56.
Na temelju članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj 30/94, 60/98, 61/01, 32/ 02 i 100/04), po pribavljenoj suglasnosti
Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno
uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko- pravne poslove, Ispostava
Crikvenica (klasa: 350-05/07- 01/75, urbroj: 2170-80-01-07-02 /BM, datum
25.05.2007.) i članka 25. Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine« broj
26/01 i 8/06), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na 26. sjednici održanoj dana
22. studenoga 2007. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
Selce - Matkino (UPU 26)
TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja Selce - Matkino (UPU 26), u nastavku:
Plan.
Članak 2.
Plan se donosi za zonu sportsko-rekreacijske namjene R14 Selce -
Matkino, u granicama određenim kartografskim prikazom broj 3B. Uvjeti
korištenja i zaštite prostora - Područja i dijelovi primjene planskih mjera
zaštite Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (»Službene novine« broj
26/03, 20/04, 08/06 i 25/07).
Površina obuhvata Plana iznosi oko 2,42 hektara.
Granice obuhvata Plana prikazane su na svim kartografskim prikazima.
Članak 3.
Planom se utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih
vrijednosti te korištenje i namjena površina na području njegova obuhvata.
Plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za
uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge
elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.
Članak 4.
Plan iz članka 1. ove Odluke je sadržan u elaboratu »Urbanistički plan
uređenja Selce - Matkino (UPU 26)« koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog
dijela.
Tekstualni dio Plana sadrži:
I. OBRAZLOŽENJE
U V O D
1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja obuhvata plana u
prostoru Grada Crikvenice
1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU
1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE ZNAČAJKE
1.1.3. INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST
1.1.4. ZAŠTIĆENE PRIRODNE, KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I AMBIJENTALNE
VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI
1.1.5. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA
1.1.6. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I
GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja
2.1.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ
2.1.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE
2.1.3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
2.1.4. OČUVANJE PROSTORNIH POSEBNOSTI PODRUČJA OBUHVATA PLANA
2.2. Ciljevi prostornog uređenja područja Matkino
2.2.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA U ODNOSU NA POSTOJEĆI I
PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTOĆU STANOVANJA, OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE,
VRIJEDNOST I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH I
AMBIJENTALNIH CJELINA
2.2.2. UNAPREĐENJE UREĐENJA PODRUČJA MATKINO I STANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
2.2.3. ZAŠTITA OKOLIŠA
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.1.1. KONCEPT PROGRAMA GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA PODRUČJA MATKINO
3.1.2. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA MATKINO
3.2. Osnovna namjena prostora
3.2.1. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA ZA PODRUČJE MATKINO
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina
3.3.1. NAMJENA POVRŠINA
3.3.2. NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA
3.4. Prometna i ulična mreža
3.4.1. CESTOVNI PROMET
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV
3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
3.5.4. ODLAGANJE OTPADA
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.6.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE (UVJETI NEPOSREDNE PROVEDBE PLANA)
3.6.2. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE (UVJETI POSREDNE
PROVEDBE PLANA)
3.6.3. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I
KULTURNO-POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
3.7.1. ZAŠTITA TLA, ZRAKA I VODA
3.7.2. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE
3.7.3. MJERE POSEBNE ZAŠTITE (SKLANJANJE LJUDI, ZAŠTITA OD RUŠENJA, POŽARA I
POTRESA
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti i način gradnje sportsko-rekreacijskih građevina
3. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
3.1.1. Cestovni promet
3.1.2. Javna parkirališta ili garaže
3.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
3.3.1. Energetski sustav
3.3.2. Vodnogospodarski sustav
4. Uvjeti uređivanja javnih zelenih površina
5. Postupanje s otpadom
6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
6.1. Zaštita zraka
6.2. Zaštita od buke
6.3. Zaštita voda
6.4. Zaštita prostora
6.5. Zaštita od požara i eksplozije
6.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja i potresa)
7. Mjere provedbe plana
7.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Kartografski dio Plana sadrži:
1.KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA mj. 1 : 1.000
2.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.A. Cestovni promet mj. 1 : 1.000
2.B.Pošta i telekomunikacije;
Energetski sustav mj. 1 : 1.000
2.C. Vodnogospodarski sustav mj. 1 : 1.000
3.UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA mj. 1 : 1.000
4.NAČIN I UVJETI GRADNJE mj. 1 : 1.000.
Članak 5.
Ovim se Odredbama donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu
prostora na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja Selce - Matkino (u
daljnjem tekstu: Plana), a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih
podataka u sklopu elaborata Plana.
Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada
Crikvenice, te uvažavajući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru,
utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene javnih i drugih površina, uličnu i
komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i
uređenje prostora.
Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja javnih i drugih prostora,
način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od
važnosti za područje Selce - Matkino.
Članak 6.
U smislu ovog Plana izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće
značenje:
1. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu
koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano
utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih
dijelova te izgraditi, odnosno urediti.
2. Građevina je izgrađeni objekt koji služi za odvijanje predviđene namjene.
Građevina može biti osnovna i pomoćna.
3. Građevina osnovne namjene je građevina na građevnoj čestici iste namjene
koja je i predviđena ovim Planom.
4. Športsko - rekreacijske građevine su građevine koje služe potrebama
održavanja športskih natjecanja ili rekreacije (dvorane, igrališta i slično).
5. Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene
osnovne građevine.
6. Ostalim građevinama smatraju se kiosci, nadstrešnice, spomenici, spomen -
obilježja, fontane, reklamni panoi, zaštitni stupići, uređaji za savladavanje
urbanističko -arhitektonskih barijera i slično. Kiosci su tipski ili posebno
projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina,
duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih
ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.
7. Prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji su namijenjeni
za potrebe prometa i prometa u mirovanju, pošte, telekomunikacija, energetike,
vodnog gospodarstva te za obradu, skladištenje i odlaganje otpada.
8. Etaža je svaki nivo građevine uključujući i prizemlje, ali ne i podrum
(prostorije svijetle visine). Etažom se smatraju:
- bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje, ali ne i podrum
- potkrovlje čija je visina nadozida viša od 50 cm.
9. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod
poda prizemlja, odnosno suterena, pri čemu podrum ne ulazi u zbroj nadzemnih
etaža.
10. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja
i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz
pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan
terena.
11. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini,
odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na
najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma
i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
12. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad
prizemlja.
13. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega
kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, pri čemu je najveća visina
sljemena 3,5 m.
14. Tavan je prostor između stropne konstrukcije građevine i krova
građevine, čija visina do sljemena iznosi najviše 2,0 m.
15. Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz
pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne
konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne
može biti viša od 1,2 m.
16. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena
na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova
(sljemena).
17. Gradivi dio čestice je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena
gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog
Plana.
18. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine
zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod
građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih
konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši
i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.
Sukladno PPUG Crikvenica u izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame,
spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao
okolni teren, terase na terenu, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i
parkirališne površine.
19. Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne (brutto)
izgrađene površine građevine površine građevne čestice. Sukladno PPUG
Crikvenica podrum se ne uzima u izračun brutto izgrađene površine građevine.
20. Građevinski pravac određuje položaj osnovne građevine u odnosu na
susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.
21. Regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica,
prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.
22. Nivelacijska kota od koje se mjeri visina je kota poda najniže nadzemne
etaže. Kota poda najniže nadzemne etaže je najviše 1,0 m iznad najniže kote
zaravnatog okolnog zemljišta.
23. Građevine koje se izgrađuju na samostojeći način su građevine koje se
niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevnih
čestica ili susjednih građevina.
24. I. kategorija uređenosti građevnog zemljišta podrazumijeva minimalno
uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni,
odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 5,5 m, a ukoliko
lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina javnog pristupa mora biti najmanje
3,0 m.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
Članak 7.
Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje, razmještaj i
veličina pojedinih površina detaljno su grafički prikazani na kartografskom
prilogu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1 : 1.000, i
to:
1. izgradive površine
- sportsko - rekreacijska namjena
- sportska dvorana s pratećim sadržajima (zelena / R1 - 1)
- otvorena sportska igrališta
- postojeće rukometno igralište (zelena / R14 -21)
- ostala otvorena sportska igrališta (zelena / R14 -22)
2. neizgradive površine
- zaštitne zelene površine (zelena / Z)
3. površine infrastrukturnih sustava (bijela / IS)
- prometnice (bijela / IS1)
- pješačka površina (bijela / IS2)
Članak 8.
Na području obuhvata Plana dozvoljena je izgradnja građevina sljedećih
namjena:
- športsko-rekreacijske građevine
- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.
Članak 9.
Na kartografskom prikazima Plana razgraničenje površina je izvršeno na
sljedeći način:
- površine pojedinih namjena prostora određene su na temelju:
- postojeće namjene prostora,
- odrednica PPUG Crikvenice,
- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije;
- površine prometne i komunalne infrastrukturne mreže određene su na
temelju:
- geodetske snimke prostora,
- podataka o izvedenom stanju,
- odrednica PPUG Crikvenice,
- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim
ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju,
- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije,
- površine primjene posebnih uvjeta i mjera korištenja, uređenja i zaštite
prostora određene su na temelju:
- odrednica PPUG Crikvenice,
- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim
ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju,
- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije;
- površine primjene načina i uvjeta gradnje određene su na temelju:
- postojeće namjene prostora,
- odrednica PPUG Crikvenice,
- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije.
Članak 10.
Ako se građevna čestica svojim većim dijelom nalazi u zoni određene namjene
te ima neposredan pristup s javne prometne površine može se formirati građevna čestica
iz dijela katastarske čestice koja se nalazi u zoni određene namjene i dijela
katastarske čestice koji se nalazi u zoni druge namjene. Građevina na tako
formiranoj građevnoj čestici smjestit će se na dijelu čestice što se nalazi na
dijelu pretežite namjene.
Urbanističko-tehnički uvjeti i način gradnje na građevnoj čestici iz
prethodnog stavka ovog članka odrediti će se kao u zoni pretežite namjene, s
time da u obračun ulazi samo dio čestice koji se odnosi na pretežitu namjenu.
Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina, granice kojeg se
grafičkim prikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi odredit će se iščitavanjem plana
u digitalnom obliku.
2. Uvjeti i način gradnje sportsko-rekreacijskih građevina
Članak 11.
Zone športsko - rekreacijske namjene (planska oznaka R14 - 1 i R14
- 2) uređuju se u skladu s lokalnim potrebama stanovnika te temeljem prostornih
uvjeta, standarda i normativa za gradnju tog tipa građevina.
Izgradnja i uređenje novih športsko rekreativnih terena i građevina vršiti
će se u skladu s planom namjene površina.
Članak 12.
U zonama športsko - rekreacijske namjene (planska oznaka R14 - 1
i R14 - 2) dozvoljena je gradnja otvorenih, natkrivenih i zatvorenih
športsko rekreacijskih igrališta, površina i građevina.
U zonama športsko-rekreacijske namjene dozvoljena je gradnja gledališta,
uključivo natkrivanje balonom te pratećih građevina koje služe osnovnoj
djelatnosti koja se na tim površinama obavlja i koji upotpunjuju osnovnu
djelatnost (svlačionice, sanitarije, klupski prostori, manji ugostiteljski i
trgovački sadržaji, spremišta, infrastrukturne građevine i uređaji i slično),
te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko -
trgovačkih) djelatnosti.
Građevine iz stavka 2. ovog članka mogu se graditi u sklopu parcela
građevina sportsko-rekreacijske namjene, i to istovremeno ili nakon uređenja
športsko-rekreacijskih sadržaja.
Članak 13.
PPUG-om Crikvenice je određeno da se na području površine za izdvojene
namjene (R14 - sportski centar Selce - Matkino), s namjenom sport i
rekreacija, uz površine za sport i rekreaciju mogu uređivati i druge građevine
i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora, kao
što su zabavne i uslužne (ugostiteljsko - trgovačke) djelatnosti.
Građevine na površinama izvan naselja za izdvojene namjene - sport i
rekreaciju - mogu se graditi pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena
prometnica širine najmanje 5,5 m.
Svi zahvati u prostoru te parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih
čestica na području obuhvata Plana moraju se obavljati u skladu s Planom.
Članak 14.
Za zonu sportskog centra Selce - Matkino (R14) propisuje se
obavezna I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta, koja podrazumijeva
minimalno uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća pristupni put, tj.
direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 5,5
m, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina javnog pristupa mora
biti najmanje 3,0 m.
Izuzetno od stavka 1. ovog članka, a s obzirom da se područje obuhvata Plana
nalazi unutar ZOP-a, kao preduvjet za izgradnju građevina u obuhvatu Plana
obvezna je izgradnja sustava otpadnih voda za ovo područje ili da je započela
izgradnja sustava na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne
infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani
radovi u skladu s Planom za neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s
prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni
dio građevinskog područja.
Članak 15.
U zoni izgradnje sportskog centra Selce - Matkino (R14) mogu se
graditi sportske građevine pod sljedećim uvjetima:
- najmanje dopuštene površine građevnih čestica za građevina sportsko -
rekreacijske namjene određene su grafički na kartografskom prikazu 3. - Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina i iznose:
- sportska dvorana s pratećim sadržajima (R14 - 1) - cca 4.900 m2
- otvorena sportska igrališta
- postojeće rukometno igralište s gledalištem (R14 - 21)
- cca 2.700 m2
- ostala otvorena sportska igrališta (R14 - 22) - cca
13.800 m2
- do građevnih čestica trebaju biti izgrađene prometnice najmanje širine 5,5
m
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:
- 0,6 za lokaciju sportske dvorane (R14 - 1)
- 0,6 za lokaciju postojećeg rukometnog igrališta (R14 - 21)
- 0,2 za lokaciju ostalih otvorenih igrališta (R14 - 22)
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi:
- 3,0 za lokaciju sportske dvorane (R14 - 1)
- 1,0 za lokaciju postojećeg rukometnog igrališta (R14 - 21)
- 0,2 za lokaciju ostalih otvorenih igrališta (R14 - 22)
- minimalna udaljenost građevinskog pravca sportske dvorane od regulacijskog
pravca prema cestovnoj prometnici SC1 iznosi 10,0 m
- minimalna udaljenost građevinskog pravca prateće građevine na lokaciji
planiranih otvorenih igrališta (R14 - 22) od
regulacijskog pravca prema cestovnoj prometnici SC1 iznosi 30,0 m
- najveća dopuštena visina sportsko - rekreacijske građevine / sportske
dvorane (R14 - 1) iznosi 15,0 m mjereno od kote okolnog uređenog
terena do najviše točke građevine
- ispod sportske dvorane (R14 - 1) dozvoljena je izgradnja
podruma
- maksimalni kapacitet gledališta sportske dvorane (R14 - 1)
iznosi 1.000 gledatelja
- maksimalni kapacitet gledališta postojećeg rukometnog igrališta (R14
- 21) iznosi 300 gledatelja
- visina vijenca građevina u zoni ostalih otvorenih sportskih igrališta (R14
- 22) iznosi najviše 3,5 m
- najveći broj etaža građevina u zoni ostalih otvorenih sportskih igrališta
(R14 - 22) iznosi 1 etažu (prizemlje)
- krovište svih građevina može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine
- vrsta pokrova i broj streha određeni su usvojenom tehnologijom građenja
građevine, a na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
Članak 16.
Građevna čestica mora imati veličinu, površinu i oblik koji omogućava njeno
funkcionalno i racionalno korištenje i gradnju u skladu s odredbama Plana.
Građevna čestica mora imati neposredan pristup s javne prometne površine ili
mora biti utvrđena lokacijska dozvola za javnu prometnu površinu s koje će biti
osiguran pristup na predmentnu građevnu česticu.
3. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže sa pripadajućim objektima i površinama
Članak 17.
Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske
i površinske infrastrukturne građevine, i to za:
- sustave prometa i veza (cestovni, pješački i telekomunikacijski promet)
- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)
- energetski sustav (elektroopskrba i plinofikacija).
Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovog članka mogu
se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednim provođenjem Plana, prema
posebnim propisima i pravilima struke i odredbama ove Odluke, te u skladu s
posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i
mjere zaštite okoliša.
Članak 18.
Preduvjet za utvrđivanje lokacijskih dozvola za izgradnju sportsko -
rekreacijskih građevina otvorenog i zatvorenog tipa (R14 - 1 i R14
- 2) je utvrđivanje lokacijskih dozvola prometnica unutar obuhvata Plana s
kojih se osigurava pristup na građevinske čestice sportsko - rekreacijskih
građevina.
Članak 19.
Infrastrukturni sustavi s površinama ili trasama za njihovu izgradnju iz
prethodnog članka prikazani su na kartografskim prikazima broj 2. - Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža / 2.A. Cestovni promet, 2.B. Pošta i
telekomunikacije; Energetski sustav, 2.C. Vodnogospodarski sustav u mj.
1:1.000, a način njihovog uređenja i odnos prema ostalim namjenama u prostoru
određeni su Odredbama za provođenje.
Planirane parcele sabirnih cesta, ostalih cesta i javne parkirališne
površine (IS1) te javne pješačke površine (IS2) smatraju se rezervatom, i u
njihovoj širini i po dužini nije dozvoljena nikakva izgradnja, osim izgradnje
planiranih cesta i komunalne infrastrukture.
Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture
potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih međusobnih
udaljenosti infrastrukturnih građevina, te pribaviti suglasnost ostalih
korisnika infrastrukturnih koridora.
Članak 20.
Planom su određene parcele sabirnih cesta, ostalih cesta i javne
parkirališne površine (IS1) te javne pješačke površine (IS2), pri čemu širinu
parcele cesta određuje njihov poprečni profil unutar kojeg će se izgraditi svi
prometni elementi cesta - kolnik, obostrani pločnik i obostrani zeleni pojas
(samo uz SC1 i SC2).
Članak 21.
Širina parcele sabirne ceste (SC1, profil 1 - 1, SC2, profil 2 - 2) iznosi
12,0 m, a širina parcele ostalih cesta (OC1, profila 3 - 3 i OC2, profil 4 - 4)
iznosi 9,0 m.
Širina parcela sabirnih cesta, ostalih cesta i javne parkirališne površine
(IS1) zbog potreba formiranja cestovnih radijusa na križanjima iznosi više od
određenih 9,0 m, odnosno 12,0 m, a točna širina na tim se mjestima određuje grafički
prema kartografskom prikazu Plana broj 2. - Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža / 2.A. - Promet u mj. 1:1.000.
Članak 22.
Za potrebe projektiranja i izgradnje planiranih cesta Planom se određuje:
- minimalna širina kolnika iznosi 5,5 m
- uz sabirne ceste SC1 i SC2, profili 1 - 1 i 2 - 2 će se izvesti obostrani
pločnik širine 1,5 m te obostrani zeleni pojas za sadnju drvoreda, širine
također 1,5 m
- uz ceste (OC1 i OC2) će se izgraditi obostrani ili jednostrani pločnik,
širine 1,5 m, kao što je to prikazano na kartografskom prikazu Plana broj 2. -
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža / 2.A. - Promet u mj.
1:1.000
- širina javne pješačke povšine (IS2) iznosi 6,5 m.
Članak 23.
Sve planirane javne prometne površine unutar obuhvata Plana moraju se
projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne
infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska i telekomunikacijska
mreža).
Sva planirana infrastruktura izvoditi će se u trupu planiranih cesta,
odnosno ispod pločnika ili zelenih površina u sklopu parcele ceste.
Prilaz sa građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da
se ne ugrožava javni promet.
Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu iz stavka 1. ovog
članka obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.
Članak 24.
Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafo-stanice i slično)
moraju imati minimalnu površinu koja omogućava redovito korištenje građevine.
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 25.
Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i
rekonstrukciju prometne infrastukture u funkciji razvoja i uređenja grada koji
su prikazani na kartografskom prikazu broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Cestovni promet, u mjerilu 1:1.000.
Pored cestovnih prometnica prikazanih na kartografskom prikazu broj 2.A. -
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Cestovni promet, u mjerilu
1:1.000, Planom je omogućena i gradnja drugih cestovnih prometnica, kolno -
pješačkih i pješačkih površina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u
prostoru, a u skladu sa projektnom dokumentacijom.
Javne prometne površine mogu se smjestiti i u zonama druge namjene.
Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina prometne mreže vrši se
neposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih ustanova s
javnim ovlastima.
Članak 26.
Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju,
predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i
sredstvima javnog prijevoza.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako
da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
U provedbi Plana primjenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u
svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih
urbanističko - arhitektonskih barijera.
U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika
za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi
spušteni rubnjaci.
3.1.1. Cestovni promet
Članak 27.
Parcele za izgradnju cestovnih prometnica iz prethodnog članka grafički su prikazane
na kartografskom prikazu Plana broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Cestovni promet, u mjerilu 1:1.000.
Širina parcela cestovnih prometnica na području obuhvata Plana iznosi:
a) za sabirne ceste 12,0 m, a sastoji se od:
- kolnika širine 5,5 m
- obostranog pločnika širine 1,5 m
- obostranog zelenog pojasa širine 1,5 m
b) za ostale ceste 9,0 m, a sastoji se od:
- kolnika širine 5,5 m
- obostranog pločnika širine 1,5 m.
Članak 28.
Planom se omogućavaju radovi na izgradnji, rekonstrukciji i održavanju
javnih prometnica prema dokumentima prostornog uređenja i programima Grada
Crikvenice.
Kod gradnje i rekonstrukcije cestovnih prometnica - sabirne ceste SC1
predlaže se obostrana sadnja u zelenom pojasu u sklopu parcele cestedrvoreda.
Članak 29.
Javna prometna površina na području obuhvata Plana na koju postoji
neposredni prilaz sa građevne čestice, ili je uvjet za formiranje građevne
čestice, mora se projektirati, graditi i uređivati kao trg ili ulica u sustavu
javnih prometnih površina.
Površina iz stavka 1. ovog članka mora se projektirati, graditi i uređivati
na način da omogućava vođenje komunalne infrastrukture.
3.1.2. Javna parkirališta ili garaže
Članak 30.
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta rješava se na građevnoj
čestici građevine.
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni
prostora u građevinama određuje se prema sljedećim normativima:
|
Namjena građevine
|
Potreban broj
parkirališno-garažnih
mjesta (PGM)
|
|
-športska dvorana
(R14 - 1)
|
1 PGM / 20 sjedala
1 PM za autobus na svakih 500 sjedala
|
|
-postojeće rukometno
igralište s gledalištem
(R14 - 21)
|
1 PGM / 20 sjedala
|
|
-ostala otvorena sportska igrališta (R14 - 22)
|
1 PGM / 500 m2 uređene
površine igrališta
|
Članak 31.
Parkirališna mjesta za postojeće rukometno igralište (R14 - 21)
će se osigurati unutar obuhvata Plana, na parceli športske dvorane (R14
- 1), s obzirom da neće postojati vremensko preklapanje u korštenju ovih
sportskih sadržaja.
Članak 32.
Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5
parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na
parkiralištima s manje od 20 mjesta.
3.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 33.
Za kretanje pješaka osiguravaju se pločnici, trgovi i ulice, pješački
putevi, te prilazi i šetališta.
Na prostoru između planirane športske dvorane i rukometnog igrališta
planirana je veća pješačka površina širine 6,5 m, koja će se koristiti kao
prostor za kretanje pješaka između otvorenih sportskih igrališta i sportske
dvorane.
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 34.
Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne
telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne
pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u
cijelom urbanom području.
Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da
se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika,
kao i najveći mogući broj spojnih veza. Sve telekomunikacijske mreže (mrežni
kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) se trebaju polagati uz
postojeće, odnosno planirane prometnice.
Članak 35.
Planom se omogućava gradnja građevina za potrebe javne pokretne
telekomunikacijske mreže (bazne stanice).
Gradnja baznih stanica pokretne telekomunikacijske mreže kao građevina od važnosti
za državu predviđena je u skladu sa Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u
pokretnoj mreži (»Narodne novine« broj 58/95) kojim je određeno da područje
pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja,
kao i važnije cestovne i željezničke prometnice te važnije plovne puteve na
unutrašnjim vodama.
Prilikom izgradnje baznih stanica potrebno je poštivati zakonske odredbe,
kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.
Prilikom izgradnje baznih stanica obavezno je potrebno voditi računa o
urbanističko - arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i vizualnom
uklapanju.
Do baznih stanica potrebno je osigurati kolni pristup.
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
3.3.1. Energetski sustav
Članak 36.
Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za:
- elektroenergetsku mrežu i
- plinsku mrežu.
Energetski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na
kartografskom prikazu broj 2.B. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Pošta i telekomunikacije; Energetski sustav, u mjerilu 1 : 1.000.
Elektroenergetska mreža
Članak 37.
Na području obuhvata Plana nema izgrađenih distributivnih trafostanica
20/0,4 kV.
Distribucija električne energije prema potrošačima na području obuhvata
Plana vršiti će se iz distributivnih trafostanica 20/0,4 kV u kontaktnom
području, kao iz planirane TS 20/0,4 kV Matkino, čija se lokacija nalazi
neposredno uz sjevernu granicu obuhvata Plana.
Članak 38.
Budući 20 kV vodovi unutar površine izvan naselja za izdvojene namjene
moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima, i to po mogućnosti uz
izgradnju ostale komunalne infrastrukture (prometnice, voda, odvodnja). Zbog
sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini
trafostanica omogući dvostrano napajanje.
Niskonaponska mreža unutar naselja mora se graditi podzemnim kabelima.
Članak 39.
U narednom razdoblju u području obuhvata Plana za elektroenergetsku mrežu
naponske razine 20 kV planirano je:
- zamjena postojećih nadzemnih vodova podzemnim kabelima
- izgradnja novih kabelskih transformatorskih stanica 20/ 0,4 kV i izgradnja
podzemne niskonaponske mreže prema potrebama potrošača
- povezivanje više trafostanica kabelskim (podzemnim) dalekovodima u svrhu
osiguranja mogućnosti dvostranog napajanja.
Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mreže iz alineje
2. prethodnog stavka ovog članka vezana je prvenstveno uz pojavu novih većih
potrošača za čije se potrebe navedeni objekti grade ili prilagođavaju.
Trase priključnih dalekovoda 20 kV određuju se projektnom dokumentacijom
nakon određivanja mikrolokacije trafostanice a gdje postoje prostorne
mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV vode se po javnim površinama. Iznimno,
podzemnu elektroenergetsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih
namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura
neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje
osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
Članak 40.
Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao
samostalna, na zasebnim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu
postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim
stupovima.
Plinska mreža
Članak 41.
Na području Plana planirana je gradnja plinsko distributivne mreže (radnog
tlaka 4 bara) koja se visokotlačnim plinovodom (12 bara) napaja iz RS
Crikvenica.
Opskrba prirodnim plinom područja obuhvata Plana predviđena je
srednjetlačnom plinskom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bara na koji se
priključuju potrošači.
Distribucijski plinovodi polažu se u zelenom pojasu prometnica, a iznimno se
mogu polagati ispod nogostupa. U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog
plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja.
Iznimno, plinsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena
utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani
pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura
koridor minimalne širine 2,0 m.
Priključke do objekta budućih korisnika treba graditi podzemno.
U novoplaniranim građevinama svaki korisnik mora imati mogućnost ugradnje
plinske instalacije za korištenje prirodnog plina.
Članak 42.
Trase distributivne plinske mreže na području obuhvata Plana će se konačno
utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije izrađene na
temelju Idejnog projekta plinofikacije prirodnim plinom Primorsko- goranske
županije, vodeći računa o proračunu potrošnje, važećim propisima, konfiguraciji
tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
3.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak 43.
Planom je u vodnogospodarskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja
za:
- vodoopskrbu (sustav korištenja voda) i
- odvodnju otpadnih voda.
Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na
kartografskom prikazu broj 2.C. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1 : 1.000.
Planom predložene lokacije i trase građevina i uređaja vodnogospodarskog
sustava će konačno biti utvrđene lokacijskom dozvolom na temelju projektne
dokumentacije i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
Vodoopskrba
Članak 44.
Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazane
su na kartografskom prikazu broj 2.C. - Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1 : 1.000.
Preduvjet za izgradnju i proširenje vodoopskrbne mreže ne području obuhvata
Plana je izgradnja nove vodospreme SELCE 3 s pripadajućim transportnim /
opskrbnim cjevovodima i ostalim objektima, a čuija se lokacija nalazi izvan
područja obuhvata Plana.
Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana će se
konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije,
vodeći računa o postojećem sustavu vodoopskrbe, potrebama razvoja područja koja
još nisu spojena na postojeći sustav, važećim propisima, konfiguraciji tla,
zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
Obzirom na konfiguraciju terena i raspored zona potrošnje Planom se određuje
razvoj postojećeg vodoopskrbnog sustava uzimajući u obzir lokalne prilike i
postojeće izgrađene strukture.
Na području obuhvata Plana planirana je daljnja dogradnja vodoopskrbnog
sustava, u skladu s potrebama korisnika prostora, prioritetima i mogućnostima
Grada Crikvenice.
Planom se planira rekonstrukcija, obnova i zamjena postojećih vodoopskrbnih
cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne mreže u
cilju jednoličnije i kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja
obuhvata Plana.
Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u
koridorima prometnica. Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je graditi i na
površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih
instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se
za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno
poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode.
Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih
građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima
lokalnih distributera i koncesionara.
Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti
vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice
ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.
Odvodnja otpadnih voda
Članak 45.
Odvodnja na prostoru obuhvata Plana rješava se razdjelnim modelom
kanalizacije, što znači da će se sanitarne otpadne vode rješavati putem javnih
sustava odvodnje, a oborinske vode zasebno prema lokalnim uvjetima.
Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području
obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.C. - Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1
: 1.000.
Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području
obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne
dokumentacije, vodeći računa o:
- detaljnoj analizi postojeće kanalizacijske mreže
- definiranju faza izvođenja
- sustavnom sagledavanju problematike oborinskih i sanitarnih otpadnih voda
- važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i
drugim okolnostima.
Planom se planira gradnja nove, te rekonstrukcija, obnova i zamjena
postojeće kanalizacijske mreže u cilju osiguranja odvodnje cijelog područja
obuhvata Plana.
Građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu,
graditi u koridorima prometnica. Iznimno, kanalizacijsku mrežu je moguće
graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do
tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te
da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno
poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi kanalizacijsku mrežu.
Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.
Reviziona okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.
Članak 46.
S obzirom da se područje obuhvata Plana nalazi unutar ZOP-a, kao preduvjet
za izgradnju građevina u obuhvatu Plana obvezna je izgradnja sustava otpadnih
voda za ovo područje ili da je započela izgradnja sustava na temelju Programa
izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu,
na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s Planom za neizgrađeni
dio građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se
provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja.
Planom je planirano da se sve otpadne vode na području obuhvata ispuštaju u
javni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način
propisan od nadležnog distributera.
Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u
javnu kanalizaciju putem slivnika s taložnicama. Iznimno, dozvoljeno je
odvođenje oborinskih voda s parkirališnih površina direktno na okolni teren
samo za parkirališta za osobna vozila kapaciteta do 10 PM.
Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na
području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s
posebnim propisima.
4. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina (Z)
Članak 47.
Planom je predviđeno uređenje zaštitnih zelenih površina (Z), u skladu s
prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša.
U sklopu površina iz stavka 1. ovoga članka omogućeno je uređenje i gradnja:
- staza, odmorišta i sl.
- pješačkih puteva.
Članak 48.
Plan utvrđuje zaštitne zelene površine (planska oznaka Z), koje su prikazane
na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina, u mjerilu
1:1.000.
Zaštitne zelene površine treba hortikulturno urediti i po potrebi opremiti
odgovarajućom urbanom opremom prema potrebama stanovnika (klupe, javna
rasvjeta, koševi za smeće i slično).
5. Postupanje s otpadom
Članak 49.
Grad Crikvenica je odgovorna za gospodarenje komunalnim otpadom i dužan je
uspostaviti sustav za gospodarenje otpadom u skladu sa Zakonom o otpadu
(»Narodne novine« broj 178/04 i 111/06).
Članak 50.
Na području Matkino se očekuje nastajanje samo komunalnog otpada (otpad iz
kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava), koji će se po prikupljanju
odlagati izvan granice obuhvata ovog Plana.
Na otvorenim površinama otpad će se prikupljati putem posuda za prikupljanje
otpada, postavljenih uz glavne pješačke tokove (pločnike i pješačke staze), a
iz zatvorenih građevina putem kontejnera za prikupljanje otpada koji će biti
postavljeni ili u građevinama (u posebnim prostorijama) ili na slobodnim
površinama uz te građevine.
Komunalni otpad će se prevoziti u posebnim vozilima namijenjenim za prijevoz
otpada.
Posude, spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju
biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje
prašine, buke i mirisa.
Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač,
obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine«
broj 178/04 i 111/ 06) i drugih propisa koji se odnose na ovo područje:
- Pravilnik o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/ 96)
- Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom (»Narodne novine« broj 53/96)
- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/97
i 112/01)
- Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (»Narodne novine« broj
32/98).
Postavom kontejnera za prikupljanje komunalnog otpada na vanjskim površinama
uz građevine ne smije se ometati kolni i pješački promet, a kontejneri će po
mogućnosti od pogleda biti zaštićeni tamponom zelenila, ogradom ili slično.
6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 51.
Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova
(zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je
provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni
za ovu problematiku.
Članak 52.
Unutar obuhvata Plana, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se
graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili
potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad
dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.
6.1. Zaštita zraka
Članak 53.
Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su sadašnju kakvoću zraka na
području obuhvata Plana prvom kategorijom kakvoće zraka, koja temeljem Zakona o
zaštiti zraka treba biti očuvana.
Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i emisijski
monitoring zraka te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i
prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.
Potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:
- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem
tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih
tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97 i 105/00),
- održavati javne površine naselja redovitim pranjem,
- uređivati zelene površine unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan
građevne čestice, čime se ostvaruju povoljni uvjeti za prirodno provjetravanje,
cirkulaciju i regeneraciju zraka,
- promicanje upotrebe plina kod korisnika drugog energenta i novog
korisnika.
6.2. Zaštita od buke
Članak 54.
Na području Plana buka ne predstavlja problem i treba je održati na
postojećoj razini provođenjem mjera zaštite određenih važećim zakonskim
propisima.
Unutar područja obuhvata Plana dopušta se maksimalna razina buke prema
tablici:
|
planska oznaka
|
namjena prostora
|
dan (Lday)
|
noć (Lnight)
|
|
R14 - 1
R14 - 2
|
športsko-rekreacijska namjena
|
50
|
40
|
Članak 55.
Potrebno je pratiti pojave buke prema kriterijima dozvoljenih razina za
određene subjekte koji je proizvode. Na osnovi rezultata snimanja i odredbi
zakonskih propisa potrebno je izraditi kartu buke i akcijske planove za zaštitu
od buke. S ciljem da se sustavno onemogući ugrožavanje bukom Planom su
predviđene slijedeće mjere:
- potencijalni izvori buke ne smiju se smještavati na prostore gdje
neposredno ugrožavaju stanovanje, te remete rad u mirnim djelatnostima,
- pri planiranju građevina i namjena što predstavljaju potencijalan izvor
buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili
otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. promjena radnog
vremena ugostiteljskih lokala i sl.),
- provodit će se urbanističke mjere zaštite: dislociranje tranzitnog
prometa, uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice i drugo.
6.3. Zaštita voda
Članak 56.
Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem
kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja (npr.
ispiranje zagađenih površina i prometnica, ispiranje tla, mogućnost havarija i
sl.).
najviše dopuštene ocjenske razine
buke imisije
LRAeq (u dBA)
Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav s uređajem za
pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od nadležnog distributera.
Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije
upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog
stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.
Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih
površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav
javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje.
Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na
području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu
s posebnim propisima.
6.4. Zaštita prostora
Članak 57.
Potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih prostora, pri čemu je naročito
potrebno štititi dijelove koji još nisu privedeni planskoj namjeni te planirane
zaštitne zelene površine.
Provođenjem Plana korištenja i namjene prostora racionalizirati će se
korištenje građevnog zemljišta, sačuvati prirodne karakteristike prostora te
sanirati devastirana i neadekvatno korištena područja.
6.5. Zaštita od požara i eksplozije
Članak 58.
Zaštita od požara se provodi po Planu zaštite od požara na bazi Procjene ugroženosti
od požara i tehnoloških eksplozija Grada Crikvenice.
Prilikom svih intervencija u prostoru na području obuhvata Plana potrebno je
dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse
iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz
Procjene ugroženosti od požara Grada Crikvenice.
Građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od
požara odredit će se na bazi procjene iz stavka 1. ovog članka.
Članak 59.
Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne
Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom
dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim
popisima.
Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive
tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih
građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na
građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz
određen prema posebnom propisu.
Članak 60.
Prilikom izgradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže obavezno je
planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno posebnim propisima.
Članak 61.
Projektiranje s aspekta zaštite od požara provodi se po pozitivnim hrvatskim
zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti
zaštite od požara, te pravilima struke.
Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na
način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone
ili naselja kao cjeline.
Kod projektiranja planiranih građevina radi veće kvalitativne unificiranosti
u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od
požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene
projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode,
odnosno norme:
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito
poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u
kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi.
Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa
slijepim završetkom moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna
i druga interventna vozila.
Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne)
treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je
planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta,
nosivost i zaokretne radijuse.
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su
posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima
građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je
investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.
6.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i
potresa)
Članak 62.
Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi
skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te
otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona
ugroženosti utvrđeni su posebnim propisima.
Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske
županije, na području Grada Crikvenice nije utvrđena obvezna izgradnja
skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku
Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini
Republike Hrvatske prema posebnim planovima.
Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva,
prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za
funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i
spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i
privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih
prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se
izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na
prostorno planiranje.
Članak 63.
Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje treba provoditi sukladno
Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim
novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000
koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade
nove seizmičke karte Županije i karata užih
područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba
provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s
propisima za protupotresno građenje potrebno je ojačati konstruktivne elemente
na djelovanje potresa.
Članak 64.
Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada
i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
Prometnice se moraju projektirati na taj način da razmak građevina od
prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju
prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost
sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine
prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno
seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom
prilogu).
7. Mjere provedbe plana
Članak 65.
Prostor u obuhvatu Plana se nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora
kao što je prikazano na kartografskom prikazu Plana broj 3. - Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1 : 1.000.
Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz
obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela).
Članak 66.
Prioriteti komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području obuhvata
Plana određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada
Crikvenice.
Članak 67.
Za funkcionalno rješenje i oblikovanje pojedinih važnijih građevina
(građevine javne i društvene namjene, odnosno građevine koje se grade iz
državnog ili gradskog proračuna) Programom mjera za unapređenje stanja u
prostoru Grada Crikvenice može se utvrditi obveza raspisivanja arhitektonskih,
odnosno urbanističko-arhitektonskih natječaja koji mogu biti pozivni i javni.
7.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 68.
Rekonstrukcija postojećih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenom
utvrđenom ovim Planom moguća je uz zadržavanje postojeće namjene (ukoliko se
građevina ne nalazi na infrastrukturnim i energetskim koridorima) u skladu s
ovim odredbama.
Rekonstrukcija postojećih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenom
utvrđenom ovim Planom, a nalaze se unutar infrastrukturnih ili energetskih
koridora, moguća je u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 69.
Ovom Odlukom utvrđuje se 6 (šest) izvornika Urbanističkog plana uređenja
Selce - Matkino (UPU 26) potpisanih od predsjednika i ovjerenih pečatom
Gradskog vijeća Grada Crikvenice.
Tri izvornika čuvaju se u pismohrani Grada Crikvenice, a po jedan izvornik
zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:
- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
Republike Hrvatske
- Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno
uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava
Crikvenica
- Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje
Primorsko-goranske županije.
Članak 70.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-01/04-01/55
Ur. broj: 2107/01-01-07-22
Crikvenica, 22. studenoga 2007.
GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE
Predsjednik
Gradskog vijeća Grada Crikvenice
Eduard Rippl, dipl. ing., v.r.
