SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 44. Petak, 30. studenog 2007.
GRAD CRIKVENICA
30

57.

Na temelju članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94 60/98, 61/01, 32/ 02 i 100/04), po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko- pravne poslove, Ispostava Crikvenica (klasa: 350-05/07- 01/75, urbroj: 2170-80-01-07-02/BM, datum 25.05.2007.) i članka 25. Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine« broj 26/01 i 8/06), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na 26. sjednici održanoj dana 22. studenoga 2007. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
Crikvenica sjever - Hrusta (UPU 2)

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Crikvenica sjever - Hrusta (UPU2), u nastavku: Plan.

Članak 2.

Plan se donosi za dio građevinskog područja naselja Crikvenica (NA 12), u granicama određenim kartografskim prikazom broj 3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine« broj 25/07).

Površina obuhvata Plana iznosi oko 21,42 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na svim kartografskim prikazima.

Članak 3.

Planom se utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih vrijednosti te korištenje i namjena površina na području njegova obuhvata.

Plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapre

đenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan iz članka 1. ove Odluke je sadržan u elaboratu »Urbanistički plan uređenja Crikvenica sjever - Hrusta (UPU 2)« koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.

Tekstualni dio Plana sadrži:

I. OBRAZLOŽENJE

U V O D

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja obuhvata plana u prostoru Grada Crikvenice

1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE ZNAČAJKE

1.1.3. INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST

1.1.4. ZAŠTIĆENE PRIRODNE, KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI

1.1.5. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA

1.1.6. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ

2.1.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE

2.1.3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

2.1.4. OČUVANJE PROSTORNIH POSEBNOSTI PODRUČJA OBUHVATA PLANA

2.2. Ciljevi prostornog uređenja

2.2.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA U ODNOSU NA POSTOJEĆI I PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTOĆU STANOVANJA, OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE, VRIJEDNOST I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA

2.2.2. UNAPREĐENJE UREĐENJA PODRUČJA OBUHVATA PLANA I STANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

2.2.3. ZAŠTITA OKOLIŠA

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.1.1. KONCEPT PROGRAMA GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA PODRUČJA HRUSTA U CRIKVENICI

3.1.2. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA HRUSTE

3.2. Osnovna namjena prostora

3.2.1. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA ZA GRAĐEVINSKO PODRUČJE HRUSTA (NA 12)

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.3.1. NAMJENA POVRŠINA

3.3.2. NAMJENA PROSTORA

3.3.3. NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA

3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. CESTOVNI PROMET

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV

3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3.5.4. ODLAGANJE OTPADA

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE (uvjeti neposredne provedbe plana)

3.6.2. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE (uvjeti posredne provedbe plana)

3.6.3. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. ZAŠTITA TLA, ZRAKA I VODA

3.7.2. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

3.7.3. MJERE POSEBNE ZAŠTITE (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, požara i potresa)

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

2.1. Obiteljske kuće

2.2. Stambene građevine

2.3. Pomoćne građevine

3. Uvjeti i način gradnje građevina javne i društvene namjene - zdravstvene građevine (D3)

4. Uvjeti i način gradnje gospodarskih / poslovnih - pretežito trgovačkih građevina (K2)

5. Uvjeti i način gradnje montažnih građevina - kioska

6. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

6.1.1. Cestovni promet

6.1.2. Javna parkirališta ili garaže

6.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6.3.1. Energetski sustav

6.3.2. Vodnogospodarski sustav

7. Uvjeti uređivanja javnih zelenih površina

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita zraka

9.2. Zaštita od buke

9.3. Zaštita voda

9.4. Zaštita prostora

9.5. Zaštita od požara i eksplozije

9.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja i potresa)

10. Mjere provedbe plana

10.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Kartografski dio Plana sadrži:

1.KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA mj. 1 : 2.000

2.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Promet mj. 1 : 2.000

2.B. Telekomunikacijsi i energetski sustavi mj. 1 : 2.000

2.C. Vodnogospodarski sustav mj. 1 : 2.000

3.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA mj. 1 : 2.000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE mj. 1 : 2.000.

Članak 5.

Ovim se Odredbama donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja Hrusta (u daljnjem tekstu: Plana), a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice, te uvažavajući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene javnih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja javnih i drugih prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje Hrusta.

Članak 6.

U smislu ovog Plana izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Prostornim planom.

2. Građevine stambene namjene - jesu obiteljske kuće i stambene građevine.

3. Obiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, razvijene građevinske (brutto) površine do 400 m2 s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže i ne više od dva stana, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici. Obiteljske kuće po tipu gradnje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu.

4. Stambena građevina - građevina stambene namjene, koja po tipu gradnje može biti slobodnostojeća ili dvojna, a sadrži najviše do 4 samostalne uporabne cjeline.

5. Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine.

6. Etaža - etažom se smatraju:

- bilo koji kat građevine uključujući podrum i prizemlje (prostorije svijetle visine: stambene namjene najmanje 2,4 m, najviše 3,5 m, pomoćne prostorije najmanje 2,10 m),

- potkrovlje čija je visina nadozida viša od 0,50.

7. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena, pri čemu podrum ne ulazi u zbroj nadzemnih etaža.

8. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

9. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

10. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

11. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, pri čemu je najveća visina sljemena 3,5 m.

12. Tavan je prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čija visina do sljemena iznosi najviše 2,0 m.

13. Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

14. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

15. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Prostornog plana.

16. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, terase na terenu, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne površine.

17. Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih etaža u građevinama i površine građevne čestice. Podrum se ne uzima u izračun brutto izgrađene površine građevine.

18. Visina građevine (h) je udaljenost mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina do sljemena (za građevine s kosim krovom), odnosno do završnog ruba vijenca (za građevine s ravnim krovom).

19. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

20. Građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.

21. Interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu.

22. Lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u radijusu od 100 m, a određuje ih upravno tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja.

23. Samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.

24. Interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 7.

Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno su grafički prikazani na kartografskom prilogu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 2.000, i to:

1. izgradive površine

- mješovita namjena, pretežito stambena (žuta / M1)

- javna i društvena namjena - zdravstvena (crvena / D3)

- poslovna namjena, pretežito trgovačka (ljubičasta / K2)

2. neizgradive površine

- javne zelene površine (zelena / Z1)

- zaštitne zelene površine (zelena / Z)

3. površine infrastrukturnih sustava (bijela / IS)

Članak 8.

Na području obuhvata Plana dozvoljena je izgradnja građevina sljedećih namjena:

- građevine stambene građevine:

- obiteljske kuće

- stambene građevine

- pomoćne građevine

- javne i društvene građevine (zdravstvene)

- poslovne građevine - pretežito trgovačke

- kiosci i reklamni panoi

- infrastrukturne građevine

- ostale građevine u skladu s ograničenjima utvrđenim oblicima korištenja prostora na području obuhvata UPU.

Članak 9.

Na kartografskom prikazima Plana razgraničenje površina je izvršeno na sljedeći način:

- površine pojedinih namjena prostora određene su na temelju:

- postojeće namjene prostora

- odrednica PPUG Crikvenice

- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije

- površine prometne i komunalne infrastrukturne mreže određene su na temelju:

- geodetske snimke prostora

- podataka o izvedenom stanju

- odrednica PPUG Crikvenice

- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju

- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije

- površine primjene posebnih uvjeta i mjera korištenja, uređenja i zaštite prostora određene su na temelju:

- odrednica PPUG Crikvenice

- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju

- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije

- površine primjene način i uvjeti gradnje određene su na temelju:

- postojeće namjene prostora

- odrednica PPUG Crikvenice

- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije.

Članak 10.

Ako se građevna čestica svojim većim dijelom nalazi u zoni određene namjene te ima neposredan pristup s javne prometne površine može se formirati građevna čestica iz dijela katastarske čestice koja se nalazi u zoni određene namjene i dijela katastarske čestice koji se nalazi u zoni druge namjene. Građevina na tako formiranoj građevnoj čestici smjestit će se na dijelu čestice što se nalazi na dijelu pretežite namjene.

Urbanističko-tehnički uvjeti i način gradnje na građevnoj čestici iz prethodnog stavka ovog članka odrediti će se kao u zoni pretežite namjene, s time da u obračun ulazi samo dio čestice koji se odnosi na pretežitu namjenu.

Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina, granice kojeg se grafičkim prikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi odrediti će se iščitavanjem plana u digitalnom obliku.

2. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 11.

Zone mješovite, pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) su prostori u kojima su postojeće i planirane građevine pretežito stambene namjene - obiteljske kuće, stambene građevine i pomoćne građevine.

U zonama mješovite, pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) na zasebnim građevnim česticama mogu biti sadržani i sadržaji sljedećih namjena kojima se ne mijenja pretežiti karakter zone mješovite namjene:

- rekreacijska namjena

- javne zelene površine i parkovi

- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.

Način gradnje na području obuhvata Plana grafički je prikazan na kartografskom prikazu broj 4. -Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1 : 2.000. (prikaz je izrađen na katastarskim listovima).

Članak 12.

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene i uz nju najviše jedna pomoćna građevina, ukoliko zadovoljava uvjete utvrđene ovim Planom.

Osim stambene, u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, ugostiteljske građevine (caffei, buffeti, gostionice, restorani i sl.), ordinacije za zdravstvenu i stomatološku zaštitu, ljekarne i slično, pri čemu poslovna namjena može iznositi najviše 20% brutto izgrađene površine građevine stambene namjene.

Članak 13.

Ispod građevina stambene namjene po potrebi se može graditi podrum ili suteren.

Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena, pri čemu podrum ne ulazi u zbroj nadzemnih etaža.

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Članak 14.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,20 m, a najveća visina sljemena je 3,50 m.

Potkrovlje kojem je visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida manja od 0,50 m a visina do sljemena iznosi najviše 2,0 m ne smatra se etažom nego tavanom.

Postojeća potkrovlja mogu se prenamijeniti u stambene ili druge prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi bruto razvijenu površinu građevine, ukoliko se prenamjena može izvršiti u postojećim gabaritima.

Članak 15.

Tavan je prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čija visina do sljemena iznosi najviše 2,0 m, bez namjene, s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje.

Za potrebe osvjetljenja ili prozračivanja tavana dozvoljena je izvedba otvora u kosini krova, odnosno otvora na zabatnoj strani tavana, ukupne površine 5,0 m2 na svakih 100 m2 tlocrtne površine tavana.

Članak 16.

Krovište u nagibu prema susjednoj međi mora imati izvedene oluke i odvod krovne vode na pripadajuću građevnu česticu.

Kada se građevina gradi na međi vatrobrani zid mora nadvisiti ležeći oluk za 30 cm.

Udaljenost građevina stambene namjene od granica građevnih čestica

Članak 17.

Udaljenost regulacijskog pravca od osi postojeće ceste iznosi najmanje 3,5 m.

Udaljenost građevine stambene namjene od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje župnijskim, odnosno državnim cestama.

Postojeće građevine stambene namjene u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od propisanih mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.

Kod interpolacija novih građevina stambene namjene u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od propisanih, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

Iznimno, garaža za osobni automobil može se graditi na regulacijskom pravcu gradske ulice pod uvjetom da ne postoji mogućnost gradnje po dubini građevne čestice i pod uvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava javni promet i ambijentalne vrijednosti.

Članak 18.

Građevinama stambene namjene koje se izgrađuju kao slobodnostojeće u smislu ove Odluke smatraju se građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili susjednih građevina.

Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne više građevine i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta.

Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Članak 19.

Građevinama stambene namjene koje se izgrađuju kao dvojne građevine u smislu ove Odluke smatraju se građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

Građevine stambene namjene koje će se graditi kao dvojne moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta.

Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Članak 20.

Građevinama koje se izgrađuju u nizu u smislu ove Odluke smatraju se obiteljske kuće koje se dvijema svojim stranama prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i uz susjedne građevine, a od stražnje će granice čestice biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 4,0 m.

Oblikovanje građevina stambene namjene

Članak 21.

Arhitektonsko oblikovanje, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije. Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Uređenje građevinskih čestica stambene namjene

Članak 22.

Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

Ograde se izrađuju od kamena, zelenila, metala i sl. visine najviše 1,20 m. Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 2,0 m.

Članak 23.

Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama.

Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe.

Najveća visina ulične ograde može biti 1,50 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, metala ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica).

Iznimno, ulične ograde i mogu biti više od 1,50 m, kada je to određeno posebnim propisom.

Visina ograde između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, osim ako nije drugačije određeno posebnim propisom.

Članak 24.

Prilazna stubišta, terase u razini terena ili do najviše 0,6 m iznad razine terena, potporni zidovi i slično smatraju se uređenjem okućnice i, ako to način gradnje dozvoljava, grade se na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevne čestice minimalne širine 3,0 m.

Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, staze, parkirališta, manipulativne površine, interne prometne površine, tende, pergole, ograde, metalne ili drvene konstrukcije za pridržavanje biljaka, zidani roštilji, bazeni, vrtne sjenice drvene konstrukcije i slični uobičajeni elementi uređenja okućnice.

Prilikom izvodenja ovih radova odvodnja se mora riješiti na vlastitu građevnu česticu, ukoliko se kota terena podiže mora se izvesti puni ogradni zid uz među minimalno 0,5 m iznad kote višeg terena, ali se maksimalna visina ograde računa od niže kote terena.

Ove konstrukcije ne smiju biti više od 3,0 m i moraju se odmaknuti minimalno 1,0 m od međe, osim ako je na toj međi izveden puni ogradni zid i ako krovna ploha nema pad prema susjednoj čestici.

Promet u mirovanju za potrebe građevina stambene namjene

Članak 25.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj čestici građevine stabmene namjene.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema slijedećim normativima iz ovih Odredbi.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Članak 26.

Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine (okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine).

Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 metara, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobe, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu za autobuse).

Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše:

- za uređenje u jednoj razini: 0,80

- za uređenje u dvije ili više razine: 0,60

Priključivanje građevina stambene namjene na komunalnu infrastrukturu

Članak 27.

Unutar područja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i odvodnje, a određena je I. kategorija uređenosti građevnog zemljišta priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih poduzeća.

Priključak na građevine elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

2.1. Obiteljske kuće

Članak 28.

Obiteljska kuća je stambena građevina, izgrađena kao samostojeća građevina, dvojna građevina ili građevina u nizu koja sadrži najviše dvije stambene jedinice na zasebnoj građevnoj čestici, s najviše dvije nadzemne etaže, pri čemu se podrum i potkrovlje se ubraja u zbroj etaža. Gradnja obiteljskih kuća moguća je u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1).

Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju obiteljske kuće u djelomično izgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevinskog područja:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 400 m2

- za dvojne građevine: 350 m2

- građevine u nizu: 300 m2

b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1.200 m2, za sve tipove gradnje

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske kuće - iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 80 m2

- za dvojne građevine: 60 m2

- građevine u nizu: 50 m2

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine obiteljske kuće iznosi 120 m2 za sve tipove gradnje

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:

- za slobodnostojeće građevine: 0,3

- za dvojne građevine: 0,4

- građevine u nizu: 0,5

f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,6

- za dvojne građevine: 0,8.

- građevine u nizu: 1,0.

Članak 29.

U izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) može biti i 0,8 za sve tipove gradnje, s tim da u građevini - obiteljskoj kući - moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

Članak 30.

Najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće (E) iznosi dvije nadzemne etaže.

Podrum i potkrovlje se smatraju etažom.

Najveća dopuštena visina obiteljske kuće (V) iznosi 10,0 m do sljemena građevine, odnosno 7,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

2.2. Stambene građevine

Članak 31.

Stambene građevine su građevine stambene namjene, koja po tipu gradnje može biti slobodnostojeća ili dvojna, a sadrži najviše do 4 samostalne uporabne cjeline, pri čemu se podrum i potkrovlje se ubraja u zbroj etaža. Gradnja stambenih građevina moguća je u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1).

Članak 32.

Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju stambenih građevina u djelomično izgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevinskog područja:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne građevine: 400 m2

b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi 2.000 m2, za sve tipove gradnje

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 150 m2

- za dvojne građevine: 160 m2

d) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 100 m2 za sve tipove gradnje (za dvojne građevine i građevine u nizu po jedinici dvojne građevine i građevine u nizu)

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:

- za slobodnostojeće građevine: 0,3

- za dvojne građevine: 0,4

f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,9

- za dvojne građevine: 1,2.

Članak 33.

Najveći dopušteni broj etaža (E) stambene građevine iznosi tri nadzemne etaže.

Podrum i potkrovlje se smatraju etažom.

Najveća dopuštena visina stambene građevine (V) iznosi 13,0 m do sljemena građevine, odnosno 10,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

2.3. Pomoćne građevine

Članak 34.

Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz obiteljsku kuću najviše kao jednoetažne. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge etaže.

Pomoćne građevine grade se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se grade na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca,

- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 60 m2 .

Najmanja udaljenost građevina iz stavka 1. od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i do granice građevne čestice,

- ako se grade kao građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,

- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici.

Članak 35.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako građevine iz stavka 1. ovoga članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.

3. Uvjeti i način gradnje građevina javne i društvene namjene - zdravstvene građevine (D3)

Članak 36.

Postojeća Poliklinika TERME - SELCE, koja se nalazi izvan područja obuhvata Plana planira na dijelu obuhvata UPU-a, na zemljištu u svojem vlasništvu, izgraditi slične zdravstvene sadržaje, koji bi bili povezani sa postojećom poliklinikom podzemnim pješačkim prolazom (ispod Jadranske turističke ceste).

U zoni zdravstvene namjene (D3) predviđena je izgradnja zdravstvenih građevina i njima pratećih sadržaja, te prostora koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama, uključivo stacionar.

Osim navedene zdravstvene ustanove na području Hruste moguće je i uređenje ordinacija za zdravstvenu i stomatološku zaštitu te ljekarni u sklopu obiteljskih kuća i stambenih građevina (u zoni mješovite - pretežito stambene namjene - planska oznaka M1), kao i u sklopu zone poslovne - pretežito trgovačke namjene (K2).

Članak 37.

Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju građevina javne i društvene namjene - zdravstvene (D3):

- građevine zdravstvene namjene mogu se graditi uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine najmanje 5,5 m

- površina građevne čestice može iznositi min. 400 m2, a maksimalna veličina nije određena

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,50

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,50

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m, što ujedno predstavlja i granicu gradivog dijela čestice

- građevine društvene namjene mogu se graditi do visine od 14,5 m do sljemena građevine, odnosno do visine od 12,0 m do završnog ruba vijenca, s najviše 3 etaže

- krovište može biti ravno ili koso, nagiba od 17-23%

- najmanje 30% površine građevne čestice treba hortikulturno urediti

- ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja

- potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj čestici građevine prema normativu 1 PGM/15 m2 BRP-a

- priključak građevine zdravstvene namjene na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

4. Uvjeti i način gradnje gospodarskih / poslovnih - pretežito trgovačkih građevina (K2)

Članak 38.

Za potrebe dnevne opskrbe čitavog naselja Hrusta planirana je površina za građevine gospodarske / poslovne - pretežito trgovačke namjene za potrebe dnevne opskrbe stanovništva (planska oznaka K2), površine cca 1.500 m2 BRP-a na lokaciji uz planiranu sabirnu ulicu SU1 i ulicu OU 2.

Pored ovog sadržaja, u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (planska oznaka M1) uz stanovanje mogu biti smješteni i drugi različiti prateći sadržaji (poslovni,

trgovački, uslužni, servisni, ugostiteljski, manji prostori za rad i slično).

Način izgradnje detaljno je definiran provedbenim odredbama pri čemu je nužan preduvjet da se njihovom izgradnjom i funkcioniranjem ne narušava stanje okoliša ili na bilo koji način snižava kvaliteta života u naselju.

Građevine poslovne namjene mogu se graditi uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine najmanje 5,5 m.

Članak 39.

Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju građevine gospodarske / poslovne namjene - pretežito trgovačke (K2):

- površina građevne čestice ne može biti manja od 400 m2

- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.500 m2

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,50

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,00

- najmanja dopuštena širina građevne čestice iznosi 20,0 m

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m, što ujedno predstavlja i granicu gradivog dijela čestice

- maksimalna visina građevine (V) mjereno u metrima, računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta, iznosi 12,5 m do sljemena ili 9,5 m do vijenca građevine

- visina građevine može iznositi od najviše 2 etaže

- krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17-23%

- najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo

- ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja

- arhitektonsko oblikovanje građevine mora biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja

- potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj čestici građevine prema normativu 1 PGM / 10 m2 BRP-a trgovačke namjene, odnosno 1 PGM/15 m2 BRP-a ostalih poslovnih sadržaja

- uz građevine osnovne namjene mogu se graditi i pomoćne građevine, te prostori za manipulaciju, parkirališta, prometne građevine i uređaji, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa

- građevine treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja

- građevine se mogu graditi i kao montažne

- dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice)

- kote prilaza pojedinim građevnim česticama potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena

- priključak građevina gospodarske namjene /poslovne - pretežito trgovačke (K2) na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

Članak 40.

Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

5. Uvjeti i način gradnje montažnih građevina - kioska

Članak 41.

Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

Lokacije za postavu kioska, njihova površina i namjena na određenoj lokaciji na području Grada Crikvenice utvrđuju se odgovarajućom odlukom Gradskog vijeća Grada Crikvenice.

Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Grada Crikvenice, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

6. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže sa pripadajućim objektima i površinama

Članak 42.

Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine, i to za:

- sustave prometa i veza (cestovni, pješački i telekomunikacijski);

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)

- energetski sustav (elektroopskrba i plinifikacija).

Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednim provođenjem Plana, prema posebnim propisima i pravilima struke i odredbama ove Odluke, te u skladu s posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.

Članak 43.

Infrastrukturni sustavi s koridorima i površinama za njihov razvoj iz prethodnog članka prikazani su na kartografskim prilozima Plana u mjerilu 1 : 2.000:

- broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Cestovni promet

- broj 2.B. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije; Energetski sustav

- broj 2.C. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturni koridori su površine uzduž pravaca i linearnih trasa infrastrukturnih instalacija, a namijenjeni su za smještaj instalacija i građevina infrastrukturnih sustava. Određuju se širinom koridora u metrima (os trase je simetrala koridora).

Površine predviđene za infrastrukturne građevine su površine za smještaj uređaja, građevina, instalacija i slično, a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.

Planirani koridori za infrastrukturne sustave iz stavka 1. ovog članka smatraju se rezervatom, i u njihovoj širini i po čitavoj trasi nije dozvoljena nikakova izgradnja, osim građevina infrastrukture državnog, županijskog ili gradskog značaja.

Po izgradnji infrastrukturnih sustava u koridorima iz prethodnog stavka ovog članka može biti dozvoljena grad

nja u skladu s namjenom planiranom kartografskim prikazom broj 1. - Korištenje i namjena površina i odredbama ove Odluke te važećim propisima i posebnim uvjetima korisnika infrastrukturnog koridora.

Detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su određeni Planom, utvrđuje se projektnom dokumentacijom, vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Članak 44.

Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, plinska, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).

Prilaz sa građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu iz stavka 1. ovog članka obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.

Članak 45.

Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafo-stanice i slično) moraju imati minimalnu površinu koja omogućava redovito korištenje građevine.

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 46.

Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastukture u funkciji razvoja i uređenja grada koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2.A. -Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Cestovni promet, u mjerilu 1:2.000.

Pored prometnih građevina i površina prikazanih na kartografskom prikazu iz prethodnog stavka ovog članka Planom je omogućena i gradnja ostalih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, a u skladu sa projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja.

Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.

Javne prometne površine mogu se smjestiti i u zonama druge namjene.

Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina prometne mreže vrši se neposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih ustanova s javnim ovlastima.

Članak 47.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

U provedbi Plana primjenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

6.1.1. Cestovni promet

Članak 48.

Koridori cestovnih prometnica iz prethodnog članka grafički su prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Cestovni promet, u mjerilu 1:2.000.

Načelne širine cestovnih koridora u građevinskom području Hrusta su za:

- sabirne ulice (SU1 i SU2) - 12,0 m

- ostale ulice (OU1 - OU6) - 11,5 m

Za postojeće ulice izgrađene u punoj širini cestovni koridor se svodi na parcelu ceste.

Članak 49.

Ulicom smatra se svaka javna cesta, ulica ili put unutar područja obuhvata Plana uz koji se izgrađuju ili postoje građevine i na koju te građevine imaju izravan pristup.

Planom se omogućavaju radovi na izgradnji, rekonstrukciji i održavanju javnih cesta i ulica prema dokumentima prostornog uređenja i programima Grada Crikvenice.

Kod gradnje novih ulica, ukoliko prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, predlaže se obostrana sadnja drvoreda.

Članak 50.

Javna prometna površina na području obuhvata Plana na koju postoji neposredni prilaz sa građevne čestice, ili je uvjet za formiranje građevne čestice, mora se projektirati, graditi i uređivati kao trg ili ulica u sustavu javnih prometnih površina.

Površina iz stavka 1. ovog članka mora se projektirati, graditi i uređivati na način da omogućava vođenje komunalne infrastrukture.

6.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 51.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema sljedećim normativima:

namjena građevine

potreban broj
parkirališno - garažnih
mjesta (PGM)

- stanovanje

1 - 2 PGM / stan

- trgovine

1 PGM / 10 m2 površine

- drugi poslovni sadržaji

1 PGM / 15 m2 površine

Članak 52.

Za trgovačke građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu.

Članak 53.

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pre

težito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima javnih sadržaja, te vozilima javnih službi kada njegove dimenzije to omogućavaju i kada se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide. Mogućnost korištenja prostora uz kolnik kao javnog parkirališta ne ovisi o kategoriji ceste nego o lokalnim uvjetima i raspoloživom slobodnom prostoru na svakoj cesti zasebno.

Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu: »izdvojeno parkiralište ili garaža«.

Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine.

Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim normativima, s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija.

Članak 54.

Minimalna udaljenost garaže kao samostalne građevine od susjedne međe je:

- za jednoetažne garaže koje se izgrađuju na samostojeći način najmanje 3,0 m

- jednoetažne garaže koje se izgrađuju na poluugrađeni ili ugrađeni način prislanjaju se na susjedne međe, odnosno uz susjednu građevinu

Visina garaže, osim garaža koje se grade na temelju dokumenta prostornog uređenja užeg područja, ne smije biti viša od jedne nadzemne etaže.

Visina garažne jedinice ne smije biti manja od 2,2 m.

Članak 55.

Pojedinačna garaža za osobni automobil može se izgraditi na regulacijskom pravcu pod uvjetom da ne postoji mogućnost gradnje po njenoj dubini i pod uvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava javni promet i ambijentalne vrijednosti.

Članak 56.

Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5 parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Članak 57.

Na području obuhvata UPU-a mogu se graditi javne garaže kao dvoetažne građevine za parkiranje osobnih i drugih vozila kapaciteta do 30 vozila prema sljedećim uvjetima:

- minimalna veličina građevinske čestice za izgradnju javne garaže iznosi 400 m2, a najveća 1.500 m2

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5

- najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,0

- namanja dopuštena bruto površina svih etaža građevine (BRP) iznosi 300 m2

- najveća dopuštena bruto površina svih etaža građevine (BRP) iznosi 1.200 m2

- minimalna udaljenost građevina od susjednih parcela iznosi 4,0 m

- minimalna udaljenost građevina od prometnice iznosi 6,0 m ili više ako to zahtijeva kategorija prometnice

- najveći broj etaža građevine iznosi 2 etaže

- najveća visina građevine iznosi 6,0 m mjereno od nivelacione kote do završnog ruba vijenca građevine (nivelaciona kata je kota poda najniže nadzemne etaže, koja može biti najviše 1,0 m iznad najniže točke dijela parcele koju pokriva građevina) odnosno 9,0 m mjereno od nivelacione kote do najviše točke (sljemena) građevine

- najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodni teren (zelene površine)

- do građevne čestice treba biti izgrađena ili planirana prometnica širine najmanje 5,5 m

- krovište može biti koso nagiba od 17 do 23o

- arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnologijom garaže.

6.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 58.

Za kretanje pješaka osiguravaju se pločnici, trgovi i ulice, pješački putevi, te prilazi i šetališta.

U sklopu parkovnih površina planirano je uređenje pješačkih puteva.

6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 59.

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom urbanom području.

Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza. Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.

Članak 60.

Planom se omogućava gradnja građevina za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže (bazne stanice).

Gradnja baznih stanica pokretne telekomunikacijske mreže kao građevina od važnosti za državu predviđena je u skladu sa Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži (NN 58/95) kojim je određeno da područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice te važnije plovne puteve na unutrašnjim vodama.

Prilikom izgradnje baznih stanica potrebno je poštivati zakonske odredbe, kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.

Prilikom izgradnje baznih stanica obavezno je potrebno voditi računa o urbanističko - arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i vizualnom uklapanju.

Do baznih stanica potrebno je osigurati kolni pristup.

6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6.3.1. Energetski sustav

Članak 61.

Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za:

- elektroenergetsku mrežu i

- plinsku mrežu.

Energetski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.B. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije; Energetski sustav, u mjerilu 1 : 2.000.

Elektroenergetska mreža

Članak 62.

Na području obuhvata Plana izgrađene su tri distributivne trafostanica 20/0,4 kV: HRUSTA 1, HRUSTA 2 i HRUSTA 3.

Članak 63.

S obzrom na očekivani porast potrošnje postojeća 20 kV mreža proširiti će se izgradnjom dvije nove trafostanice 20/ 0,4 kV (TS HRUSTA 4 i TS HRUSTA 5) sa pripadajućom 20 kV mrežom i niskonaponskom mrežom.

Članak 64.

Budući 20 kV vodovi unutar površine izvan naselja za izdvojene namjene moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima, i to po mogućnosti uz izgradnju ostale komunalne infrastrukture (prometnice, voda, odvodnja). Zbog sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući dvostrano napajanje.

Niskonaponska mreža unutar naselja mora se graditi podzemnim kabelima.

Članak 65.

U narednom razdoblju u području obuhvata Plana za elektroenergetsku mrežu naponske razine 20 kV planirano je:

- zamjena postojećih nadzemnih vodova podzemnim kabelima

- izgradnja novih kabelskih transformatorskih stanica 20/ 0,4 kV i izgradnja podzemne niskonaponske mreže prema potrebama potrošača

- povezivanje više trafostanica kabelskim (podzemnim) dalekovodima u svrhu osiguranja mogućnosti dvostranog napajanja.

Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mreže iz alineje 2. prethodnog stavka ovog članka vezana je prvenstveno uz pojavu novih većih potrošača za čije se potrebe navedeni objekti grade ili prilagođavaju.

Trase priključnih dalekovoda 20 kV određuju se projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije trafostanice a gdje postoje prostorne mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV vode se po javnim površinama. Iznimno, podzemnu elektroenergetsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Članak 66.

Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, na zasebnim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

Plinska mreža

Članak 67.

Na području Plana planirana je gradnja plinsko distributivne mreže (radnog tlaka 4 bara) koja se visokotlačnim plinovodom (12 bara) napaja iz RS Crikvenica 2, kapaciteta 6.000 m3/h.

Opskrba prirodnim plinom područja obuhvata Plana predviđena je srednjetlačnom plinskom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bara na koji se priključuju potrošači.

Distribucijski plinovodi polažu se u zelenom pojasu prometnica, a iznimno se mogu polagati ispod nogostupa. U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja.

Iznimno, plinsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 2,0 m.

Priključke do objekta budućih korisnika treba graditi podzemno.

U novoplaniranim građevinama svaki korisnik mora imati mogućnost ugradnje plinske instalacije za korištenje prirodnog plina.

Članak 68.

Trase distributivne plinske mreže na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije izrađene na temelju Idejnog projekta plinifikacije prirodnim plinom Primorsko- goranske županije, vodeći računa o proračunu potrošnje, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

6.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 69.

Planom je u vodnogospodarskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za:

- vodoopskrbu (sustav korištenja voda) i

- odvodnju otpadnih voda.

Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.C. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1 : 2.000.

Planom predložene lokacije i trase građevina i uređaja vodnogospodarskog sustava će konačno biti utvrđene lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa.

Članak 70.

Unutar područja Plana u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i odvodnje, a određena je I. kategorija uređenosti građevnog zemljišta priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih poduzeća.

Vodoopskrba

Članak 71.

Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.C. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1 : 2.000.

Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o postojećem sustavu vodoopskrbe, potrebama razvoja područja koja još nisu spojena na postojeći sustav, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Obzirom na konfiguraciju terena i raspored zona potrošnje Planom se određuje razvoj postojećeg vodoopskrbnog sustava uzimajući u obzir lokalne prilike i postojeće izgrađene strukture.

Na području obuhvata Plana planirana je daljnja dogradnja vodoopskrbnog sustava, u skladu s potrebama korisnika prostora, prioritetima i mogućnostima Grada Crikvenice.

Planom se planira rekonstrukcija, obnova i zamjena postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne mreže u cilju jednoličnije i kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana.

Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica. Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.

Odvodnja otpadnih voda

Članak 72.

Odvodnja na prostoru obuhvata Plana rješava se razdjelnim modelom kanalizacije, što znači da će se sanitarne otpadne vode rješavati putem javnih sustava odvodnje, a oborinske vode zasebno prema lokalnim uvjetima.

Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.C. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1 : 2.000.

Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o:

- detaljnoj analizi postojeće kanalizacijske mreže

- definiranju faza izvođenja

- sustavnom sagledavanju problematike oborinskih i sanitarnih otpadnih voda

- važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Planom se planira gradnja nove, te rekonstrukcija, obnova i zamjena postojeće kanalizacijske mreže u cilju osiguranja odvodnje cijelog područja obuhvata Plana.

Građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica. Iznimno, kanalizacijsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi kanalizacijsku mrežu.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Revizijska okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.

Članak 73.

Planom je planirano da se sve otpadne vode na području obuhvata ispuštaju u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.

Samostalno rješavanje otpadnih voda putem septičke jame moguće je samo privremeno u postojećem izgrađenom dijelu, do mogućnosti priključka na kanalizacijsku mrežu, i to samo za individualne građevine do najviše 10 ES.

Za potrebe gradnje s više od 10 ES obavezno je potrebno osigurati priključak na sustav javne odvodnje.

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju putem slivnika s taložnicama. Iznimno, dozvoljeno je odvođenje oborinskih voda s parkirališnih površina direktno na okolni teren samo za parkirališta za osobna vozila kapaciteta do 10 PM.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

7. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 74.

Planom je predviđeno uređenje javnih parkovnih i ostalih zelenih površina, u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša.

U sklopu površina iz stavka 1. ovoga članka omogućeno je uređenje i gradnja:

- staza, odmorišta i sl.

- pješačkih puteva.

Članak 75.

Plan utvrđuje jednu javnu zelenu površinu - javni park (planska oznaka Z1), koji je prikazan na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2.000.

Parkovnu površinu treba hortikulturno urediti i opremiti odgovarajućom urbanom opremom prema potrebama stanovnika (klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće, oprema za igru djece i slično). U sklopu parka moguće je uređenje dječjeg igrališta.

U parku je moguće graditi fontane, dječja igrališta, te uređivati staze, odmorišta i slično tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne površine parka.

8. Postupanje s otpadom

Članak 76.

Grad Crikvenica dužan je putem svog gradskog komunalnog trgovačkog društva uspostaviti sustav za postupanje s otpadom u skladu sa Zakonom o otpadu, prvenstveno vezano za uspostavu odvojenog prikupljanja otpada.

Članak 77.

Planom se utvrđuju sljedeći temeljni principi postupanja s komunalnim otpadom na području obuhvata:

- smanjenje količine otpada,

- reciklaža (odvojeno skupljanje i prerada otpada),

- zbrinjavanje ostatka otpada (preostali otpad tretira se odgovarajućim fizikalnim, kemijskim i termičkim postupcima).

Sustav gospodarenja komunalnim otpadom treba biti organiziran na temelju odvojenog skupljanja pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada koje se mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima, odnosno razgraditi za potrebe daljeg iskorištavanja.

Planom se odvojeno prikupljanje (»primarna reciklaža«) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa putem:

- tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s poklopcem postavljenih na javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (npr.: papir i karton, bijelo i obojeno

staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.),

- tipiziranih spremnika postavljenih u domaćinstvima za prikupljanje organskog i biološkog otpada.

Za postavljanje spremnika iz alineje 1. prethodnog stavka ovog članka potrebno je osigurati odgovarajuće prostore kojima se neće ometati kolni i pješački promet te koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom zelenila, ogradom ili sl.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 78.

Ovim se Planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00.) i Prostornim planom Županije (SN 14/00).

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Članak 79.

Unutar obuhvata Plana, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

9.1. Zaštita zraka

Članak 80.

Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su sadašnju kakvoću zraka na području obuhvata Plana prvom kategorijom kakvoće zraka, koja temeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana.

Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.

Potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97 i 105/00),

- održavati javne površine naselja redovitim pranjem,

- uređivati zelene površine unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice, čime se ostvaruju povoljni uvjeti za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka,

- promicanje upotrebe plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika.

9.2. Zaštita od buke

Članak 81.

Na području Plana buka ne predstavlja problem i treba je održati na postojećoj razini provođenjem mjera zaštite određenih važećim zakonskim propisima.

Unutar područja obuhvata Plana dopušta se maksimalna razina buke prema tablici:

planska oznaka

namjena prostora


dan (Lday)


noć (Lnight)

M1

mješovita namjena, pretežito stambena

55

45

D3

javna i društvena namjena (zdravstvena)

65

50

K2

gospodarska namjena - poslovna

na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije prelaziti 80 dBA

na granici zona - buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči

 

Članak 82.

Mjere zaštite od buke te nadzor nad provođenjem mjera radi sprečavanja ili smanjivanja buke i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi određene su Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03).

Potrebno je pratiti pojave buke prema kriterijima dozvoljenih razina za određene subjekte koji je proizvode. Na osnovi rezultata snimanja i odredbi zakonskih propisa potrebno je izraditi kartu buke i akcijske planove za zaštitu od buke. S ciljem da se sustavno onemogući ugrožavanje bukom Planom su predviđene slijedeće mjere:

- potencijalni izvori buke ne smiju se smještavati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stanovanje, te remete rad u mirnim djelatnostima,

- pri planiranju građevina i namjena što predstavljaju potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala i sl.),

- provodit će se urbanističke mjere zaštite: dislociranje tranzitnog prometa, uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice i drugo.

9.3. Zaštita voda

Članak 83.

Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja (npr. ispiranje zagađenih površina i prometnica, ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.).

Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.

Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRAeq (u dBA)

9.4. Zaštita prostora

Članak 84.

Potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih prostora, pri čemu je naročito potrebno štititi dijelove koji još nisu privedeni planskoj namjeni te planirane parkovne i zaštitne zelene površine.

Provođenjem Plana korištenja i namjene prostora racionalizirati će se korištenje građevnog zemljišta, sačuvati prirodne karakteristike prostora te sanirati devastirana i neadekvatno korištena područja.

9.5. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 85.

Zaštita od požara se provodi po Planu zaštite od požara na bazi Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Crikvenice.

Prilikom svih intervencija u prostoru na području obuhvata Plana potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Crikvenice.

Građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od požara odredit će se na bazi procjene iz stavka 1. ovog članka.

Članak 86.

Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim popisima.

Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.

Članak 87.

Prilikom izgradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno posebnim propisima.

Članak 88.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih i drugih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

Kod projektiranja planiranih građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi.

Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.

9.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i potresa)

Članak 89.

Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su posebnim propisima.

Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na području Grada Crikvenice nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.

Članak 90.

Protiv potresno projektiranje građevina, kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno građenje potrebno je ojačati konstruktivne elemente na djelovanje potresa.

Članak 91.

Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

Prometnice se moraju projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu).

10. Mjere provedbe plana

Članak 92.

Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite prikazani su na kartografskom prikazu Plana broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, u mjerilu 1 : 2.000.

Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) i posredno, putem planova užih područja koji su na snazi ili čija je obveza izrade i donošenja propisana ovim Planom.

Članak 93.

Prioriteti komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području obuhvata Plana određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Crikvenice.

Članak 94.

Za funkcionalno rješenje i oblikovanje pojedinih važnijih građevina (građevine javne i društvene namjene, odnosno građevine koje se grade iz državnog ili gradskog proračuna) Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Crikvenice može se utvrditi obveza raspisivanja arhitektonskih, odnosno urbanističko-arhitektonskih natječaja koji mogu biti pozivni i javni.

10.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 95.

Rekonstrukcija postojećih legalnih građevina stambene i gospodarske namjene na području Hrusta (NA31-2) moguća je na način utvrđen člankom 183. PPUG-a.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

Članak 96.

Rekonstrukcija postojećih legalnih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenom utvrđenom ovim Planom moguća je uz zadržavanje postojeće namjene (ukoliko se građevina ne nalazi na infrastrukturnim i energetskim koridorima) u skladu s ovim odredbama.

Rekonstrukcija postojećih legalnih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenom utvrđenom ovim Planom, a nalaze se unutar infrastrukturnih ili energetskih koridora, moguća je za obiteljske kuće i stambene građevine, u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

Rekonstrukcijom u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada temeljem odredbi Plana se smatraju:

- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,

- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko - turističke te javne i društvene namjene, uz zadržavanje postojeće namjene, prema uvjetima ovog Plana za novu izgradnju,

- dogradnja i nadogradnja građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke te javne i društvene namjene prema uvjetima određenim ovim Planom,

- izgradnja pomoćnih građevina na građevnoj čestici građevine osnovne namjene, uz uvjet da se time ne prelazi najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis),

- interpolacija unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 97.

Ovom Odlukom utvrđuje se 6 (šest) izvornika Urbanističkog plana uređenja Crikvenica sjever - Hrusta (UPU 2) potpisanih od predsjednika i ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice.

Tri izvornika čuvaju se u pismohrani Grada Crikvenice, a po jedan izvornik zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske

- Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Crikvenica

- Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije.

Članak 98.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-01/04-01/56

Ur. broj: 2107/01-01-07-21

Crikvenica, 22. studenoga 2007.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik
Gradskog vijeća Grada Crikvenice
Eduard Rippl, dipl. ing., v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=527&mjesto=10003&odluka=57
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr