utvrdila je temeljem članka 124. Zakona o zaštiti prirode slijedeće uvjete za zaštitu prirode:

- u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza obzirom na prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu područja, istaknuti posebnosti krajobraza, utvrditi problemska područja i trendove koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti te u skladu s tim planrati izgradnju koja neće narušiti fizionomiju krajobraza

- prilikom planiranja pojedine dijelove treba sačuvati kao zaštitne zelene površine tako da se u što većoj mjeri sačuva postojeća vegetacija

- na svakoj čestici na kojoj će se graditi treba propisati površinu koja mora ostati obrasla vegetacijom

- pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

Članak 88.

U cilju poboljšanja ekoloških i mikroklimatskih prilika u urbanim naseljima se mora stvoriti kvalitetan zeleni sustav naselja, u vidu mreže prirodnih zelenih površina, oblikovanih zelenih površina, parkova, i drvoreda koja prožima taj dio područja te se povezuje sa prirodnim područjem izvan naselja kao važnim ekološkim osloncem.

Planirani zeleni sustav nastavlja se na postojeće stanje u kojem se, prema potrebi, inkorporiranjem javnih novih zelenih površina planira gušća mreža zelenila.

U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti potrebno je:

- izvršiti analizu krajobraza obzirom na prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu područja

- istaknuti posebnosti krajobraza

- odrediti značajne vizure

- utvrditi problemska područja i zahvate koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti

- na osnovu analize krajobraza utvrditi konkretne mjere zaštite.

Sve nadzemne infrastrukturne sustave potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati, a posebice prometnice koje za sobom nužno povlače često nekontroliranu izgradnju objekata odnosno širenje naselja. Katnost izgradnje treba biti takva da se u pogledu visine objekata zadrži relativno očuvana slika naseljenih predjela.

7.2. Mjere očuvanja i zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina

Članak 89.

Graditeljska baština koja je regi.strirana (zaštićena) ili evidentirana (predložena za zaštitu) određena je kartografskim prikazom broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - 3.A. - Uvjeti korištenja, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite mjerilu 1:1.000.

Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03 i 157/03), drugim propisima i ovim Odredbama za provođenje.

Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.

7.2.1. Arheološka baština

Članak 90.

Na području obuhvata UPU-a evidentirana je sljedeća arheološka baština:

- arheološko područje - prapovijesna gradina (urbano naselje) - prapovijest / srednji vijek.

Za sve zahvate u arheološkim zonama u pravilu se izvode prethodna istraživanja (rekognosciranje, sondiranje, itd.).

Kod građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na lokalitetima arheološke baštine izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara. Za nastavak građevinskih radova potrebno je zatražiti novu dozvolu u skladu s uvjetima zaštite kulturnih dobara.

7.2.2. Zaštita povijesnih graditeljskih cjelina

Članak 91.

Na području Općine Vinodolska evidentirana je i određena za zaštitu prema PPUO Vinodolske graditeljska (poluurbana) cjelina Bribir.

Za naselje Bribir predložen je prema PPUO Vinodolske I. stupnj zaštite, koji podrazumijeva:

- čuvanje povijesne planske matrice, prostornih odnosa u naselju i stare građevne strukture

- naselje Bribir zbog svog značaja i veličine od posebnog je interesa za Općinu Vinodolsku, što zahtijeva dodatno istraživanje i dokumentiranje građevne strukture, te valorizaciju dijelova naselja i pojedinih sklopova putem zoniranja.

Posebne uvjete uređenja prostora za graditeljsku (poluurbanu) cjelina Bribir, i to za sve intervencije unutar zaštićene zone, utvrđuje nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci i to isključivo po donošenju rješenja o zaštiti kulturnog dobra - graditeljske (poluurbane) cjeline Bribir.

7.2.3. Zaštita povijesnih sklopova i građevina

Članak 92.

Na području obuhvata UPU-a registrirane su i zaštićene pojedinačne građevine:

- gradska utvrda s kulom

- župna crkva sv. Petra i Pavla.

S obzirom na povijesni i spomenički značaj, ove građevine podliježu I. stupnju zaštite.

Članak 93.

Za izvođenje radova na kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnog dobra za koje je obvezna lokacijska dozvola, potrebno je u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribaviti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra.

Za promjenu namjene pojedinačno zaštićenih i evidentiranih građevina iz prethodnog članka potrebno je ishoditi prethodnu suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Spomen biste, spomen obilježja i druga memorijalna javna obilježja ne mogu se uklanjati, premještati ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

8. Postupanje s otpadom

Članak 94.

Odlagalište komunalnog otpada i planirano reciklažno dvorište kojim se koristi i Općina Vinodolska nalazi se izvan obuhvata ovog Plana.

Članak 95

Planom se utvrđuju sljedeći temeljni principi postupanja s komunalnim otpadom na području obuhvata Plana:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada

- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom

- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe

- odlaganjem otpada na odlagališta

- saniranjem otpadom onečišćenih površina.

Sustav gospodarenja komunalnim otpadom biti će organiziran na temelju odvojenog skupljanja pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada koje se mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima, odnosno razgraditi za potrebe daljeg iskorištavanja.

Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi posebnih propisa.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Općina Vinodolska, odnosno ovlaštena pravna osoba.

Članak 96.

Komunalni otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada. Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 97.

Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se putem tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s poklopcem postavljenih na javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (npr.:papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.),

Za postavljanje spremnika iz alineje 1. prethodnog stavka ovog članka potrebno je osigurati odgovarajuće prostore kojima se neće ometati kolni i pješački promet te koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Članak 98.

Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.

Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini - na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave, u spremnike postavljene za tu namjenu. Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 99.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Članak 100.

Unutar građevnog područja naselja Bribir, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

9.1. Zaštita zraka

Članak 101.

Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su sadašnju kakvoću zraka na području naselja Bribir prvom kategorijom kakvoće zraka, koja temeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana.

Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.

Za zaštitu zraka potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97)

- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96).

Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

9.2. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 102.

Unutar područja obuhvata Plana dozvoljeni nivo buke jest 55 dBA danju i 45 dBA noću.

Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) potrebno je izraditi pravilnik o buci koja je štetna po zdravlje tj. provedbeni propis koji regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o vremenu i mjestu nastanka.

Do donošenja propisa iz članka 2. Zakona o zaštiti od buke primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o dopuštenim razinama buke (»Narodne novine« broj 145/04).

Općina Vinodolska dužna je temeljem Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) izraditi kartu buke koja predstavlja sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske i stručnu podlogu za izradu prostornih planova.

S ciljem da se na području obuhvata Plana onemogući ugrožavanje bukom, Planom su predviđene slijedeće mjere:

- potencijalni izvori buke ne smiju se smještavati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stanovanje, te remete rad u mirnim djelatnostima (škole, parkovi i sl.),

- pri planiranju građevina i namjena što predstavljaju potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala i sl.),

- provodit će se urbanističke mjere zaštite:dislociranje tranzitnog prometa, ograničenje cestovnog prometa u centru grada, uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice.

9.3. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 103.

Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Općine određene su »Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području (»Službene novine« broj 1/99).

Područje obuhvata Plana se ne nalazi unutar utvrđenih zona sanitarne zaštite.

Članak 104.

Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja, te prioritetno izgradnjom sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.

Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

9.4. Zaštita prostora

Članak 105.

Potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih javnih prostora naselja, pri čemu je naročito potrebno štititi one dijelove koji još nisu privedeni planskoj namjeni te planirane parkovne i zaštitne zelene površine.

Provođenjem plana korištenja i namjene površina na području Plana racionalizirati će se korištenje građevnog zemljišta, sačuvati prirodne karakteristike prostora te sanirati devastirana i neadekvatno korištena područja naselja.

9.5. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 106.

Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Općine Vinodolske.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

Radi smanjenja požarnih opasnosti potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim ili manje opasnim sadržajima.

Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom)

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Članak 107.

Kod projektiranja se je potrebno pridržavati zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Vinodolske.

Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim popisima.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnog sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidranstskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06).

Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine i/ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) i drugim propisima.

Članak 108.

Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94).

Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

9.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i potresa)

9.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 109.

Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su posebnim propisima.

Naselje Bribir ulazi u kategoriju IV. stupnja ugroženosti (manje ugroženi gradovi) u kojima je planirana zaštita stanovništva i materijalnih dobara u zaklonima i podrumima na cijelom području.

Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Općine Vinodolske, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima.

9.6.2. Zaštita od potresa

Članak 110.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno građenje potrebno je ojačati konstruktivne elemente na djelovanje potresa.

9.6.3. Zaštita od rušenja

Članak 111.

Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

Detaljnim planovima uređenja je potrebno definirati i dimenzionirati sustav ulazno - izlaznih prometnica, te analizirati otpornost građevina (posebno na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja).

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

10. Mjere provedbe plana

Članak 112.

Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) i posredno, putem detaljnih planova uređenja čija je obveza izrade i donošenja propisana ovim Planom.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 113.

Obveza izrade detaljnih planova uređenja s granicom obuhvata prikazana je na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Plana, 3.A. - Uvjeti korištenja, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Obvezna izrada detaljnih planova uređenja iz prethodnog stavka ovog članka predviđena je za:

- zonu mješovite - pretežito poslovne namjene (planska oznaka M2) Zaturanj

- proširenje groblja u Bribiru (planska oznaka G₁).

Članak 114.

Planom su za potrebe izrade Detaljnog plana uređenja ZATURANJ u zoni mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) utvrđene slijedeće smjernice:

- gradnja građevina pretežito poslovne namjene, u sklopu kojih je moguća i stambena namjena (najviše do 40% BRP-a)

- moguća je i gradnja poslovnih, ugostiteljskih, javnih i društvenih sadržaja te pomoćnih građevina koje ne ometaju stanovanje

- gradnja i uređenje sadržaja namjena kojih ne mijenja pretežiti karakter zone (rekreacija, dječja igrališta, javne zelene površine i parkovi, prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji) na zasebnim građevnim česticama

Dokumentom prostornog uređenja užeg područja za građevine u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) može biti propisano:

- bruto gustoća stanovanja od najmanje 40 st/ha do najviše 120 st/ha

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,3

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,2

- najveća, odnosno najmanja visina vijenca građevina, računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta

- najveći, odnosno najmanji broj etaža građevina

- ograničenja vezano na udaljenosti građevina u odnosu na regulacijski pravac.

Ako je visina ili broj etaža građevina u zonama mješovite pretežito stambene namjene (M2) drugačija od one propisane Planom koeficijent iskoristivosti (k_is) građevnih čestica ne može biti veći od 1,50.

Članak 115.

Planom su za potrebe izrade Detaljnog plana uređenja proširenje groblja u Bribiru čija je obveza izrade propisana je člankom 16. Pravilnika o grobljima (»Narodne novine« broj 99/02) utvrđene sljedeće smjernice:

- proširenje groblja izvršiti na način da bude nova grobna polja budu što bolje povezana sa planiranim

- treba poštivati lokalnu tradiciju ukopa vezano da dimenzije grobnica, razmake i ostalo.

Dokumentacija DPU-a za proširenje groblja, osim sadržaja određenih posebnim propisom, treba sadržavati slijedeće dijelove i pokazatelje:

- izvješće o pogodnosti lokacije

- program potreba, proračun dimenzija groblja i sadržaja sa iskazom površina, brojem i kapacitetom ukopnih mjesta

- etapnost i uvjeti realizacije i korištenja

- plan kompleksa groblja na katastarsko-topografskoj karti u mjerilu 1:500 koja sadrži naročito:

- namjenu površina:zelene i prometne površine, grobna polja, redovi i ukopna mjesta (obvezno označena i kotirana sa staze - međurazmaka po dužini), polja s brojem ukupnih mjesta i vrstom grobova, te razmještaj uređaja i opreme,

- plan uređenja slobodnih i prometnih površina (zelenilo, ostale površine, oprema, materijali)

- raster i razmještaj ukopnih parcela za grobno polje u cjelini u mj. 1:200

- nacrte i uvjete za gradnju i opremanje ukopnog mjesta kao detaljni tipski ili poseban nacrt u mjerilu 1:50 ili 1:100.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 116.

Sve legalno izgrađene građevine koje se nalaze na površinama predviđenim Planom za drugu namjenu mogu se, do privođenja prostora planiranoj namjeni, održavati i adaptirati, odnosno rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada u skladu sa smjernicama ovog Plana.

Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom ovim Planom moguća je u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

Članak 117.

Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine najviše 12,0 m²

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor

- izgradnja zamjenske građevine u gabaritima postojeće ukoliko nije moguća rekonstrukcija postojeće.

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 118.

Ovom Odlukom utvrđuje se 6 (šest) izvornika Urbanističkog plana uređenja naselja Bribir potpisanih od predsjednika i ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Vinodolske.

Jedan izvornik čuva se u pismohrani Općine Vinodolske, a po jedan izvornik zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske

- Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Crikvenica

- Ministarstvu kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci

- Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije

- Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Vinodolske.

Članak 119.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021-05/07-01/9

Ur. broj: 2107-03/07-01-16-03/3

Bribir, 16. listopada 2007.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VINODOLSKE

Predsjednik
Općinskog vijeća
Željko Citković, v. r.